Tagovi

Destiliranje viška vrijednosti

Profit, stvaranje dodane vrijednosti, višak vrijednosti, veći prinosi, to je ono što se traži, zar ne?

Pa kako doći do većeg profita? Razlika između troškova proizvodnje i cijene proizvoda mora bit što veća. To je dodana vrijednost. Razlika između cijene proizvodnje i prodajne cijene.

Ako napraviš nešto za 1000 kuna, a prodaš za 10 000 kuna onda imaš profit od 9000 kuna, ali ako prodaš istu stvar za 20 000 kuna onda je profit 19 000 kuna.

Profit je važniji od proizvodnje, važnije je više zaraditi nego više proizvesti. Kakva korist da proizvedeš 100 000 stolova ili lampi ako od njih nema profita.

Zato je osim postizanja što više cijene važno da i troškovi budu što manji.
Da se dobije što veći višak vrijednosti, profit.
To se radi tako da se pokušava doći do jeftinijih materijala za proizvodnju, do jeftinije radne snage, do toga da se plati što manje poreza.

I to je kao neki cilj kapitalizma, što veći profit, a što manji troškovi.
Stalno se reže i reže, plaće, materijal, porezi....
I nikad dosta, uvijek sve manje i manje žele platiti.

U zabludi su oni koji misle da će poduzetnici prestati cmizdriti ako se plaće smanje i ako porezi budu niži. Oni će i dalje tražiti niže nadnice i niže poreze. To je u biti same kapitalističke proizvodnje i glupo je očekivati da će ikad kaptalisti biti zadovoljni visinom plaća ili poreza, uvijek će pritiskati još i više. Tako da bi i političari, ali i mi svi drugi mogli prestati razmišljati o tome kako da udobrovoljimo poduzetnike i da im stvorimo "povoljnu atmosferu". Oni nikad neće biti zadovoljni i uvijek će tražiti još i više za sebe. Takova je logika sustava. Pogodovanjem kapitalu zadovoljavaš nezasitnu beštiju izgladnjujući i uništavajući sve oko sebe.

To kapitalisti samo govore da bi dali veće plaće i zapošljavali kad bi im se pomoglo. Poduzetnici to ne misle za ozbiljno, to je tek priča da im se omogući veći profit. Oni zapošljavaju samo kad moraju i daju plaće samo onolike kolike moraju dati da im radnici ne pobjegnu. Ako je moguće prebaciti će poslovanje u drugu zemlju ili automatizirati pogone samo da imaju što manje troškove rada. Oni nisu pokretači ekonomije niti stvaraju radna mjesta. To je iluzija.

Također ako pogledamo taj nagon za smanjivanjem troškova i povećanjem profita, kuda on vodi?
Idimo do kraja. Režeš pa režeš, malo plaće, malo materijalne troškove, malo poreze pa još pa još, ali konačni cilj, konačni ideal kapitalizma, daleki neostvarivi cilj jest profit bez ikakvih troškova. Sve si srezao.

I tu dolazimo do otkrivanja još jedne zablude. Nije cilj kapitalista proizvodnja dobara. Kad bi mogli, oni bi najrađe da dobiju pare bez proizvodnje. Proizvodnja i zapošljavanje je nužno zlo. Amerikanci i Europljani se sve više prebacuju na financijalizaciju, proizvodnjom se bave kapitalisti koji ne znaju bolje, Kinezi, Vijetnamci... Oni su novi u kapitalizmu pa moraju nešto i proizvodit da bi ostvarili profit.
Vratiti će Amerikanci i Europljani proizvodnju tek kad im se financijsko muljanje više ne isplati kad za stvaranje profita budu trebali proizvodnju i radnike, tek kad ne budu znali bolje nego proizvoditi.

Ali vratimo se na esenciju samog kapitalizma na čisti destilat kapitalčističke logike. Dobiti novac bez troškova rada i proizvodnje. Dobiti novac za ništa, money for nothing my friend.

Zato je moj proizvod "Ništa u kockastoj boci" čista esencija kapitalizma. San svakog poduzetnika, čisti destilirani višak vrijednosti, višak vrijednosti oslobođen svih prljavština rada, materijalnih troškova ili ikakvih drugih troškova.

http://blog.dnevnik.hr/print/id/1631048520/nista-u-kockastoj-boci.html

I kad pogledamo bolje što je proizvodnja bliža idelalu, što je bliže tome da proizvodi i prodaje ništa to je profit veći.
Pogledajmo brodogradnju. Brodovi su ogromni, a zarada nikakva i s vlakovima ista stvar, ali kako idemo prema manjim proizvodima stvari postaju bolje.
Namještaj je već u boljoj poziciji, čokolade još bolja zarada, farmaceutska industrija koja proizvodi male pilulice ima već ogroman profit pa telekomi koji naplaćuju zrak imaju ogromne profite i onda dolazimo do banaka koje su se godovo oslobodile materijalnog svijeta i tramakaju brojkama zapisanima u kompjuterima. Ne proizvodš ništa a pare ogromne.

Komentari

Jadrankamen - kako doći do profita

Evo već je dvije godine prošlo od otvaranja stečaja u Jadrankamenu i dubioze od preko 200 mil kuna. Orešar i ekipa dobrano su se potrudili uništiti firmu želeći profitirati na zemljištu planirajući isto prodati nekome ( krajnji domet, jer sami izgraditi nešto ne znaju niti žele) za marinu i hotele. Dobro se sjećam tv snimki dolaska stečajne upraviteljice na otok i "herojskog" sindikalnog ljuljanja njenog auta. Kakva je situacija danas? Jadrankamen uvodi i drugu smjenu, knjiga naridžbi je puna a u prošloj godini ostvarili su 10 mil kuna DOBITI i smanjili dug prema radnicima iz prethodnih godina. Iskazuju potrebu za novim klesarima ali od 29 prijavljenih nezaposlenih klesara u Supetru svega su trojica prihvatila posao.
Volio bih vidjeti bar jednu od onih mnogobrojnih tv ekipa što su danima lešinarile po otoku da odu danas na isro mjesto i pronađu glavne sindikalne aktere. Što li danas rade? I za koga? Da. I gdje je taj Orešar?

http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/jadrankamen-u-stecaju-grca-od-po...

Tko je glasao

bankara ima dovoljno

magarac

nije ni liniću lako kraj toliko genijalnih ideja,
na kraju, jasno mi je
lakše je kraj tolike i takve idejne podrške
zadužit se u ime države još jedan krug
još 4 godine
nego uz sve muke upravljanja realnom državom
još i preodgajati genijalce

ko da si domaćica/obično majka/ u kući
dica hrču nakon tuluma,
dide i babe već pikiraju na frižider
muž uhapsio daljinski i gledo bi holy i
u poluležećem položaju podržao održivi razvoj
a
neko mora kupit kruh
sapun
a prihodi
mali, manji nego su rashodi
a dug, bez kojeg se ne može
sve veći

tko god misli povećavat potrošnju, neka se izvoli zadužiti
u svoje ime
ne u ime moje i moje djece
hrvatska je slobodna zemlja
banaka ima dovoljno

luka

Tko je glasao

Magarac dobar dnevnik, sorry

Magarac dobar dnevnik, sorry što ranije nisi dobio + , ovaj dnevnik ga zaslužuje. Malo sam više u aktivizmu u gradu, pa nisam stigao popratiti dobre tekstove ovdje.

Jedan legendaran film:

https://www.youtube.com/watch?v=ufNMfPwcZi8

koji jako dobro govori o ljudima koliko žele novac pored pravde. U filmu je Gordan Geeko ispao ljudima frajer , a Charle Sheen tudum... Kada bude većina promijenila razmišljanje svijet će BITI DALEKO BOLJE MJESTO. Dotle samo gledajmo kako želja za gomilanjem "kapitala" ubija svijet.

Justice for all !

Tko je glasao

Ja mislim da bi naši drugovi

Ja mislim da bi naši drugovi porezari, ali i političari trebali razmisliti o sljedećem:

- da li je isplativije imati fiskalnu disciplinu i visoke poreze, horde nezaposlenih građana i sve više obeshrabrenih poduzetnika koji prestaju s radom, sve manje novih, mladih poduzetnika početnika koji se žele upustiti u poduzetničke vode

- ili je bolje ukinuti sve poreze poduzetnicima kako velikim tako i malim, kako stranim tako i domaćim i pustiti ih da rade, da otvaraju nova radna mjesta, investiraju, troše i na taj način pune proračun.

Jel itko probao izračunati koliko bi novih radnih mjesta bilo potrebno da se nadomjesti proračunski gubitak od poreza na dobit i na dividendu i u kojem vremenu bi ih bilo moguće otvoriti?

Jel itko probao izračunati koliko bi se povećala osobna potrošnja, ako bi se znatnije smanjila cijena rada (doprinosi) i ne bi li prihodi od tako povećane osobne potrošnje , odn. u kojoj mjeri bi mogli pokriti gubitke od smanjenih doprinosa?

Ja sam siguran da bi se takvim pristupom sve pokrenulo, a pokretanjem gospodarskih aktivnosti i izlaskom iz krize bankarski kapital bi nam postajao sve jeftiniji pa bi i građanima i državi ostajalo više za potrošiti na nove robe i usluge.

Idealno bi bilo kad bi ta potrošnja odlazila na domaće proizvode, ali bez obzira na što trošili u potrošačkoj, tržišnoj ekonomiji bez potrošnje pa makar i roba iz uvoza jednostavno se ne može opstati.

A sve ovo što sam nabrojao ide u prilog povećanju potrošnje.

Da je porezna i gospodarska politika čiji je kreator Linić potpuno promašena, valjda ne trebam dokazivati.

Pogledajte samo koliko je nazaposlenih, u kojem smjeru "raste" BDP, koliko imamo bilo kakvih investicija, koji nam je kreditni rejtnig.

Ništa se neće dogoditi, ako sve ostane kako je i dok Linić ne prizna poraz ili dok ga Milanović ne otjera.

Tko je glasao

200 hiperbogatih obitelji

- ili je bolje ukinuti sve poreze poduzetnicima kako velikim tako i malim, kako stranim tako i domaćim i pustiti ih da rade, da otvaraju nova radna mjesta, investiraju, troše i na taj način pune proračun.
Nije mi baš jasno kako bi punio proračun ako bi ukinuo sve poreze, doduše samo poduzetnicima? Nešto mi govori da bi mam svi radnici u firmi bili prebačeni u kategoriju poduzetnici i eto sreće.

Mislim da ta "poduzetnička sloboda" nas neće odvesti nigdje, odnosno da će se samo povećati jaz između bogate kaste i ostatka pučana. Ukratko to je čisti povratak u srednji vijek gdje će kapitalistički feudalci živjeti u ograđenim gradovima na vrhu brda dobrano zaštićeni od ovih dolje (a nije da toga već nema).

leddevet

Tko je glasao

Planirani prihod od poreza na

Planirani prihod od poreza na dobit za ovu godinu iznosi svega 5,8 milijardi kuna. U neka bolja vremena ( za vrijeme lopova Sanadera) kad nije bilo poreza na dividendu recimo, godišnji prihodi od poreza na dobit iznosili su oko 10 milijardi kuna. To ti je jasan znak da s ovakvom politikom nešto ne štima i da ju treba hitno mijenjati.

Slično je i s prihodima od poreza na robe i usluge ( PDV, trošarine). Uz znatno manji PDV i znatno manje trošarine, ovi prihodi su bili izdašniji nego su sada.

Što još treba pa da vam se prosvijetli kako je Linić usro motku, a i Milanović koji, čini mi se, u zadnje vrijeme to kuži, samo nema muda odjebati Linića, a ovaj tvrdoglavko nema namjeru odstupiti i priznati neuspjeh.

Tko je glasao

Motka

Što još treba pa da vam se prosvijetli kako je Linić usro motku
Obzirom da se identične stvari dešavaju i izvan Hrvatske onda je blesavo kriviti samo Linića za naše probleme. Problem je puno dublji i Linić je u toj priči samo "mali od kužine" koji radi sranja, no to su ipak mala sranja.

Pitam se koliko još treba da vam se prosvijetli kako je svjetski sustav kakvog danas imamo taj koji je "usrao motku"?
Ukratko, treba se uvijek sjetiti one da se problem ne može riješiti metodom kojom je nastao.

leddevet

Tko je glasao

Dobar pokušaj, ali...

slike govore za tisuće riječi:
S&P-500 (Amerika)
http://finance.yahoo.com/echarts?s=%5EGSPC+Interactive#symbol=%5EGSPC;ra...
DAX (Europa)
http://finance.yahoo.com/echarts?s=%5EGDAXI+Interactive#symbol=%5EGDAXI;...
GROBEX (; Hrvatska)
http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX

u zadnjih 5 leta ;)

mogao sam navesti i BDP-e, opet bi došli do istog zaključka.

Znači da je drug Linić debelo zahebal stvar jer kod njega nema čak ni trzavica prema gore. Od kako su zajahali vlast, samo tonemo, odnosno sad već vegetiramo na dnu polumrtvi samo što ne izdahnemo.

Tko je glasao

Ali što?

Sve ovisi što gledaš i gdje sebe smještaš:
PRVI PUT U POVIJESTI
Broj nezaposlenih u svijetu nadmašit će 200 milijuna

Ta specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda [Međunarodna organizacija rada (ILO) op. L9] procjenjuje da će u ovoj godini broj nezaposlenih porasti za 5,1 milijun, na ukupno 202 milijuna, nakon što je lani porastao za 4,2 milijuna.
Ni iduće godine ne očekuju se bolji podaci, pa ILO procjenjuje da će bez posla ostati daljnjih 3 milijuna osoba.
Upozorenje o rastu nezaposlenosti u svijetu ILO ponavlja već šest godina zaredom, od kada je izbila globalna financijska kriza, koja je najrazvijenija svjetska gospodarstva gurnula u recesiju.

Na to sam prvenstveno mislio u svojim komentarima, i to je pravi pokazatelj ekonomske situacije.

leddevet

Tko je glasao

Kažeš svijetu

a ne uzmeš u obzir koliko je na tom svijetu duša ( preko 7,2 milijarde kaže ovaj sat: http://www.worldometers.info/world-population/) i koliko je njih radno sposobnih. Neka je samo 2 milijarde,( a sigurno je znatno više) to bi značilo da nezaposlenost u svijetu izraženo u postocima iznosi 10% ( pod pretpostavkom da je tvoj podatak o 200 mio. nezap. točan).

U hr. je postotak nezaposlenih preko 22% pa ispada da smo duplo gori od svjetskog prosjeka, a vjerojatno i četverostruko gori.

Tko je glasao

Nezaposlenici svih zemalja . . .

Vidi, ono što treba gledati u situacijama kad nam fali dio informacija su trendovi, odnosno kako se neki pokazatelj kreće. Ako to ne gledamo tako onda će nas sigurno iznenaditi činjenica da danas ima više ljudi koji nemaju struju u svome domu nego što je bilo prije nego što je uopće struja izmišljena.

Problem ovih pokazatelja je i pitanje definicije zaposlenosti jer vjerojatno sve one populacije koje preživljavaju od lova ili skupljanja plodova se teško mogu smatrati zaposlenima. Isto vrijedi i za sustave koji imaju feudalni nivo poljoprivrede. Pitati se tako možemo koliko je ljudi zaposleno u npr. Etijopiji ili Indiji ili Somaliji i pokazatelji će biti sigurno vrlo niski. Još kad tome pribrojimo društva u kojima žene nisu i ne mogu biti zaposlene onda je stvari kreću u sve dalje i dalje.

Utoliko ova tvoja pretpostavka da je zaposleno 28% stanovništva poprilično nategnuto.

leddevet

Tko je glasao

I kakvi su trendovi u

I kakvi su trendovi u svijetu? S kime se iz tog svijeta mi trebamo uspoređivati? HDZ-ekonomija koji je tu prosipo pamet za vrijeme Sanadera nas je uspoređivao s brzorastučim ekonomijama poput indijske, kineske, kazahstana i spočitavao da jako kaskamo za njima. Koliko danas kaskamo za njima? Koliko kaskamo za zemljama iz našeg okruženja, europskog?
Imamo li ikoji pozitivan trend, kad već o trendovima govoriš? Koliko je u svijetu stvarno zaposlenih? Ako znaš koliko je nezaposlenih tamo gdje si našao taj podatak trebao bi biti i ovaj.

Ja mislim da su za nas najbitniji trendovi i pokazatelji koji prikazuju što se događa od trenutka preuzimanja vlasti kukuriku koalicije i da je to jedino relevantno. Čak možemo zanemariti što EU koja je naš najveći gospodarski partner već treću godinu zaredom bilježi pozitivne trendove pa bi iz tog razloga bilo logično da je i nas povukla.

Ne misliš li da su nesposobni Linić i još nesposobniji premijer barem malčice krivi za ovu situaciju ili je isključivi krivac HDZ ? Ili se možda cijeli svijet urotio protiv ove vlasti pa nas jebu digod stignu? Što nam je činiti u ovoj situaciji, zaratiti s cijelim svijetom ili se možda zapitati nije li problem u vama.

Tko je glasao

Ekonomisti - isti - isti

Ne misliš li da su nesposobni Linić i još nesposobniji premijer barem malčice krivi za ovu situaciju ili je isključivi krivac HDZ ?
Mislim da si "falio ceo fudbal" ovim komentarom. Stvar je u tome da su ovi samo mali igrači koji su prilično nesposobni učiniti išta inovativno i promijeniti išta. Mi skupa s navedenima jednostavno idemo u smjeru gdje nas voda nosi i u tom pogledu su nebitni. Možemo tu još dodati da je Sanader (i HDZ) jednostavno imao sreće jer je bio na vlasti dok je bilo ekonomsko ludilo dok ovi nemaju tu sreću.

Tvoj je problem da jednostavno stvari gledaš ograničeno zadovoljavajući se burzovnim pokazateljima koji se baziraju na novcima koji ne postoje. Problem kojeg sad doživljavamo je puno dublji i zadire u temelje ovog sustava koji se bazirao gotovo isključivo na rastu što je moguće samo u slučaju kad uz proizvode koje želimo prodati proizvodimo i novac kojim se ti proizvodi mogu kupiti, dakle prvenstveno kredite. To je upravo istočni grijeh današnjice koji se u pravilu rješava jedino katastrofama, a to su prvenstveno ratovi gdje se potrebe prezaduženih država saniraju pljačkom i ubijanjem viškova, tuđih i vlastitih.

leddevet

Tko je glasao

Uzmi koji god pokazatelj

Uzmi koji god pokazatelj hoćeš, ne moraš burzovne, zaključak će uvijek biti isti. Dok je Sanader bio na vlasti, a kasnije i Kosorica kad je kriza već dotakla dno, krenulo se prema gore u trendu s ostalim EU zemljama i što se onda događa? Na vlast dolazi nesposobna kukuriku koalicija i trend se preokreće, dok EU i svijet nastavljaju grabiti naprijed, mi ponovo tonemo što se lijepo vidi na ovom grafu koji predstavlja naš BDP: http://www.dzs.hr/

Ovo je stanje u EU http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&languag...
a ovo u USA http://www.multpl.com/us-gdp-inflation-adjusted/

Nas voda ne nosi zajedno s ostalima kako kažeš, već plivamo protiv struje i svjetskih trendova zahvaljujući "reformama" druga Linića i ostalih kukurikaša.

Kad je Kosorica vidjela da njen harač proizvodi suprotan efekat od očekujućeg, vrlo brzo je priznala pogrješku i ukinula ga i trend se ubrzo promijenio. Kukurikaši koji su tada na sav glas kudili dizanje poreza, dolaskom na vlast rade istu pogrješku i unatoč trenutnim negativnim reakcijama, ustraju na svojim pogrješkama.

Tko je glasao

Rast

Pravo stanje u USA je ovo:
http://www.usdebtclock.org/

leddevet

Tko je glasao

Kad bi to bilo bitno ne bi

Kad bi to bilo bitno ne bi Ameri imali gotovo maximalno mogući kreditni rejting. Prezaduženošću se još jedino plaše mala djeca, Grci i Hrvati, dok su svi ostali odavno shvatili da bez duga nema napretka i da su najuspješnije zemlje ujedno i najzaduženije.
Ono što je ključno jest koja je cijena duga i ostali uvjeti pod kojima se zadužuješ.

Da je naš HNB kvalitetno regulirao rizike i cijenu zaduživanja, hrvatski građani, a time i hrvatska ekonomija ne bi bili ovako pogođeni ili uopće ne bi bili pogođeni svjetskom krizom.

Tko je glasao

Inače, Warren Buffet,

Inače, Warren Buffet, ponajveći američku ulagač smatra da se nitko ne bi trebao zaduživati "jer onome koji je pametan ne trebaju krediti, onaj kome trebaju bolje da ih ne uzima". U svakom slučaju se treba bojati života na dug.

Ne postoji nikakvo regulatorno tijelo koji bi moglo sto posto regulirati rizike. Oni mogu sugerirati, ali ne mogu narediti da li će se netko zadužiti ili ne i ako se već zadužuje radi čega se zadužuje. Naime, mi nemamo plansku privredu (koje su ideje propale 100%) nego otvoreno tržište gdje individua preuzima rizik.

Tko je glasao

‎Standard & Poor's

Prezaduženošću se još jedino plaše mala djeca, Grci i Hrvati, dok su svi ostali odavno shvatili da bez duga nema napretka i da su najuspješnije zemlje ujedno i najzaduženije.
Da zanimljiva ti je logika koja je pogotovo zanimljiva kad se svi dugovi tih država zbroje i shvatimo koliki je to novac koji zapravo ne postoji.

Dobro je tu sagledati da ti dugovi rastu i ne pokazuju nikakav suprotni trend što znači da će u jednom trenutku, ako se to već nije desilo, ti dugovi postati apsolutno besmisleni. Vjerojatno ćemo u tom trenutku doseći tvoj ekonomski raj.

leddevet

Tko je glasao

okej, probajmo se igrati

okej, probajmo se igrati brojkama.

bi li smanjenje doprinosa od 30% bilo znatno? zamislim da jest.

konzum ima oko 13 mlrd kuna prihoda i oko 13 000 radnika s plaćom koja je prosječno oko, recimo 4200-4500kn neto. Doli maš linkove odkud dođoh do podataka, nije to najpreciznije i najnovije, ali okvirno bi trebalo biti dovoljno dobro da zamislimo sliku rh sa "značajno smanjenim doprinosima".
po ovome bi porezi i doprinosi bili oko 2000 kn, pa to srežemo za 30% znači da je to ušteda od oko 650 kn po radniku.
650kn puta 13 000 radnika je 8,45 mil kuna pa to pomnožimo s 12 mjeseci i dođemo do uštede od 101 mil kuna.
101 mil kuna je nešto manje od 0,8% okopnih prihoda Konzuma. znači to bi bila značajna ušteda.

s druge strane pogledajmo kakve bi benefite smanjenje doprinosa za 30% imalo na državni proračun.
bruto plaća je oko 8000 kn, bruto 2 bi onda bio oko 9300, tu su doprinosi 2900-3000 kn
30% bi znači bilo 1000 kn.
država bi ubrala 1000 kn manje od doprinosa.
1,5 mil zaposlenih puta 1000 kn je 1,5 milijardi kuna puta 12 mjeseci je 18 milijardi kuna.

dakle država bi ostala kraća za 18 milijardi kuna, a kako nam oko proračuna eu već grinta to bi značilo da bi se trebalo rezati, a di ćeš rezati nego na "parazitima"

moglo bi se značajnije smanjiti subvencije i pomoć, poljoprivredi što bi je učinilo konkurentnijom ili drvnoj industriji ili neke druge pomoći koje država daje pojedinim granama industrije, ali najviše bi se trebalo uzeti "parazitima" građanima.
otpuštanja i rezanja plaća i pezija zar ne.

e sad dolazimo do pravih benefita.

konzum je oko 30 posto maloprodaje, "parazitima" smanji država davanja za ukupno 15 milijardi kuna.
"paraziti" troše u konzumu, koliko bi toznačilo manje potrošnje u konzumu?
5 milijardi kuna manje? 4 milijarde manje? 3 milijarde? a ušteda je 101 milijun kuna.

ne smijeno zaboraviti da su i država i konzum visokozaduženi ta da imaju velike troškove i da smanjenje prihoda uvelike utječe na stabilnost sustava.

stavio sam primjer konzuma ali možeš i drugih firmi, da vidiš u što bi to sličilo.

a treba pogledati koliko država troši na plaćanje dugova, je li to oko 25 mlrd kuna, pa onda članarina za eu, pa 18 mlrd manje od doprinosa, pa ukidanje poreza na dobit itu dođemo do cifre od oko 60 mlrd. kuna. pa to bi bio totalni kolaps.

ljudi samo vide ono gdje država smanjuje potražnju i potrošnju, a ne gledaju da ona velilkim dijelom i stvara potrošnju.

za kraj, konzumu bi dakle pali nelikim dijelom prihodi, vjerojatno bi se smanjilil i poticaji što bi isto utjecalo na poslovanje agrokora. to bi sve stvorilo pritisak da se smanje plaće jer materijalne troškove i troškove financiranja teško da bi se dalo dovoljno smanjiti.
znači i u konzumu (privatnom sektoru) bi plaće padale što znači još manje prihoda za državu i za privatni sektori i za sve građane.

ne gleda se samo pojedinačni primjer samo osobni interes, već odnose između raznih djelova cjeline, društva.

evo opet sam ispao pametan:)

http://www.poduzetnistvo.org/news/sindikat-konzuma-trazi-10-vise-place

http://www.index.hr/vijesti/clanak/radnici-u-konzumu-ne-daju-tesko-zarad...

http://hr.wikipedia.org/wiki/Konzum

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Prosjecna-placa-5.634-kune-N...

Tko je glasao

uspoređuješ kruške i jabuke i

uspoređuješ kruške i jabuke i usput pogrješno računaš. Vama levičarima se sve vrti oko Todorića i njegovih firmi pa niste u stanju stvari sagledati u širem kontekstu.

Tko je glasao

ok onda ćemo s dm-om. prihod

ok onda ćemo s dm-om.

prihod je oko 2 mlrd kuna, zaposlenih je oko 1200, prosječna neto plaća je 8300.

prosječna bruto 2 plaća bi bila oko 15 000 kn, neka se poreze i doprinose smanji za 30%.
razlika između neto i bruto 2 je 6700kn, trećina je oko 2200 kn.

2200kn puta 1200 zaposjelnika je 2,64 milijuna pa onda to pomnožimo s 12 mjeseci i to je godišnja ušteda od 31,6 milijuna kuna. pošto čujem da dm daje i 13., 14. 15. ili tko zna koju plaću dodajmo još malo uštede tecimo još 20% da budem velikodušan i tako dođosmo do iznosa od 38 mil. kuna.

tih 38 mil kuna je u odnosu na prihode od 2 mlrd kolosalnih 2% pa s tim parama se može čuda napraviti. 38 mil. kuna eeejjjjjj koje su to pare za jednog siromaha kao što je dm.

stavljam trgovce, jer njih se ne može preseliti u kunu, oni moraju raditi u hrvatskoj.

tak osad možeš napisati komentar da mi ljevičari morimo dm i plaće koje daju. :P

http://www.dm-drogeriemarkt.hr/hr_homepage/o_nama/portret/

http://danas.net.hr/intervju-tjedna/placa-od-8304-kune-nije-neko-cudo-s-...

što se tiče kruški ijabuka i krivog računanja i šireg konteksta, pa možeš li mi malo detaljnije objasniti kao bi to pomoglo priredi. kužim ja da manji porezi znače i male troškove, ali ak one paziš kako smanjuješ porreze možeš i povečati troškove i smanjiti potrošnju i proizvodnju i društvo kolabrira.

kakav je plan? je li to onaj u tri točke.
1. samnjimo doprinose i poreze.
2. ?
3. bogati smo

mislim, kratkoročno bi smanjio prihode države za nekih 15 mlrd kuna. kako bi popunio tu rupu, bi li rezao i gdje. ako smanjiš plaće i penzije i podijeliš otkaze državnim zaposlenicima onda pada i potrošnja u trgovini. kakav bi to efekt imalo na ekonomiju bi li se ona dovoljno brzo oporavila. bi li jačanje privatnog sektora bilo toliko jako da bi lako nadoknadili smanjenu potrošnju države i onih naplaći u državnom sektoru.

ovo što ja dajem primjer za dm i konzum uštedu od 1-2 posto to je malo, da ne uvozimo toliko pa da se prodaje domaća roba pa oni imaju 1-2 % jeftinije proizvode, pa da nabavljaju sirovinu od domaćih dobavljača pa i njima 1-2% manji troškovi može da bi i imalo malo veći efekt, ali to kod nas baš i nije slučaj.

uostalom mogli bi vi konzumoljupci pitati tidorića bi li rađe manje doprinose ali i onda manje plaće i penzije ili da ima manje kamate na zadženje. on ima kako i država veliki dug i to treba ukalkullirati isto u sve promjene poreza, prihoda,, dobiti proizvodnje i čega li sve ne.

Tko je glasao

Ideš iz krajnosti u krajnost

Ideš iz krajnosti u krajnost i uopće ne kužiš bit onoga što sam napisao. A bit je da bi se smanjenjem svih poreza povećale plaće, povećala potrošnja, potaklo gospodarstvo, povećao broj zaposlenih koji bi dodatno povećali potražnju za novim robama i uslugama i krug bi bio zatvoren.

Ovo nije topla voda i nisam je ja izmislio, već se radi o osnovnim ekonomskim principima.

. "Kad dođe do ekonomskih zastoja, u velikim ekonomija dolazi do paralelnog djelovanja monetarne i fiskalne politike. Agresivnost ovih politika ovisi o
jačini ekonomske krize. Monetarna politika djeluje tako da spušta kamatnu stopu i povećava
količinu novca u opticaju, dok fiskalna politika djeluje na smanjenje porezne presije i povećanje
državne i opće potrošnje."

Mi nismo velika ekonomija, ali je očito da su i monetarna i fiskalna politika vođene krivo.

HNB je branio tečaj i dizao kamate kako bi zaštitio strani i domaći devizni kapital, a političari su dizali poreze misleći samo na proračun i biračku bazu.

Rezultat je da imamo ogroman proračunski deficit i povlačenje stranog kapitala te nestajanje domaćih malih poduzetnika.

Brojke sve govore.

Tko je glasao

Tocno! Drzave s najnizim

Tocno! Drzave s najnizim poreznim opterecenjima na svijetu poput Burme, Afganistana, Alzira, Cada, Ekvatorijalne Gvineje, Butana I slicnih su primjer totalnog ludila od potrosnje, velikih placa, potaknutog gospodarstva I sveopce potraznje. S druge strane, primjer drzave poput Norveske, koja uz svu naftu I plin, ima I najvisa porezna opterezenja je primjer totalnog glooma I dooma.
Tocno- imamo krivu I monetarnu I fiskalnu politiku. Monetarnom politikom se, sto zbog lijenosti, sto zbog nekih gospodarskih lobija slizanih s politikom uopce ne sluzimo, a fiskalnu politiku u biti nismo promijenili od socijalistickog vremena gdje privatno sluzbeno nije ni postojalo (od stanova do gospodarstva), pa se oporezivao samo rad I konacna potrosnja. Tako bi ja bio jako oprezan prilikom ovog 'poduzetnickog' cmizdrenja zbog visokih poreza. Zelimo li se I fiskalnom politikom priblizit kapitalistickom svijetu- trebat ce se smanjit porezi na rad I potrosnju, a povecat na kapital u ovakvom ili onakvom obliku.
Inace, magarac ne ide iz krajnosti u krajnost, vec samo na jako jednostavan nacin prikazuje da u velikom dijelu gospodarstva usprkos jaukanju gospodarske 'elite' minimalna placa moze bez problema bit dobro povecana (barem na razinu one iz Pekinga).

Tko je glasao

Opet lupetaš bezveze

Forbes i KPMG kažu da su ove zemlje s najmanjim porezima na svijetu, a tu vidimo i prilično bogatih, ali niti jedne s tvoje liste:

The Most Tax Friendly Country In The World Is.... (Spoiler Alert: It's Not the U.S.)

India
Canada
China
Mexico
Russia
United Kingdom
Netherlands
United States
Germany
Australia
Brazil
Japan
Italy
France
http://www.forbes.com/sites/kellyphillipserb/2012/09/25/the-most-tax-fri...

Tko je glasao

sorry martin

mislio sam da repliciram magarcu.

Tko je glasao

a što bi to rebalo značiti?

a što bi to rebalo značiti? da ja lupetam s vezom, a martin bezeze ili da isti komentar isti argumenti ako ih ja kažem ne valjaju, a ako ih kaže netko drugi valjaju.

da ja kažem da je zemlja okrugla to bi bilo lupetanje za razliku od toga da martin ili netko drugi kaže. onda bi to bilo nešto što se uvažava i što je vrijedno rasprave?

Tko je glasao

sorry magarac

sad vidim da obojica lupetate bezveze, da ste zabrazdili u marxizam i socijalizam i ne odričete ga se iako ga se odrekla do jučer najkomunističkija zemlja svijeta - Kina i okrenuli se tržištu i privlačenju do jučer im smrtnih neprijatelja trulih kapitalista.

Tko je glasao

Oprosti, ali koliko sam ja

Oprosti, ali koliko sam ja primjetio, problem s trzistem ima tvoja stranka, a ne ja. Ja sam apsolutno za trzisnu ekonomiju, samo je naravno pitanje kakvu. I porezi ovdje nemaju nikakve veze s komunizmom I kapitalizmom, osim ako ne zelis kazati da u kapitalizmu porezi uopce ne postoje. Porezna politika je jedan od nacina usmjeravanja gospodarstva, a I HDZ i SDP vode poreznu politiku koja odgovara rentijerskoj ekonomiji.

Tko je glasao

Ajde procitaj clanak jos

Ajde procitaj clanak jos jedanput- radi se o usporedbi tih 14 drzava, a ne svjetskoj ljestvici. Poreze je inace tesko usporedjivat, ali se obicno podaci MMF-a I OECD-a uzimaju za najvjerostojnije- i mozes ih lako pronac ako se malo potrudis.

Tko je glasao

Na samom početku piše: The

Na samom početku piše: The United States pays more in taxes than other developed countries.

A znademo da su porezi u USA medju najnižima na svijetu, kao i u švicarskoj recimo.

Švicarska za primjer očekuje rast BDP-a ove godine od čak 2%, znači ne smeta im ni još uvijek prejaki franak.

Po tome ispada da je Linić više kriv od HNB-a i bankara i da je ispravnom poreznom politikom mogao zemlju izvesti iz krize i vjerojatno prikupiti više svih vrsta poreza nego ih kupi sada.

Koliki je ono deficit proračuna? 17 milijardi kuna. A koliko je u ove dvije godine Linić povećao dug države? 30,40 ili 50 milijardi kuna? Tko još broji, ja sam prestao kod 30.

Magarac se pitao kako bi se nadomjestio manjak u proračunu zbog manjih poreza. pa na isti način na koji ga i sada namiče, zaduživanjem, s tim da bi na kraju balade gospodarska situaciju zasigurno bila puno povoljnija.

Tko je glasao

Tko to zna da su porezi u SAD

Tko to zna da su porezi u SAD i Svicaskoj najnizi na svijetu? Ja npr. to ne znam. Isto tako ne zna ni OECD ili MMF.
Vecina Europe ove godine ocekuje porast BDP-a, a SAD je jedna od najzaduzenjih zapadnih zemalja bez obzira na visinu poreza (inace je zadnji uravnotezen proracun u SAD-u imao Clinton dok su upravo republikanski predsjednici snizavali poreze i iza sebe ostavljali ogromne deficite).
Rasprava je potpuno precijenjena jer visina poreza nije ta koja bi imala kljucnu ulogu u konkurentnosti gospodarstva sto lako mozes provjeriti i sam usporedjujuci koju zelis ljestvicu gospodarski najkonkurentnijih drzava s ljestvicom drzava po poreznom opterecenju.

Tko je glasao

Ideš iz krajnosti u krajnost

Ideš iz krajnosti u krajnost i uopće ne kužiš bit onoga što sam napisao. A bit je da bi se smanjenjem svih poreza povećale plaće, povećala potrošnja, potaklo gospodarstvo, povećao broj zaposlenih koji bi dodatno povećali potražnju za novim robama i uslugama i krug bi bio zatvoren.

ne vrijedi ti objašnjavati.

Tko je glasao

konzum loš primjer

konzum loš primjer ... jer konzum umjesto keša izdaje bonove .... ajmo se malo poigrati pa da ja dođem u Konzum i dam svoj bon na kojem piše moje ime i prezime i da mi je konzum dužan tek tako dati robu u vrijednosti od ... pere se tu lova. Frend dobio dio bonova od Konzuma, dio od Mercatora - ali plaću ne. Nemoj molim te više spominjinjati konzum, jer ima subvencije oko 160 mil Eura izvana, dužan je dobavljačima, a jedino su mu Srbi odrezali kaznu zbog prevlasti na tržištu!

Tko je glasao

ispravak krivog navoda...

Shvaćam što želiš reći, ali uspoređuješ neusporedivo.

Konzum je u 2012. godini imao cca 204 milijuna kn dobiti. Smanjivanjem nekog troška za 101 milijun kn, Konzumu dobit raste 50% - to znači veću dividentu dioničarima, to znači nova ulaganja... Dakle, pričamo o ogromnoj promjeni, a ne promjeni od 0,8%.

A što se tiče ostaloga, nemoguće je razmotriti sve implikacije poteza poput "srušimo sve poreze 30%", jer osim početnog manjeg poreza - dolazi do brojnih pluseva za koji mjesec. Smanjivanje sivog i crnog tržišta, pojeftinjenja proizvoda, jačanje kupovne moći - kao i psihološkog tipa "već dugo štedim, a auto je sada pojeftinio skoro 10%, sada je prilika".

Tko je glasao

pojeftinjenja proizvoda,

pojeftinjenja proizvoda, jačanje kupovne moći

pa to i mene brine. koliko bi proizvodi pojeftinili. ako na prihode od 13 mlrd kuna imaš uštedu od 101 mil kuna ili 0,8% znači da je i moguće pojeftinjenje 0,8%

koliko to donodi povećanje potrošnje, pogotovo što bi smanjeni porezni prihodi vjerojatno doveli do smanjenja plaća i penzija te tako i do smanjene potrošnje državnih zaposlenika i penzionera. što znači jeftijija roba ako je ne možeš kupiti.

18 mlrd manje prihoda, ili nekih 15 mlrd manje potrošnje koliko je to ukupno smanjenje potrošnje u državi. ako se ubere 50 mlrd od pdv-a onda je potrošnja nekih 250-300 mlrd kuna godišnje? to znači da bi pad potrošnje bio 3-4 posto a ušteda o,8-1%

evo i primjera iz perokemije koja dosta i izvozi. umaju 2100 zaposlenih neka na svakome uštede 1000 kn na doprinosima, to bi bilo 25 mil godišnje, a godišnji prihod je 2,5 mlrd kuna. ušteda je 1% gubici su u stotinama milijuna.

meni se, gle čuda, onaj moj prijedlog o smanjenjeu porezana dobit ovisno o broju zaposlenih i visini plaća čini puno boljim.
http://pollitika.com/pod-hitno-dignuti-poreze

mislim kad su se već bili odrekli dijele poreza za reinvestiranu dobit i doprinosa za zdravstveno osiguranje zar ne bi bilo bolje da su umjesto toga uveli smanjenje poreza na dobit ovisno o broju zaposlenih i visini plaća.

pa bi se manje outsourcalo i davale veće plaće. recimo umjesto da daš 5000 kn bruto 2 plaće i nemaš oslobađanja poreza na dobit, daš 6000 kn bruto 2 plaće i moraš dati 1200 kn manje poreza na dobit.
ovako se poslodavcu isplati dati veću plaću, a na dodatnih 1000 kn za radnika država tu dobije nekih 400 kn poreza i doprinosa i još imaš 600 kn veću potrošnju od koje se ubere još nekih 120 kn poreza i trošarina.

Tko je glasao

pa recimo da konzom

pa recimo da konzom refinancira sve dugove i odgodi plaćanja za još par mjeseci bi li onda mogao napumpati dobit i na 500 mil kuna ili milijardu.
dobit je više knjigovodstvena pojava nego odraz stvarnog stanja u firmi. ima i puno firmi koje pumpaju troškove, igraju se amortizaciojom tko da se dobit smanji da se plati manje poreza na dobit.

ali idemo s manjim doprinosima. država ima svaki mjesec 1,5 mlrd manje, a ionako je u velikom deficitu. kome će manje dati? ako smanji plaće i penzije onda se smanjuje i potrošnja, ako smanji materijalne troškove onda se opet smanjuje potrošnja a to znači i porezi od potrošnje.

pa država ima manje prihode i od doprinosa i od pdv-a i trošarina i mi tonemo u daljnje siromaštvo. da nemamo deficit kakav imamo da su druge stvari u društvudrugačije posložene onda bi možda štimalo ali ovako ne, gledajmo odnose, cjelinu a ne samo pojedine djelove.

Tko je glasao

ne mogu vjerovati...

... ali s totalnim guštom sam ti spičio plus.

Tko je glasao

ma daj se saberi...

Osnovni problem države je njezina neefikasnost, korumpiranost i "sadističnost" i činjenica da prikupljeni porezni novac upropaštava i preraspodjeljuje u korist najkrupnijeg kapitala, a ne postojanje samih poreznih opterećenja.

Uostalom, poklonjeno je poduzetnicima ovo smanjenje doprinosa za zdravstvo i kaj su s tim napravili - niš!

Poklanja im se i ropska radna snaga za 1600 - i opet niš.

Izvode i lukav manevar s pola milijuna nezaposlenih, od kojih je velik dio prisiljen razmišljati o samozapošljavanju i "poduzetništvu". Sitnozubani kakvi jesu, počinju razmišljati kao poduzetnici, u pauzi između prekopavanja kontejnera i prebiranja po trulom povrću na placu. Tako i moja frendica koja je prošle godine dobila otkaz, jamra protiv nepoduzetničke klime.

Poduzetnici su općenito jako ugrožena vrsta...

Dajte se zbrojte...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

sabran sam

Ako kažem da volim sladoled od lješnjaka, to ne znači da ne volim i l lubenicu.

Dakle, gore su pobrojani odlični načini kako se povećava potrošnja. Budući da je to bio jedan od većih problema na početku mandata - ja sam se (naivno) nadao da će prvi koraci biti - revolucionarno eksperimentalni.

Ono, ionako se zadužujemo, ajmo preko noći smanjiti pdv na 15 %, dobit na 5% - pa nakon šest mjeseci vidjeti kako stvari stoje. Takvi potezi obično pokrenu val potrošnje (sve pojeftini), koji onda pokrene i proizvodnju. Povećani obujam ti donese isti ili veći prikupljeni porez - i to je to. Izbiješ pola šverca, samo tu leži ogromna baza.

Naravno, odabran je radikalno suprotan pristup - dizanje svih poreza.

Uglavnom, visina poreza nema nikakve veze s neefikasnošću i korumpiranošću - ta pojava je postojala i kada još pdv nije niti postojao, kao i sada kada je 25%. Te dvije teme nisu povezane. Naravno da bi bilo bolje da korupcije nema blabla, no porezna opterećenja su i dalje previsoka.

Tko je glasao

Kriva analogija

Ako voliš sladoled od lješnjaka, pretpostavka je da, hmmm - voliš sladoled :P

Inače, posebno je preveliko porezno opterećenje tzv. običnog čovjeka, dok se samo raspravlja i cmizdri nad poreznim opterećenjima tzv. poduzetnika i onih koji bi se voljeli njima smatrati. Od sebe su počeli raditi nekakve cool junake našeg doba, okružene mošusom, očekujem da će uskoro početi nositi crne trikoe s vlastitim logotipom i plaštom (šteta što ih je većina pretilih). Puna su im usta startapa i inkubatora, a država valja jedino ako daje poticaje i smanjuje poreze, normalno - njima.

Po meni, daleko je veći problem što država nije u stanju napraviti hodogram i analizu vlastitih procedura, pa uvidjeti koliko su jadni, štetni, nekorisni, neefikasni, skupi i nepoticajni. Napraviti analizu vlastitih zakona i propisa, za što bi im trebalo otprilike 12 godina da ih uopće pročitaju, pa onda 2/3 toga baciti u smeće, a ostatak promijeniti u suvislost...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

grrr

pdv nema apsolutno nikakve veze s poduzetnicima! to je "protočni poorez" koji se u cijelosti prevaljuje na konačnog kupca - koji ga ne može odbiti - građane i državu.

Tko je glasao

Pa eto...

Neka smanje PDV za početak, poduzetniku protočnom ni iz džepa, ni u džep.

Inače, PDV baš i nije posve neutralan, budući da ga moraš platiti po izdanoj fakturi, a potom boga moliti da istu i naplatiš. Imaš dakle prvo zagarantirano istakanje, a tek možebitno utakanje :)

Potom, neka male firme s prihodom manjim od XY kuna prve godine poslovanja oslobode svih poreza - pa bolje im je da one opstanu, nego da su zaposlenici istih na grbači društva i socijalno hednikepirani.

Ali ne, skužila je svaka vlast zakon velikih brojeva, pa oprašta poreze "značajnim" subjektima, dok se namiruje grickajući mnogobrojne bespomoćne sitne ribe.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

sve treba gledati u odnosu

sve treba gledati u odnosu prema drugim djelovima i stanju u društvu, ali smanjenje pdv-a bi nožda više utjecalo na zapošljavanje i gospodarski rast nego smanjenje opterećenja rada iako to možda i paradoksalno zvuči.

visoki pdv čini prodaju roba i usluga na crno isplativijim. rizik se isplati. a isto tako manji pdv znači da se za iste pare može kupiti više različite robe što onda potiče i ekonomsku aktivnost.

što ne znači da sam odustao od ideje visokih poreza, nisu mi mrski ako se dobro redistribuiraju.

kod nas je prije svega problem u redistribuciji.

Tko je glasao

kod nas je prije svega

kod nas je prije svega problem u redistribuciji.

točno, 650 tisuća ljudi radi u realnom sektoru i oni bi trebali hraniti ostalih skor 4 milijuna. ne ide.

Tko je glasao

što je realno u realnom

što je realno u realnom sektoru i što je nerealno u nerealnom sektoru?

je su li trgovci autima, autoservisi, privatne benzinske pumpe realni sektor? koliko su oni realni ako velikim dijelom ovise o državnoj potrošnji o državnim zaposlenicima i firmama koje kupuju aute o državi koja gradi ceste, a ne toliko željeznice i ne ulaže više u javni prijevoz.

koliko su građevinske firme realni sektor? koliko je to realno ako velikim dijelom ovisiš o nerealnom sektoru? koliko je farmaceutska industrija realna, ako velik dio poslovanja i razvoja lijekova i stvaranja sručnog kadra ovisi o nerealnom sektoru? koliko je đuro đaković tenkovi i oklopnjaci realan? koliko to privatnika iz realnog sektora kupuju tenkove ili su i oni potpuno vezani za nerealni sektor.

kod nas je i realni sektor nerealan, a skužiti da je sve povezano i da treba gledati ne samo ono što ti želiš i možeš nego kako će to utjecati na druge i što drugi žele i mogu, e to je znanstvene fantastika, očekivati to od ljudi je potpuno nerealno.

Tko je glasao

je su li trgovci autima,

je su li trgovci autima, autoservisi, privatne benzinske pumpe realni sektor? koliko su oni realni ako velikim dijelom ovise o državnoj potrošnji o državnim zaposlenicima i firmama koje kupuju aute o državi koja gradi ceste, a ne toliko željeznice i ne ulaže više u javni prijevoz.

ti u svojim upisima tražiš sve ono što ide u prilog tvom načinu razmišljanja a istovremeno o ekonomiji nemaš pojma a usudiš se pisati ovakve dnevnike kao da su vrijedni. točno je da država kupuje vozila i točno je datako generira neke promete u realnom sektoru, medjutim koliko se vozila prodaje u njemačkoj a koliko u hrvatskoj po broju stanovnika. koliko je zaposlenih u danskoj, koliko u hrvatskoj a skoro imamo isit broj stanovnika. koliko u njemačkoj kupuju vozila privatne osobe, koliko u hrvatskoj. koliko se stanova gradi u njemaškoj, koliko u hrvatskoj? itd itd.

ne možeš napraviti sustav gdje svu potrošnju generira država jer moraš iz nekog izvora i poreze prikupiti. moraš imati i pojedice koji mogu kupiti stan. Iz Hrvatske je u zadnje dvije godine otišlo 30000 mladih a imamo 15000 neprodanih stanova. Svi oni bi da mogu naći zaposlenje kupili stan. Ovako će ga kupiti ili iznajmiti u Njemačkoj ili Kanadi i tamo podržati gradjevinski sektor.

Tko je glasao

otkud ideja da ja želim da

otkud ideja da ja želim da sve država kontrolira i da ona generira svu potrošnju, ja samo ukazujem na kontradikcije i nelogičbnosti.

a to da u upisima tražim argunemte za ono što mi ide u prilog, to je smiješno. pa što bih u rasparavama i szatupanju svojih stajališta trebao tražiti sve što mi ne ide u prilog.

pokaži mi gdje drugi daju upise za koje misle da im ne idu u prilog.

ja znam o ekonomiji koliko znam i gledam na nju iz svoje pozicije sto kao što gazde kafića gledaju iz svoje pozicije.

ti si obični državofob, kao uostalom i puno drugih ljudi tu. predarsude o državi su iste kao i predrasude fašista o židovima, mrziš državu i divš joj se u isto vrijeme, želiš da nestane i da radi tebi u korist. ne želiš je i ne možeš bez nje u isto vrijeme.

Tko je glasao

Vecina kod nas taj pojam

Vecina kod nas taj pojam realni sektor krivo upotrebljava odnosno misle da je razlika u vlasnistvu, pa realno moze biti samo ono sto je privatno (cak I minister za financije taj pojam krivo upotrebljava). Realni sektor bi bio onaj koji proizvodi dobra I usluge za razliku od nominalnog I monetarnog sektora. Vecina javnog sektora proizvodi usluge i zato je i placena, pa bilo to usluga npr, skolovanja ili lijecenja (te usluge proizvodi i dio gospodarstva u privatnom vlasnistvu) i pridonosi BDP-u. Sve te granice su u stvari jako fluidne (sva ta javno-privatna partnerstva, uskakanje drzave u vlasnistvo prije privatnih subjekata i slicno)i te pojmove skoro vise nitko ni ne upotrebljava.

Tko je glasao

zna se točno što je javni a

zna se točno što je javni a što privatni sektor. druga je stvar što to ti neznaš pa projeciraš svoje neznanje na cijeli svije oko sebe.

Tko je glasao

Eto kad si cijeli tako

Eto kad si cijeli tako pametan, onda mi odgovori na ovo pitanje- u domu zdravlja rade dva lijecnika- jedan je privatiziran, ima koncesiju i ugovor s HZZO-m, a drugi je zaposlenik doma zdravlja. Obojica rade isti posao. Je li ovaj s koncesijom po tvome privatni, a ovaj koji je zaposlenik doma zdravlja javni sektor? Je li Ina javni sektor jer drzava ima odredjeni dio dionica? Je li javni sektor samo ono poduzece u kojemu drzava ima vecinski dio dionica? Jesu li javni sektor prije par godina nacionalizirana Hypo Alpe Adria Bank? Je li javni sektor HT kojemu je vecinski vlasnik DT, a kojemu je najveci vlasnik njemacka drzava? Itd itd. I onda se mene napada da sam ja komunist, a vas par je zaspalo u komunizmu kad su granice bile potpuno jasne:)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci