Tagovi

Da li migranti potiču gospodarstvo

Masovni dolasci migranata s područja Afrike, Bliskog istoka, Afganistana i Pakistana na područje Europske unije su ove godine praktički zasjenili sve ostale dosadašnje tematike i probleme s kojima se suočava Europa. Ako izuzmemo sve druge faktore sadašnja migracijska kriza je dokazala još jedan ekstremno veliki neuspjeh Europske unije nakon onih s masivnim padom udjela europskog u svjetskom BDP-u i problema s neravnotežama unutar eurozone koji ugrožavaju samo njeno postojanje. Taj novi problem predstavlja praktičko nepostojanje zaštite vanjskih granica što je dovelo do situacije da praktički svatko može ući u Europsku uniju bez da uopće zatraži azil ili da ima ikakve dokumente.

Sve do napada u Parizu vladajuće elite zapadnoeuropskih država su izražavale podršku dolasku migranata i stvaranju multikulturalnog društva bez obzira na protivljenje vlastitog stanovništva, vlastitih birača. Razna ispitivanja javnog mijenja koja su održana još u rujnu su dokazala na vatreno protivljenje primanju migranata u praktički svim članicama Europske unije. Ako pogledamo samo podatke za Njemačku otkriti ćemo da 78 % Nijemaca smatra da migranti nemaju prava tražiti prihvat u Njemačkoj. Takav postotak protivljenja nalazimo i u Velikoj Britaniji,a slična je situacija i u drugim zapadnoeuropskim državama.

Bez obzira na takvo protivljenje zapadnoeuropske vlade de facto prihvaćaju migrante navodeći kao osnovni razlog za njihov primjer nedostatak radne snage i u skladu s tim navodne gospodarske beneficije s kojima ćemo se sada pozabaviti.

Jedan od gospodarskih razloga koji se najčešće navodi za prihvaćanje emigranata je onaj o niskom natalitetu u Europi i potrebi za novim mladim radnicima koji će raditi za naše mirovine. Kako je to političko stajalište jednostavno govoreći neispravno iza njega je na nagovor vlade javno stala samo Federacija njemačke industrije. Ako na primjer pogledamo samo podatke Danske po pitanju neeuropske radne snage otkriti ćemo da njihova stopa radne aktivnosti iznosi 56 %, dok ta stopa za sveukupno stanovništvo Danske iznosi 76 %. Slična je situacija i po primanjima tako da radnici koji nisu s područja Europe imaju u prosjeku 40 % niža primanja od državnog prosjeka.

Kada govorimo o ovogodišnjim migrantima po listopadskim podacima Bundesagentur für Arbeit 81 % njih nema nikakve završene radne kvalifikacije dok samo 8 % njih ima završeni fakultet što više nego jasno ukazuje na njihov radni potencijal. S druge strane po podacima Handwerkskammer für München und Oberbayern 70 % Afganistanaca, Iračana i Sirijaca prekine nakon 2 godine trogodišnje školovanje u Njemačkoj što ukazuje da sve izjave o pozitivnom efektu migranata na povećavanje radne snage nemaju nikakve veze s realnošću. U slučaju da želimo u potpunosti ignorirati ovogodišnje podatke o migrantima jer su realno govoreći napisati pod pritiskom krize tada trebamo obratiti pažnju na podatke iz ranijih godina. Još prošle godine je IFO institut reagirajući na promigrantsku analizu medijske grupacije Bertelsmann izašao u javnost s analizom koja ukazuje da svaki migrant u prosjeku Njemačku košta 1.800 eura godišnje više nego što Njemačka od njega dobije kroz poreze tako da implicitni dug po svakom migrantu iznosi 79.100 eura.

Druga analiza s vrlo sličnim fiskalnim rezultatom nam dolazi od University of Oxford. Pozivajući se na fiskalne analize Christiana Dustmanna i Tommasa Frattinija University of Oxford je došao do zaključka da Velika Britanija ima financijske koristi od migranata iz drugih članica Europske unije dok je s druge strane zbog migranata koji ne dolaze s tog područja izgubila 134.9 milijardi funti u razdoblju 1995-2011 godina.

Iz svega ovdje navedenog neupitna činjenica govori da je gospodarski učinak migranata s područja izvan Europske unije negativan na države što znači da će nominalna vrijednost BDP-a po stanovniku biti manja iako će doći do mikroskopski malog povećanja BDPa koji je strogo povezan s povećanjem broja stanovnika u državama koje ih primaju. Konkretni ekonomski sektori koji imaju koristi od migranata su povezani s poslovima dobivenim od države prvo u cilju prehrane i smještaja migranata,a potom i njihove edukacije. Kada gledamo utjecaj migranata na radnu snage postoji opće suglasje da će primanja nekvalificirane ili slabo kvalificirane radne snage država domaćina biti u padu zbog većeg natjecanja za takva radna mjesta. S druge strane doći će do ograničenog rasta primanja menadžera u tvrtkama koje zapošljavaju takvu radnu snagu zbog pada cijene njihovog rada.

Tagovi

Komentari

Hrvatskoj bi dobrodošlo

stotinjak tisuća useljenika....samo pod nekim drugim uvjetima a ne ovo što gledamo u Beču, Berlinu...pametnijom politikom..dati ljudima da rade..naučiti ih da love ribu a ne davati im ribu..

Znači..naseljavanje u tzv. pasivne krajeve i mješanje s domicilnim stanovništvom radi lakše prilagodbe i integracije u društvo...asimilacija se podrazumjeva..a politička korektnost je precjenjena...

Zašto da mu država kroz socijalu daje stan , hranu i džeparac..neka si zaradi za stan , hranu i džeparac...neka zaradi i više...

Tvoj osvrt na ljude gleda kao trošak..međutim..ljudi ne moraju biti trošak..nego nova vrijednost.

sve dobro...

Tko je glasao

Moj drvo !? Pa da se njima

Moj drvo !? Pa da se njima "bježalo od rata", ili "samo željelo pristojno živjeti", tada bi se poneki od tih nesretnika možda skrasio recimo iza Biokova. Pa možda čuvao ovce, okopavao vinograde ili navodnjavao brokulu u polju. Možda bi hranio stoku ili učio kako praviti vino i solit pršute. Ma kako da ne! Svi u Njemačku i na parazitiranje.
Radili bi oni mpj k***c, osim ako pod rad ne računaš "bomben" prsluk i u podzemnu

Tko je glasao

"Svi u Njemačku i na parazitiranje."

Tamo je veća zarada i socijala..logično..i ti bi tako...no..kad oni gore sjeverno pritvore vrata i priguše socijalu..prelijevat će se i kod nas...

ps. bombaša je bilo i prije migrantskog vala i ove seobe naroda

sve dobro...

Tko je glasao

par napomena

Koristim pojam migrant, jer azilant nema pravo birati državu u kojoj će živjeti.

Pretpostavljam da nitko na pollitiki ne može niti zamisliti koliko medija je odbilo ovu mini analizu prije nego što je bila objavljena. U Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj itd može se napisati i objaviti poštena analiza o ovoj tematici, ali u Hrvatskoj.....

Tko je glasao

Čini mi se, ne bez veze.

Čini mi se, ne bez veze. Primio si se ozbiljne analize obične političarske floskule. Neko to lupi, onak, bez veze, stvar dobro zvuči, prihvaćena je od auditorija, i radi toga se širi. Je, analiza je stvarno ok, ali ni ja ne znam što s njom.

Za kvalietan odgovor imamo vej premalo podataka, a pitanje nije od nekog značaja. Težište problema je humanitarno, a ne ekonomsko. To je kao da raspravljaš o utjecaju ozonskih rupa na higijenu adolescenata. Sori, al tak meni izgleda.

Tko je glasao

podaci

Mi imamo više nego dovoljno podataka za analizu,a kada govorimo o težištu problema ono je po ovom pitanju ekonomsko.

Moje pitanje svakome tko je za primanje migranata glasi da li su spremni plaćati višu stopu poreza na dobit kako bi se iz nje financirao smještaj, edukacija i socijalna prava "azilanata" ili ćemo smanjiti socijalna, zdravstvena i druga prava naših građana kako bi financirali doživotno život "azilanata" u Hrvatskoj. Svi oni koji su protiv prve i protiv druge opcije su ujedno i protiv primanja migranata.

Nakon što smo to pitanje riješili onda se javlja pitanje utjecaja na socijalnu koheziju velikog broja migranata kada bi ih mi primili.

Kao što je predsjednik Europske unije rekao naša osnovna humanistička dužnost je biti human prema vlastitim građadnima,a tek onda prema građanima drugih država.

Tko je glasao

Imigranti i azilanti koštaju,

Imigranti i azilanti koštaju, to je jasno. Međutim, ne koštaju doživotno, nego samo dok se ne intergiraju u ekonomski život nove domovine. Oni koji počnu normalno živjeti i raditi u novoj sredini, tu državu koštaju jednako kao i stari, tu rođeni državljani. U prosjeku nisu trošak nego pune proračun.

Ima ih koji to neće napraviti, ali ogromna većina tih će se nakon krize vratiti u svoju državu. Prema nedavnim primjerima hrvatskih i bosanskih izbjeglica, za očekivati je da taj preiod potraje 3-5 godina. U tom roku se oni, u glavnom, rehabilitiraju i odluče kako i što će dalje.

Predsjedniku EU mogu reći da ja mislim da treba biti human prema ljudima. Pa čak i prema onima koji te ne plaćaju za posao koji radiš.

Prema onima koji te plaćaju, humanost nije humanost, nego egzistencijalni imperativ.

Tko je glasao

podaci, podaci

Ja navodim podatke i ništa drugo jer bi se sve naše odluke trebale temeljiti na podacima i očekivanim posljedicama naših odluka.

Tvrditi da će se "azilanti" vratiti po završetku rata kući je čisto laganje. Sada je jedino pitanje da li lažemo sami sebi ili lažemo drugima. Sama ideja da će "azilant" po završetku rata u Siriji (primjer) napustiti Njemačku gdje ima smještaj i socijalna primanja otiči natrag u Siriji gdje će raditi za manju plaću od socijalne pomoći u Njemačkoj predstavlja čistu fantaziju. Da neki će se sigurno dobrovoljno vratiti iz raznoraznih razloga, ali njihov postotak će biti manji od 10 %.

Vidim da nisi osporio podatke navedene u dnevniku da Afganistanci, Sirijci itd na završavaju školovanje u konkretno Bavarskoj, niti da u usporedbi s "domorocima" migranti i njihova djeca su puno manje aktivni na tržištu rada, ali neargumentirano napadaš zaključak da migranti iz neEuropskih država predstavljaju doživotni trošak za države koje ih primaju. S jedne strane imam tvoj mišljenje da oni nisu doživotni trošak, a s druge strane imamo University of Oxford i IFO institut. Što misliš tko ima jače argumante ?

Zapadni zagovornici ljudskih prava i humanizma uvijek zaboravljaju da svako društvo ima svoju definiciju ljudskih prava. Jedna definicija ljudskih prava je ona zapadnog svijeta. druga definicija je ona istočnog svijeta (Daleki istok), a treća definicija je ona arapskog svijeta. Tvrditi da je naša definicija jedina ispravna predstavlja ideološki imperijalizam i svaka osoba koja to tvrdi istovremeno tvrdi da su kineska, muslimanska i druge kulture manje vrijedne od zapadne.

Kada govorimo o našem humanizmu i brojevima dovoljne je reći da 360 milijuna stanovnika podsaharske Afrike sanja o životu u Europi. Dodajmo tome još par stotina milijuna onih koji žive u Sjevernoj africi i Bliskom istoku pa jedno od pitanja bi bilo da li ih mi možemo sve primiti ?

Kako se neću više zezati s ovim završiti ću riječima predsjednika Europske unije:
When it comes to solidarity, I feel like a professional with lifelong experience. Believe me when I say, that solidarity requires strength and effectiveness. If you want to help others, you need to first be able to take care of yourself and your loved ones. A Europe which is naïve, helpless and disorganised will be unable to display solidarity in the long run. We cannot pretend any longer that the great tide of migrants is something that we want, and that we are conducting a well thought-out policy of open borders. The truth is different: we have lost our ability to protect our borders, and in this sense, our openness is not our conscious choice, but a proof of our weakness.

Tko je glasao

Ajmo jedno po jedno. Prvo

Ajmo jedno po jedno. Prvo stvari koje nisam ni probao osporiti:

Obrazovanost
"samo 8 % njih ima završeni fakultet" - koja bi bila brojka da izbjegne cijela Hrvatska? Da ne guglaš, ispod 12% a nakon sadašnjeg egzodusa vjerojatno i manje.
Koja je to brojka bila kod hrvatskih izbjeglica? Sjeti se da ruralni krajevi imaju manje diploma po stanovniku nego gradovi, pa pretpostavi koliko je to bilo. 8? 9? 7? 10?

Dropouti među imigrantima
"70 % Afganistanaca, Iračana i Sirijaca prekine nakon 2 godine trogodišnje školovanje u Njemačkoj"
Brojka je velika, ali imam nekoliko potpitanja:
1. koliko je veća od broja domicilnih dropouta?
2. važnije, koliko je veća od brojki sa sveučilišta u Afganistanu, Siriji i Iraku?
3. ako su veće od 2, da li traume imaju veze s tim ili su oni fakat samo lijena bagra?
4. da li postoji razlika u poslu i plaći koje će nakon faksa dobiti prema poslovima koje će dobiti domaći studenti?
5. da li si njihovi starci mogu dozvoliti da ih i dalje školuju nakon mogućeg gubitka izbjegličkih prava/primanja? (zašto nakon 2. godine?)
6. na kraju jedno tehničko, koliko su ih njihove osnovne i srednje škole pripremile za njemačke fakultete?
7. i čisto iz znatiželje da vidimo da li tu ima još nešto, kakav je odnos muškaraca i žena u tim brojkama?

Ta pitanja su tu zato da se vidi da, ako znamo razloge nečemu, na to možemo i utjecati. Ako nam je stalo, naravno. Bez tih podataka, ja se ne usudim reći da su prekinuli faks radi plejke.

Radna aktivnost
"njihova stopa radne aktivnosti iznosi 56 %, dok ta stopa za sveukupno stanovništvo Danske iznosi 76%"
Čini mi se da dolaze iz patrijarhalnih društava gdje je normalno da žena hendla kuću i klince. Pogotovo kad dodaš ostale demotivirajuće faktore, manja plaća (ti navodiš 40% To bi kod nas uz od oka prosjek 5.600 kn bilo 3.360kn PROSJEK!!)... Osim toga, bitno je i to koliko dugo su oni tu. Nije isti postotak nezaposlenih koji su tu 10 godina kao među onima koji su stigli prije par mjeseci. Mene ta brojka ne čudi.

Sad ono što osporavam
Ono što osporavam je izjava da su oni doživotni trošak. Ako za nekog kažeš da je doživotni trošak, to znači da je on trošak neprekidno do svoje smrti. Ako kažeš imigranti i azilanti, onda to znači svi imigranti i azilanti. To nije točno. Koji postotak njih u kojem periodu koliko košta državu ili koliko joj doprinosi, o tome možemo razgovarati, ali izjava ovog tipa je manipulacija i demagogija, i nema veze od kojeg znanstvenog ili crkvenog autoriteta je došla.

Koji broj će ih se vratiti doma? Ne znam, možemo pogledati postotke naših povratnika iz prekomorskih zemalja (Kanada, SAD, Australija) i pretpostaviti da su tu negdje. (distinkcija neEvropskih i evropskih imigranata ima smisla) I naši izbjeglice su tamo negdje imali smještaj i socijalna primanja tako da to ne vidim kao nešto bitno,a i bosanske plaće su puno bliže sirijskim nego njemačkim..
Ono što još hoću reći je da već oni ne koštaju doživotno, a to je vjerojatno najmanje aktivna grupa jer su tu odlučili biti privremeno, u gostima.

Tko je glasao
Tko je glasao

Donošenje odluka...

... u vezi načina na koji čovjek donosi odluke preporučujem knjigu "Misliti brzo, misliti sporo" - Daniel Kahneman (Nobel za ekonomiju) koji govori o brzom i sporom načinu donošenja odluka, tj. mixu iracionalnog i sporog (temeljenog na podacima).

Nažalost, uvijek je riječ o mixu, a često o samo intuitivnim odlukama. No, to je čovjek. Nema uvijek vremena donijeti odluku temeljenu na podacima (jedna kupnja u dućanu bi trajala tjedan dana kada bi uspoređivali svaki proizvod, cijenu i sl.), a u politici su vrlo česte upravo brze, intuitivne odluke.

Eto, pardon na malom prekidu :)

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci