Tagovi

Credo Banka - to nije blato na vasim cipelama

Politika i ekonomija su uvijek povezane. Bez obzira na to sto politicari jezikom misle popravljati ekonomiju, njezine zakonitosti se ne mijenjaju ispraznim rijecima. U vremenima kada je ekonomska situacija u zemlji dobra, rijeci politicara mogu se pretvoriti u djela i promjene. U vremenima kada ekonomija prestaje funkcionirati, sve lijepe zelje politicara mogu biti samo materijal za bozicne cestitke. Mogucnosti koje im preostaju su suzene. Ekonomski zakoni jednako djeluju na lijeve, desne, zelene i zute politicare.

Sto je vise implikacija sustav je ranjiviji. U ranijem clanku opisivao sam kako nize kamatne stope na svicarskom franku impliciraju veci valutni rizik. Ali i u globalnom financijskom sustavu bilo je vise neprimjecenih implikacija. Cijeli financijski sustav subprime kredita i instrumenata baziranim na njima implicirao je da cijene nekretnina uvijek rastu. Posljedica te implikacije bila je kriza 2008. godine, a i danasnja kriza je njezina posljedica.

U zadnje vrijeme svatko je mogao u medijima citati o tome kako je narasla kamata za grcki, talijanski, portugalski, madjarski i hrvatski dug. Ali sama kamatna stopa nikada nije problem. Ukoliko je kamata previsoka postoji jednostavno rjesenje - prestati posudjivati. Problem je sto sve navedene zemlje ne mogu prestati posudjivati. Struktura njihovog ekonomskog sustava implicira nuznost posudjivanja. Ukoliko prestanu posudjivati, za koji mjesec mirovine nece stici umirovljenicima, place drzavnim sluzbenicima itd. Troskovi su im veci od prihoda i razliku mora pokrivati stalno novi dug. Financijska trzista su svjesna te cinjenice.

Drzavne financije nisu toliko fundamentalno razlicite od financija domacinstva. Dok su prihodi veci od troskova, obitelj moze odluciti da li ici na godisnji ili popraviti krov, da li ce se investirati u novi auto ili u magisterij sina, da li ce se manje jesti po restoranima, ali kupiti novu zimsku odjecu itd. Ekonomija je znanost izbora. U drzavi takve izbore vrse politicari, ali samo dok prihodi pokrivaju troskove. U slucaju kada su dugovi veci od prihoda, vracanje tih dugova smanjuje moguce izbore. Slobodnih sredstava je sve manje jer sve vise novca ide u otplate starih dugova, a samim tim su i mogucnosti raspolaganja sredstvima manje. Deka je premalena da se svi pokriju.

Veliko je pitanje sto implicira hrvatki ekonomski sustav. Da bi funkcionirao on danas implicira:
- stabilnost tecaja EUR/KN
- stabilnost bankarskog sustava
- stabilnost prihoda od turizma
- niske kamate za drzavni dug

I dok je stabilnost prihoda od turizma garantirana, ostale 3 varijable nisu. Trenutni omjer duga prema drustvenom proizvodu je oko 60 posto. I to izgleda kao relativno nizak postotak u usporedbi sa drugima. Ali prije 2008. i nasi susjedi Madjari imali su slicnu razinu duga. Ali kako je forinta na fluktuirajucem tecaju, a tecaj je proklizao za 20-tak posto, dug se brzo popeo do ne tako malih 80 posto. Brzi rast duga povlaci za sobom smanjenje ratinga, a smanjenje ratinga rast kamatnih stopa na novo zaduzivanje, te dodatno klizanje nacionalne valute, od cega opet raste omjer duga prema drustvenom proizvodu. Spiralu koju je tesko zaustaviti jer prihodi drzave su u nacionalnoj valuti, a dug je u najvecem dijelu denominiran u stranoj valuti. Hrvatska nije razlicita.

Nas odrzivi omjer duga prema drustvenom proizvodu implicira stabilan tecaj EUR/KN. Ukoliko se tecaj pomakne krecemo u spiralu. Ukoliko rating agencije smanje rating i Hrvatskoj (sto je vrlo vjerojatno) kamata za novo zaduzivanje ce rasti, ali kuna ostaje nominalno fiksirana. Samo sto to ne mijenja puno na stvari. Vrijednost kune iako nominalno ista na tecajnici HNB-a, u glavama ekonomista (i spekulanata) pada. Disproporcija nominalnog tecaja i realnog tecaja se povecava, te se povecava vjerojatnost spekulativnog napada na kunu. Uostalom neimenovana velika hrvatska banka je vec pokusala kupovinom 700 milijuna eura utjecati na promjenu tecaja.

Svaki spekulativni napad na kunu moze poceti jedino ukoliko spekulant moze posuditi veliku kolicinu kuna, promijeniti ih u eure po tecaju npr. 7,5 uzrokujuci tom velikom kupovinom manjak eura na trzistu, te rast njegovog tecaja na npr. 8. Nakon toga treba promijeniti eure nazad u kune po novom tecaju, vratiti kune odakle ih se posudilo, te spremiti razliku ostvarenu na tecaju u dzep. Takav poduhvat nije moguc nikakvom spekulantu ukoliko nema dogovor sa nekom hrvatskom bankom koja moze posuditi toliku kolicinu kuna. Neka hrvatska banka mora raditi u interesu svog profita, a na stetu hrvatskih gradjana da bi to bilo moguce. Do sada je HNB odradio svoj posao dobro onemogucavajuci banke u takvim pokusajima. Ali HNB nema magicni stapic koji moze uvijek rijesiti sve probleme, posebno ukoliko se losom politikom Vlade i njenih institucija disproporcija nominalnog i realnog tecaja bude povecavala.

U slucaju Credo Banke pokazao se cijeli slamperaj sustava nadzora banaka u najgorem mogucem trenutku. Obican kriminal koji nije otkriven i saniran na vrijeme od strane institucija zaduzenih za to, stvorio je sistemski rizik za cijeli bankovni sustav. I to u najgorem mogucem trenutku. U trenutku kada cijela ekonomska, mainstreem i zuta stampa pise o ogromnoj krizi i ogromnim posljedicama stvorili su situaciju u kojoj su ljudi ostali bez svojih ustedjevina. Dogadjaj koji bi prije par godina bio marginalan zbog velicine Credo Banke danas ima ogromno znacenje. (U biti slicna prica kao i sa Grckom koja je cijelo vrijeme bila premala da nasteti EU, a danas je narasla do problema buducnosti cijelog kontinenta.)

A da stvar bude jos gora od same cinjenice da ce ljudi ostati bez novca, dogodio se i skandal da su novce taman na vrijeme izvukli bogati sa povlastenim informacijama (Kerumova sestra), dvije banke Jadranska (kontrolirana od sibenskog HDZ-a i njegovih tajkuna, umjesana u kriminalnu dokapitalizaciju na stetu malih dionicara), te Istarska (kontrolirana od IDS-a i njegovih tajkuna), te poznata investicijska kuca InterCapital (financijski insideri koji vode racune najbogatijih hrvata). A nakon prijateljskog uvjeravanja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da nema potebe za panikom, mislim da je dosta ljudi postalo nervozno. Cim bankari pocnu govoriti da nema razloga za paniku, a istovremeno bogatasi i Crkva izvlace svoj novac, kako ocekivati da gradjani imaju puno povjerenje u stabilnost bankovnog sustava?

Tako da se sutra mogu ocekivati redovi pred Croatia Bankom i Hrvatskom poštanskom bankom gdje ce se isplacivati depoziti stedisa Credo Banke. Kada bi se naslo par blogerilaca sa kamerom, smislom za dramu i patetiku Branislava Bilica, te sa smislom za YouTube i Facebook PR bili bi u stanju stvoriti takvu paniku da bi do vikenda sve banke i sve mjenjacnice bile pod opsadom. Nesposobnost vlasti da sanira kriminal prije nego on stvori nepopravljivu stetu dovodi u pitanje cijelo funkcioniranje sustava.

Polanceca, Sanadera, INU, Plivu i Podravku gradjani su gledali kao politicke aftere i bili rezignirano pasivni. Ali kada se nesposobnost i kriminal vlasti dotakne njihove stednje nece biti tako pasivni. U trenutcima kada se sustav lomi pod vlastitom nesposobnoscu sjajno se uklapa stara vic-mudrost - koji su zidovi prezivjeli holokaust? - paranoicni. Tko bude najvecim paranoikom ima i najvece sanse da izadje iz moguceg financijskog kaosa sa neokrznutom imovinom. Svi ostali mogu na YouTube u eudukativne svrhe pogledati stare snimke iz Argentine da vide kako izgleda kada se lomi umjetni fiksni tecaj i koje su posljedice za nekog tko samo zeli da zivi i radi.

Bankovne garancije vrijede do 400 000 kuna, tako da stite one koji imaju najmanje, a neproporcionalno jako udaraju po onima koji imaju najvise. U kriticnoj situaciji HNB ce blokirati transakcije prema inozemstvu da sprijeci odlijev deviza iz zemlje. Nedavno sam proveo malu anketu medju meni bliskima o izboru da li bi radije imali 2 jako teske godine, pa onda 10 dobrih ili imali cijelu dekadu malteretiranja bez pomaka na bolje? I jednoglasno su svi bili spremni za 2 teske godine, ali da imaju nadu u bolje sutra. Moguce je da je nas mali neodrzivi ekonomski sustav spreman za reset. A EU zaokupljena svojim problemima, nece niti trepnuti da spasava malu neodrzivu ekonomiju premrezenu korupcijom od vrha do dna.

Kako je kuna vezana za euro, i njegova sudbina ce u mnogome utjecati na razvoj dogadjaja u Hrvatskoj. U ovom trenutku ECB ima dovoljno neinflacijskog potencijala da pomogne olaksati krizu drzavama koje su u najgorem stanju. Municije ima, ali nema politickog okvira koji bi mu dao mandat da je iskoristi. Najveci problem je vrijeme potrebno za njegovo stvaranje. Da se stvori politicki okvir za ono sto bi ECB mogao biti potreban je konsenzus svih clanica EU koje su kako se kriza pogorsava sve egoisticnije. Njima trebaju mjeseci i puno sjednica, a zivimo u vremenu one-click tradinga i high-frequenczy tradinga. Zivimo u brzom svijetu u kojem su arapske Facebook revolucije pocele i zavrsile prije nego se EU uspio dogovoriti o svom sluzbenom stajalistu na tu temu. Svijet je postao brzi od onih koji njim vladaju.

Ali pri razmisljanju o buducnosti eura i eventualnom vracanju paste u tubu ako se krene u varijante povratka na nacionalne valute, ili varijantu snazni i slabi euro, dobra su mentalna vjezba slijedeca pitanja:

- Ako je talijanska banka posudila eure hrvatskoj banci, da li joj odgovara da joj hrvatska banka (ili kupac stana na kredit) vrati novu devalviranu liru ili devalvirani mediteranski euro za taj dug?
- Ako je FIAT prodao auto na kredit u eurima na 5 godina hrvatu, da li mu odgovara da mu hrvat vrati devalviranu liru ili devalvirani mediteranski euro?
- Da li njemackoj banci odgovara da joj talijanska ili grcka banka vracaju eurski dug u novim lirama ili novim drahmama?

Velikom biznisu koji drma politikom raspad euro zone nije u interesu. U najgorem slucaju raspada monetarne unije, talijanskoj banci ili FIAT-u moze biti interesantno da placu za slijedeci mjesec svojim radnicima daju u novoj devalviranoj valuti i time smanje sebi trosak mjeren u eurima. Ali stari dugovi prema njima u eurima, ostaju u eurima. Bez toga uvjeta svi su u bankrotu.

Kako biste sacuvali svoj kapital u vremenima koji nam dolaze moji najpametnije sto vam mogu reci je nize. Sto je moguce konkretnije.
- Trosite manje nego zaradjujete. Taj savjet se nikada nece potrositi.
- Trenutno je sistemski rizik hrvatskog bankovnog sustava veci od bilo kakve kamate koju vam bilo koja banka moze ponuditi. Ne blokirajte likvidna sredstva u dugorocne depozite.
- Nastojte imati dio svojih sredstava u gotovini, po mogucnosti u nekoliko stranih valuta.
- Nemojte imati vise od 400 000 kuna u jednoj banci.
- Ukoliko vidite da ljudi stoje u redovima pred bankama, ne glumite coolere. Kada vijest bude u novinama red ce biti duzi, a novca u banci manje.
- Koliko god vam dionice danas izgledale kao rizicna investicija, poduzeca izvoznici ce u slucaju klizanja kune biti odlicna investicija.
- Ukoliko ste u stanju dignuti kredit u kunama kojim bi mogli zatvoriti kredit denominiran u stranoj valuti, uradite to.
- Ukoliko mozete vratiti cijeli ili dio duga denominiranog u eurima napravite to.
- Ukoliko Hrvatska dobije smanjenje ratinga, to implicira da je kuna izgubila na vrijednosti. Dok je tecaj stabilan iskoristite kune da kupite neku drugu vrijednost.
- Ukoliko imate poduzece ne garantirajte ugovorno cijene na dugi rok, ne davajte preduge ili prevelike kredite, ne budite ovisni o niti jednom klijentu sa preko 20 posto svojih prihoda. Cak i ako je to Agrokor.
- Cuvajte se investiranja u dionice firmi koje ovise iskljucivo o hrvatskom trzistu i koje nemaju deviznih prihoda.
- U slijedecoj godini kljuc ce biti ocuvanje kapitala, a ne utrka za profitom. Dobro razmislite o svim impliciranim rizicima vasih financijskih odluka.
- Educirajte se o osnovnim mehanizmima funkcioniranja ekonomije, ako vam fale znanja iz tog podrucja.

I pazite gdje stajete.

Komentari

A možda čak

ili u magisterij sina

i u magisterij kćeri!!!

Inače tekst djeluje vrlo znalački i informativno. U mnogim djelovima prestručan za mene pa iziskuje i dodatni napor u praćenju, što cijenim. Konačno.

P.S.: Dobro da nije ranije u kampanji napisan da ne moramo krvariti na uši dok ga Pernar pokušava zamuckujući reproducirati. Doduše, kada bi čitao tekstove ove dužine, vjerojatno ne bi ni mislio da mu je mjesto u Saboru.

pozz
doza

Tko je glasao

Sve je ovo natezanje SAD,

Sve je ovo natezanje SAD, Njemacke, Kine i Japana oko nove svjetske rezervne valute,
Oteglo se pa su se neplanirano morali istovariti.
Euro zona ce ostati ali sa manje ucesnika.
Budjeti za javnu potrosnju ce u EU biti pod povecalom, a ubrzat ce se privatizacija.
Infrastrukturu ce morati sufinancirati i do 70% EU.
Drzave mogu biti u krizi a mogu i brisati 1, 2, 5 nula sa novcanica.
Svrha novca je laksa razmjena robe.
Ali je kljucan nacin nabavuti ga - proizvodnja za sire trziste.
Nikako zaduzivanje preko mogucnosti.
Inace je sve uzaludno.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci