Tagovi

Budu?e mirovine pred bankrotom

Budu?e mirovine pred bankrotom
Dosta je ne zapaženo prošla izjava direktora HANFA-e gospodina Ante Samodola na nedavno održanoj 4. Konferenciji fondovske industrije u Splitu, a on je iznio slijede?e podatke :
„U razdoblju od 2002. do 2009. godine u ?etiri obvezna mirovinska fonda upla?eno ukupno 26,9 milijardi kuna. Istodobno, trošak cijelog sustava iznosi ?ak 2,2 milijarde kuna. Uplate i troškovi zajedno iznose 29,13 milijardi kuna i kada se to oduzme od neto imovine fondova proizlazi da su sva ?etiri mirovinska fonda u tih osam godina uprihodila samo 132,9 milijuna kuna. „
U ovim katastrofalnim rezultatima mirovinskih fondova i cijelog mirovinskog sustava su i uzroci budu?ih malih mirovina naših gra?ana. Sadašnjim radom bolje re?i neradom i ne znanjem uništavamo mirovine sadašnjih radno aktivnih gra?ana RH koji su ispod 40 godina i moraju upla?ivati novce u obvezne mirovinske fondova. U sedam godina potrošili su 2,2 milijarde kuna da bi zaradili 132,9 milijuna kuna. Kada se to pokaže u apsolutnim brojkama još ispadne da su makar nešto i zaradili, a nisu tj. ne da nisu zaradili ve? su napravili jako veliki minus. Nitko je obra?unao prosje?nu godišnju inflaciju u tom periodu a ona se kretala oko 2% godišnje ili minimalno 15% u promatranom periodu. Tako da naši novci upla?eni u mirovinske fondove sada stvarno vrijede 15% manje od vrijednosti koju su imali u trenutku kada su došli u sustav mirovinskog osiguranja.
Puno bolje bi bilo da su ta sredstva, a radi se o 26,9 milijardi kuna koja su upla?ena u II stup mirovinskog osiguranja, oro?ena u bilo kojoj našoj ili stranoj poslovnoj banci gdje su se kamate na oro?enje kretale u prosjeku 6% godišnje i bez troškova vo?enja dokumentacije. Danas bi smo u fondovima imali preko 30 milijardi kuna , sada imamo onoliko koliko smo uplatili bez kamata.

Postavlja se pitanje što je tomu uzrok ?
U svim financijskim izvještajima mirovinskih fondova pojavljuju se podaci o uspješnom poslovanju i prinosima na sredstva iznad 8% i odjedanput veliki prikriveni minus. Samo trošak Regosa u tih osam godina iznosi 740 milijuna kuna. Regos mjese?no pla?a do 9 milijuna kuna Fini koja u ime i za ra?un Regosa vodi sve 'mirovinske' evidencije. U troškove je ura?unao i obvezu vra?anja kredita Svjetskoj banci od 206,6 milijuna kuna te naknade za upravljanje u iznosu od 1,04 milijarde kuna.
Plasman sredstava iz mirovinskih fondova je tako?er sporan jer je usmjeren samo prema dionicama prvenstveno u Hrvatskoj, nešto malo u regiji te trezorskim zapisima koje izdaje ministarstvo financija. Bolje re?eno budu?im mirovinama smo vra?ali kredite.
Iz sadašnjeg stanja je vidljivo da jedna dobro organizirana i svim potrebnim zakonima RH zašti?ena grupa ili više grupa stru?njaka plja?ka budu?nost tj. budu?e mirovine gotovo 800 000 gra?ana. Dovoljno je pogledati njihove urede, pla?e, vozni park i sva druga prava iz radnog odnosa i menadžerska prava pa da svima bude jasno gdje su silni novci završili. Oni jednostavno besplatno koriste naša sredstva da bi sebi i svojim firmama ostvarili prili?nu zaradu po?ev od REGOS-a, FINA i mirovinski fondovi i kojekakvi burzovni mešetari od kojih naši fondovi na tržištu kupuju dionice .
Ne shvatljivo je i ne razumljivo da smo najosjetljivije novce, novce za budu?e mirovine dali da se naši nazovi stru?njaci u?e trgovati dionicama i vrijednosnim papirima. Prije osnivanja mirovinskih fondova mi smo imali, a imamo i sada, ne razvijeno tržište dionicama i vrijednosnim papirima i u takav sustav bez dovoljno kvalitetnih kadrova s iskustvom, bez kvalitetnog sustava i iskustava u vo?enju takvih sustava, mi smo uplatili 26,9 milijardi kuna i o?ekujemo da na svi ti ljudi osiguraju dovoljno sredstava za normalne mirovine i mirnu starost.
Zar je mogu?no da smo svoju budu?nost dali u ruke ljudima koji se u?e trgovati dionicama i vrijednosnim papirima ?

Što je rješenje ?
Pod hitno zaustaviti sustav koji ?e ovakvim radom uništiti budu?e mirovine gotovo 800 000 gra?ana. Na?i model da sredstva predvi?ena za mirovine bilo kroz fondove bilo kroz banke po posebnim propisima završe u energetici.
Svjedoci smo da energije nemamo dovoljno, da joj cijena neprestano raste ?ak i u vrijeme gospodarske krize.
Godišnje upla?ujemo 4,5 milijardi kuna i ta ?e brojka na godišnjem nivou rasti, a ulaganjem u energetiku ostvarivali bi se prinosi u visini ve?oj od 20% godišnje jer bi i obrt kapitala bio zna?ajno ve?i nego u klasi?nom rastu dionica i kupoprodaji dionica. Druga bitna zna?ajka ove promjene je što bi mirovinski fondovi umjesto vrijednosnih papira i stvarno papira, postali vlasnici ili bolje re?eno financijeri u energetskim objektima koji stalno donose prihod. Poslije 20-30 godina takvog ulaganja i rasta mirovinskih fondova ljudi bi u mirovinu išli kao bogataši za današnje prilike. Kada bi se uvidjela efikasnost sistema i rast vrijednosti upla?enih sredstava svi bi se borili da više upla?uju u mirovinski fond jer bi mu on donio sigurnu i mirnu starost. Ne bi bilo ni potrebe za pove?avanjem radnog vijeka radnika s 60 na 65 godina života jer bi se dovoljno sredstava zaradilo u mnogo kra?em roku.
Posredna korist od ulaganja sredstava iz mirovinskih fondova u energetiku je rast BDP i industrijske proizvodnje, novog zapošljavanja i pove?anje ukupne gospodarske aktivnosti s sredstvima koje imamo.

Komentari

Sa čime se vi zaj***vate

Sa čime se vi zaj***vate !!!
Koliki je prinos, koji je fond.
Pa SVI oni kupuju hrvatske državne obveznice koje su najobičniji junk !
Kad tad će Hrvatska zatražiti reprogram obveznica, devalvirati kunu (u kojoj su obveznice) i tek tad će se vidjeti sva bijeda 2. mirovinskog stupa.

U ovoj zemlji rad se kažnjava zakonom i porezom, a krađa i neplaćanje računa se nagrađuju.
Što prije to shvatite, to bolje za Vas !

Tko je glasao

devalvacija

Kad tad će Hrvatska zatražiti reprogram obveznica, devalvirati kunu (u kojoj su obveznice) i tek tad će se vidjeti sva bijeda 2. mirovinskog stupa.

Promjene kod devalvacije ima u dijelu svega što je vezano za stranu valutu, pojednostavljeno krediti, države i pojedinaca, obveznice, vrijednost firmi na burzi, vanjskotrgovinsku bilancu, itd.

Pariteti unutrašnjih vrijednosti kako apsolutni tako i po kategorijama ostaju isti.
Za zemlju je to "izlazna " strategija. Ona po definiciji ima svoje žrtve.

Ima na hrcak.srce.hr/file/31103 rad sa savjetovanja ekonomista. Relativno je pristupačno te i nama ekonomskim laicima može dočarati sve probleme oko promjene tečaja.

Tko je glasao

Bankrot svega je po meni

Bankrot svega je po meni globalna perspektiva. Ulagati u hrvatske državne obveznice ili one zemalja eurozone, američke..sasvim je svejedno. Američki strojevi za štampanje novca ne prestaju, europi se nakon grčke dešava Irska: "Irski deficit je zbog spašavanja banaka u vrijednosti 50 milijardi eura, ove godine dospio na rekordnih 32 posto BDP-a, što je deset puta više od dozvoljene granice eurozone"
http://193.58.252.6/html/2010/11/13/Clanak.asp?r=van&c=6
, a nakon Irske će Portugal ili možda prije Španjolska, a zašto ne i V.Britanija ( koliki je ono njihov deficit? 13?15?19%? tko više i broji).
Iz Irske i ECB-a stižu umirujuće poruke kako stvar drže pod kontrolom, za Irsku su osigurali 50 milijardi eura kojima će svoj deficit vratiti na normalne razine. Tko će vratiti tih 50 milijardi i kada? Hoćemo li ih vraćati i mi Hrvati kad uđemo u EU? Pa naravno da hoćemo, i nećemo vraćati samo Irske dugove, već i Grčke, španjolske, Britanske...za njih ćemo već nekako nači novca, ako ne posudit ćemo kao Slovenci za Grke.
Prema tome radili mi ili ne radili, isto nam se piše. Možda bi bilo najbolje zadužiti se do balčaka poput ostalih pa dok traje traje, a kad budemo morali vraćati neka nam EU kao i ostalima sanira dugove.
A glede 2. stupa, mislim da smo pogriješili što ga nismo nacionalizirali kad je to Sanader predložio, ali još nije kasno.
Iz slučaja Lucijan i njegov brat koji je u 2. stup uplatio više, a ima manji prinos je jasno da je to postavljeno naopako.
Oni koji su od početka u nekom od obveznih fondova i na računu primjerice imaju 50 000 kuna, svake godine im fond od te sume izuzima o,95% (AZ) naknade za upravljanje, znači što više radiš i više imaš, više ti uzimaju.

Tko je glasao

o percepciji ....

što više radiš i više imaš, više ti uzimaju

Prema tome radili mi ili ne radili, isto nam se piše.

luka

Tko je glasao

kasno

kasno
acinume

luka

Tko je glasao

Nije kasno. Ova će vlast

Nije kasno. Ova će vlast izgubiti izbore, po svemu sudeći, a novi vlastodršci možda i pošlušaju po neku preporuku.
Novce iz mirovinskih fondova uložiti u energetiku je za slijedećih tridesetak godina sigurno dobro ulaganje i osigurati će tadašnjim umirovljhenicima prave mirovine.

Tko je glasao

@Richard slazem se, problem

@Richard
slazem se, problem mirovinskog sustava je nerjesiv bez da se rjesavaju ostali problemi u drustvu - privredni, pravni, demografski i to je pomalo vec svjetski problem...ali problem ulaganja, odnosno slabog prinosa i skupog odrzavanja, postojece imovine u 2. stupu je, mislim, puno lakse rjesiv, zato smo ga se uhvatili..

Tko je glasao

Složeno je to pitanje...

Vrtite se u začaranom krugu, a odgovor na probleme ne tražite na dobrom mjestu…

Definicija problema

Dakle, kako „nahraniti“ dio Hrvata kada ne budu mogli sami sebi priskrbiti potrebno za život. To je razdoblje starosti koje je u dosadašnjem industrijskom ustroju društva dopuštalo mogućnost da ljudi ne rade nego da budu „priključeno“ na sisu HZMO-a. Rad tog Zavoda se zasniva na tzv. generacijska solidarnost, tj. da sinovi (koji rade) uzdržavaju svoje očeve kada oni ne budu u mogućnosti osigurati sebi egzistenciju. I tako stalno, iz generacije u generaciju. Dakle, društvo smo…

Novi model je uveden odskora, a zove se štednja za starost, odnosno onaj koji radi i ima viška u dohotku može odvajati dio koji će trošiti u starosti. Institucije koje to organiziraju se zovu mirovinski fondovi, obvezni ili dobrovoljni. Temelj njihovog rada je osiguranje prikupljenog novca, a drugi zadatak je da se on uveća, kroz tzv. „pametna ulaganja“ u dionice, obveznice i sl.. Tek tu na scenu dolaze tzv. fond menadžeri kao posebno zanimanje…

Ima i drugih načina osiguranja starosti. Tko ima puno novaca (kapitalisti, rentijeri, veleposjednici, mešetari…) mogu ovu temu preskočiti…

Usputni problemi

Prvi sustav (HZMO) je došao u pitanje jer je kod nas više očeva (u mirovini) nego sinova (koji rade). Drugo, broj sinova koji ne rade u društvu je jednak polovici radno sposobne populacije. Znači, em treba „hraniti“ stare očeve em treba izdvojiti i za nezaposlenu braću. Društvo smo, ali, tko to može izdržati…

Drugi sustav ne drži do te solidarnosti, nego se svatko sam odlučuje pobrinuti za svoju starost. Onaj tko ne mora potrošiti cijelu plaću za život u mjesecu, može dio uplatiti za stare dane. Dobro, takvih nije puno, a što ćemo sa onima kojima od plaće nije dovoljno da spoje početak i kraj mjeseca. Onda, kako će za starost priskrbiti oni koji ne rade a sposobni su za rad (50%).

Treće, oni koji rade i imaju viška u dohotku brinu se hoće li im ulozi u mirovinske fondove biti sačuvani do njihove starosti, i po mogućnosti uvećani (oplođeni na tržištima kapitala). Možda bi bolje prošli da su kupili neku nekretninu i iznajmljivali u starosti…

Umjesto zaključka

I za uspjeh HZMO-a i za rad zaposlenih (i nezaposlenih) i za oplodnju kapitala na burzama… treba uspješna ekonomija. Jednostavno, zar ne? Samo nam treba dobro gospodariti materijalnim i ljudskim resursima i egzistencija 4,5 milijuna Hrvata (djeca, stari, srednji, mladi…) je osigurana. To se u ekonomiji zove materijalna reprodukcija društva. Preduvjet za tako nešto je postojanje privredne (industrijske) strukture društva (države), potrebna je tradicija, ekonomska kultura, odgovornost, znanje, upravljačke i druge elite… Jednom riječju, potrebno je znanje i vještina vođenja društva kroz vrijeme i prostor.

Tema mirovina indicira dubinu problema u kojem smo se zatekli kao društvo. Ima takvih teme na pretek…

Tko je glasao

Vidim da se pjenite na

Vidim da se pjenite na mirovinske fondove, ali tu se stvar bitno ne razlikuje od ostalih vrsta fondova. Ovdje su igri buduce mirovine, pa su ljudi nesto osjetljiviji, ali i u drugim fondovima je u pitanju imovina i malo tko ima luksuz da je moze izgubiti a ne ugroziti standard.
Svi oni uglavnom funkcioniraju na principu da ljudi koji upravljaju to rade za placu, a jedini rizik koji snose pri losem rezultatu ili propasti fonda je vrlo eventualni gubitak posla odnosno uhljebljenje u drugom fondu.

Jedini nacin da se izbjegne da se tog posla prihvate nekompetentni i neeticni ljudi je da snose znacajan rizik gubitka vlastite imovine u slucaju loseg rezultata ili propasti.
Dakle, ako nasa 4 dicna mirovinska fond managera i njihov tim zele upravljati imovinom od 4-5 milijardi eura ( kroz 10-15 godina ovo ce doci blizu 20 milijardi €!, pola trenutnog HR GDPa!) u taj fond moraju uplatiti znacajan dio svoje, odnosno obiteljske imovine.
Dakle, ako upravitelj fonda sa zenom posjeduje ukupnu imovinu u vrijednosti 200k € trebao bi uloziti u fond barem 30%-50% te vrijednosti. Gubitak ili dobit fonda mora ga osobno "boljeti", u suprotnom nema srece u tom fondu. Ako nema sto zaloziti nema razloga da se javlja za upravljanje milijunima ili milijardama eura, neka vjezba na vlastitoj imovini dok ne prikupi.

Znam da ce sad neki reci - a kako ce onda talentirani siromasni wanabe fond manger dobiti priliku upravljanja - po meni, tesko i mukotrpno, kako bi i trebao ici taj put.

Industrija upravljanja imovinom, u nas pa i u svijetu, je nevjerojatna, toliko nekompetentnih ljudi(pri tome ne mislim iskljucivo na znanje jer je za dugorocni uspjeh u investiranju, po meni, vazniji karakter) ima jos samo valjda u HR vladi.
Najbolje je to prokomentirao WB - Wall Street je jedino mjesto na kojem ljudi koji idu na posao u Rolls Roycu traze savjet od onih koji na posao dolaze podzemnom.

Tko je glasao

Upoređivati mirovinske

Upoređivati mirovinske fondove s ostalim fondovima je neozbiljno. Uplaćivati u mirovinske fondove je obvezno i trebalo bi donijeti sigurnost u mirovini i ta sredstva dajemo ljudima koji se uče- to su i pokazali ovioh 9 godina imovina je nominalno porasla 20% a realno smo izgubili 10% ( inflacija i rast troškova života, uplaćena sredstva manje vrijede) dok je uplaćivanje u ostale fondove dobrovoljno i svi koji uplaćuju su svijesni da bi mogli i izgubiti.

Ja u dnevniku upozoravm na to i predlažem da se ta sredstva ulože u energetiku jer je jedino sigurno da energije već sada nedostaje, da sve što proizvedemo prodamo i da joj cijena stalno raste i pogotovo će rasti ulaskom u EU. Zar nije bolje tu sigurnu dobit usmjeriti u buduće mirovine nego li dopustiti raznoraznim menadžerima da na energiji zarađuju novce a nama sredstva u mirovinskim fondovima služe za bogaćenje i učenje nekoliko "stručnjaka"
mrak je u jednom komentaru napisao da u fondovima radi oko 200 stručnjaka koji su u devet godina naplatili 1 milijardu kuna ili oko 200 000 kuna mjesečno po svakom stručnjaku, a vrijednost novca je manja minimalno za 10%.

Tko je glasao

Acinom, nije neozbiljno,

Acinom, nije neozbiljno, svaka uplata u bilo koji fond je novac koji vam je povjeren i prema njemu se morate odnositi maksimalno odgovorno. Nebitno je o kojoj vrsti fonda se radi pristup bi, po meni, uvijek trebao isti. Nema rizicnog i manje rizicnog ulaganja, rizik proizlazi iz toga koliko poznajete ono u sto ulazete. A nije ni problem u tome sto se oni uce na nasim mirovinama, dosta toga oni znaju i po tome ne zaostaju, problem je sto ih nije briga i sto osim znanja nemaju druge potrebne osobine, medju ostalim motivaciju za dodatni napor. Oni idu linijom manjeg (intelektulnog) napora.
Dat cu primjer: uvrijezeno je da mirovinski fondovi (stovise hanfa i slicne komisije u drugim zemljama ovo zakonski propisuju ali iznosi obveznica u portfelju mirovinaca su cesto nepotrebno iznad minmalnih zahtjeva) ulazu u drzavne obveznice jer su to, kao, niskorizicne investicije.
Dakle, kupite HR obveznicu i svake godine pokupite 6,5% kamate, sve stima dok ne dodje do inflacije koju spominjete. Recimo imate inflaciju od 5% godisnje a obveznica i dalje ima istu fiksnu kamatu od 6,5%. Nakon par godina utvrdite da ste zaglavili u investiciji ciju kupovnu moc ubrzano pojede inflacija,a vi se zbog njene fiksne kamate ne mozete prilagoditi i gubite ozbiljan novac. Vrlo brzo se obveznica pretvorila iz nerizicne u visokorizicno ulaganje. Ali to mirovince puno ne smeta, lakse je kupiti obveznicu nego izabrati kompaniju/investiciju koja ce dugorocno pobijediti inflaciju.

Ne bi htio biti ostar, ali moram ukazati da je zapravo ono sto je neozbiljno, ocekivati da cete uplatom od 5% bruto place(toliko sada iznosi mjesecna obavezna uplata u 2. stup) osigurati ikakvu mirovinu ili ostvariti sigurnost. Za test probajte uzeti ekvivalent te mjesecene uplate i javite koliko ste dana prezivjeli.

Energetika je dobar prijedlog, ali bila je i autoindustrija pa vecina proizvodjaca nije prezivjela. Hocu reci da nije dovoljno reci energetika raste i to je dobro ulaganje, zadnjih 100 godina rasla je i prodaja automobila pa je mnogo ulagaca uzgubilo novac.
Po meni, ne bi se mirovinski fondovi trebali baviti strategijom razvoja gospodarstva vec ocuvanjem i rastom vrijednosti imovine. A tu osim energetike ima mnostvo prilika za one koji rade i prate.

Tko je glasao

Možda nisam bio dovoljno

Možda nisam bio dovoljno jasan pa ću ponoviti ili se bar bolje izrazizi. Važnost novaca uplaćenih u mirovinske fondove i ostale fondove nije ni slična. Većini ljudi koji uplaćuju u mirovinske fondove to je , na žalost, jedina rentna štednja i oni očekuju da pored generacijske solidarnosti dio mirovine dobiju i iz tog novca.
Sadašnji naš sustav taj uplaćeni novac obezvređuje, ne oplođuje ga.

Ne znam po čemu zaključuješ da fond menadžeri dobro rade kad ih i direktor HANFA-e izravno optužuje da su potrošili ( s ostalim institucijama) 2,2 milijarde na ukupno uplaćenih 26 milijardi da bi zaradili 132 milijuna kuna u 9 godina. Moguće je da nisu samo oni krivi već i cijeli sustav kako je postavljen.

Energetika u Hrvatskoj je sigurno dobro dugoročno ulaganje i to je vidljivo i iz same strukture potrošnje energije u RH . Kod nas je industrijska potrošnja energije oko 27% dok je u razvijenijim gospodarstvima, npr. Sloveniji 56%, ili duplo veća. Kako mi težimo biti razvijena držva tako će i naša potreba za enegijom neminovno rasti. Taj proces ne može biti završen u kratkom periodu. Energije ni sada ne proizvodimo dovoljno iako imamo potrebne resurse i znanja ali novce ulažemo u druge stvari.

Sredstva mirovinskih fondova najviše koristimo za kreditiranje države koja pak tim novcem financira državnu potrošnju ili vraća već dospjele kredite.

Tko je glasao

Načelno se slažem

Ali naglasila bih jednu bitnu razliku - s nekim drugim fondovima svatko može špekulirati i snositi rizik, pa se onda može i reći - eto, nisam imao sreće (ili pameti).

Međutim, jedino je 3. mirovinski stup dobrovoljan, 2. stup (koji je navodno propao) je polu-dobrovoljan, a 1. stup je OBAVEZAN i za njega bi MORALA garantirati država.

Kako to da nitko niti slučajno ne spominje SANACIJU opljačkanog mirovinskog fonda? Svi rješenja vide isključivo u eliminiranju korisnika istog (penzionera), te ubiranju sve većih (i duljih) mirovinskih doprinosa od strane radnika!

Penzije nisu stvar generacijske solidarnosti - to je lažna parola koja se uporno podvaljuje!

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

kratak komentar

Ne bavim se financijama i uglavnom ne komentiram ovakve teme. Moj skromni dojam je da je to cijelo hrvatsko tržište dionicama kao pješčanik u kojem se igra puno djece a ima malo pijeska. A i to malo pijeska se djeli dogovorima između klipana kao što su Todorić i Drk. Ja svoj novac ne dajem u sustav u kojem se igraju nepošteni ljudi po vlastitim pravilima.

Tko je glasao

Ne bih niti ja, da ne moram!

Doista, ima li ikakav način da zaposleni čovjek NE uplaćuje za mirovinu - recimo da kaže: "Nemojte vi štedjeti za mene, ja ću za svoju mirovinu štedjeti sam!"

Mislim, čisto hipotetski...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

i nije to sve

letimični pogled na proračun http://proracun.pollitika.com/2010/korisnici.html

pokazjje kako je godišnji trošak HZMO-a 594mil kuna pa je u istom periodu državni hzmo utrošio za isti posao 4.1mlrd kuna ili duplo više

vrijedi napomenuti kako privatnim fondovima upravlja sveukupno oko 200 ljudi, dok se hzmo ekipa broji u tisućama; a i jedni i drugi obračunavaju mirovine za otprilike isti broj ljudi

Tko je glasao

vrijedi napomenuti kako

vrijedi napomenuti kako privatnim fondovima upravlja sveukupno oko 200 ljudi, dok se hzmo ekipa broji u tisućama; a i jedni i drugi obračunavaju mirovine za otprilike isti broj ljudi

Ne radi tih 200 ništa osim što odlučuje u koje papire će uložiti, a kako su tu strogo ograničeni zakonskom regulativom mogu komotno pustiti mozak na pašu. Sve tehničke detalje za njih odrađuju drugi, čak i izračun vrijednosti boda koji je u nadležnosti depozitne banke.
Oni su jebeni investitori, gospoda koja se kocka našim novcem bez previše odgovornosti. cca 80% državne obveznice i obveznice nacionalnih banaka, ca 10% ide u dionice, a ostatak su depoziti ili pokoji trezorski zapis ili kakav drugi kratkoročni papir.
S obzirom da imovina OMFova svake godine raste za ca 4,5 milijarde kuna, iz godine u godinu će im rasti i prihodi po osnovu "upravljanja". 2009. osnovica im je bila cca 30 milijardi kuna, ove godine će biti oko 35 milijardi, a na kraju iduće upravljati će s cca 40 milijardi kuna itd... Zato je nužnost kresati naknade, pogotovo ako će se još i izdvajanje u taj 2. stup povećati s trenutnih 5 na 7 ili 8% bruto plaće.

Tko je glasao

Nije ti poređenje dobro. U

Nije ti poređenje dobro. U mirovinskim fondovima radi oko 200 ljudi i naplatli su upravljanje mirovinskih fondova nešto više 1 milijardu kuna za sedam godina ili oko 150 milijuna kuna godišnje, a svu dokumentaciju vodi Regos tj. za Regos to radi Fina i naplaćuje oko 9 milijuna kuna mjesečno a to je također nekoliko tisuća ljudi.

Tko je glasao

možda

no isti taj regos i FINA bi mogli to isto obaviti i za HZMO; formulari su isti, samo jedno polje u bazi nedostaje

s time da ako je ovo gore fakat trošak REGOSa, onda ispada da je opet država pokupila jednako ili više nego privatni manageri

Tko je glasao

daj nemoj me

daj nemoj me nasmijavat
ispunjavam danas neki formular
prvo: ime i prezime, datum rođenja
drugo: jmbg
treće: oib
to je nama naša borba dala; sad umjesto jmbg-a upisujemo i oib i jmbg
znam ja da teti na šalteru moje vrijeme ništa ne znači ali meni ipak pomalo da.

odmah uvođenje kaznenog djela stavljanja suvišnih polja na obrasce
i raspisivanje natječaja za optimalizaciju upravnih/administrativnih procedura
ooo koliko bi nam to svima uštedjelo vremena i energije, a i državi novca.
fakat, raspisati natječaj i za nagradu dati iznos uštede u prve 3 godine!

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Ne radi se ni približno o

Ne radi se ni približno o istom poslu. Regos i Fina obavljaju jedan sasvim mali dio posla u mirovinskom sustavu.

Tko je glasao

Mislim da nešto ne štima s podacima

Koliko se sjećam, polovicom ove godine imovina OMF iznosila je 32 milijarde kuna.

Ono što mogu reći da je stanje mog osobnog računa +23%, prema ukupnim uplatama koje sam napravio. Teško je reći koliko je to dobro ili loše, ispada oko 3% godišnje, ali treba imati u vidu da se lova kumulira tijekom sedam godina.

Međutim, to ništa ne govori o ukupnoj efikasnosti OMF, niti o uspjehu reforme. Mislim da ta reforma ima brdo mana, da olako gura lovu ionako "pernatim" bankarima, da se lova razbacijue na "upravljanja", "troškove" i slične trice i kučine, da će glavno obezvređivanje tog novca uslijediti pojedinačno - kada ljudi budu odlazili u penziju, gdje će im se raznim koeficijentima, postocima i odbicima taj novac istopiti, čime će im u konačnici mirovina biti obezvrijeđena.

Najveći uspjeh je da ta lova još uvijek postoji, jer ako pogledaš što se desilo sa lovom koja je u međuvremenu skupljena u prvi stup shvatit ćeš ne samo da te love uopće nema, već da su s naslova mirovina napravljeni novi dugovi koje će jednom netko morati vraćati.

Tko je glasao

Ono što mogu reći da je

Ono što mogu reći da je stanje mog osobnog računa +23%, prema ukupnim uplatama koje sam napravio.

Trebaš uzeti u obzir da su ti uplate prije "oplođivanja" umanjene za troškove: ulazna nakanda cca 1%, naknada za upravljanje cca 0,75%, + nakanda depozitarnoj banci nešto sitno, ali je opet trošak.

Kad se te nakande zbroje ispada da je povoljnije ulagati u komercijalne investicijske fondove, novčane ili bond. naknada je manja, a prinosi izdašniji čak i u ovim kriznim vremenima.

2. stup je totalna pušiona jer ovisi o hirovima tržišta, a mirovina je ipak nešto što se ne bi smjelo dovoditi u pitanje.
tu "exkluzivu" bi si eventualno mogao priuštiti 3. stup koji funkcionira na dobrovoljnoj osnovi.

Teško je reći koliko je to dobro ili loše, ispada oko 3% godišnje.

Ovo je zanimljivo. Ako pogledaš PGP ( prosječne godišnje prinose) OMFova, najlošiji je onaj PBZovog koji iznosi 4,59% godišnje. Taj isti fond koji je btw i ukupno najlošiji, je od osnutka 2002. imao prinos od 46, 71%

http://www.hrportfolio.com/hr/fondovi/fondovi_0_0_0_0/%7C%7CPodaci_o_mir...

hmmm...

Tko je glasao

Ovu razliku između 50%+ i 23% lako je objasniti

Po zadnjem izvještaju mog fonda, vrijednost udjela u fondu narasla je gotovo 53%. Međutim, ti svakom uplatom kupuješ udio u fondu po trenutnoj cijeni, dakle sada po 153.

Prinos u fondu je uvijek razlika između kupovne i prodajne cijene udjela, a ti ovdje svaki mjesec obavljaš novu kupovinu novog udjela, dok ćeš prodaju napraviti pri umirovljenju. Na tom možeš i izgubiti, pogledaj pad na grafu koji si stavio. Naravno, veliki broj kupovina tijekom dugog vremenskog razdoblja trebao bi raditi za tebe.

Tko je glasao

Međutim, ti svakom uplatom

Međutim, ti svakom uplatom kupuješ udio u fondu po trenutnoj cijeni, dakle sada po 153.

Bravo, odlična primjedba. Zbog ovog pravila osobe koje imaju identičnu plaću i jednaka izdvajanja za drugi stup, ako im se plaća obračunava u različitim vremenskim intervalima, imati će i različite prinose što u konačnici znači i različite mirovine.
Pretpostavimo da si u AZ-u i da ti je plaća obračunata 05. ovog mjeseca, udjele u fondu bi kupovao po cijeni od 153,97 , a da ti je plaća obračunata npr. 09. ovog mjeseca, udjele bi platio po cijeni od 154,25.
U dužem vremenskom intervalu ove "sitne" oscilacije trebale bi biti ispeglane cost average effectom, no je li baš tako?

Ovih tvojih 23% prinosa na ukupne uplate kad ih usporedim s prinosom meni bliske osobe koja je takodjer u AZ-u i član je od 11.2002.( dakle otprilike jednak vremenski period tvojem) , postoji ogromna razlika; 23% vs 15,6% !!!

Ispada da je investiranje u 2. mirovinski stup čista lutrija. Još kad tome dodamo da se može desiti kriza i to baš u trenutku kad trebaš ići u mirovinu i da ti vrijednost imovine u vrlo kratkom periodu može biti prepolovljena ( pogledati bilo koji graf bilo kojeg obveznog fonda u 2008. godini), što znači i duplo manja mirovina, o čemu mi pričamo? o kakvoj jebenoj sigurnosti???

Pa to je čisto kockanje koliko ja vidim?!

Tko je glasao

Čini se da je priča možda i složenija

Sada sam pitao brata koji je prinos na njegovom računu. Cijelo vrijeme smo u istoj firmi, plaće nam sjedaju na isti dan, osim što moj brat ima gotovo duplo veći iznos na računu od mene.

Međutim, njegov prinos je oko 16%. Vrlo interesantno, nije mi baš jasno...

Tko je glasao

Nevjerojatno

apsolutni iznosi nemaju utjecaja pa bi i tvoj i bratov prinos zbog toga što primate plaću na isti dan trebali biti jednaki. mislim da bi tvoj brat trebao zatražiti objašnjenje od fond menađera.

a čini mi se i da ukupna priča oko prinosa smrdi do neba. što predstavlja taj PGP od cca 5% kojega ističu? čini mi se da on sadržava i nove uplate, znači ako se poveća izdvajanje na 10%, da će i "prinos" biti 10%. pa gdje je tu zarada ljudi? ovo je čisto obmanjivanje javnosti i neviđena pljačka.

dobro acinum kaže, oni ne pokrivaju ni inflaciju pa je realna vrijednost novca ulaganjem u obvezne fondove smanjena, a ne uvečana kako bi trebalo biti.

Tko je glasao

Zaista interesantno

Nazvao sam fond, i za sada mi nisu ponudili zadovoljavajuce objasnjenje. Medjutim, pogledati cu analitiku uplata da vidim u cemu je razlika.

Ima ovdje puno zamki. Najveca je ta sto ljudi gledaju ukupnu uplatu, a zapravo previdjaju da se ta ukupna uplata sastoji od niza uplata, koje se ponasaju vrlo autonomno zato sto svaka uplata znaci kupovinu udjela u fondu po dnevnoj cijeni na dan uplate.

Tako isto ovi racuni dobitka, gledanja da li ima zarade ili ne, da li ju je pojela inflacija itd. nisu potpuno korektni, zato sto tvoja prva uplata ima prinos od npr. 50%, a zadnja mozda od 0,5%. U tom smislu prva uplata se dobro isplatila.

Tko je glasao

Ima ovdje puno zamki. meni se

Ima ovdje puno zamki.
meni se čini da ih ima i previše i da bi poslovanje OMF-ova, ali i ostale fondovske industrije, trebalo dobrano preispitati. možda ne bi bilo zgorega odmah pozvati USKOKovce.
Bilo bi dobro da svi provjere svoja stanja i zatraže objašnjenja oko ovih pokazatelja koji se odnose na "prinos". Ako je po tom pitanju reagirao i sam Samodol, znači da tu nešto debelo ne štima. Ne bi on bez vraga dizao frku u svom dvorišću.

Koliko ja to razumijem, ako se kaže prosječni godišnji prinos je primjerice 5%, tih 5% bi se trebalo odnositi na novostvorenu vrijednost mimo glavnice, ( kako kamata) odn. mimo uplata koje se odvijaju svakog mjeseca, u protivnom iskazani "prinos" je čista obmana.

Tko je glasao

Evo, točne brojke

Dakle, napravio sam analitiku uplata za brata i sebe. Sve naše uplate, a do danas ih je bilo točno 109, sjele su istog datuma, pa su nam i udjeli u fondu kupljeni po istoj cijeni. Naravno, u istom smo fondu.

Razlika između prinosa je manja, moj prinos je 24%, a njegov 20%. No i dalje je to razlika od 20%, s tim da je ukupna uplata mog brata 75% veća od moje ukupne uplate.

Još ću malo istraživati...

Tko je glasao

nerazumjevanje

Od samog početka nisam razumio suštinu rada fonda tako da sam linijom manjeg otpora jednostavno odustao od mozganja. Nakon ovih vaših komentara , očito je da nešto gadno smrdi. Zamolio sam "svog financijaša" da mi izanalizira problem pa ako bude nešto pametno zaključeno podijeliti ću sa vama. Ako su nas i ovdje izradili.........

Tko je glasao

Još ću malo istraživati...

Još ću malo istraživati...

prije nego se obratiš nadležnim organima (HANFA,HAGENA,MUP?)

mislim, po meni je to čista krađa, ako ne postoji neko logično objašnjenje ;)

p.s.

ako ne želiš javno reći o kojem je fondu riječ, možeš mi "šapnuti" preko p.p.

p.p.s.

Malo sam i sam istraživao pa sam nabasao na ovaj pravilnik koji upravlja novčanim tokom. Proizlazi da svime upravlja Regos: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/287531.html
+ http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=azbest&searchText=on&searchTi...

Ali čak i da je postojao kakav disbalans oko datuma konverzije (prije podne/poslije podne), razlika u prinosu od 20% je prevelika.

Tko je glasao

Evo, koga zanima, još informacija

Napravio sam nekoliko analiza i sve su interesantne.

Prvo, radi se o AZ OMF, nije nikakva tajna.

Drugo, do 2007. godine, uplate moga brata radile su nešto bolje za njega, nego moje za mene. Te 2007., prema današnjoj vrijednosti udjela, bili smo u plusu oko 26%. Od 2007. do danas moj plus je pao na 24%, a njegov na 20%.

Glavna razlika je, da sam 2007. godine ja svoju plaću drastično smanjio. Kako je 2008. vrijednost udjela fonda prilično opala, izgleda da sam - potpuno slučajno - na ovaj način smanjio svoj gubitak.

Inače, kada se usporede naši dobici, udjel po udjel - jednaki su :-), međutim, kada se usporedi kumulativna dobit, ja sam u nešto većem plusu.

Da ne bi činili nepravdu, moram po tko zna koji puta ponoviti: svaki udjel zapravo radi individualno, udjeli uplaćeni 2002. donijeli su priličnu dobit. Konkretno, godinu za godinom moji dobici izgledaju ovako:
2002. - 147%
2003. - 136%
2004. - 130%
2005. - 123%
2006. - 114%
2007. - 107%
2008. - 109%
2009. - 112%
2010. - 103%

Ako računamo s prosječnom dobiti od 5% godišnje, lako je vidjeti koje su godine tropa.

Tko je glasao

Ovo stvarno zbunjuje i sad mi tek ništa nije jasno

Prinosi po godinama AZ mirovinskog fonda:

Prinos u 2002. = 11,05 % Otvori
1mj
N/A 2mj
N/A 3mj
N/A 4mj
0,00 5mj
1,10 6mj
1,32 7mj
0,58 8mj
1,00 9mj
1,53 10mj
2,74 11mj
1,10 12mj
1,20
Q1 N/A% Q2 2.43% Q3 3.13% Q4 5.13%

Prinos u 2003. = 7,43 % Otvori
1mj
-0,41 2mj
0,87 3mj
0,15 4mj
0,06 5mj
0,31 6mj
0,96 7mj
0,41 8mj
-0,35 9mj
0,85 10mj
0,64 11mj
0,92 12mj
0,66
Q1 0.61% Q2 1.33% Q3 0.91% Q4 2.24%

Prinos u 2004. = 6,26 % Otvori
1mj
0,48 2mj
-0,12 3mj
-1,98 4mj
1,53 5mj
-1,65 6mj
0,82 7mj
1,18 8mj
0,84 9mj
2,89 10mj
-0,85 11mj
1,79 12mj
1,18
Q1 -1.63% Q2 0.68% Q3 4.98% Q4 2.12%

Prinos u 2005. = 6,30 % Otvori
1mj
-0,49 2mj
0,17 3mj
-1,42 4mj
0,07 5mj
0,44 6mj
1,27 7mj
0,36 8mj
1,67 9mj
2,48 10mj
-0,54 11mj
0,58 12mj
1,25
Q1 -1.73% Q2 1.78% Q3 4.56% Q4 1.28%

Prinos u 2006. = 5,74 % Otvori
1mj
1,22 2mj
0,31 3mj
-0,04 4mj
-1,18 5mj
-0,35 6mj
1,49 7mj
0,92 8mj
1,24 9mj
0,36 10mj
0,69 11mj
0,49 12mj
0,49
Q1 1.50% Q2 -0.06% Q3 2.53% Q4 1.67%

Prinos u 2007. = 6,36 % Otvori
1mj
1,08 2mj
1,15 3mj
1,43 4mj
1,28 5mj
-0,02 6mj
-0,27 7mj
0,64 8mj
-0,62 9mj
0,96 10mj
1,34 11mj
-3,11 12mj
2,44
Q1 3.70% Q2 0.98% Q3 0.97% Q4 0.59%

Prinos u 2008. = -9,50 % Otvori
1mj
-3,73 2mj
-0,25 3mj
-1,06 4mj
-0,06 5mj
2,47 6mj
-1,15 7mj
1,63 8mj
-1,02 9mj
-2,58 10mj
-4,17 11mj
-2,11 12mj
2,35
Q1 -4.98% Q2 1.23% Q3 -2.00% Q4 -3.99%

Prinos u 2009. = 6,44 % Otvori
1mj
-0,17 2mj
-1,46 3mj
1,36 4mj
1,37 5mj
1,59 6mj
-0,78 7mj
1,08 8mj
0,99 9mj
1,72 10mj
0,23 11mj
1,78 12mj
0,40
Q1 -0.29% Q2 2.18% Q3 3.84% Q4 2.43%

Ako je točno da svaki udjel radi individualno, kako je moguće da si ostvario pozitivan prinos iz 2008. kad je te godine poslovano s minusom od - 9,5% ?

Iz te godine bi prema tome trebao vuči gubitak? ili ja ne kužim na što si točno mislio.

btw. moja žena je isto u AZ-u od početka i njoj je ukupni skor kako sam već rekao svega + 15,6%, s tim da nije imala nikakvih većih oscilacija u uplatama, već su one kroz sve to vrijeme pomalo rasle kako se plaća povećavala.

Bilo bi zgodno da i drugi koji su i istom fondu od početka provjere svoja stanja pa da vidimo kolike su razlike u prinosima. Mislim meni je to i dalje nevjerojatno i ako je sve čak i uredu, nedopustivo je da postoje takve razlike. Ako su one već sada (nakon 8 godina) toliko izražene, kolike li će biti za 20 godina kad se bude išlo u mirovinu???

Tko je glasao

Računao sam vrlo jednostavno

Prije svega, orjentir je zadnje stanje vrijednosti udjela (kod zadnje uplate) na izvještaju AZ OMF, kod mene je 154,14.

Nakon toga, zbrojio sam sve uplate za svaku godinu. Onda sam zbrojio sve udjele kupljene u toj godini i pomnožio ih sa zadnjim stanjem vrijednosti udjela. Kada drugo podijeliš s prvim, dobiješ koliko je tvoj novac iz te godine do danas napravio za tebe.

Podaci koje objavljuju fondovi su rast vrijednosti udjela ostvaren tokom vremena, ali to je za tebe beznačajno jer za samo prvi uplaćeni udjel vrijede podaci za OMF za cijelo razdoblje. Godišnji podaci isto tako, evenutalno vrijede za prve uplaćene udjele u godini, tijekom te godine.

AZ OMF ima internet stranice, na kojima uz svoj broj i pin možeš doći do podataka o svim uplatama (klikni na II stup i tamo upiši 120 kao broj uplata unazad koje želiš vidjeti). Te podatke možeš lako kopirati u Excel i onda imaš zabavu...

Tko je glasao

Ja sam računao na način da

Ja sam računao na način da sam prvo kao i ti zbrojio sve uplate u pojedinoj godini i onda sam tu sumu uvećavao za nevedene prinose iskazane po godinama ( sumu npr. iz 2003. sam uvećao za prinos 6,26% iz 2004., to dvoje zbrojio pa uvećao za prinos iz 2005. ( 6,3%) itd. pa sam dobio poražavajući rezultat, prinos od svega 22,4% na uplate iz 2003.. Ovim tvojim načinom dobio sam nešto bolji rezultat od 36,7% u navedenoj godini, a to je identičan rezultat tvojem za istu godinu.
Nemam sad vremena dalje računati, ali mi se čini da će biti po onoj narodnoj "račun štima, a novaca nema".

Ukupni skor je poražavajući: stanje na računu/ ukupne uplate= + 15,6% što je rezultat kojega bi kroz aktivnu štednju u nekoj banci s istom kamatom kao što je PGP (5,2) ostvario sa svega 55% uloga. Ili drugim riječima, uz duplo manju kamatu u banci, ostvario bi isti rezultat kao u fondu.( ovo možeš provjeriti na nekom kreditnom kalkulatoru bilo koje banke).

I zato je ovo prevara, način na koji obračunavaju i podaci koji su za javnost, a koji služe mazanju očiju. Za mene, ako je prosječni godišnji prinos npr. 5,2% očekujem da se to odnosi na moje uplate u novcu, a ne na nekakvo skupljanje bodova koje nema veze sa stvarnim stanjem na računu..

Tko je glasao

Kad odbiješ troškove i

Kad odbiješ troškove i inflaciju - dobijemo realni minus, a od toga bi trebali dobiti mirovine.
Slažem se s vama o rizičnosti ulaganja u dionice i vrijednosne papire zato i predlažem ulaganje u energetiku.

Tko je glasao

upravo to povećanje od +23% u

upravo to povećanje od +23% u sedam godina ili sada već 8 godina je samo povećanje za vrijednost inflacije. Suma se povećala u apsolutnoj brojci a stvarno povećanje je oko 1% za svih 8 godina.
Inflacija je ono o čemu se ne priča i ne piše, a bitno umanjuje sume i stvara lažni privid o povećanju novca osiguranika.

Lova iz II stupa nije ni predviđena da se troši već da se oplođuje da imaš iz čega dobiti mirovinu.
Novci iz I stupa nikada nisu ni postojali, uvijek su sadašnji radnici izdvajali za sadašnje umirovljenike.

Tko je glasao

Regulacija

Nešto sam čitao o tome da mirovinski fondovi imaju neke propise koji im propisuju gdje smiju ulagati. I ako imaju takve propise, tko to nadzire i dali temeljem tih propisa smiju recimo ući u izgradnju neke termoelektrane ili bilo kojeg energetskog objekta (što je i po meni najsigurnije ulaganje). Pitanje tko to nadzire postavio sam zbog Enronovog poučka.Tako da mislim ako mogu ući u samostalnu investiciju izbjegli bi koje kakve špekulante.

Tko je glasao

Gdje ulažu mirovinski fondovi

Gdje ulažu mirovinski fondovi nadzire HANFA i točno je da je to propisano odgovarajućim zakonima- to i jeste problem.
Potrebno je osmisliti novi model koji bi bio jednako restriktivan kako se ne bi novci ulagali u loše energetske objekte.
Kad pogledamo potencijale danas i u narednih 20-tak godina mnogo je sigurnije ulagati u proizvodnju energije, prije svega obnovljivih energija jer nam je to i obveza koju potičemo. Bolje te poticaje dati našim mirovinskim fondovima nego velikim stranim firmama koje se već prijavljuju za gradnju objekata iz područja obnovljivih energija koje mi potičemo posebno u bioplinske pogone.
Enegetskom strategijom RH , koja je loša, predviđena je gradnja u slijedećih 15 godina gotovo 4000 MW nove instalirane snage. Možemo dignuti kredite i ponovno se još zadužiti ili iskoristiti domaća sredstva mirovinskih fondova i diozarade usmjeriti u mirovinske fondove tj. omogućiti mirovinskim fondovima da zarade kreditirajući gradnju energetskih objekata.

Tko je glasao

problem je kaj kod u biti

problem je kaj kod u biti nemas u kaj ulagati imas tri cetiri dionice (hipotetski govoreci) s kojima se trguje i koje iza sebe imaju neku vizuju i to je to... i to je najveci problem nasih mirovinskih stupova

Tko je glasao

Problem se može riješiti i ne

Problem se može riješiti i ne riješiti, ako budemo čekali da se pojave dionice u koje treba ulagati mogli bismo ostati bez mirovina ili će one biti jako , jako male.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci