Tagovi

Carevina Agrokor

Republika Hrvatska = Carevina Agrokor

Godinama Republika Hrvatska uvozi velike koli?ine mesa. U prošloj 2009. godini uvezeno je 75 000 tona mesa što je pove?anje od 27% u odnosu na 2008. godinu , a platili smo ga 225 milijuna dolara.Ve?ina medija javlja o uvozu mesa sumnjive kvalitete. Špekulira se o kvaliteti smrznutog mesa, vremenu smrzavanja dopuštenom u Evropskoj uniji iz koje i uvozimo najviše mesa i sl..
O kvaliteti uvoznog smrznutog mesa ministarstvo poljoprivrede nekoliko se puta oglasilo u javnosti :
U Europskoj uniji ne postoji propisi koji odre?uju rok trajanja smrznutog mesa niti je EU propisao da se meso starije od šest mjeseci uništava spaljivanjem. Cijenu smrznutog mesa odre?uje burza. U Hrvatskoj je dopušteno smrzavati meso 12 mjeseci . Ministarstvo poljoprivrede dopušta uvoz smrznutog mesa isklju?ivo za preradu kako bi se izbjegla mogu?nost krivog deklariranja.
Grani?na veterinarska inspekcija na 17 grani?nih prijelaza ,od 27 koliko ih Hrvatska ima, uzima uzorke hrane koji se uvoze u Hrvatsku. Tokom prošle godine uzeto je 2000 uzoraka hrane u 50000 pošiljaka hrane koliko je ušlo u Hrvatsku.
Naše veterinarske službe se hvale tim podatkom od 2000 uzetih uzoraka , istina u odnosu na 2004 godinu kada je uzeto oko 700 uzoraka to je pove?anje od tri puta.
Me?utim problem su brojke o kojima se ne piše i ne govori ,a tako?er su sadržane u tim statistikama.
Uzimaju se uzorci za 4% ukupno uvezene hrane , a kontrola 96% uvezene hrane vrši se vizualnim pregledom veterinara i povjerenjem u dokumentaciju koju dostavlja uvoznik. Od 2000 uzetih uzoraka oko 200 ili 10% uvezene hrane ne odgovara potrebnoj kvaliteti i nadležni veterinarski inspektori takvo meso i hranu vra?aju nazad ili šalju u kafileriju.
Nemamo razloga ne vjerovati veterinarskim inspekcija na njihovim podacima ,a ako primijenimo istu statistiku i na pošiljke hrane iz koje nisu uzeti uzorci ,a nje je 48 000 pošiljaka dolazimo do podatka da je 10% ili oko 4 800 pošiljaka veterinarski i zdravstveno neispravne hrane umjesto u kafileriji završilo u pogonima za preradu mesa , trgova?kim centrima , hotelima i našim ku?anstvima.
Jesu li razlog tome propusti tijekom pregleda robe na granici ili nešto drugo, nitko nam nije mogao odgovoriti. Nekoliko je mogu?nosti da se hrana pokvari na putu do stola, a cijeli proces transporta i kontrole opisao je Gordan Jerbi?, na?elnik uprave za veterinarske inspekcije Veterinarske uprave Ministarstva poljoprivrede
Primjerice, meso sa sjevera Njema?ke putuje hladnja?om do Hrvatske
U mnogim slu?ajevima, zbog loših vremenskih uvjeta, gužvi na cestama, kašnjenja na carini ili pretrpanosti laboratorija za analizu hrane, taj put traje mnogo dulje. Na hrvatskoj granici zatim se opet provjerava jeli meso kupljeno u državi s kojom Europska Unija ima trgovinske odnose te je li sve u skladu s EU propisima. Provjerava se i certifikat robe, odnosno odgovara li dokumentacija robi na koju se odnosi.
Veterinarska carinska inspekcija zatim provjerava temperaturu skladištenja u kamionu hladnja?i, organolepti?ka svojstva i kvalitetu pakiranja mesa. Nakon toga se uzima uzorak pošiljke i šalje na analizu u laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. To sve traje najmanje dodatnih sat, dva. Kamion s robom se zatim pušta u Hrvatsku i prevozi do neke od hladnja?a koje su pod nadzorom veterinarske inspekcije.
Roba se istovaruje i ?eka rezultat laboratorijskih pretraga koje u prosjeku traju tjedan dana. Ako analiza pokaže da je meso zdravstveno ispravno, državni inspektor izdaje deklaraciju o kvaliteti i roba se prevozi do pogona za preradu , trgovinu ili tržnicu.
Neno Pivac, vlasnik mesne industrije Pivac, tvrdi kako je u ponedjeljak za njegovu mesnu industriju sa sjevera Njema?ke prema Hrvatskoj krenula hladnja?a svinjskih polovica koja je ve? sljede?i dan u prijepodnevnim satima stigla do odredišta.
Kako veterinarska inspekcija nema vlastitih hladnja?a u kojim bi se ?ekalo rezultate ispitivanja to se u pravilu obavlja u skladištu uvoznika.
Najve?i uvoznici takvog mesa su Agrokor preko 30%, mesna industrija Pivac , Gavrilovi?, PIPO ?akovec , i dr.
Naravno da je zanimljiv podatak da su u Hrvatskoj svi korumpirani , na svim nivoima. USKOK , Policija , DORH svako malo prijavljuju i hapse policajce koji uzimaju mito na cesti od 200 kuna , do doktora koji uzimaju mito za preglede i operacije , državnih dužnosnika , profesora na fakultetima za prodaju ispita i sl.
Nikada niti jedan veterinarski inspektor nije prijavljen ni uhapšen da je dozvolio uvoz neispravnog mesa , da je na bilo koji zakonom ne dopušten na?in pogodovao uvoznicima. Naši uvoznici hrane i mesa i naši veterinarski inspektori su najpošteniji dio hrvatskog društva i njih nije mogu?no potkupiti da se ogriješe ili zažmire na zakonske odredbe.
Uvoznici nemaju novaca, a i da imaju oni nikada ne bi ponudili veterinarskom inspektoru novce da njihov kamion ovaj put ne pregleda ve? da vjeruje dostavljenoj dokumentaciji.
Ako ikada Hrvat postane papa to može biti samo veterinarski inspektor koji se zaredio i postao sve?enik ili ?e neki od naših kardinala morati završiti veterinarski fakultet i zaposliti se u veterinarskoj grani?noj inspekciji te vidjeti što je poštenje u obavljanju svoga posla na korist svojoj državi. Nadam se samo da neki od kardinala ne pokvari ovu gospodu koji vrše veterinarske inspekcije na grani?nim prijelazima RH.
Ovo je tek po?etak pri?e o uvozu mesa u Hrvatsku i stanju doma?e mesne industrije.
Najve?i uvoznici su ujedno i vlasnici trgova?ke mreže ,a sasvim slu?ajno su i sami veliki proizvo?a?i stoke i mesa. Uvozno meso košta 7 kn/kg i koristi se za preradu i tu kroz vlastitu trgova?ku mrežu uvoznici ostvaruju extra profit koji koriste za uništavanje doma?e konkurencije na na?in da vlastitu proizvodnju svježeg mesa prodaju po dampinškim cijenama.
Ovakvo ponašanje uvoznika koji kontroliraju i trgova?ku mrežu uništilo je gotovo sve klaonice i prera?iva?ke kapacitete u Slavoniji ,a najlošije stanje je u najjadnijom županiji u Slavoniji vukovarsko-srijemskoj županiji. Ni jedna klaonica nema uveden sustav HCCP jer je ve?ina klaonica ili zatvorena ili pred zatvaranjem i nema financijske snage za uvo?enje HCCP-a. PBZ je poslala u ste?aj klaonicu Baja-mes Vrbanja , klaonica Ilije Jelovi? iz Županje je zatvorena, klaonica Nuki? u Gunji i klaonica u Cerni rade miloš?u božjom i veterinarskih inspektora jer ne udovoljavaju nikakve uvjete , klaonica Bosut u Vinkovcima zatvorena ve? 2 godine , klaonicu u Sotinu u sustavu VUPIK-a Agrokor zatvorio – nema drugih.
U istom periodu kada su zatvarane ove klaonice Hrvatska država donosi Zakone i Pravilnike ,uskla?uju?i zakonodavstvo s Evropskom unijom, o ograni?avanju tradicijskih kolinja traže?i da se klanje stoke obavi u veterinarski nadziranim klaonicama. Ovaj dio preuzetih obveza RH prema EU nije provediv u vukovarsko-srijemskoj županiji , ali to ionako nikoga nije briga.
Kako nema klaonica postavlja se pitanje kako ?e manji pogoni za preradu mesa koji postoje u vukovarsko-srijemskoj županiji dobiti HCCP ako ne mogu dovesti meso na doradu iz klaonice koji ima uveden takav sustav.
Kada miloš?u božjom i veterinarskih inspektora manji pogon za preradu mesa i uspije preraditi meso u proizvode zadovoljavaju?e kvalitete , ne može do?i u trgova?ku mrežu.
Uvoznici ,koji su i vlasnici trgova?ke mreže, uspostavili su zaštitu svoje proizvodnje na ulazu u trgova?ku mrežu na na?in da malim proizvo?a?ima koji žele prodavati u njihovoj mreži , a druge mreže nema, napla?uju ulaz 35-50 000 kuna po vitrini za jedno prodajno mjesto , prvo punjenje vitrine je zaliha koju nitko ne pla?a ,a tek stvarno prodanu robu proizvo?a? može naplatiti u roku od 90-120 dana ,a u Agrokoru nikada ( može samo kompenzacija poslije valute pla?anja). Ako kojim slu?ajem što je gotovo nau?na fantastika mali proizvo?a? i uspije zahvaljuju?i dobrom proizvodu opstati duže vrijeme u trgova?kom centru , posebno u KONZUM-u , gospoda iz Agrokora u pravilu kupuju tog proizvo?a?a a ako on ne želi prodati tada kre?u sami u osvajanje te proizvodnje i istiskuju malog proizvo?a?a sa polica. Ili prodaj ili propadni.
Nije im dovoljna zarada na jeftinom uvoznom mesu ve? uzimaju i obrtni kapital manjih proizvo?a?a koji pak to isto uzimaju od seljaka-sto?ara i zajedno propadaju a uvoznici i trgovci se šire kao kuga u srednjem vijeku i hvale se stotinama milijuna kuna dobiti , grade nove poslovne zgrade , pogone , centre i sl . dok mali proizvo?a?i i seljaci-sto?ari ?ekaju ovrhe banaka i drugih vjerovnika.
Ni naš turizam nije zašti?en od ovog lobija. Pitanje je samo kada ?e naši gosti u velikim i poznatim hotelima na jadranu saznati da jedu u stvari najlošiju hranu iz svoje zemlje samo upakiranu u našu ambalažu i poneki osmjeh konobara kada donosi veliki ra?un. Samo poneki mali i obiteljski hotel poslužuje hranu Hrvatskog porijekla , a svi ostali kupuju mesne prera?evine u trgova?kim centrima.
Na žalost cijeli naš turisti?ki sektor je jedna velika expozitura Agrokora.

Sve ovo dovelo je do smanjenja ukupne proizvodnje mesa u Hrvatskoj. Proizvodnja mesa u Hrvatskoj lani je smanjena u odnosu na 2008. godinu, ali je uvoz istovremeno porastao. Podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da je smanjena proizvodnja svinjetine i piletine, dok je proizvodnja govedine zadržana na istoj razini.
Doma?e svinjetine lani je ukupno proizvedeno 51 tisu?a tona, što je pad u odnosu na 2008. godinu, kada je proizvedeno 53,4 tisu?e tona. Zna?ajniji pad proizvodnje osjetio se protekle godine u peradarstvu. Piletine je 2008. proizvedeno 21,8 tisu?a tona, dok su lanjske koli?ine bile samo 13,1 tisu?a tona. Ove koli?ine odnose se na zbroj svih vrsta mesa, svježih i hla?enih, odnosno životinjskih polovica i dijelova.
Ovako ?itane statistike su još poraznije ako znamo da naši uvoznici posebno Agrokor svake godine pove?aju vlastitu proizvodnju mesa.
Za mjesec –dva kre?e sezona selja?kih štrajkova i blokada cesta kada ?e seljaci maltretirati sve nas traže?i od ministra ?obankovi?a neke nove ili stare novce , sasvim svejedno , a ne?e smjeti blokirati naš i njihov stvarni problem uvozne lobije predvo?ene CAREVINOM AGROKOR.

Komentari

Dao si trud za oslikavanje

Dao si trud za oslikavanje ovoga kaj je svima znano. Iz istog nije razvidan tvoj nedvosmislen stav, ćak ni izraz carevina ne upućuje jel isti pežurativan ili afirmativan. A poante iliti naravoučenija uopće nema a kaj samo doprinosi lajanju na "carevinu"!
Ako imam imalo prava sugerirati pretendentima djelatnog kreiranja politike na ovom portalu ondak oćekujem od autora minimalan mentalni napor da pokaže motiv i cilj takove participacije na ovim stranicama. Kod toga uopće ne pretpostavljam da svaki tekst mora biti akademski oblikovan, dapaće - volio bih vidjeti povod-uzrok i stav krajnje seljački prezentiran ako bi isti bio uzrokom apstiniranja takve nakane.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci