Tagovi

Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju

napomena uz Deklaraciju:
Ovo je djelo dano na korištenje pod licencom Creative Commouns - Imenovanje 3.0 Hrvatska čime se dopušta umnožavanje, distribucija, javno priopćavanje i preuređivanje ovog djela uz uvjet imenovanja autora na način da se istakne ime autora "Akademska solidarnost" i web adresa na kojoj se može naći izvorni oblik djela: www.akadsolid.hr/deklaracija/

Premda je neoliberalna doktrina predviđala da će posljedica širenja slobodnih tržišta biti opći rast prosperiteta, u stvarnosti se suočavamo s padom kvalitete života, rastom nejednakosti i opće nesigurnosti građana širom Europe I svijeta.
I u Hrvatskoj danas vidimo dva desetljeća tegobne socijalne povijesti, ispunjene sukobima i nepravednom preraspodjelom društvenog bogatstva koja je u konačnicidovela do osiromašenja i rastuće zaduženosti stanovništva, kao i skepse prema ekonomsko-liberalnim vrijednostima…
…..
Postojeći odgovori na krizu i dalje se temelje na neoliberalnim postavkama umjesto da ih se jasno detektira kao izvor problema. Kao odgovor na krizu izazvanu nametanjem tržišnih načela traži se još privatizacije, još liberalizacije, ukratko: još više tržišta. Uz to svjedočimo još jednoj vrlo zabrinjavajućoj pojavi: niskoj participaciji građana u političkom procesu te postavljanje autoriteta (politički odabranih) ekonomskih stručnjaka u prvi plan.
………..
Posljedice uvođenja neoliberalne doktrine, osim u sferi rada, najvidljivije su u područjima čije funkcioniranje ima dalekosežne učinke na pad društvenog blagostanja i kvalitetu života: u sferama poput zdravstva, mirovinskog sustava ili obrazovanja.
...............
naglasak je pomaknut s države kao zaštitnika nezaposlenih, bolesnih, starijih i ostalih grupa izloženih riziku, prema državi koja stvara mehanizme koji će navodno povećati šanse svakog pojedinca da ostvari svoje potencijale. U takvom konceptu država olakšava razvoj vještina i zapošljivosti, a pojedinac preuzima rizik slobodnog tržišta rada na kojem njegova znanja brzo zastarijevaju. ….. Društvena kohezija nije viševrijednost sama za sebe, nego postaje poluga za uključivanje sve većeg broja ljudi na tržište rada, koji bi tako trebali direktno doprinositi ekonomskom oporavku europskih zemalja (Dolenec 2007, 2008)… iako stavlja značajne naglaske na održivi razvoj I koheziju, i dalje počiva na istoj temeljnoj logici prema kojoj su društveni ciljevi podređeni ekonomskoj logici rasta.
..................
Obrazovanje predstavlja ključno mjesto u kojem se ogledaju i reproduciraju društvene nejednakosti i strukturno nasilje nad onim dijelovima stanovništva koji, bez potrebnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog kapitala, postaju puki promatračidruštvenih procesa bez stvarne mogućnosti da na njih utječu. Ekonomske i političke elite pozdravljaju proces stvaranja tzv. ljudskog kapitala, u smislu sposobnosti ljudi da pridonesu reduktivnoj ideji ekonomskog napretka.
...................
Privatizacija i komercijalizacija obrazovanja neće pridonijeti ekonomskom prosperitetu, a zasigurno će obrazovne institucije transformirati u mjesta reprodukcije elita i zloupotrebe javnih sredstava. Pritom se ne radi o teorijskoj projekciji, nego o dijagnozi dosadašnjeg stanja u obrazovnom sustavu čiju relevantnost potvrđuju postojeća istraživanja na koja upućujemo dalje u Deklaraciji
................
…. Uz to, kako to izrijekom pokazuje Strateški okvir za razvoj 2006.-2013. redukcija svih društvenih odnosa i procesa na one ekonomske dio je stremljenja prema društvu čija temeljna vrijednost nije demokracija (kao politička vrijednost i društveno uređenje),nego deregulacija i «fleksibilnost» (kao tržišne vrijednosti). Pritom se, kao što je već spomenuto, u sveopćoj deregulaciji kao cilj postavlja povezivanje znanosti ivisokog obrazovanja s tržištem, te uvođenje korporativnih načela regulacije znanstvenih i obrazovnih sustava
……………
Imajući na umu neučinkovitosti postojećih institucija koje ponajviše proizlazeiz koruptivnih djelatnosti, odnosno mnogobrojnih pokušaja ostvarivanja private dobiti uzurpacijom javnih resursa i sredstava, smatramo da su promjene svakakopotrebne, ali da se one ne smiju nekritički provesti metodom radikalnog reza imehaničkim usvajanjem inozemnih rješenja. Zastarjele i nedodirljive strukture neće se otkloniti brutalnošću neoliberalne ekonomske logike – upravo suprotno, možemo pretpostaviti da će u ovako postavljenom novom okružju one samo ojačati, uz daljnju vrijednosnu devastaciju, pad socijalne i ekološke odgovornosti, kao i kvalitete samog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Ako doista želimo napustiti sadašnje prakse sveučilišta koje se, osim što su konzervativne i društveno autistične, neregulirano poigravaju tržišnim principima, . izlaz nije u «korporativnim načelima upravljanja»nego u zaustavljanju široko rasprostranjenih zloupotreba moći, pogodovanja I zanemarivanja javnog interesa.
………..
…. četiri načela koja bi trebalo reafirmirati i koja donekle još uvijek odolijevaju nasrtajima korporativizacije sveučilišta. To su:
a) moralna i intelektualna autonomija od političkih,ekonomskih i ostalih vanjskih faktora,
b) institucionalna i programska povezanost istraživanja i poučavanja,
c) sloboda istraživanja i intelektualnog usavršavanja,
d) europska humanistička tradicija kao značajni doprinos sveopćem znanju čovječanstva kao dobra po sebi
….. Temeljni imperativ znanosti i visokog obrazovanja jest i mora ostati etička obveza prema razvoju pravednijeg i humanijeg društva.
…..
Promjene koje ovaj i srodni dokumenti zagovaraju ne predstavljaju nikakvu novinu. U istoj godini kada je objavljen Strateški okvir za razvoj Republike Hrvatske sociolog Richard Sennett (2006) piše o kulturi novog kapitalizma, točno zamjećujući da je tzv. novi kapitalizam, polazeći iz ekonomske sfere, zašao u dalekoširu sferu kulture, zahvaćajući cjelokupan način života ljudi. Kada se temeljna životna sigurnost i javna, zajednička dobra, koja su osnova svake funkcionalne zajednice, svode na privatni, fakultativni kapital koji pojedinac ne mora, ali može priskrbiti nekakvim «uradi sam» mehanizmom, sigurnost se zamjenjuje politikom svakodnevnog straha od nepredvidivih kretanja tržišta i kapitala. Budući da ta kretanja mogu ugroziti imovinu, sigurnost obitelji i vlastite osobe, aktivira se kompetitivna dimenzija djelovanja pojedinca. Rezultat ovakve vrste inducirane destabilizacije jest privatizacija slike koju pojedinac ima o sebi te njegovo udaljavanje od javnih prostora (u konkretnom i prenesenom značenju), koji se prepuštaju na brigu tehnokratima I «stručnjacima»
Slijedom toga zahtijevamo uvažavanje teorijskog stajališta prema kojem pojedinac nije ljudski resurs čija se stručna edukacija tehnokratskim mjerilima I kriterijima isplativosti rano predodređuje za pojedini sektor proizvodnje ili usluga, akasnije stručnim usavršavanjima i treninzima aktualizira i prilagođuje novimzahtjevima tržišta rada
.
Zahtijevamo da se pojedinac shvati kao misleći subjekt koji nije samo u stanju menadžerski kreirati svoju buduću karijeru, ili karijerudrugih, nego je sposoban i voljan zauzeti individualan, empatičan i kritički stav prema društvenim, ekološkim i posebice političkim fenomenima te koji uživaširoko i slobodno obrazovanje koje vodi intelektualnoj emancipaciji i političkoj samosvijesti
...................
Poticanje devastirajuće kompetitivnosti manifestira se i na razini radnih mjesta. Danas unutar akademskog polja u Hrvatskoj,kao i drugdje (usp. Pernicka 2011), nalazimo dvije skupine zaposlenika. S jedne strane, osobe u visokim znanstvenim i nastavnim zvanjima zaštićene su od najgrubljih učinaka tržišta radne snage i recesije u gospodarstvu. S druge strane, prekarni akademski
radnici (znanstveni novaci) nalaze se u neugodnoj poziciji između čekića nesigurnosti radnog mjesta i nakovnja nerijetko vazalnih odnosa unutar matične institucije.
………………..
Najsnažniji efekt koji je komercijalizacija u smislu uvođenja školarina imala u Hrvatskoj jest perverzan poticaj sveučilištima da upisuju više studenata nego što mogu kvalitetno obrazovati
………….
Kako bi se spriječili potencijalno vrlo štetni efekti, trebalo bi prije svega zaustaviti započete nekontrolirane procese daljnje privatizacije i komercijalizacije znanosti i visokog obrazovanja, kako u pogledu fnanciranja tako i u pogledu vlasništva.
Zahtjevi
Temeljem iznesenih argumenata zahtijevamo:
1. da se »gospodarstvo« koje se u ekonomski reduktivnom
okviru danas svodi na »tržište« ne koristi kao mjerilo svih
vrijednosti, odnosno, zahtijevamo da se znanost i visoko
obrazovanje razumiju kao ravnopravni sudionici općih
društvenih procesa. Inzistiranje na sveopćem povezivanju
znanosti i visokog obrazovanja s tržištem, kao i zahtjev
za prilagođavanjem akademske zajednice nedovoljno diferenciranim
i neprestano promjenljivim mitskim potrebama
tržišta rada, podjednako kao i uvođenje korporativnih
modela upravljanja tim sektorom, reduktivni su i štetni.
Nasuprot tomu, zahtijevamo izgradnju održive razvojne
perspektive znanosti i visokog obrazovanja kao javnog
dobra od primarne važnosti.
2. uvažavanje pojedinca kao mislećeg subjekta koji nije tek
menadžer svoje buduće karijere, ili karijere drugih, nego je
sposoban i voljan zauzeti individualan, empatičan i kritički
stav prema društvenim, ekološkim i posebice političkim
fenomenima, te koji uživa široko i slobodno obrazovanje
kojemu su cilj intelektualna emancipacija i politička
samosvijest. U skladu s time odbacujemo reduciranu sliku
studenta kao konzumenta uslužnog sustava visokog obrazovanja
i zahtijevamo da mu se vrate i omoguće intelektualna
širina i dostojanstvo.
3. prepoznavanje vrijednosti svih znanstvenih područja i
priznavanje njihovih speciVčnosti. Zahtijevamo da se
osiguraju uvjeti za neometana znanstvena istraživanja
koja svoju Vnancijsku isplativost ne mogu kratkoročno
opravdati, tzv. fundamentalna istraživanja, čiji rezultati nisu
kratkoročno vidljivi, ili čiji je rezon opstanka obogaćivanje
ljudskog znanja kao neupitne vrijednosti.
4. ukidanje vladavine pojednostavljenih kvantitativnih
oblika evaluacije pojedinaca i institucija (rangiranja, bodovanja
i dr.). Zahtijevamo redeVniciju kriterija kvalitete
i razvoj mehanizama složene evaluacije znanstvenog
i nastavnog rada u kojem će kvalitativno imati
prednost nad kvantitativnim i u kojem će se kombinirati
stručni i sociokulturni kriteriji. Zahtijevamo odgovoran,
solidaran i uzajaman odnos između studenata,
zaposlenika i institucija utemeljen na kreativnosti,
težnji prema kvaliteti, unutrašnjoj motivaciji, akademskim
slobodama i akademskoj samoupravi, kao
i na potpunoj otvorenosti i dostupnosti svih oblika
znanstvene, nastavne i administrativne prakse.
5. da hrvatska sveučilišta ne sudjeluju u svjetskim rangiranjima,
kao i da se ne provode nacionalna rangiranja.
Uzimajući u obzir devastirajući učinak uvođenja kompetitivnih
mehanizama upravljanja u području znanosti i
visokog obrazovanja, zahtijevamo da se odmah prekine
s kadrovskom politikom koja se temelji na zapošljavanju
većeg broja mladih znanstvenika uz očekivanje »neka
pobijedi najbolji«. Zahtijevamo odgovoran pristup zapošljavanju
akademskih radnika (od asistenta do savjetnika
i profesora) koji će biti jamac slobode znanstvenog rada i
osnova za otvoreno, solidarno djelovanje članova akademske
zajednice jednih prema drugima, kao i prema članovima
drugih skupina u društvu. Zahtijevamo, konačno, nužne infrastrukturne uvjete (adekvatne knjižnice, laboratoriji,
učionice i dr.), odnosno, materijalnu osnovu za kvalitetan
sustav znanosti i visokog obrazovanja.
6. strogu zakonsku regulaciju odnosa privatnih i javnih
znanstvenih i visokoškolskih institucija i zaposlenika.
Zahtijevamo ograničenje privatizacije visokoškolskih institucija
na razinu stručnih studija, kao i zabranu rada
nastavnika ili istraživača s javnih institucija na privatnim
institucijama. U skladu s tim, zahtijevamo da se znanstvenonastavna
djelatnost na javnim institucijama ne temelji na
radu honorarnih vanjskih suradnika, te da se djelatnosti
pomoćnih službi ne zamjenjuju »uvozom« istovrsnih usluga
iz privatnog sektora.
7. besplatno obrazovanje za sve studente na svim razinama.
Zahtijevamo da socijalno inkluzivno obrazovanje
postane prioritet hrvatskog visokoškolskog sustava,
odnosno, da se direktni troškovi studija u potpunosti
Vnanciraju iz državnog proračuna, i da se razvije sustav
stipendiranja studenata iz obitelji nižeg socioekonomskog
statusa i drugih rizičnih skupina u obrazovanju, za
pokrivanje indirektnih troškova studiranja.
8. upravljanje sustavom znanosti i visokog obrazovanja koje
će biti utemeljeno na sustavnom širokom odlučivanju
odozdo, te primjenu sustavnog pristupa donošenju obrazovnih
politika naspram inkrementalnog, ad hoc ili »uvoznog
« pristupa.
Zahtijevamo da se u ovoj Deklaraciji iznesene i argumentirane
vrijednosti ugrade u buduće normativne okvire (zakone, strategije,
pravilnike i dr.) Republike Hrvatske i da se osiguraju Vnancijska
sredstva za njihovo provođenje. Naši su zahtjevi mjesto susreta
zajedničkih interesa za dobrobit svih studenata, cjelokupne akademske
zajednice, kao i svih građana RH bez obzira na njihov
socioekonomski status, nacionalnost, spol, vjersku pripadnost,
političku opciju. Oni su nužan preduvjet za rad na stabilnoj i
promišljenoj razvojnoj perspektivi znanosti i visokog obrazovanja
u Republici Hrvatskoj kao javnog dobra od primarne važnosti.
Protivimo se njihovoj uporabi u dekorativne svrhe i zahtijevamo
mobilizaciju svih intelektualnih i materijalnih resursa za njihovu
aktivnu političku provedbu.
U Zagrebu, 8. ožujka 2012.
Akademska solidarnost

napomena:
ovo su citati koji su mi "zapeli" za oko. Komentari su primjereniji ispod, u komentarima

Komentari

akademski građanin, znanost, visoko obrazovanje ... što je to?

ne znam zašto ali imam prokleti osjećaj kako se je u doba naših roditelja, djedova i baka znalo što se sve skriva pod pojmom akademski građani, znanost , visoko obrazovanje. sve je to na jedna način bilo povezano sa znanjem koje se je stjecalo tijekom školovanja-dugogodišnjeg. neću reći kako se znanje ne stječe danas.samo želim reći kako se ono, barem u Hrvatskoj sve manje i manje cijeni. s druge strane imamo sve veću i veću tendenciji da ono postane dostupno samo eliti i nekim sretnicima. vjerojatno iz težnje jer je puno lakše prodavati muda pod bubrege neobrazovanima nego obrazovanima. puno je lakše reći kako će Hrvatska imati puno veće koristi od silne betonizacije i rasprodaje nego od razvoja poljoprivrede i privrede.
znanje kao znanje mora biti dostupno svima a ne samo nekima isto tako stjecanje akademskih titula mora biti dostupno svima sposobnima a ne samo sretnicima i eliti.

w. ;)

Tko je glasao

vluna, @luka,@indian....stvar je složena

ovu Deklaraciju iznosim ovdje na razmatranje za primjer kako bi to moge pojedine branše koristiti u nekom smijeru stvarnog stručnog promišljanja - smiijera i načina kako pomoći pretpostavljenim sa posebnim potrebama da nekako stanu na noge, a ne da svi moramo živjeti od donacija skupa s njima

dakle nije mi point ulaziti u zahtjeve novaka i asistenata, čak mi se niti ne da

ono boldano u dnevniku mi je bilo zanimljivo kao osnovica. Znači prirsak neetabliranih a mislećih

nema me sad jedno tjedan dana, nadam se da ćete nešto "sažvakati"

molim vas koji ste se uključili u raspravu da mislite onaj svijetli dio

tamni bi opao sa opadanjem kvota

Tko je glasao

kako ukloniti zastarjele i nedodirljive strukture?

3103

imaš pravo, ali vrag je u detaljima

Zastarjele i nedodirljive strukture neće se otkloniti brutalnošću neoliberalne ekonomske logike – upravo suprotno, možemo pretpostaviti da će u ovako postavljenom novom okružju one samo ojačati, uz daljnju vrijednosnu devastaciju, pad socijalne i ekološke odgovornosti, kao i kvalitete samog sustava znanosti i visokog obrazovanja.

slažem se s akademskom solidarnošću, ali četiri navedena kriterija neće ukloniti zastarjele i nedodirljive strukture

glavno pitanje za akademsku solidarnost, za akademsku zajednicu uopće je
kako ukloniti zastarjele i nedodirljive strukture?

jedan od kriterija je rad, drugi su rezultati,
bi li se mogli dogovoriti
- koliko će raditi u satima na dan, tjedan, mjesec, ukupno godišnje, kolika je norma?
- kako ćemo mjeriti učinak rada, kako usporediti rezultate?
- hoće li svi koje se zaposle biti zaposleni za uvijek, jer će se onda novi ljudi moći zapošljavati samo kad netko ode u mirovinu?
- bi li mogli novac za projekte, i ljude za projekte vezati na rad, i učinak rada?

što sada ne funkcionira u sustavu?
što bi promijenila akademska solidarnost?
kakav bi sustav bio da oni upravljaju, potpuno, od proračuna pa dalje (npr. sabor izglasa x % za znanost, pretvorimo to u kune, i kako bi oni to razdijelili?

luka

Tko je glasao

solidarni s neučinkovitosti postojećih institucija


Imajući na umu koje ponajviše proizlazeiz koruptivnih djelatnosti, odnosno mnogobrojnih pokušaja ostvarivanja private dobiti uzurpacijom javnih resursa i sredstava, smatramo da su promjene svakakopotrebne, ali da se one ne smiju nekritički provesti metodom radikalnog reza imehaničkim usvajanjem inozemnih rješenja.

razumijem,
netko krade u moje ime, i u već postojećoj krizi sredstava je još manje
ne slažem se, vidim da to nije dobro,
ne mogu to sam riješiti, niti ne pokazujem namjeru
ali ne prihvaćam način kako to misli riješiti vlast

ukupni rezultat
solidarnost s onima koji ostvaruju privatnu dobit uzurpacijom javnih sredstava znanosti i sveučilišta

ako akademska solidarnost ne prihvaća način rješavanja problema koji predlaže vlast
mora predložiti svoj plan rješavanja
ako znaš nešto o tome molim te piši

luka

Tko je glasao

brojčica,

...na kraj pameti da tebe kao glasnika ovako srdito oslovljavam....
...samo mi se "ne sviđa" samoizuzimanje grupacije akademskih građana iz odgovornosti...a upravo svi najodgovorniji i kvalificirani pripadaju tom sloju, ili su to oni koji su odgajali ili oni koji su odgajani za upravljanje, oni koji stvaraju i oni koji provode i odlučuju o funkcioniranju društva...
...sa zajedničkim nazivnikom, metaforički, oni izuzeti od obveze "fiskalne blagajne" i polaganja računa...

Tko je glasao

malko pažljivije pročitaj Deklaraciju

svo zlo i dolazi od sveučilištarnog nepotizma, dugovjekog
( u srbiji je bar kristalno jasno šta se tiče riječi sanu, kakvo značenje na čelu sa dobricom je imala i ima)

Tko je glasao

konkurencija

nekim akademskim građanima smeta konkurencija pameti koja im može ugrziti ugodne fotelje u koje su zasjeli. kad bi se napravila revizija na koji su način stečene akademske titule svašta bi se pronašlo. poznato je kako su neki diplomirali u u super kratko vrijeme, a magisterij stekli prepisivanjem tuđeg rada.takvima je itekako u interesu da se održi postojeće stanje.
s druge strane tu je i objavljivanje novih radova a nekima je to postao problem. upotrebom interneta se puno lakše ulovi u prepisivanju tuđeg rada.

w. ;)

Tko je glasao

odnosno sveučilište je glavni nosač

korupcije i nepotizma
prvo i odgovorno za sve u društvu

privatizacija nije rješenje

rješanje je LUREK sveučilišta

Deklaracija je na putu prema lustraciji rektuma zadnjih pola stoljeća

Tko je glasao

lakoprobavljiva šesdesetstrana Deklaracija, hmmm

....alibizam koji spominjem tiče se šesdesetak stranica deklaracije, napisanih više kao purgatorij za sve propušteno mišlju, rječju i djelom..., bez namjere stvaranja dvosmjernog odnosa s neakademskim građaninom iliti investitorom...u maniri kreditnog ugovora s bankom od tridesetak stranica pravnog i ekonomskog vokabulara, u ovom slučaju filozofsko-ideološko- sociološkog... sračunatog na to da drugoj strani stvori dojam da sudjeluje u nečem uzvišenom a u stvari prepunom kontradiktornih i sofističkih formulacija koje se daju interpretirati od slučaja do slučaja a uvijek u korist trenutnog interesa autora teksta...a mi kao klijenti imamo osjećaj da prisustvujemo nečemu što nadilazi naše mogućnosti razumjevanja pa je bolje da pametno čkomimo u nadi da namjere autora nisu prizemne ... i da u trenutku naplate neće zlorabiti naš potpis i našu dobrohotnost.

Tko je glasao

barem pola

stari
plati račune, daj džeparac, i ne pitaj što sam radio

akademska solidarnost pomalo mi sliči na legendarni lik buntovnog dalmatinskog studenta
koji ćaći objašnjava zašto treba slati pare
i apelira na humanost, napredak znanosti, budućnost, slobodu, jednakost, komunizam
a ćaća odgovara
sine ja za to što ti šaljem krvavo radim, a radiš li ti barem pola od toga

luka

Tko je glasao

Ponc(z)ijevo pranje ruku...

7. besplatno obrazovanje za sve studente na svim razinama.
Zahtijevamo da socijalno inkluzivno obrazovanje
postane prioritet hrvatskog visokoškolskog sustava,
odnosno, da se direktni troškovi studija u potpunosti
Vnanciraju iz državnog proračuna, i da se razvije sustav
stipendiranja studenata iz obitelji nižeg socioekonomskog
statusa i drugih rizičnih skupina u obrazovanju, za
pokrivanje indirektnih troškova studiranja.
...ovo je ono za što bih rekao da je jedino vrijedno spomena od zahtjeva.
Sve ovo ostalo, svaka konstatacija, sva zabrinutost za situaciju u kojoj se nalazi znanstveni i pedagoški ceh, cijela naracija odiše alibizmom kojim se odbija bilo kakva odgovornost za stanje u kojem se nalazi akademska zajednica. Naprosto, oni, cvijet inteligencije, nemaju ništa sa životnim i društvenim problemima, sve se je pojavilo mimo njih, sve ove godine pritisnuti u zapećku društvenih zbivanja u njima je kuhao otpor ali medijske i političke divizije su im bile životna prijetnja za ostvarenje ovih zahtjeva...
...a i sada po svemu bi netko drugi izvan njihove kule bjelokostne to trebao provesti za njih...

Tko je glasao

meni je to sve jako zgodno..

meni je to sve jako zgodno.. i simpaticno..
plemenito i sve tak.. za javno dobro drustvo i sve te slicne tome stvari..

najbolji su mi ovi djelovi zahtjeva:

Slijedom toga zahtijevamo uvažavanje teorijskog stajališta prema kojem pojedinac nije ljudski resurs čija se stručna edukacija tehnokratskim mjerilima I kriterijima isplativosti rano predodređuje za pojedini sektor proizvodnje ili usluga, akasnije stručnim usavršavanjima i treninzima aktualizira i prilagođuje novimzahtjevima tržišta rada

zahtijevamo da se odmah prekine s kadrovskom politikom koja se temelji na zapošljavanju većeg broja mladih znanstvenika uz očekivanje »neka pobijedi najbolji«.

Zahtijevamo, konačno, nužne infrastrukturne uvjete (adekvatne knjižnice, laboratoriji, učionice i dr.), odnosno, materijalnu osnovu za kvalitetan sustav znanosti i visokog obrazovanja.

Cuj, sreasno me zanima jel ova ekipica uvijek dobil aod roditelja sve kaj si je pozelila ili ipak ponekad nije... barem iz pedagoskih razloga ako vec nije bilo stvarnih...
i da li je ikad ista u zivotu morala zaraditi da bi imala?

inace, simpa su mi... sam to je sve teska magla i snovi.. za studente manje vise ispravno, moraju se boriti za sebe, to je u redu.. i imati vise ciljeve pri tome, to je takoder u redu..

ali nigdje nisam primijetila sto ce to oni ako bi slucajno dobili sve kaj su trazili vratiti zajednici zato kaj im je zajednica to omogucala?

mislim kad su vec sebe postavili kao javno dobro..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

što znači vratiti zajednici? misliš koliko love?

Fleming je bio siromašan škotski farmer. Jednoga dana je čuo plač u pomoć iz obližnje močvare, ostavio je sve što je do tada radio i potrčao je ondje. Tamo je vidio prestrašenog dječaka koji je zapeo u močvari. Farmer Fleming spasio je mladića koji je bio pred strašnom smrću. Idućeg dana, kočija je stala pred farmerovom kućom. Plemić je izašao iz kočije i predstavio se ocu Flemingu. Rekao je da mu se želi odužiti jer je spasio sinov život. Otac je rekao da ne želi nikakvu nagradu za svoje djelo, nato je došao farmerov sin i upoznao plemića. Plemić je obećao da će platiti najbolje školovanje.
............
Farmerov sin je maturirao u St. Mary's Medical School u Londonu i postao poznati kao Sir Alexander Fleming koji je otkrio penicilin. Nekoliko godina kasnije plemićev sin je obolio od upale pluća. Kako se spasio? Flemingovo otkriće penicilina ga je spasilo. Ime plemića je Lord Randolph Churchill, a njegovog sina Winston Churchill.

jedna vrlo prigodna kratka i jasna pričica po kojoj nije jasno kako se Thacherica uselila na pijedestal

gigant farmaceutike se razvio na penicilinu
djeca su prestala umirati

sasvim slučajno je u tim okolnostima, podudarnim današnjim, Fleming otsudirao

kad sad unazad pogledam što jesu moja djeca i koji su im interesi, što ih je negdje usmjerilo .... to su ljudi koji su im bili dobri profesori, ne mi roditelji

Tko je glasao

vidi u zahtjevu jasno pise da

vidi u zahtjevu jasno pise da oni traze poseban tretman sto ukljucuje i lovu i ne do bog da ih se negdje, a posebno medunarodno vrednuje.. i to zato sto su od nacionalne vaznosti tj. javno dobro..
i sad meni u biti nije jasno sto oni to pruzaju da bi bili javno dobro.. ovak na pausal..

nije da sad ocekujem od vode koja je javno dobro povrat.. ali ako se neki covjek tako postavlja logicno je pitati a zasto mislis da si javno dobro i sto nudis da bi i ja to mislila?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

mogu ti samo pričati iskustvo

mogu ti samo pričati iskustvo svježe, školovanje i studiranje moje djece koje je bilo široko, znači uz osnovno obrazovanje paralelno glazbena osnovna i srednja i jedan jezik, sve po njihovim željama....
osim jezika, ostalo je bilo više manje besplatnol ili sa jako malo troška, super studenti su si priskrbili i državne stipebdijice....

mijenjali smo kvart i škole, a i profesore

bilo je nekih koji su sami sebe bodovali visoko, pokušali se uvaljivati za poduke glazbe jer su djeca talentirana (iako nikad to nismo tražili) - to su takve priče da ti se želudac okrene, pa ih neću ovdje ispsvati

kako meni, tako i djeci, oni neki rijetki profe koji su bili obični čarobnjaci bez ikakvog bodovanja - e oni su oni koje pamtimo i koji su zaslužni za to što mi jesmo .... našli su nadam se dovoljno sreće i zdravlja u tome što rade ili su radili jer je to zračilo iz njih ili im se još vid na licu i u očima

kakav će tko biti, što će kome prenjeti, dati, sam otkriti, napisati, sačuvati od zaborava, izmisliti neki novi smijer .... to ne piše u novčaniku, čak niti u ocjenama

Tko je glasao

sve je to ok sto ti kazes..

sve je to ok sto ti kazes..

ali poprilicno je ajde recimo bahato ili bolje neozbilno pretpostavljati vlastitu velicinu kao osnovu da te netko mora financirati a da mu ti ne moras polagati racune.. da te cak ni ne zanima da li taj ima, da ne pretpostavljas svoje troskove po mogucnostima vec po potrebama itd..

ne radi se tu o pojedincu, vec o akademskoj zajednici.. koja se sa ovako blesavom postavkom stavlja iznad drustva od kojeg ocekuje da ju hrani, naprosto zato sto ona postoji, sto je javno dobro kako su vec sami sebe proglasili..

medu inim stvarima to je i potcjenjivanje onog koji ga hrani jer taj je manje vrijedan, on zaboga sluzi samo za to da bi odabrani mislili, i zaboga kakvo to taj budala ima uopce pravo promisliti i pitati za rezultate.... a to ipak jedan akademski gradanin ne bi smio raditi..ako je to sto tvrdi..

eto, tako meni izgleda taj proglas.. bahat i bezobrazan.. potcjenjivacki.. prema svima onima koji nismo MI..

moje je misljenje da javno skolstvo mora biti besplatno zato da bi bilo moguce i dostupno svima, bez obzira od kud dolazio i kakvu imovinsku karticu posjedovao.. sve dok se redovno uci i napreduje.. ali ako ne.. nek placaju na nekom privatnom ucilistu ili prekinu studij

isto tako je normalno da ne studiraju svi, i jos sve sto im padne na pamet, vec ono sto se moze isfinancirati i bas u tom broju.. da ne idu svi u gimnazije, da napreduju bolji.. itd itd.. bitno je samo da kriterij odabira ne bude imovinski vec sposobnost, trud, pamet itd..

i to je to.. nista posebno, samo zdravo logicko zakljucivanje.. sto bih preprucila i onima koji su nabrojili ovih stotinu zahtjeva.. a da nikad nisu razmislili (takav dojam ostavlja tekst) tko je taj tko ih financira.. To je zasigurno prvo pitanje koje bi im postavila da je neka javna tribina.. zanima me da li bi odgovorili drzava, ministar znanosti ili se ipak netko od njih sjeti i drugih mogucnosti..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

mića mala

članovi sa Kvarnera sigurno pamte Primorsku poneštricu, radio emisiju koja nam je godinama uveseljavala nedjelju. obitelj je komentirala tenutnu situaciju . mića mala je djetinje iskeno prepričavala kako obitelj funkcionira u svoja četiri zida. danas je mića mala doktorica znanosti, fizika nešto što ja ne znam ni ponoviti, uglavnom, vrlo ugledna i svestrana osoba. slušala sam njen komentar kad se pojavio slučaj index i prodavanje ispita i diploma. po njoj, da bi netko došao do diplome i mjesta u intelektualnoj eliti, najmanje što uloži je - mladost! jer da bi bio među izvrsnima, mora uložiti svo svoje vrijeme u učenje. povukla je paralelu sa sportašima i oni moraju žrtvovati mladost za uspjeh. kad se gleda kako je tko od njih prošao u vremenu i društvu, znanstvenici su tu potpuno u lošijem položaju. i materijalno i na svaki drugi način. pa im to dođe do mozga neku dobu i onda nastaje taj neki vakum za koji oni zaista izvrsni zadrže izvrsnost a neki i ne..... što biva s tima koji ne, spretno je izbjegla odgovor....
meni proglas nije ni bahat ni bezobrazan jer znam koliko truda, vremena i strpljenja je uloženo da bi se tu plivalo.....sustav vrijednosti je okrenut naopako u svemu pa tako i u toj zajednici. to što njihova postignuća nama ne vrijede i ne trebaju, nije baš stimulativno ..... mislim da i nisu mogli drugačije nego ovako reagirati....

Tko je glasao

apsolutno se ne slazem..

apsolutno se ne slazem..

svaki rad pa makar bio i znastveni nije sveta krava i onaj koji ga placa ima pravo prispitivati koliko je kvalitetno utrosen novac..

postavljati sebe na pijedestal i onima nizima zabranjivati propitkivanje nije ono sto akademska zajednica smije raditi.. takav stav ju sam po sebi degradira.. onaj koji zna i vrijedi nikad ne bi trazio tako nesto..

nije problem pokazati ono sto znas, problem je ispasti pametan kad ne znas.. najlakse je ako te nitko nista ne pita i gleda sa strahopostovanjem..

no ti si ekipica ipak ne bi smjela dozvoliti.. posebno zato sto su to tek mladi ljudi koji jos ni d od dokazivanja svoje vrijednosti nisu ni zapoceli..

sto ce biti od nas ili od njih kad tako budu zahtjevali iz dugogodisnje navike?

ps
ili je to vec slucaj sa nekima koji su "odradili" jedan duzi period na slican nacin.. pa ce nam i ubuduce znanost i skolstvo izgledati isto ili gore nego do sad..

znanstveni novak nije nitko drugi nego zavrseni, diplomirani student koji je tek poceo raditi.. treba podrsku, no ne ovakvu kakvu trazi.. jer ovo sto zele kaze da nisu sposobni za nova otkrica.. a nakon par godina gljivarenja nece biti sposobni ni za poslove van znanosti, tamo gdje je sasvim normalno biti placen onako kako radis..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci