Tagovi

Da li je mogu? savez radnika i malih i srednjih poduzetnika?

Ovo sam po?eo pisati kao komentar dnevnika Krediti za poduzetnike, ali kako je postao opsežan, a pokre?e pitanje znatno šire od tog dnevnika, objavljujem kao dnevnik.

Dakle: da li je mogu? društveni i politi?ki savez radnika i malih i srednjih poduzetnika? (Klasi?nim rije?nikom: proletarijata i ssitne buržuazije, a onda je tu i "poštena inteligencija" u koju skromno i sebe ubrajam. :) )

U nekim svojim dnevnicima objavljenim ovdje, ili samo na mom blogu, te u komentarima, pišem iz perspektive radnika. Onih koji rade za najamninu, koji nemaju poslovno-poduzetni?ke sposobnosti, jer s njima se mogu poistovjetiti, i oni su ve?ina. Nedavno sam ?itao negdje procjenu da potencijal da budu poduzetnici ima 10 do 15% stanovnika. Uvažavanje njima, ali i mi ostali imamo svoja prava. (?esto vidim implicitne ili ?ak eksplicitne izraze prezira prema takvima koji eto napstro nemaju taj talent i eros, da sami pokrenu posao isl.; a uostalom, ni svi oni s talentom za poslovno poduzetništvo ne?e biti uspješni).

A radnici gadno prolaze, i dalje pokorno svašta podnose. Siva ekonomija nekima služi za enormno boga?enje, drugima za golo preživljavanje. I tako se stvara sustav temeljen na mitu i korupciji. Na kraju, ve?ina nekako zaradi, živi se, ali svi zajedno proizvedemo pono manje nego što bismo mogli.

Pišem protiv kapitala, ne protiv osoba, a kapital je taj koji kao anonimna sila - bilo kroz državu, bilo kroz banke, velike trgova?ke lance i sli?no! (jedna od mojih poruka kao "poštenog intelektualca" jest da ne treba nasjedati na pri?e o fundamentalnoj razlici ?udesnog slobodnog tržišta od državne kontrole) - davi ne samo najamne radnike, nego i male i srednje poduzetnike. O kojima fakat najviše zavisi zdravlje ekonomije, evo i B. Obama uvodi razne mjere da se njima pomogne.

Ali fakti?ki vidimo, da kapitalisti, oni krupni kapitalisti koji na valu kapitala jašu umjesto da ih on nosi, fakti?ki vladaju ovom zemljom i name?u svoju volju. Josipovi? je poslao snažan signal u tom smjeru izborom svojeg "gospodarskg vije?a", pa sad nastoji ublažiti negativni efekt imenovanjem nekog socijalnog vije?a u kojem bi bili predstavnici sindikata i umirovljenika. A simbolika se time samo poja?ava: s jedne strane oni koji gospodare (jasno rekao sindikatima: tu vama nije mjesto!), s druge - oni koji su objekt "socijale" (jer ?ak i imati radno mjesto i raditi produkt je, je li, djelatnosti i milosti krupnih kapitalista). (Usput, PMSM, ve? za izborne kampanje zaklju?io sam da se Ivo Josipovi? u ekonomiju razumije još manje od mene. To naravno, za predsjednika države nije ni presudno.)

Da li bi bila mogu?a politi?ka platforma, koja bi ujedinila dva ipak velika dijela stanovništva: radnike, voljne raditi i željne od rada živjeti, i savjesne poduzetnike, koji žele pristojno zaraditi ali prihva?aju i svoju socijalnu odgovornost? Te one ljude, pokreta?e, lidere, ideologe i stratege koji shva?aju da se cijeli sustav mora promijeniti, da bismo svi zajedno, odnosno velika ve?ina, napredovali? Koji, onda, u važnost promjene koja zaista mora sve segmente društva prožeti, mogu po?eti i druge uvjeravati. I razvijati dalje ideje.

Tako, da se pokrene kreativni timski rad, razli?iti ljudi okupe i po?ne stvarti platforma ne samo da se dobije odre?eni broj glasova na izborima ispraznim parolama (ili ?ak ne samo ispraznim, nego iskrenim, ali bez spone parole i operative), nego i da se stvarno ima vizija i strategija, što ?initi.

Ja sam npr. siguran da mogu neke stvari pridonijeti, da se briga za okoliš može dobro povezati s brigom za zaradu, radna mjesta, profit (green new deal itd.), plus razvijanje mehanizama participativne demokracije. Ali kako ostajem sam, sve to visi u zraku, kao i jadi Ivanovog prijatelja poduzetnika i mnogih drugih.

Ako jedan tim po?ne stvarno timski raditi, ako jedna grupa raznolikih talenata i znanja po?ne razvijati strategiju zaista multidisciplinarno (kako se pak to radi, imam neka iskustva, osobno imam široka nesustavna znanja i mogao bih možda nekoj takvoj grupi pomo?i), stvaraju?i novu cjelinu, umjesto da se, kako se kod nas radi kad se dokumenti zvani "strategija" rade, samo nabacaju jedno uz druge razli?ite elemente, pa nesukladnosti i otvorena proturje?ja bodu o?i, onda možda nešto stvarno primjenljivo i možemo razviti, i nešto onda ?ak i posti?i. Metodama politi?ke i društene borbe, propagandom, edukacijom, borbom u društvu i na izborima (odnosno, fensi-šmensi engleskom terminologijom: public awerenes building, public advocacy, civil society empowerement i sli?no, što nas razni belosvetski edukatori ve? 20 godina uvjeravaj uda nikad pojma nismo imali).

Jedan od golemih naših problema su da ne znamo raditi kao tim, skupi više od jednog ?ovjeka i posva?aju se, nitko ne sluša druge, svatko svoju neku pri?u tjera i odmahuje rukom na druge, pa se probudi prokleta taština, pa ljubomora, pa borba za položaje... I tu je strašna blokada, tu je tek po?etak da se ljude natjera da jedan drugog valjano poslušaju... Sit gladnom ne vjeruje, ali ne vjeruje ni gladni drugom gladnom: "ma ti samo gledaš da me prevariš pa da se ti nasitiš, a ja ?u ostati gladan; bolje da sve ostane kako je!".

Kako sad stvari stoje, na slijede?im izborima ili ponovo pobje?uje HDZ, ili SDP, uz par malih koalicijskih partnera, i ništa se bitno promijeniti ne?e. Može biti i uli?nih nereda kao u Gr?koj, ali i tamo je tako bilo, opet nova vlada, opet isti neredi... S druge strane, potencijal PMSM ipak postoji, da neka nova snaga dobije respektabilan broj mandata (ne ve?inu naravno, ni blizu, ali recimo 10 ljudi, koji onda u nekoj koaliciji, oslonjeni na snagu svoje strateške vizije, mogu iznuditi promjene od SDP-a isl.).

Komentari

izdvajanje poduzetnika na

izdvajanje poduzetnika na krupne i male u kojima se prvi sotoniziraju a drugi uzdižu spada u uvriježene metode izborno-političke propagande. radi se o tome da drugih ima puno više( više glasova na izborima) i nemaju negativnu reputaciju kao velike tvrtke jer za njih tako male nitko nije čuo.
statistika kaže sljedeće : prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod malih poduzetnika je 1700 kuna NIŽA od plaće kod velikih poduzetnika. neisplaćivanje plaće, rad na crno, nepostojanje sindikata, sve su to češće pojave kod malih poduzetnika. pazi što priželjkuješ!

Tko je glasao

..neto plaća po zaposlenom

..neto plaća po zaposlenom kod malih poduzetnika je 1700 kuna NIŽA od plaće kod velikih poduzetnika.
Ali dobar broj tih malih poduzetnika i obrtnika zaradi malo bolju plaću i ništa više, pa nije ni za očekivat razbacivanje na plaćama zaposlenika.

Tko je glasao

Ali dobar broj tih malih

Ali dobar broj tih malih poduzetnika i obrtnika zaradi malo bolju plaću i ništa više, pa nije ni za očekivat razbacivanje na plaćama zaposlenika.

Kaj bi to trebal bit vic godine?

Svaki zaposlenik zaradi svojem poslodavcu naj manje duplo od onog kaj mu taj plati.

Tko je glasao

nekako mi se čini da se ne

nekako mi se čini da se ne može baš tako generalizirati.
U pravnoj državi statistika odgovara stvarnom stanju.
U državi Hrvatskoj - statistika ne znači baš ništa. Zato svi radimo neke procjene s obzirom na slučajeve koje poznamo/znamo. A sve su to pojedinačni slučajevi na temelju kojih se baš ne može izvući pravilo.
Statistički sam ja radila 7 godina, puno radno vrijeme, za minimalac kao KV radnik.
Stvarnost je bila nešto sasvim drugo. U uvjetima bespravne države - što drugo i očekivati?
Da institucije rade svoj posao?? ha ha ha ha! da ja radim njihov posao??
A koliko sam svom poslodavcu zaradila?
Takvo pitanje uopće nema smisla.
Bila sam plaćena po uvjetima na koje sam pristala - po meni, fer cijenu svoga rada.

Kvalitetni radnici nose dobar dio uspješnog poslovanja.
Ali odluke, planovi, finaciranje i ciljevi su ono što neki posao pokreće ili uništava.

Kod nas se događa slučaj da se, u nedostatku kakve druge perspektive, zapravo previše ljudi pokušava baviti nekakvim poduzetništvom i obrtništvom, bez ikakvog iskustva, znanja i sposobnosti, kreću iz krivih temelja i imaju totalno nerealna očekivanja.
Opet, "pravna" država i institucije ih puštaju, dapače, podržavaju u takvim pothvatima kupujući mir, umjesto da su takav način poslovanja sasjekli iz temelja. (vrlo jednostavnom metodom - provođenjem zakona)

I što imamo nakon 18 takvih godina?
Gomilu obrtnika na rubu, 300 tisuća nezaposlenih radnika, firme u stečajevima, i dilemu oko toga - mogu li svi oni sklopiti međusobni savez?

A o čemu razglabamo? Oko cifre od 1700 kn, proizašle iz neke statistike?
Nikako nam nije jasno da smo svi u istim govnima. I da više ne može nitko samostalno iz njih isplivati.
A jedini način da iz njih isplivamo je - da svi zajedno počnemo poštivati taj naš nesritan zakon!

Tko je glasao

Svaki zaposlenik zaradi

Svaki zaposlenik zaradi svojem poslodavcu naj manje duplo
po tome, firme zatvaraju samo kada se vlasnicima smuči od zarađivanja silnih novaca.

Tko je glasao

Ali dobar broj tih malih

Ali dobar broj tih malih poduzetnika i obrtnika zaradi malo bolju plaću i ništa više, pa nije ni za očekivat razbacivanje na plaćama zaposlenika.

Ja sam to komentiral i nigdje ne piše o nekakvom zatvaranju firme, ko u sljedečem citatu.

po tome, firme zatvaraju samo kada se vlasnicima smuči od zarađivanja silnih novaca.

Trebal bi se ti na jedne stvari držat, a ne skakat onak kak paše.

Tko je glasao

Nikakvom kemijom niti

Nikakvom kemijom niti ponavljanjem već odavno potrošenih obrazaca nije moguće naći izlaz iz krize smisla, a dio koje je i ekonomska kriza. Bez financijskog opismenjavanja stanovništva, izlaz je nemoguće otkriti.

Nisu rješenja ni u kvalitetnijem radu ni u savezima. Preko 90% svjetskog stanovništva kontrolira svega desetak posto svjetskog bogatstva. To su zaposlenici i mali i srednji poduzetnici. I obrnuto: svega 10% bogatih, raspolažu sa više od 90% bogatstava. Što to bogati znaju, a siromašni pojma nemaju? Ništa posebno. Bogati razmišljaju bogato, a siromašni to nikada ne čine. Bogati su financijski pismeni i oni znaju vlastitim kapitalom bogatiti sebe, a ne druge. Oni žive na način da novac radi za njih. Međutim, siromašni i jesu siromašni baš zato što cijeli život rade za novac.

Siromašni i neuspješni, uključujući naše ekonomiste, gospodarstvenike i ministre, ne razumiju što je novac, kako funkcionira i kako se stvara. Što je uvod u katastrofu. One koji znaju, ove neznalice ismijavaju. Ali, kada bi trebalo nešto smisleno poduzeti, onda blenu kao tele u šarena vrata. Svi laprdaju kako bi se nešto moralo napraviti, ali nitko da bi predložio bar donekle suvislu mjeru.

Rješenje ekonomske krize nam je pod nosom, ali ga mi ne vidimo. Rješenje je u korištenju gotovih, ponuđenih kapitalističkih sistema partnerstva radnika i proizvođača. To u svijetu besprijekorno funkcionira punih 50 godina, a u nas je legalno od 2001. godine, kada smo ušli u WTO. Štos je u tome da se proizvođači po svijetu udružuju, a to isto rade i potrošači. Kao ravnopravni partneri, dobit dijele u omjeru 35:65 u korist potrošača. U Hrvatskoj tu pogodnost koristi oko 10.000 građana, a u Sloveniji preko 40.000.

Problem nije u činjenici da se radi o smicalici, već u lošim navikama i strahu od promjene. Naučeni živjeti zablude i predrasude, a navikli na sve moguće prevare kojima su se puno puta opekli, ljudi ne vjeruju da se tako nešto uopće može ponuditi. Pa još besplatno. Što je najgore, ljudi nisu u stanju prepoznati vlastiti interes ni onda kada im se pokaže matematički model po kojem to sve skupa funkcionira. Boje se činjenice da je njihov kapital mali, iako to ovdje nikome nije bitno. Činjenica je da udruženi potrošači diljem svijeta raspolažu s 8,2 milijarde dolara, koliko su u sistemu potrošili prošle godine. A rast sistema je lani bio 15%. Usred krize!

Da bi izašli iz krize trebati će shvatiti da se ne smije puno i bezglavo raditi. Potrebno je puno više promišljati i puno manje raditi. Ono što se radi, mora biti planirano i ciljano. Dakako: i kvalitetno. Ne okrenemo li se ekstremnoj kvaliteti, nećemo opstati kao neovisna država.

Tko je glasao

I obrnuto: svega 10%

I obrnuto: svega 10% bogatih, raspolažu sa više od 90% bogatstava.
ovo je jedna od onih statističkih istina koju treba uzeti sa malo soli. da bi se nalazio među tih 10% dovoljno je da ti je vrijednost neto imovine preko 61 000 dolara. a to je vrijednost jednog manjeg stana u hrvatskoj. ako imaš stan u africi jednake kvadrature koji služi istoj svrsi- stanovanju, nisi među tih 10%. no dobro zvuči, jel?

Tko je glasao

Omanji stan ili bijesno auto

Omanji stan ili bijesno auto nisu bogatstvo, nego trošak. I u tome je štos. Financijski nepismeni cijeli život novac, koji nemaju, ulažu u troškove i zato moraju biti siromašni. U ovih 10% se ne ubrajaju oni koji imaju imovinu , a ne znaju živjeti bogato.

Ovo ne zvuči dobro, nego zastrašujuće, zar ne?

Tko je glasao

Poveznik, nisam htio prije

Poveznik,
nisam htio prije reagirati oko ove raspodjeli bogatstva dok nisi superhiku izbacil priču o stanu i autu.
Prvo, priča o 10 i 90% ne stoji nego je ista nešto gora. I ne barata se bogatsvima nego resursima - a tu spada i onaj stan a bome i auto.
Daklem, ako ukupne svjetske resurse možemo označiti indeksom 100%, a ukupni broj stanovnika na majčici zemlji također sa 100, onda 98% resursa koriste samo 2 stanovnika dok ostalih 98 stanovnika koristi samo 2% svjetskih resursa. I to nije rezultat lijenosti i nesposobnosti te ogromne večine već odnos gole sile u grabeži nad resursima. I tu priča završava barem kaj se tiče miroljubive koegzistencije u možebitnim promjenama odnosa.

Tko je glasao

Zašto mislite da sam ja

Zašto mislite da sam ja ublažio podatke? Pa i ovako sam mnogima vrlo dosadan i neuvjerljiv. Zamislite kada bi iznosio potpunu i zastrašujuću istinu?

Ne, Golgota, ja nisam govorio o resursima, nego o bogatstvima. Razlika je ogromna. I u bogatstva financijski pismeni ljudi ne ubrajaju troškove i kredite. Pa ni auta ni kuće. Robert Kyosaki to lijepo objašnjava u jednoj svojoj knjizi. Bogatstvo je, po njemu, mogućnost pristojnog preživljavanja u određenom vremenu, ovisnom o novcu koji se posjeduje, a da se ne radi, ne prodaje imovina ili na bilo koji način zarađuje. Dakle, što više možete preživjeti s novcem kojim sada raspolažete, to ste bogatiji.

Po meni, bogatstvo je nešto drugo. To je mogućnost i sposobnost davanja na veliko drugima, a da se ne ugrozi vlastita egzistencija. podijeljeno bogatstvo rezultira još večim primanjem i još većim bogatstvom. ma nikako grabežom. Grabež je najkraći put u siromaštvo. I duhovno i materijalno.

Tko je glasao

U ovih 10% se ne ubrajaju

U ovih 10% se ne ubrajaju oni koji imaju imovinu , a ne znaju živjeti bogato.
ubrajaju, ubrajaju! u tih 10% je ubrojan svako tko ima iznad 61 000 dolara. bez obzira kakva imovina bila. daleko je to od bogataša o kakvim se obično priča. da bi bio dio 1% najbogatijih koji drže 40% svjetskog bogatstva treba ti imovina veća od 500 000 dolara( takvih ima 37 milijuna). a da bi ušao u gornju polovicu dovoljno je da imaš imovinu veću od 2200 dolara. tako bar kažu najaktualnija ( meni poznata) istraživanja temeljena na podacima iz 2000.
pa ako ćeš odbaciti stan i auto kao bogastvo onda ti ni postotak svjetskog bogatstva u rukama "najbogatijih" nije točan.

Tko je glasao

da li je moguć društveni i

da li je moguć društveni i politički savez radnika i malih i srednjih poduzetnika
je moguć je samo ako se i jedni i drugi drže svojih prava i obveza. Danas pišem iz perspektive malog poduzetnika a ne radnika, i ne želim zastupati genijalne zamisli i izjave raznih mislioca i teoretičara ovog i onog.
Smatram da svaki poduzetnik ima obaveze prema svojim radnicima i mora ih što zbog sile zakona što zbog svojih moralnih i etičkih principa ispuniti. To je nešto što se mora i o tome nema govora in pregovora. Što ja sad želim ovdje istaknuti jesu obveze radnika. Ako poduzetnik ima svoje obveze onda ih mora imati i radnik. Pogledajte malo odnos radnika/poduzetnika. Ispada da radnici ili crnče do iznemoglosti za neku sitnu plaću ili pak malo ili ponekad ništa ne rade za svoju plaću. Što se događa jest da poduzetnik da bi bio siguran da će se posao izvršit mora primjenjivati često diktatorske metode upravljanja i nadzora nad radništvom u protivnom radnici će pustiti mozak na pašu i ne žele obavljati svoje dnevne obveze. Da se razumijemo ova metoda je za mene potpuno neprihvatljiva i nehumana ali nažalost mnogi je koriste da bi došli do određenih rezultata. Problem je u tome što mnogi naši radnici ne žele prihvatiti svoje obaveze, te ih prihvaćaju samo onda ako ih se nagazi. Za sve svoje probleme rado će optužiti svog poslodavca koji za reći pravo često i jest kriv. Što je sa onim istina Bog malobrojnim poslodavcima koji se moraju pretvoriti u za njih čudovišta da bi dobili odrađen posao?
U cijelom tom procesu dok i jedni i drugi ne prihvate svoje obaveze neće biti kao što kažeš moguć društveni i politički savez radnika i malih i srednjih poduzetnika. Svaljivanje krivice samo i isključivo na poslodavca neće dovesti do rješenja problema.
Što se ove tvoje rečenice tiče Jedan od golemih naših problema su da ne znamo raditi kao tim to je nažalost istina. Ne prihvaćanje tuđih stavova i u krajnjem slučaju sposobnosti jest svehrvatski problem. Pogledajte samo kako se komunicira i na ovom mjestu. Čim se netko pojavi sa nekom idejom ne odgovara se razradom same ideje već uglavnom pljuvanju same i isticanjem svoje vlastite veličine. Sve dok svi mi ne shvatimo da svoje vrijednost možemo dokazati samo i isključivo svojim djelima, a ne omalovažavanju drugih, do tada mi nećemo moći kao društvo ništa napraviti.
A jesam se raspisala pretjerah!

Tko je glasao

Ira, da li je moguć

Ira,
da li je moguć društveni i politički savez radnika i malih i srednjih poduzetnika
je moguć je samo ako se i jedni i drugi drže svojih prava i obveza

O kojim pravima i obvezama ovdje govoriš - o onima kaj je propisala država (koja je u kompi s kapitalom) ili možda o pravima i obvezama iz evanđelja. Gdje je u tim odnosima pravednost (misliš da izlazi iz puste forme zakona), a o solidarnosti da ne govorim. Poduzetnik nije poduzetnik zato da prvenstveno doprinosi općem dobru već da uveća početnu vrijednost kapitala - a to može samo ako mazne dio rada kojeg nije isplatio kroz nadnicu.

Tko je glasao

Golgota Mr.Jaks me je

Golgota Mr.Jaks me je preduhitrio i odgovorio na tvoje pitanje. Ja ću samo reći gledati poduzetnika kao glavnog i odgovornog krivca za sve, a radnika kao nešto što treba iskorištavati nema nikakvog smisla

Tko je glasao

Mr Jaks je na dobrom tragu

Mr Jaks je na dobrom tragu kada je ustvrdio da je Golgotino uvjerenje, kako netko može uspjeti samo ako drugoga opljačka ili ošteti, netočno. Gradnja ljudskih odnosa na principu pobjednik- pobjednik je puno vrijednije načelo od načela pobjednik gubitnik. I dobro govori Mr Jaks da je to ključna zabluda ne samo naše ekonomije, nego i života uopće. U odnosima u kojima svi ne dobivaju, ne dobiva nitko ništa. Svi su na gubitku, samo oni koji se osjećaju pobjednicima to ne razumiju. Zato, kao što vidimo iz priložena stanja, u svojoj "pobjedi" kratkotrajno i polovično "uživaju". A dugoročno gube i vlastiti obraz.

Sjetite se biblijske: "Koja je korist čovjeku, ako zadobije čitav svijet, a izgubi svoju dušu?".

Tko je glasao

Znam da pitanje će ispasti

Znam da pitanje će ispasti provokativno ali nije!

Zašto?

ref: Poduzetnik ....je poduzetnik zato da prvenstveno ........ uveća početnu vrijednost kapitala - a to može samo ako mazne dio rada kojeg nije isplatio kroz nadnicu.

Ja velim da ova izjava nije točna i da je to dio problema o kojem rapravljamo ovdje, t.j. što uopće mislimo na takav način.

Pa je li kome palo na pmaet da ne pita pitanje "Odakle mu?" kada netko nešto stekne?
Odakle mu = marnuo, maznuo, ukrao, prevario, malverzacijom, privatizacijom, političkim vezama sa ZNA SE skime itd itd itd itd itd itd..... možda fakat postoje i ljudi koji znaju zaraditi ali su i oni pod ogromnim pritiscima i imaju ogromne probleme zbog svega ovoga što sam ovdje nabrojao te nisu ništa od toga što sam nabrojao! i zato imaju probleme jer večina misli da je sve ovo što sam nabrojao "kod nas tako"!

I think therefore I am!
The exact opposite to this rule of being are the inhabitants of the former SROY.

Jakša
"Tu fui, ego eris "

Obrisan

Tko je glasao

@ira: Pogledajte malo odnos

@ira:
Pogledajte malo odnos radnika/poduzetnika. Ispada da radnici ili crnče do iznemoglosti za neku sitnu plaću ili pak malo ili ponekad ništa ne rade za svoju plaću. (...) Problem je u tome što mnogi naši radnici ne žele prihvatiti svoje obaveze, te ih prihvaćaju samo onda ako ih se nagazi.

Slažem se. To je problem kod nas, onoga što zovemo "mentalitet": stečene navike i obrasci mišljenja i ponašanja. Često, radnici očekuju da je poslodavac diktator i lopina, da će ih zajebavat; a često, kako kažeš, i jest tako. Gunđaju, ali su krotki. Ako im priđe prijateljski, pokuša ih tretirati kao partnere, često misle da je budala i da sad oni mogu zajebat njega (ili pak da je licemjer, da je to neki posebno podli trik). To, očito, nije problem koji se može riješiti preko noći, ne samo političkim putem, ne moralnim propovjedima, ne "odozdo". Ali - također se ne može graditi bez političkih proklamacija i moralnih propovijedi!

U cijelom tom procesu dok i jedni i drugi ne prihvate svoje obaveze neće biti kao što kažeš moguć društveni i politički savez radnika i malih i srednjih poduzetnika.
Ovdje pak treba biti oprezan s primjenom uzročno-posljedične veze. Ovako rečeno, ako doslovce shvatimo - izlaza nema. Kako postići, da "jedni i drugi prihvate svoje obaveze"? To se gradi postepeno, propagandom, gradnjom organizacije, pisanjem programa o takvom savezu, brojnim razgovorima, sastancima i poticanjem razgovora ljudi s obje strane, analizama i isticanjem primjera dobre prakse... Tako je to uspjelo u razvijenim zemljama zapada, trebalo je stotinjak godina, od vremena kad je odgovor buržuazije na radničke zahtjeve bila brutalna represija (država je bila "organ vladajuće klase"), do uspostave "partnerstva", tripartitnog pregovaranja isl. kao samorazumljvih društvenih institucija.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Kad god se ZorO džilitne,

Kad god se ZorO džilitne, ne pogodi cilja. Ne , nije riječ o mentalitetu. Nije riječ ni o navikama ni o obrascima. Riječ je naprosto o tome da radnici, radeći u pravilu monoton posao koji se stalno ponavlja, doživljavaju dosadu i taj položaj ih čini uvrijeđenim i ljutim. Njihov posao im ne pruža nikakvo zadovoljstvo, a s druge strane organizacija posla ih ne zna pravilno motivirati ili nagraditi. Poznati su eksperimenti industrijskih psihologa, koji su proučavali fenomen ljudske motiviranosti za rad. Elton Mayo je svojim slavnim pokusom u postrojenju Hawthorne, kompanije General Electric, gdje je proučavao efekte produktivnosti i upotrebu ljudskog materijala uključenog u rad, uzeo nekvalificirane radnice, uveo stanke i druge poticaje i- produktivnost je rasla. Onda je ukinuo sve "privilegije" i dogodilo se nešto nevjerojatno- produktivnost je nastavila rast!

Na kraju je Mayo shvatio da je povećanje produktivnosti bilo posljedica pojavljivanja zanimanja za rad. Naime, uključeni u pokus, o kojemu im je sve rečeno i objašnjeno, radnici su shvatili vlastito značenje i tako je po prvi put u njihovim životima, čisto mehanička, ponavljajuća i dosadna radna situacija bila transformirana u nešto što ih je zanimalo. Na kraju je eksperiment pokazao da je zanimanje za rad moćan poticaj bez obzira na novčanu pobudu.

Imate slučaj eksperimenta studenata psihologije u Americi, koji su sa svojim profesorima organizirali nešto slično. Radnice u tekstilnoj tvornici su podijelili u dvije grupe. Jednoj su dali poslovođu "divljaka", a drugima poslovođu "dobričinu". Prvi je imao zadatak svoju grupu ubijati u pojam, a drugi hvaliti. Poslije nekog vremena, grupi od divljaka su poboljšali, pojačali intezitet rasvjete. Drugoj grupi se osvjetljenje radnog mjesta smanjila. Pogodite koja je grupa s lakoćom prebacivala normu, a koja je nikako nije mogla ni postići?

U gornjim primjerima je i odgovor na drugi dio komentara Zorana. Uzročno - posljedična veza se obavezno mora priznati, ali treba znati na što. Nikakav izvanjski poticaj ne može nikoga motivirati da svoje obaveze prihvati. Motiv, ako ne dođe iznutra, neće doći nikako. Onaj tko zna kako te stvari funkcioniraju i mudrom primjenom ispravnih postupaka i metoda podigne zanimanje radnika za posao koji obavljaju, može raditi čuda.

Tko je glasao

Zorane, Kako postići, da

Zorane, Kako postići, da "jedni i drugi prihvate svoje obaveze"? kao što si odlično to u svom odgovoru rekao postpeno svime što si naveo. Posebno bi istakla primjere dobre prakse. Takvi primjeri su potrebni ne samo u ovo slučaju već i u općenito u Hrvatskoj. Samo takvim primjerima polako će tzv bahati poduzetnik polako nestati ili barem će mu se smanjiti broj.

Tko je glasao

Možda je pri analizi ovog

Možda je pri analizi ovog pitanja zgodno krenuti od našeg autohtonog, izvornog, tradicijskog, (urbanog i ruralnog), pa onda pratiti razvoj i vidjeti što su nam uvezenice, a što naši izvori izvora. Od Vučedola npr. Pet tisuća godina unazad nije ni premalo ni previše. Meni je to uvijek orjentir. Odnos prema radu i razmjeni dobara je Kultura. Naša Kultura razmjene dobara ima drugačije navike od drugih (usa, eu). Mi smo živi muzej. Egzotični prastanovnici koji nisu zaboravili kako zemlja miriše.

Memetsko/nametnuto, - nasuprot kulturi Ognjišta.
Sukob, pa tako i rješenje, su na nivou sukoba koncepata.
Kada domislim(o) koncept, onda nismo ništa napravili.
Kada isprobamo koncept, onda imamo iz čega učiti.

[:o

Tko je glasao

Ništa nije sporno u naslovu

Ništa nije sporno u naslovu ovog članka. Taj savez već postoji. I poduzetnici su radnici. Spor nastaje onda ako je poduzetnički kapital stečen "vi, clam, precario", a to je bilo u onom trenutku kad je iskorištena ljubav naroda za slobodom da bi se opljačkao vlastiti narod. Savez s takvim kapitalom mogu imati samo oni kojima je moralni sklop istovjetan. To su istinski neprijatelji ovog naroda.
Kako sad stvari stoje, na slijedećim izborima ili ponovo pobjeđuje HDZ, ili SDP, uz par malih koalicijskih partnera, i ništa se bitno promijeniti neće.
Ni govora! Neće im ni neistiniti popisi birača pomoći!

Tko je glasao

Pišem protiv kapitala, ne

Pišem protiv kapitala, ne protiv osoba, a kapital je taj koji kao anonimna sila - bilo kroz državu, bilo kroz banke, velike trgovačke lance i slično! (jedna od mojih poruka kao "poštenog intelektualca" jest da ne treba nasjedati na priče o fundamentalnoj razlici čudesnog slobodnog tržišta od državne kontrole) - davi ne samo najamne radnike, nego i male i srednje poduzetnike. O kojima fakat najviše zavisi zdravlje ekonomije,

Kapital nije anonimna sila. On je supstitut nekih vrijednosti - i nije niti sila niti moć. Moć stvaraju ljudi i moć njima služi. Kapital je posljedica moći.

Cijela ekonomska teorija zasnovana je na paradigmama 19 stoljeća. Sjetimo se fizika je na samim počecima, Darvinova teorija je predmet sprdanja, komunikacija je na nivou poštanskih pisama, putuje se najčešče kolima i jedrenjacima , pismenih ima nešto postotaka
Zapažanja na kojima počivaju ekonomska razmišljanja rezultat su pogleda na svijet sredine 19 stoljeća.
Pokušajte na pojmove kapitala, radništva, socijalizma, politike primijeniti načela evolucije , a ne božje datosti i nepromjenivosti "ljudske" prirode.
Svaka pojava u društvu (pa i pojava civilizacije) uvjetovana je evolucijskim pritiskom preživljavanja grupe i pojedinca.

Ako se takvo razmišljanje prihvati, onda su komunikacija i znanje glavni i dominantan pritisak na razvoj društva današnjice.
Pitanje je kako taj pritisak iskoristiti na dobrobit naše male ali jedine RH

http://www.youtube.com/watch?v=ljbI-363A2Q&feature=related

Tko je glasao

@zoc: Pokušajte na pojmove

@zoc:
Pokušajte na pojmove kapitala, radništva, socijalizma, politike primijeniti načela evolucije , a ne božje datosti i nepromjenivosti "ljudske" prirode.
Kakva "božja datost..."? Pa Marx, doduše mislilac iz 19. st., na prvoj stranici "Kapitala" je htio objaviti posvetu upravo Charlesu Darwinu, što je ovaj ljubazno otklonio.

Naprosto, empirijski, neke stvari koje su bile aktualne u 19. st., aktualne su i danas. Ima sijaset napisa okolo u posljednje dvije godine kako ponovo otkrivaju Marxovu misao, kako su njegove analize još aktualne, o cikličkom karakteru kapitalizma, o tendenciji prevlasti financijsko kapitala nad industrijskim isl. (Neke njegove pretpostavke su opovrgnute, pa se trijumfalno bilo proglašavalao da je SVE opovrgnuto.)

Evo primjerice s mog očvrsja :)) (hard diska) nekih citata iz druge knjige "Kapitala", poglavlje 27, Uloga kredita u kapitalističkoj proizvodnji (citiram prevod Moše Pijade i R. Čolakovića - onaj poznati koji je Pijade radio u zatvoru).

»Kredit pruža pojedinačnom kapitalisti ili onome koji važi kao kapitalista, u izvesnim granicama apsolutno raspolaganje nad tuđim kapitalom i tuđom svojinom, a time i nad tuđim radom.« (str. 1249) U fusnoti tu navodi primjere da uspješni kapitalist može praviti poslove daleko preko svog kapitala, zadužujući se; to je onoš, što danas zovemo "developer". »Sam kapital, koji se poseduje stvarno ili po mišljenju publike, postaje još samo osnovicom za nadgradnju kredita. (...) Što krupni trgovac špekulant rizikuje jeste društvena, a ne njegova svojina. Isto tako besmislena postaje fraza o poreklu kapitala iz uštede, što ovaj upravo zahteva da drugi za njega štede. (...) Uspeh i neuspeh vode ovde podjednako centralizaciji kapitalâ, a otuda eksproprijaciji u najogromnijem razmeru (...) prisvajanje društvene svojine od strane malog broja ljudi; a kredit daje ovoj šaci ljudi sve više karakter čistih pustolova.« (str. 1250)

Kreditni sistem ispoljava se kao glavna poluga prekomerne proizvodnje i preterane špekulacije, zato što »veliki dio društvenog kapitala primenjuju njegovi nevlasnici, koji zbog toga sasvim drukčije prilaze poslu negoli vlasnik oji bojažljivo vodi računa o granicama svog privatnog kapitala. (...) Zbog toga kreditni sistem ubrzava materijalni razvitak proizvodnih snaga i uspostavljanje svetskog tržišta, čija izgradnja (...) jeste istorijski zadatak kapitalističkog načina proizvodnje. U isti mah kredit ubrzava silovita izbijanja ove protivrečnosti, krize, a s time elemente raspadanja starog načina proizvodnje.« (str. 1251) Kreditni sistem razvija bogaćenje eksploataicjom tuđeg rada sve do »kockarskog i varaličkog sistema« i sve više ograničava broj one šake ljudi koji eksploatišu društveno bogatstvo; s druge strane, on je prelazni oblik ka novom načinu proizvodnje. (str. 1251)

Dalje Marx o tome u trećoj knjizi, o vrijednosnim papirima i njihovoj ulozi u prevlasti financijskog kapitala - a famozni "financijski derivati" i računalno povezivanje svih svjetskih financijskih tržišta u posljednja tri desetljeća su taj element drastično pojačali. Nije se zasad, ostvarilo Marxovo predviđanje o prelasku "ka novom načinu proizvodnje", ali PMSM, takav prelazak jest potreban.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Kakva "božja datost..."? Pa

Kakva "božja datost..."? Pa Marx, doduše mislilac iz 19. st., na prvoj stranici "Kapitala" je htio objaviti posvetu upravo Charlesu Darwinu, što je ovaj ljubazno otklonio.

Božja datost je stav o nepromjenjivosti ljudske naravi. Gramzljivost je u čovjeka oduvijek prisutna, bogom data. To je paradigma i u nju vjerujemo bez ikakve sumnje.
A je li tako. Koji evolucijski pritisak na društvo (i kada) je rezultirao pojavom gramzljivosti pojedinca u društvu ?
Što je kapital? Kada povjesno (ili predpovjesno) on nastaje?
Kada počinje eksploatacija čovjeka po čovjeku? Da li je ona biološki uvjetovana (božja datost) - ili je rezultat evolucijskog pritiska na društvo (kojeg ?) u nekom razdoblju povijesti (predpovijesti) ?

Ako ne razumiješ uzrok, ne možeš razumijeti posljedice

Mišljenja sam, da društvo evoluira. Društvo nema gene, ali promjene u društvu ostaju zabilježene komunikacijom (učenjem, predajom, mitovima, zakonima ...paradigmom ...) i prenose se sa naraštaja na naraštaj.
Pokušajmo otkriti slijedove promjena i uzroke istih, pa ćemo možda razumjeti sadašnjost.

Problem nikad ne može biti riješen istim načinom razmišljanja kojim je i stvoren.

Tko je glasao

@ zoc: Božja datost je stav

@ zoc:
Božja datost je stav o nepromjenjivosti ljudske naravi. Gramzljivost je u čovjeka oduvijek prisutna, bogom data. To je paradigma i u nju vjerujemo bez ikakve sumnje.
Sve pet, ali gdje si ti tako nešto u mom članku vidio? Ja sam filozof stare "kontinentalne" škole, dijalektičar, ideja o "nepromjenljivosti ljudske naravi" koja bi uključila tako složena ponašanja kao što je "gramzivost" (a ne samo osnovne biološke nagoen), posve je strana mojem doživljaju svijeta.

Članak je konkretan, govori o situaciji u Hrvatskoj 2010.. Svakako, povijesne paralele neizbježno se nameću, ali situacije se mijenjaju.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Ako jedan tim počne stvarno

Ako jedan tim počne stvarno timski raditi, ako jedna grupa raznolikih talenata i znanja počne razvijati strategiju zaista multidisciplinarno

Slažem se sa potrebom konkretne akcije. Danas, 2010. Ali lamentirajući u okvirima postojeće ekonomske i političke misli vrtit ćemo se u okvirima paradigme 19 atoljeća, jer je ona dominantna (vjerujen ne kod tebe već u populaciji).
Predlažem cijelo vrijeme premještanje naglaska na komunikaciju kao takvu, te na komunikacijske tehnologije 21 stoljeća.
Već sam predlagao akciju za objavu Enciklopedije HLZ kao slobodnog znanja na internetu.
Proširio bih na objavu svih udžbenika za sve škole, kao i za kupovinu netbookova za sve đake i studente umjestu štampanja istih. Na taj način osim obaveznog znanja dajemo djeci i drugo znanje te tehnologiju. A košta isto !
Gurnimo djecu u 21 stoljeće. Moderno znanje nadolazeće populacije više će napraviti nego autoputevi, mostovi, ravničarske pruge i druge investicijske gluposti 20 stoljeća zajedno.
Primimo srcu da se promjena paradigme u svijetu već dešava i da, govoreći o kapitalnim odnosima i eksploataciji, gubimo korak, tapkamo na mjestu.

Razmišljajmo van postojećih paradigmi.

Tko je glasao

Zoc, vrlo kvalitetan

Zoc, vrlo kvalitetan komentar. Ideje za pet. Već duže vrijeme sam razmišljao o tome. Koliko smo samo sredstava ulupali u knige. Sve je moglo biti dostupno na internetu i netbooku. Nova saznanja i kroz to nadogradnja pojedinih predmeta bi se vršila skoro pa svako malo i puno,puno jeftinije nego izdavati nove naslove zbog promijenjenioh par stranica teksta. A joj koliko ima još ideja vezano samo uz to.

grdi

Tko je glasao

slažem se, no ipak je

slažem se, no ipak je potrebno imati udžebnike na papiru (ja naprosto ne mogu čitati knjigu ili učiti iz kompjutora, umara me) ali to bi se moglo riješiti običnim printanjem svatko za sebe...

Tko je glasao

Chaos sjeti se koliko je

Chaos sjeti se koliko je teška školska torba i koliko dica pate noseći sav taj teret. Printanje spada svakako pod ostale ideje.
grdi

Tko je glasao

@zoc: Koncepcijama 19.

@zoc: Koncepcijama 19. stoljeća (recimo Marxovim) treba se služiti i dalje onda, kad vidimo, da su aktualne. Imaš radnike koji štrajkaju u Osječkoj pivovari, jer im najavljuju drastično rezanje plaća (bez prava, naravno, da budu uključeni u proces donošenja odluka i da dobiju informacije), imaš radnike u Bangladešu koji rade za dva dolara na dan ginući stalno (i radnike u tamo nekom Muću u Zagori...). PMSM, ne možemo to zanemariti i pričati samo o tehnologijama 21. stoljeća.

Međutim, s onim konkretnim što kažeš, potpuno se slažem! Nisam dao podršku studentskoj inicijativi za besplatno i emancipirajuće obrazovanje samo onako, jer mi je drago da se bune, nego iz vrlo načelnih razloga.

Bio je prošli tjedan jedan sastanak u Zagrebu sudionika pokreta za slobodni softver o iskustvima Piratske stranke u Švedskoj, osniva se navodno u Sloveniji. PMSM, neka takva one-issue stranka nema smisla, ali recimo neka stranka, koja bi osmislila fleksibilne i inovativne oblike unutrašnje organizacije, decentralizirane, mrežne, gdje bi razni posebni interesi, inicijative i uvjerenja unutar široke opće platforme mogli doći do izražaja, djelovati u visokom stupnju autonomno, ali i solidarno s drugima unutar mreže.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Koncepcijama 19. stoljeća

Koncepcijama 19. stoljeća (recimo Marxovim) treba se služiti i dalje onda, kad vidimo, da su aktualne

Sindikalna borba..... Ima kratkoročnog smisla, ali dugoročnog efekta nema. Sa stanovišta naglog (eksplozivnog) društvenog razvoja gubitak vremena i rezursa.

Srljamo u novu eru civilizacije, zapravo u novu civilizaciju zasnovanoj na globalnoj komunikaciji i sa eksponencijalnim rastom znanja sa kredom, pločom i skriptama u ruci, promovirajući sindikalnu borbu klasa, i neprimjećujući da nas ostatak svijeta pretrčava ko' brzi vlak.

Drago mi je da ima još ljudi koji misle slično. Ali alternativci nemaju šanse u promociji tih ideja. Potrebno je nametnuti ideju barem jednoj političkoj stranci.

Imam još jedan prijedlog kojeg sam ne bih znao realizirati. Prezentaciju Shift happens prevesti i adaptirati na hrvatski i širiti na našem "tržištu". Mali zadatak za ljude koji se snalaze u Power pointu i htlmu. Barem mislim.
Ajde , neka netko proba....

Tko je glasao

Znaš kaj veliju Steven

Znaš kaj veliju Steven Spielberg i George Lucas "glede u svezi". Vi i vaši efekti u Powerpoint prezentaciji nas ne impresioniraju.“ Dakle, važno je samo da govornik ima nešto zanimljivo za reći i da se pripremio. Sve drugo je poziv na nevolju.

Tko je glasao

Prezentaciju Shift happens

Prezentaciju Shift happens prevesti i adaptirati na hrvatski i širiti na našem "tržištu". Mali zadatak za ljude koji se snalaze u Power pointu i htlmu. Barem mislim.

Odlicna ideja! Moglo bi se izvesti kao kolaborativni projekt Pollitika.com!

Nudim se za suradnju (adaptacija 10-20 slideova), ali ne mogu preuzeti inicijativu.

The Observer

Tko je glasao

postoji već više prijevoda

postoji već više prijevoda na hrvatski, neki su bolji, a neki lošiji. Kad pronađem neki dobar proslijedim na p.p.

Tko je glasao

huh, ja to napravio još

huh, ja to napravio još 2007 godine, a čak i upoznao carl fish-a koji je autor toga :)

Tko je glasao

Link ?

Link ?

Tko je glasao

zoc, ako ne bi bio problem

zoc, ako ne bi bio problem otidji na moj novi topic i komentiraj ga. interesira me potencijalna plodnost potencijalne suradnje.

gpgale blog

Tko je glasao

OK

OK

Tko je glasao

Svaka rasprava ovakve vrste

Svaka rasprava ovakve vrste ako se ide konstruktivno u nju može samo proširiti naše horizone!

Koliko se nekima čini ovo kao nemogućnost toliko je nužno zlo da se stvori jedan interesni loby koji neće gledati isključivo interese "krupnog kapitala" i "stoku krupnog zuba"!

Kako smo Zoki i ja stari drugari ovdje i znamo ponekada biti po malo neozbiljni u svojim komentarima ovdje doslovce želim nacrtati kako podržavam ovakvu raspravu u cijelosti, bez obzira na to koliko se tko složio sa određenim aspektima ili prijedlozima ili izjavama poput u koju skupinu inteligencije on sebe ubraja :)

Svaka ideja koja ima pozitivan cilje se može razraditi i dobro doraditi da postane "dobra ideja"!

Zoji, odi popi si koji viski ili peli jer vjerujem da ti je moja podrška u ovakvoj temi malo šokirala ali vjeruj mi pratiti ću ovu raspravu i to sa velikom dozom zainteresiranosti.

Jednom davni dana sam spomenuo kako je M. Thatcher stavila sindikate na svoje misto i da služe svrhsi u VB (UK) nisam to bez vraga tada spomenuo i smatram ovakvu temu srodnom sa takvim potezima koje je ona tadapoduzela da osigura pravednije tržište rada u Velikoj Britaniji.

LP Zoki.

Jakša
"Tu fui, ego eris "

Obrisan

Tko je glasao

@Mr.Jaks Zoji, odi popi si

@Mr.Jaks
Zoji, odi popi si koji viski ili peli jer vjerujem da ti je moja podrška u ovakvoj temi malo šokirala

Nije. A žestoka pića gotovo nikad ne pijem (rakijicu, ako mi negdje baš ponude, da ne uvrijedim domaćina), uostalom i drugi alkohol rijetko (pivo u društvu).

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Don't knock it til you've

Don't knock it til you've tried it!

Mislim da koncepcija zajedničkog rada ovdje teško dolazi do izražaja i do realizacije zbog sitni interesa sebični pojedinaca.
Zabrinjava mene sve veči broj mladi osoba koji odrastaju u takvom sebičnom i okrutnom okruženju kao i sama činjenica da generacija prije njih je otišla iz jednog ekstrema u kojem se nije zaradio novac (i vratio kredit) do ovog općeg lopovluka u kojem se kriminal, moralna prostitucija i naravno "brza zarada" pa čak i "nerad" najviše od svega nagrađuju a rad i poštenje kao i ponos, karakter i vjernost su postale floskule koje su samo za budale!

Pravosuđe je dobrim djelom posatalo pravosuđe ZNA SE koga!

Oni koji žele kapital su možda največa prepreka jer im je poruka jasna.... budi uz ZNA SE koga i možda uspiješ!

Kako se boriti protiv "partije"?
to mislim da je temeljno pitanje u realizaciji bilo kakvog udruženja u (S)RH!

Jakš
"Tu fui, ego eris "

Obrisan

Tko je glasao

Istovjetan cilj radnika i

Istovjetan cilj radnika i poslodavca bilo koje velicine, je imperativ koji je jasan svakome od njih.
Propast poslodavca ne donosi nista dobro radniku.
Inteligentan poslodavac ce svakako kroz napredovanje ili financijske stimulacije, mogucnost daljnjeg obrazovanja i usvajanja novih tehnologija nastojati zadrzati dobrog radnika.
Kratkovidan ce gledati samo usko i kratkorocno.
Kad ga sposobni radnici napuste ili osnuju manju ali konkurentsku tvrtku iste djelatnosti, ta bi ga sasvim izgledno mogla poslati u stecaj.
Pri tome ga nece nitko sanirati kao u dobrom starom samoupravljanju pa ce osjetiti posljedice vlastitog neznanja iili kratkovidnosti na vlastitoj kozi.
Ovdje izuzimam one koji su miljenici poslovanja sa drzavom jer su to uglavnom ljudi radi cije smo "poduzetnosti" upravo u (pristojno receno) teskim govnima.
Radnik koji ne radi, nece ili ne zna, ali prima placu kod nekog "privatnika" nije nikad kriv!
Kriv je onaj tko ga takvog tolerira i placa umjesto da ga lansira nogom u straznjicu.
Rijesavanjem takvog sebi i drugim radnicima cini najbolju uslugu, a moguce i degaziranom, ako mu od nekuda dodje do glave.

MMF ODMAH!

Tko je glasao

sve 5! to je zapravo tako

sve 5!
to je zapravo tako jednostavno!
ali jel baš mora taj mmf.... kad bi bar nekako mogli sami...

Tko je glasao

Drugim riječima ti si

Drugim riječima ti si postavio mogućnost da sitni kapital i roba (rad radnika) krenu u osvajanje pozicije koju sada drži krupni kapital. Moraš kod toga voditi računa da nikakvih suštinskih (političkih) razlika nema između sitnog kapitala i krupnog. Rad kao roba uvijek je hebena stranka iz jednostavnog razloga što kapital (vlasnik) nikad (pa ni onda) neće pristati na prticipaciju radnika u profitu. Nadnica nikad ne pokriva pravičnu naknadu za uložen rad te stoga kapital silom prisvaja višak vrijednosti.U toj priči čovjek ne postoji te tvoja nakana pomirbe nepomirljivog jest utopija. Konačna pomirba je moguća samo revolucionarnim sredstvima u okolnostima kritične mase. Nikakva teorija o civilizacijskom sazrijevanju društva tu ne igra.
Pravo pitanje nije po meni da li rad i sitna buržoazija mogu pod ruku nego zašto vlasnik kapitala i onaj sitni i onaj krupni bježi od podjele profita gdje se sa pravom otvara pitanje i pravednosti i solidarnosti. Patološki egoizam jaše tisućljećima i tu lijepe riječi ne pomažu.

Tko je glasao

Golgota čitam sve ove

Golgota čitam sve ove komentara i tvoje između ostalog pa mi napamet padne jedna sasvim uobičajna situacija koja se dešava među nama pripadnicima sitne buržoazije (to valjda jesam kada imam svoj mali privatni posao). Zanima me što bi ti i ljudi sličnih ideoloških pogleda na svijet (molim ovo nije rečeno pogrdno već kao najobičnija činjenica) napravili u sljedećoj situaciji. Situacija je ovakva. Odlučiš otvoriti nekakav svoj vlastiti obrt ili poduzeće. Za to imaš znanja i volje, a kapital koji uložiš je tvoj npr. prodaš zemlju što si naslijedio/la ili kuću ili što već. Započneš sa proizvodnjom, pri tome naravno zaposliš radnike, posao krene. Ne samo da krene već nakon što si isplatio/la sve obveze prema državi, radnicima (pri tome normalno radnicima daš izvan prosječno visoku plaću jer ti to etika i moral tako nalažu) i naravno plaću sebi ostane ti višak novca ili ti profit od napravljenog posla. E sad mene zanima obzirom na činjenicu da si uložio/la svoj kapital, znanje i volju za pokretanje posla da li bi taj višak ili profit podijelio/la radnicima.
Molim ako je ikako moguće iskrene odgovore na ovo moje pitanje, stanite i razmislite prije pisanja. Ovo sve nisam napisala u namjeri da ikoga uvrijedim ili ponizim nego me doista onako iskreno zanima.

Tko je glasao

stvarno ne vidim baš

stvarno ne vidim baš nikakav razlog zašto bi "kapitalist" dijelio dobit sa svojim radnicima.
Po karakteru postoje dvije vrste ljudi; vođe - poduzetnici i šljakeri.
(njihove kvalitete su u ovom slučaju sporedne, iako puno toga i o njima ovisi)
Možeš "šljakeru" dati ogroman početni kapital - on ga jednostavno neće znati iskoristiti.
Vođu možeš staviti za NKV radnika, on će pronaći svoj put do napredka.

Da su ti tvoji radnici rođeni kao poduzetnici, oni bi nešto i poduzeli. Međutim nisu.
Ti jesi. Uložila si sve što imaš i odlučila probati.
U trenutnim uvjetima u Hrvatskoj - to je popriličan rizik.
Dok god se držiš apsolutno svih uvjeta koje si radnicima ponudila, na temelju kojih su prihvatili posao kod tebe, ne vidim u čemu je problem?
Dok god se ne dogodi slučaj da oni s tobom trpe posljedice mogućeg lošeg poslovanja, poslovanja u gubitku, ne vidim zašto bi ti s njima dijelila dobit. Nagraditi kvalitetne - uvijek, ali ne u smislu raspodjele profita.
Pa ne radi se tu o dioničkom društvu!
Uostalom "višak" bi trebao služiti za daljnja ulaganja, obnavljanja, doškolovanja, širenje, ne?

p.s.
pojedini "šljakeri" koje poznam imaju više i žive bolje, da ne kažem mirnije od pojedinih poduzetnika...

Tko je glasao

COPRNJICA kažeš stvarno ne

COPRNJICA kažeš stvarno ne vidim baš nikakav razlog zašto bi "kapitalist" dijelio dobit sa svojim radnicima.
Meni kao poduzetniku taj koncept davanja dobit radnicima uopće nije jasan, čak dapače totalno stran. Dobre plače da, bonusi da ali dijeljenje nema šanse u mom slučaju. Višak se uvijek ulaže u daljnji posao jer ako to ne napraviš ne piše ti se dobro.
Od svoje 21 godine sam samozaposlena sa više ili manje uspjeha, muž također. Da je lako nije, da živimo 24 sata na dan sa poslom živimo, da li bi mijenjala takav život za život radnika tj da ja za promjenu radim za nekog nikada. Razlog zašto sam postavila ovo pitanje jer ne mogu vjerovati da bi netko zaista dijelio dobit, pa me je zanimalo da li bi itko to zaista ali zaista bez lažnih parola napravio.

Tko je glasao

Svoje ste negativno

Svoje ste negativno iskustvo, Golgota, nekritički digli na razinu istine i s te pozicije govorite o tuđim zabludama, ne uviđajući svoje. Nema ni govora o bilo kakvom osvajanju pozicija. Stvari su puno jednostavnije nego ih vi doživljavate. Mudri vlasnici kapitala i poslova se diljem svijeta udružuju i to već punih 50 godina. Tako su jači. To isto preporučuju i svojim kupcima ili potrošačima. Zašto? Iz istog razloga zbog kojeg su se i sami udružili- interes ili profit.

Međutim, za razliku od "divljih" kapitalista, ovi su spremni, ne dijeliti sa svojim kupcima svoj profit, jer bi to bilo nelogično, nego svojim kupcima vratiti dvije trećine cijene svega što je kod njih kupljeno. To ima smisla, jer sada kupujući za životne potrebe, mi praktično bacamo dvije trećine svake cijene, jer plaćamo posrednike, reklamu i slično. Kada se iz igre izbace posrednici, novca za kupce ima u izobilju. Onaj tko je spreman osim kupnje još i raditi posao, može stvoriti novca u neograničenim količinama.

Tko je glasao

@ Golgota: Dogmatski

@ Golgota: Dogmatski ponavljaš fundamentalističke lenjinističke formule.

I Marx pravi razlike između raznih grupa kapitalista, kako u "Kapitalu", tako u konkretnim socijalno-povijesnim analizama u "Građanski rat u Francuskoj", "18. brimaire", nizu članaka.

Zoran Oštrić

P.S. Usput rečeno, odlučio sam više ne davati minuse nijednom komentaru niti dnevniku. Ta me dječja igra počinje zamarati. Plusove ću davati.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci