Tagovi

Brzi vlak

Streloviti rast koji je krenuo tamo negdje krajem devedesetih, a u biti uzletio nakon ulaska u novo tisu?lje?e omogu?io je godine relativno solidnog rasta gdje je svašta bilo mogu?e. No sada, kada je došla kriza, grijesi prethodnih razdoblja dolaze na naplatu. Tu negdje dolazimo do diskusije koja se ovih dana razbuktala oko procjene koju je prvo na svome blogu napisao Nenad Baki?, a da bi sli?nu tezu kasnije ponovio i Danijel Nesti?, a koja kaže kako se vrlo uskoro može o?ekivati 350.000 nezaposlenih.

Ministar koji je zadužen za stvaranje radnih mjesta, no koji u vrijeme svog mandata nije uspio stvoriti niti jedno jedino (?uro Popija?, op. a.) kao i obi?no ponovno je totalno profulao poantu te je naivno poput djeteta samo rekao da bi "rado ?uo mišljenje i prijedloge stru?njaka kako smanjiti broj nezaposlenih", iako je upravo on na tom radnom mjestu zato što je netko (jednako naivno) vjerovao da bi on to mogao znati. Koja greška!

Promašena poanta je otprilike slijede?a; negdje krajem devedesetih imali smo BDP koji koliko-toliko odgovara BDP-u kojeg imamo danas. Tada smo imali oko 1.8 milijuna zaposlenih, a danas ih imamo samo 1.4 milijuna. Radnih mjesta je oko 400.000 manje nego prije dvadeset godina. Nadalje, niti ta brojka nije baš jako reprezentativna jer je udio javne uprave u ovih 1.4 milijuna relativno i apsolutno daleko ve?i nego što je bio tada u 1.8 milijuna; tako da je broj onih koji nešto stvarno proizvode u biti i manji. Iako nam je broj zaposlenih kontinuirano padao posljednjih dvadeset godina (uz ovaj kratki intermezzo poslije dvije tisu?ite, a objektivno 2002. godine), cijelo je vrijeme rasla u?inkovitost ovih preostalih. Svejedno, ?ak i u toj brojci od 1.4 milijuna bilo je dosta neproduktivnih radnika koji su zauzimali i ne baš tako isplativa radna mjesta; no, pijanka je trajala, posao je rasao u zna?ajnim postocima i nitko se nije previše bavio time da otkrijemo tko su ti neproduktivni radnici, osim toga prona?i ih je nekakav trošak, a i samo otpuštanje uvijek loše djeluje na moral ovih koji ostaju. Kriza je stigla i sve je došlo na naplatu i puno takvih radnih mjesta je moralo biti ukinuto. Ako pogledamo strukturu nezaposlenih sasvim je jasno kako su bez posla ostali nisko produktivni radnici koji su po definiciji manje školovani. Tržišna vrijednost rada tih radnika nije nužno "nula kuna", ali je svakako manja od troška edukacije, zapošljavanja i fiksnih troškova koje oni generiraju samim svojim postojanjem.

U ?asu kada ekonomija krene nazad u pozitivne vode, a za potrebe diskusije možemo naivno naga?ati da se to doga?a ve? danas, morati ?e pro?i dosta vremena dok se razina poslovnih aktivnosti ne digne do zadovoljavaju?eg nivoa (a to je psihološki razina na kojoj smo bili prije dvije-tri godine) i taj rast ?e se crpiti iz daljnjeg rasta produktivnosti onih koji su uspjeli zadržati radno mjesto; tek kada iskoristimo te mogu?nosti do njihovog logi?nog maksimuma ?e ova grupacija koja je masovno otpuštana po?eti dobijati natrag nove prilike na tržištu rada. Pjesni?ki re?eno, plima ?e prije ili kasnije di?i sve brodove (iako ne nužno i brodogradnju).

U me?uvremenu, dok ?ekamo plimu, za o?ekivati je kako ?e mnogi koji su posljednje dvije-tri godine jedva držali dah ili izdahnuti ili preko ograde pobacati suvišan teret kako bi se održali na površini. To je ukratko razlog zašto imamo veliku šansu doprijeti do impresivnih 350.000 nezaposlenih.

Savjete o tome kako smanjiti broj nezaposlenih je trebao saslušati Popija?ev predthodnih krajem 2007 ili tijekom 2008. godine i tada bi se ta brojka možda zaustavila na 300.000. Mudre savjete (ako ih uspije prepoznati) koje ?uro u funkciju stavi danas, svoje ?e rezultate po?eti pokazivati u ?asu kada on ve? dugo vremena ne?e biti ministar.

Misao dana:
Bureaucracy is the art of making the possible impossible.

Komentari

Jalova Vlada

Vladini (ministrovi) KVALITETNI potezi (pa i u sektoru rasta zapošljavanja)
poduzeti danas mogu početi davati rezultate za godinu i nadalje.

Osobno ne vjerujem da ijedan ministar može biti efikasan u jalovoj Vladi,
u kojoj kolo vode ljudi koji u svom radnom vijeku nisu STVARALI n o v e vrijednosti,
već TROŠILI ono što su drugi stvarali.

Jalova Vlada u osmišljavanj u provedbi r a z v o j a države
nije dio riješenja,
već dio problema.

Tko nezna da nezna - opasan je,
za druge,
ali i za sebe!

Tko je glasao

Dnevnik je slobodno mogao

Dnevnik je slobodno mogao potpisati sam Popijač. Ovako on osobno vidi problem. A njegovo postavljanje za ministra nije bilo ni malo slučajno. Nije Popijač postavljen za ministra da bi riješio problem nezaposlenosti, već da bi doprinio da problem naraste. Uz to, ni on ni njegovi prethodnici ne mogu utjecati na usporavanje svjetskih trendova. U cijelom svijetu je koncept radnog mjesta, plaće i mirovine prošlo svršeno vrijeme i više nema povratka u industrijsku revoluciju.

Paradoks je da Popijač i ne znajući čini genijalnu stvar. Naime, velik broj nezaposlenih je blagoslov za svaku siromašnu i prezaduženu zemlju kao što je Hrvatska. Naravno, blagoslov pod uvjetom da se neprilika mudro pretvori u priliku. Na sreću, to neće ovisiti ni o Popijaču, ni o Vladi. Ljudi će moći odlučivati za sebe, slobodno i neovisno o bilo kome.

Uglavnom, svjetski autoriteti na polju financijske i ekonomske struke drže da će nezaposlenost i kriza natjerati ljude da se prihvate puno bolje plaćenih poslova, a kojih se nikada ne bi primili da su zadržali svoja tradicionalno loše plaćena radna mjesta. Dok ljude drži strah od promjene, ultimativno odbijaju uopće razmišljati o promjeni posla, pa makar to bilo i u obliku dodatne zarade. Nezaposlenost i egzistencijalna ugroženost će ljude natjerati na razmišljanje.

Činjenica je da udio proizvođača u cijeni proizvoda sve više pada. Raste udio posrednika i distributera proizvoda i usluga. U ovom stoljeću udio distribucije će narasti do 80%. Ako je to tako, a očito jest, to znači da će svatko tko se odluči sudjelovati u podjeli distribucijskog kolača moći uzeti svoj dio. Puno veći nego je to sadašnja plata ili naknada za nezaposlenost.

Tko je glasao

nikad nisu ni znali, osim o nekretninama

popijač nije izgubio kompas, propustio priliku, ispustio loptu, kako kaže esperanza

on je točno prepoznao duh vremena
i pravu stranu
naša je vlast na strani neradnika
na svim razinama
od glavničara/kapitalista/poduzetnika
do radnika

nisu oni takvi namjerno
ne znaju drugačije
nisu nikad ni znali

bilo koga koji radi i stvara, ili jednostavno pošteno radi svoj posao/radnika/poduzetnika/stručnjaka
uvijek su gledali kao ovcu za šišanje
s uvježbanom vještinom da šišanje zaogrnu plaštom socijalističke, a zadnjih 20 godina
domoljubno liberalne retorike

mi u hrvatskoj još nismo doživjeli da imamo premijera koji je u životu nešto ozbiljno radio
najviša kvalifikacija je uglavnom
službeno ili neslužbeno
stručnjak za poslove s nekretninama

luka

Tko je glasao

Ako se brzi vlak

zaleti u kuću sa kvalitetnim temeljima tada je vjerojatnost počinjenja štete znatno manja u odnosu na totalno urušavanje kuće koja je izgrađena na lošim temeljima... Dapače, dovoljan je i jači udar odlomljenog vagona, a da se loše utemeljena kuća raspadne kao kula od karata...
U toj situaciji ne pomažu niti plima niti oseka, a posebice kada alternativu predstavljaju isti ili vrlo slični izvođači radova koji se služe istim ili pak vrlo sličnim načinima izvedbe...
Temelji na kojima je građen dosadašnji Sustav satkani su od kojekakvih nerealnosti među kojima prednjači mešetarenje imaginarnim sektorom, a što je prouzročilo i dezavuiranje realnog sektora pa stoga i cijela ova priča vezana uz vojsku nezaposlenih koja jednostavno nema što Raditi jer se Sustav koji je na snazi udaljio od stvaranja novih vrijednosti i zaboravio na Realnost života...
Sustav je to kojem su i uzrok i posljedica naši političari čija bezidejnost i podaništvo predstavljaju temelje njihova rada, a svojim djelovanjem ili bolje reći nedjelovanjem, preslikavaju način izvedbe na kompletno društvo...
To je Sustav kojeg su nam skrojili naši stručnjaki iz politike - (pod)jednako svi, a kojim se legalizira pljačka građana Države u kojoj živim(o), Sustav isisavanja svega što u ovoj "Državi" vrijedi...
Odbacivanje tereta zbog preživljavanja nije razlog nezaposlenosti već posljedica tog Sustava, a kojem nitko ne nudi alternativu ili riješenje i to ne samo u našem mikrookruženju već niti na globalnoj razini...
Sustav je to temeljen na vjeri u Boga svih religija, a kojem je ime Profit kao isključivo mjerilo postojanja...Održivi razvoj pritom je samo misaona imenica...
Nisam jedini koji tako misli, nisam niti jedini koji vjeruje da je participacija Radništva u raspodjeli onoga što svojim Radom i stvara u biti ključni moment za reanimaciju postojećeg Sustava i konačno ozdravljenje organizma, ali promjene u tom smjeru ne nudi nitko iz redova parlamentarnih stranaka u RH pa niti na globalnoj razini...
Mislim da bi Zakon o participaciji Radnika u raspodjeli onoga što svojim Radom i stvara, predstavljao kvalitetnu polugu za preusmjerenje prioriteta postojećeg Sustava i društva kao cjeline jer bi potencirao vrijednost održivog razvoja kroz živost Rada, a u odnosu na mrtvilo Kapitala...
Tada bi proizvodnja bila ključna misao pa i mantra svih nas bez obzira dali bila riječ o Radnicima ili Kapitalistima...Dosad je to bio slučaj kod rijetkih vlasnika sredstava za proizvodnju koji su mahom pljačkom postajali jedni od njih, a danas ih nazivamo Kapitalistima, a prevelik broj njih i tajkunima...
Mnogi su razmišljali isključivo na temeljima vjere u Profit bez obzira na sredstva u ostvarenju minimalno dvaju zapovjedi Boga Profita - ubij prirodu, ubij čovjeka, a iz čega je vidljiva sva autodestruktivnost te i takve religije, tog i takvog Boga te tog i takvog Sustava...
Pritom je taj Sustav kao i mnogi prije njega, imao i vrlo dobrih strana pa je iznjedrio i krilaticu "misli globalno, djeluj lokalno" pa sam si dao malo truda i primjenio je u svom preimenovanom Dnevniku http://pollitika.com/moja-slika-hrvatske
Smatram da je sublimacija pozitivnih vrijednosti i znanja više nego dobrodošla pa i nužna ukoliko uistinu želimo brzi vlak dovesti do stanice na kojoj će se moći u njega ukrcati i naša djeca...
Taj sublimat suvremenog casino kapitalizma i starog socijalizma, tu stanicu za ukrcaj naše djece, rado bih nazvao Novi socijalizam

Provinciopolis

Tko je glasao

Ne znam zašto ali mene ovi

Ne znam zašto ali mene ovi brzi vlak strašno posića na oni vlak šta se strmeknija niz kozjak poviše kaštela i sjeba oni svit.

Tko je glasao

Ima tu još jedan problem, što

Ima tu još jedan problem, što ako previše ubrza, kako ga zaustaviti? Zar nebi mogao protutnjati kroz EU i zaustaviti se u Atlantiku?

Tko je glasao

Kud ide ovi vlak

Dobro će bit ako ovi vlak propiči prema atlantiku moremo iskakat ka zečevi iz njega i ko preživi preživi.
Sad vlak piči rutom balkan ekspresa i podavićemo se negdi u crnom moru.

Tko je glasao

sam naziv ovog dnevnika je

sam naziv ovog dnevnika je indikativan, ali o tome cu kasnije!:)
popijac je na zalost u pravu, jer hrvatska ima potpuno ekonomski neodrziv sustav koji se ne moze pokrenuti preko noci, ali je najveci problem u ovoj vladi sto ona uopce nema viziju kako kratkorocno i dugorocno te lose stvari promjeniti!
sto bi vlada pod hitno trebala napraviti?
prvo, formirati neovisne ekonomske timove koji bi sistematicno procesljali sva javna i drzavna poduzeca, provjerili njihovo poslovanje(danas su to uglavnom gubici!) sa posebnim naglaskom na provjeru svih javnih natjecaja koje raspisuju ta poduzeca i svih njihovih ugovora sa koperantskim poduzecima.
nakon obavljene revizije, sve uocene nepravilnosti dati kao zakonsku obavezu upravljackoj strukturi da ih u sto skorijem roku mora ukloniti (ili dobivaju otkaz), a sve malverzacije prijaviti dorh-u i pod hitno ih procesuirati!¨
javna je tajna da se milijarde kuna i danas kradu preko tih poduzeca i prvo sto bi se moralo napraviti je, potpuno iskorijeniti sav taj kriminal!¨
stvorile bi se milijarde kuna usteda, daleko vise od predvidjenog deficita po ovom proracunu.
drugo, pod hitno bi trebala(pa i novim zaduzenjima, ako mora) pokrenuti velike gradjevinske projekte(dovrsetak autoceste prema dubrovniku i gradnju dvotracne brze pruge prema rijeci, jer je njen lucki potencijal ogroman i samo zahvaljujuci kretenizmu dosadasnjih vlada, slovenski kopar je preuzeo primat nad tom lukom!¨
rijeka jednostavno mora u sto skorijem vremenu(a narocito kad udjemo u eu!) postati glavna luka te eu na ovom dijelu mediterana, jer su karakteristike te luke(dubina mora i sam njen polozaj) takve da ona to jednostavno, mora biti!
pogotovo kad bi se ta zeljeznicka pruga(uz suradnju sa madjarima) protegla i do budimpeste.
pokretanjem tih investicija pokrenuo bi se i gradjevinski sektor iz kojeg je regrutiran najveci broj nezaposlenih u ove dvije godine!
naravno, sve ove investicije bi trebali pratiti, gore vec navedeni timovi, da nas se opet ne ponove neki novi "kalmete" i "zuzuli"!
pod trece, vlada bi morala hitno stvoriti pretpostavke kako bi se privukli strani investitori, ali ne ovi trgovacki, vec oni proizvodjacki.
nove industrijke zone sa jeftinim zemljistem, sredjenom infrastrukturom i uz porezne olaksice, sigurno bi privukle ozbiljne proizvodjace, jer hrvatska uz sve svoje geografske pogodnosti ima i to more(rijecka luka i luka ploce), te izlaz na velike rijecne plovne tokove(vukovar), koje bi svaka pametna vlast znala iskoristiti!¨
dolaskom takvih investitora pokrenuo bi se i ciklus prekvalifikacije nezaposlenih koji bi nakon te prekvalifikacije imali sigurno radno mjesto!¨
kako se te porezna olaksice daju ne odredjeni vremenski rok, drzava bi od uz ovaj treci projekt u kratkom vremenu rijesila veliki dio nezaposlenih, a i vremenom bi se od njega obilato punio drzavni, a i lokalni proracun!¨
cetvrta mjera bi bila dubinska revizija drzavne i lokalne uprave i njena racionalizacija!¨
peta bi bila revizija mirovinskog sektora, a pogotovo revizija svih onih umirovljenika koji se nalaze u najproduktivnijim godinama i medju kojima je najveci broj onih laznih umirovljenika.
cetvrta i peta mjera nisu bez razoga nevedene kao zadnje(u ovom paketu nuznih mjera) jer svima onima koji bi se pojavili kao radni visak, trebalo bi dati alternativno radno mjesto!¨
uostalom, one spadaju vec u domenu dugorocnijih mjera vlade!¨
dugorocno(kad bi sa ovim prvim mjerama konacno izasli iz krize) bi trebalo analizirati sve one potencijale(od izvoznih, pa do poljoprivrednih) koje ova zemlja sigurno ima i koje bi trebala bar za prvo vrijeme trebala potaknuti drzava koja bi od njih i sama imala velike koristi i o kojima smo vec pisali ovdje!¨
znaci, vlada bi trebala razviti strategiju kratkorocnog i dugorocnog razvoja, a ne da se poput propalog bogatasa bavi samo time kako sacuvati standard koji smo samo na zaduzivanju( i potrosnji) do sada imali i kome je definitivno dosao kraj!¨
svaka buduca vlada(jer ova to definitivno nije u stanju napraviti) bi se morala ponasati, jedino kao racionalan poslodavac!

Tko je glasao

edi3, vlada kao racionalni poslodavaca...(!)

Ne hvala. To ne postoji, to su obični činovnici i od njih ništa ne očekujem... Ne očekujem ništa niti od političke klase, oni su još manje profesionalni... Pogrešno je daljnje investiranje u infrastrukturu jer ona već sada nadilazi naše potrebe... Državni aparat neće sam sebe reformirati, to je čista iluzija... Državna poduzeće - piši kući propalo je...

Tko je glasao

richard, ako govorimo o ovoj

richard, ako govorimo o ovoj vlasti, potpuno se slazem sa tobom jer od nje nista pozitivno ni ja ne ocekujem!¨
medjutim, kad pogledamo globalnu ekonomsku krizu, koja je uvjetovana strukturalnom pogreskom neoliberalnog modela kapitalizma koji je tu drzavu svodio samo na te "cinovnike", jasno je da bez te drzavne intervencije u ekonomiji jednostavno nema opstanka jednog drustva, a pogotovo ovog naseg, danas potpuno ekonomski dezorijentiranog drustva.
ako se slozimo s tim da drzava ipak mora intervenirati(jer je uostalom ona i najveci poslodavac), naravno da od nje ocekujem da bude racionalni poslodavac koji ce se voditi logikom profita, a ne idiot koji ne zna sto ce sa tim pustim novcima i koji ih trosi samo na odrzavanje svojih neodrzivih strukturalnih pogresaka, politikanstvo, kriminal i na suludu potrosnju!
ulaganje u infrastrukturu nikad nije promasena investicija, jer bez kvalitetne infrastrukture nema razvoja, naravno.. pod pretpostavkom da se ta ulaganja ne vode po kalmetinim i zuzulovim modelima placanja.
hrvatskoj su sada neophodne upravo takve investicije, jer jedino se na taj nacin moze brzo pokrenuti ova ekonomija.

Tko je glasao

Piši kući propalo je

je netočna teza jer je opljačkano, ali bez obzira na to što je bilo ili nije bilo, smatram da je krajnje suludo govoriti na taj način iz razloga što u kapitalističkim državama jedinice lokalne samouprave kupuju poduzeća kako bi se samofinancirale, a cijela priča je znatno kompleksnija od obične dezavuiranje kroz birtijaški pristup "piši kući propalo je" pa tako imamo intervencije kapitalističkih država u privatni sektor, nacionalizacije provođene upravo u "najvećim" kaptalističkim državama i.t.d.
Rascjepkavanje u sitne privatne elemente nasuprot okrupljavanja na državnom / globalnom nivou, dokazano je pogubno, a u prilog idu i osnovna, temeljna pravila ekonomije prema kojima je znatno povoljnije nabaviti veću količinu inputa ili pak plasirati veću količinu proizvoda...
Vrlo je jednostavna ta "matematika" , a zašto mnogi među nama imaju tolike potrebe za kompliciranjem, pitanje je već za paranormalne sfere...

Provinciopolis

Tko je glasao

državni činovnici

Pogledajmo za trenutak taj naš državni aparat koji bi trebao voditi ekonomiju: hipertrofiran, nefunkcionalan, nestručan, skup, korumpiran... On ne može voditi brigu sam o sebi, a u svrhu zadovoljenja potreba građana i ekonomije, a kamo li da upravlja privrednom strukturom. Izuzetak su neki javni sektori u kojima biznis nema svoj interes, a važni su za funkcioniranje zajednice i države. Tu onda država i lokalna uprava spašava stvar organizirajući i subvencionirajući pružanje tih usluga.
U uvjetima krize kada „velika“ ekonomija dolazi u pitanje (na pr. bankarski sustav u Americi ili automobilska industrija u Njemačkoj...) na ispitu je čitav kapitalistički sustav. Država se umiješa i financijskim injekcijama, novom regulativom, poreznim poticajima... pokušava spasiti što se spasiti daje. Državna uprava, kao niti banke, nema kapaciteta za upravljanje privrednim subjektima.
Prvi potez naše nove države iz početka '90-ih bio je čin podržavljenja svega i svačega. Sada kusamo posljedice tog epohalnog čina (pogreške). Upravo su najvažniji privredni subjekti (kao i drugi segmenti društva) u Hrvatskoj upropašteni od tih neodgovornih, nestručnih i lopovluku sklonih državnih činovnika.

Tko je glasao

Slažem se potpuno s tvojom kritkom

spram dosadašnjih iskustava, ali i dalje tvrdim da Država kao poduzeće ni na koji način nije "nemoguća misija" ili da se takvu mogućnost a priori treba odbaciti etiketom "piši kući propalo je" jer ako u predgrađu Londona ( RH - 4 milijuna stanovnika ) ne postoji dovoljan broj poštenih i kvalitetnih ljudi da organiziraju poslovanje nekolicine ili pak 1 poduzeća onda to nema veze sa Državom kao Poduzećem i u tom slučaju je suludo dezavuirati takovu mogućnost i pritom ne spominjati privatni sektor u jednako negativnom kontekstu kao što je spomenuta "Država kao poduzeće"...
Poptuno jednako ima nesposobnih i lopova u privatnom sektoru pa ne razumijem zašto se istim kriterijem ne služiš po tim pitanjima kao što te kriterije koristiš kada je riječ o Državi kao poduzeću...
Mislim...Nije da baš ne razumijem...Ali ne opravdavam...
Ako sam te dobro razumio...Najbolje je da nitko ništa ne radi jer imamo loših primjera u državnom gospodarenju kao i u privatnom gospodarenju... Ili !?
Nikako ne prihvaćam tezu da se jedno tako maleno područje, društvo ne može organizirati na ispravan, kvalitetan način, a za dobrobit šire zajednice, a ne pojedinca. Ne samo da ne prihvaćam takvu tezu nego sam uvjeenja da je to nužnost uvjetovana vrijednostima održivog razvoja, nužnost koja između ostalog i proizlazi iz činjenice da smo tako "maleni"...

Provinciopolis

Tko je glasao

Iskustva

Prema iskustvima koja imamo vezano za državu kao pametnog privrednika, pa čak i poduzetnika, svaka je sumnjičavost razumljiva.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

koji je smisao gradnje

koji je smisao gradnje autoceste do dubrovnika? brze ceste možda ali autocesta je besmislena jer je broj vozila jednostavno premaleni

nama trebaju investicije koje se vraćaju brzo i koje imaju jasan ekonomski a ne politički potencijal; složio bih se da nam treba žestoka željeznička mreža ali definitivno ne i autoput do dubrovnika

Tko je glasao

bitni smisao je u tome sto za

bitni smisao je u tome sto za razliku od autoputa brzu cestu ne mozes naplacivati, pa tako ni vracati ulozeno!¨
gradnja autoputa do dubrovnika ima daleko veci smisao nego li autoput do siska, jer gradnjom te donice (uz onu od zute lokve prema rijeci), razvili bi jos vise potencijal naseg turizma, a ako smo bash toliki idioti da to ne znamo iskoristiti, dobili bi bar naknadu za koristenja te autoceste od onih pustih turista koji bi se slili tim pravcem prema crnoj gori, albaniji i grckoj i koje planiraju nastaviti gradnju te jadransko-jonske autoceste sve do svojih odredista!¨

Tko je glasao

zaboravljaš da je u tom paketu famozni pelješki most

to ne zaposli niti desetinu koliko bi zaposlili radovi na raznim drugim infrastrukturnim projektima - pratili smo poplave - reguliranje rijeka, podizanje nasipa, navodnjavanje....(neće vratiti lovu, ali sigurno poplave neće sgtvoriti enormnu štetu), onda za kompezaciju hidroelektrane umjesto mostova po Zg i drugdje, koje odmah vraćaju, želejeznica, obnova trasa za brze vlakove....da pače obične ceste ako ih je više i vode u razne krajeve dovode i šire turizam raznim područjima kojih fla bogu imamo, zjape beživotno i bez sadržaja, ujedno vraća život manjim mjestima

Tko je glasao

zasto bi u tom paketu

zasto bi u tom paketu peljeski most trebao biti obavezujuce rijesenje?
to sto su ovi lopovi preko svojih off shore poduzeca(koje vodi nizozemski odvjetnicki ured, mos mislit!?) pokupovali puste terene oko peljeskog mosta po bagatelnoj cijeni dok sitnozubani nisu ni sanjali o gradnji tog mosta, nije nikakva obavezujuca forma za gradnju tog autoputa, vec dapache!¨
da se mene pita, za pet minuta bi rijesio problem te dionice kroz bih(jer i njima bi to bilo u interesu) i to bez ikakvih granica, a podrucje sjeverne strane peljesca bi proglasio nacionalnim parkom, pa neka ti lopovi ostanu bez tog novca!¨:)

Tko je glasao

to da, kroz BIh

dobro i njima i nama, ovako sa ovom umobolnom izmišljotinom od mosta šteta i njima i nama
ali trenutno imamo preće stvari, da nije potrošnja na duge staze, zaposli više ljudi, takođe lova iz eu fondova dijelom

Tko je glasao

..složio bih se da nam treba

..složio bih se da nam treba žestoka željeznička mreža...
Neka tu željeznicu onda grade investitori koji misle da se to isplati,
država / mi nemamo novaca.

Tko je glasao

zbog cega bi se gradnja

zbog cega bi se gradnja zeljeznicke infrastrukture isplatila privatnim investitorima, a nebi drzavi!?
kad bi se i nasao neki drzavni idiot koji bi dozvolio da u gradnju tih pruga uloze neki drugi(pa makar dobili i koncesiju na 30 godina, kao sto je vec raspisano za zagrebacki aerodrom) vjeruj mi da bi i zagrebacki aerodrom naglo profitirao od slijetanja privatnih aviona tih investitora koji bi itekako znali kapitalizirati tu nasu glupost.

Tko je glasao

...idiot koji bi dozvolio da

...idiot koji bi dozvolio da u gradnju tih pruga uloze neki drugi(pa makar dobili i koncesiju na 30 godina,...
za koliko godina će se isplatit ove dionice autocesta, od Karlovca na jug? Ima li itko taj podatak?
Za koliko godina će se isplatit Pelješki most? Za koliko godina će se isplatit ta spomenuta željeznička pruga?
ili su njihovi učinci toliko neprocjenjivi da je to neumjesno pitat? ("infrastruktura se uvijek isplati"?)

Tko je glasao

za koliko godina će se

za koliko godina će se isplatit ove dionice autocesta, od Karlovca na jug? Ima li itko taj podatak?

Podataka o isplativosti ceste naravno nema, ali je sigurno da se je autocesta uskoj manjini hrvatskih gradjana već višestruko isplatila, čak ih učinila znatno imućnijima nego ranije. Tu ne mislim na kriminalce iz političke i gradjevinske sfere.

Ako se izračuna ukupna vrijednost porasta nekretnina duž ceste a posebno u Dalmaciji, koja se može pripisati autocesti, dobici nisu beznačajni. Problem je "samo" u tome što su ti dobici u smislu efekta na realnu ekonomiju problematični (generalno napuhavanje cijena nekretnina s poznatuim posljedicama) i ograničeni na vlasnike tih nekretnina koji ih (i ako) prodaju, i koji su ih, ni krivi ni dužni ostvarili besplatno, na račun svih.

Autocestu otplaćuju svi kroz cestarine i cijene benzina.

The Observer

Tko je glasao

Protuteža

Ako se izračuna ukupna vrijednost porasta nekretnina duž ceste a posebno u Dalmaciji, koja se može pripisati autocesti, dobici nisu beznačajni.

Ima to svoju protutežu jer je na starim putnim pravcima za skoro jednak omjer smanjena vrijednost nekretnina. Uz to je dio uslužnog sektora, naročito restorani i mali hoteli, konačišta, auto servisi itd skoro doslovno bankrotirali.

Tko je glasao

greška

greška

Tko je glasao

To vrijedi za

To vrijedi za unutrašnjost.

Poanta je da u ekonomsko-fiskalnom sistemu kakav imamo, većina neposredne koristi od javnih investicija u infrastrukturu se realizira u smislu povećanja tržišne vrijednosti privatne imovine u sferi utjecaja investicije, što u najvećem dijelu i neokrnjeno pripadne vlasnicima, a tek marginalno utječe na prihode lokalnih zajednica i države. Osim toga, tako se zadržava i potiče neproduktivna alokacija vrijednog i gospodarski izuzetno potentnog prostora koji je "otvorila" i približila autocesta, pa se umjesto u snažnog generatora razvoja pretvara u špekulativnu deponiju mrtvih kapitala. Time su efekti tih investicija na ukupnu efikasnost društva preslabi a da bi se moglo govoriti o brzoj isplativosti.

The Observer

Tko je glasao

Isplativost

Kad smo već kod infrastrukturnih projekata koji su isplativi manjini (recimo meni, tj. svima koji su na ovaj ili onaj način vezani za hrvatske otoke ;), zašto se ne bi uložilo u vodovodnu infrastrukturu otoka od kojih mnogi još nemaju nikakvu vodu osim one koju im bog da?!

I još da citiram grafit s Dugog otoka - "HOĆEMO BRZI INTERNET!"

U usporedbi sa pelješkim mostom, autocestama, željeznicom itd, ovi su projekti financijski beznačajni a višestruko bi poboljšali kvalitetu otočana, privukli nove stanovnike, mladi bi ostajali, maslinarstvo ne bi ovisilo osključivo o tome hoće li pasti kiša za Velu Gospu, a indeks sreće lokalnog stanovništva bi skočio za milion posto!

Više manjih pametnih akcija na lokalnom nivou mi se čine kao realniji i izgledniji plan od nekog megalomanskog visokorizičnog new deala.

(E da, usporedno s polaganjem cijevi, mogli bi se polagati i kablovi...)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

e-zdravstvo!!

Evo, još malo pa će Milinović uvesti brzi internet u zadnje rupe ne hrvatskoj svirali!!
Bit ćemo umreženi 100 na sat! (postoje kablovi, ali to treba pitat barbu Mudrinića)

Pitanje isplativosti vodovodne infrastrukture vs. pitanje isplativosti vodonosaca?

Ne, ne! Nema vodovoda.. više se isplate vodonosci!

Tko je glasao

"HOĆEMO BRZI INTERNET!"

Pun mi je k...c tih otočana . Hvarani hoće brzi trajekt, ovi s dugog otoka brzi internet , bračani brzu spizu a lastovčani brzi seks.
Svi nigde žure.

Tko je glasao

bude li pismorad i dalje

bude li pismorad i dalje naplacivao signalizaciju kao i do sada www.dnevno.hr/..._/206022.html i budu li je razni zuzuli odrzavali, onda se ta dionica sigurno nikad nece isplatiti¨!
to je bar sigurno!:)
gradnjom te zeljeznicke infrastrukture odmah bi zaposlilo niz gradjevinskih poduzeca koja su sad pred kolapsom, a i veliki dio nezaposlenih sa zavoda za nezaposlene(zavod za zaposljavanje to sigurno nije) bi se zaposlio!¨
a o dugorocnoj isplativosti sam vec napisao clanak dolje!:)

Tko je glasao

Ni postojeće se ne isplate

Ni postojeće se ne isplate najbolje da ih srušimo i prodamo u staro željezo.
Poljoprivreda se ne isplati- zatvorimo farme i prodajmo traktore
Hoteli se ne isplate- zatvorimo hotele

ništa se ne isplati-svi u mirovinu

Tko je glasao

o transportu željeznicom

Ni postojeće se ne isplate najbolje da ih srušimo i prodamo u staro željezo

Govorimo o transportu željeznicom.

Ne isplate se jer pruga omogućava 60km/sat, jer nije osuvremenjena.
U isto vrijeme je razvijen cestovni promet i preuzeo najveći dio nekadašnjeg transporta roba željeznicom. Čak i da se pruge poprave mnogo će vremena i truda trebati da se vrati dio prevoza opet na željeznice.
Cijene transporta željeznicom su prevelike za kvalitet usluge koju nude. Osim toga nastao je i problem usitnjenosti i privremenih prekida transporta u ratu, zbog novih zemalja i granica i problem što se masovne robe koje su najviše u strukturi željezničkog prevoza sve manje proizvode.

Tko je glasao

gledaj bube, normalne drzave

gledaj bube, normalne drzave i ulazu u svoju zeljeznicku infrastrukturu da nebi bile na¨austrugarskoj razini hrvatske, u kojoj se na vecini njenih pruga voze te brzine od 60 km na sat.¨
teretni transporti i ro-la prevoz(zeljeznicki prevoz kamiona i slepera) na zapadu voze vlakovi brzinom i od 120 km na sat!¨
o putnickim brzinama ne treba posebno ni govoriti!¨
kad usporedis tu brzinu od 120 kilometara na sat, sa ogranicenom brzinom slepera od 80 km/sat i kad uzmes onaj zakonski parametar o obaveznom odmoru vozaca kamiona koji nakon 5 sati mora imati 30 minuta obaveznog odmora i koji u jednom danu ne smije voziti dulje od 8 sati(a u ro-la kompozicijama tog ogranicenja nema, a i imaju spavaca kola i puni komfor za te vozace)..mislim da je u takvim okolnostima, ta "logika" cestovnog prevoza tereta vrlo upitna, zar ne!?¨
kad tome pridodamo i sve vece ekoloske problemete i problem zagadjivanja, te sve vecu cijenu nafte(koja ce biti sve veca), mislim da je zeljeznica nasa jedina svijetla buducnost!:)

Tko je glasao

U normalnim državama

U normalnim državama željeznica je preferirano prijevozno sredstvo, kako za prijevoz tereta, tako i za prijevoz putnika. U Francuskoj je za duga putovanja željeznica nadmašila avio prijevoz. U Sloveniji možeš živjeti u Ljubljani, a raditi u Mariboru, zahvaljujući željeznici. Međutim, kod nas je željeznica u katastrofalnom stanju, a već su u nju upumpani silni novci. Ja mislim da mi nemamo tu snagu i da nismo u stanju financirati tako velik zahvat. Željeznicu bi trebalo po meni dati u koncesiju onome tko bi ju modernizirao, kad bismo takvog dudeka uopće našli.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

brzinska dvotracna pruga

brzinska dvotracna pruga rijeka-zagreb-botovo bi kostala oko 3,65 milijardi eura!¨
u 2012g hrvatska iz eu fondova ima na raspolaganju 700 milijuna nepovratnih eura za gradnju te infrastrukture, tako da bi stvarna cijena kostanja te pruge bila ispod 3 milijarde eura!¨
kad to usporedimo sa cijenom gradnje peljeskog mosta(2 milijarde kuna), ili sa kalmetinom cijenom gradnje autoputa koja je od nekadasnjih 4 poskupila na prosjecnih 17 milijuna eura po kilometru, to i nije neka velika investicija s obzirom na njenu isplativost.

Tko je glasao

Da, samo gdje su ti garancije

Da, samo gdje su ti garancije da i cijena pruge neće mutirati po "Kalmetinu modelu"?

(Baš sam primijetila kako je naslov dnevnika "Brzi vlak", a mi - o željeznici ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Masa privatnika je dobivala

Masa privatnika je dobivala poticaj od države kod zapošljavanja radnika. Imali su ljude tri mjeseca, platili im nisu ni pol ugovorene plače i poslje toga su zaposlili novog. Nisu za te ljude uplačivali u zdrastveni a ni u penzini fond, no država je plačala lječenje tih ljudi.
Da ne govorimo o tome da konstantno zapošljavaju na crno radnike iz drugih država.

Te investicije se nisu nikad vratile

Tko je glasao

nama trebaju investicije koje

nama trebaju investicije koje se vraćaju brzo i koje imaju jasan ekonomski a ne politički potencijal; složio bih se da nam treba žestoka željeznička mreža ali definitivno ne i autoput do dubrovnika

samo je problem što za malo i srednje poduzetništvo koje je sposobno stvarati radna mjesta osim promjene zakonske regulative (jer ova represivna jednostavno ne ide) potrebno barem 5-10 godina sustavnog ulaganja u znanje kako pojedinaca koji su poduzetnici tako i ulaganja u obrazovanje društva kao cjeline i to prije svega radi stvaranja inženjera i sličnih zanimanja baziranih na prirodnim znanostima.

po meni nema brze recepture koja je dugoročno održiva. potrebni su radikalni zahvati u parazitsko društvo (odmah), promjena legaslative (odmah) tako da se stimulira rad i smanji represija prema radu, skromnost društva kao cjeline i strpljenje.

Kada je Hanibal došao pred Rim tada je društvena struktura Rima reagirala tako su žene topile svoj nakit, prodavale dragulje i svako bogatstvo stavljale u funkciju obrane od kartažana. Bogati pojedinci su sami plaćali posade na ratnim borodovima (koje su kasnije odlučujuću ulogu u obrani Rima jer su prekinuli dostavu svježih snaga Hanibalu i dugoročno ga iscrpile). Društvo kao cjelina je dalo svoj maksimum u obrani svoje slobode. Jedan grčki diplomat je rako da je Rim nemam sa više glava, kada joj jednu odsjećeš odmah izrasta druga i oporavlja se. Mi smo imali nacionalni ponos za vrijeme domovinskog rata ali smo izgubili tu nacionalnu koheziju. Sada smo kao društvo razočarano (zbog silnih korupcijskih afera) ukoliko želimo opstati morati ćemo pronaći unutarnju snagu za radikalne zahvate i prije svega stvaranje ekonomske neovisnosti (koja za sobom poteže brojne zahvate koje moramo učiniti).

Tko je glasao

ne slažem se

postoje stvari koje se mogu raditi kratkoročno, srednjeročno i dugoročno

kratkoročno moramo smisliti način na koji ćemo zaposliti maksimum ljudi pa makar i nakon tog roka cijeli taj business propao

srednjeročno moramo te iste ljude osposobiti za neki drugi posao koji stvara dodanu vrijednost i koji čini našu industriju konkurentnom na regionalnom i svjetskom tržištu

dugoročno moramo sagraditi okvir koji je održivđ

svaki od ovih segmenata se rješava drugačijim alatima

Tko je glasao

normalno da ćeš raditi stvari

normalno da ćeš raditi stvari kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. ali suština ovog ekonomskog modela je kriva i tu nema pomoći. ukoliko napraviš kratkorčne mjere i ne promjeniš obrzac ponašanja za dve godine opet ista priča.

Tko je glasao

Baš tako.... :) sjećate li se

Baš tako....
:) sjećate li se filma Ninočka (ja ne baš najjasnije) , ali od cjelokupne "limunade" usjekla mi se u sjećanje rečenica :" već se dvadeset godina divim vašoj pjatoljetki"

Iako sam veliki pobornik racionalnih pristupa i dobrog planiranja, pitam se tko bi to ostvario u ovom društvu, gdje je sve podređeno kočenju realnog sektora. Pa mi smo 20 godina države iskoristili da do savršenstva dovedemo sustav pogodovanja i kočenja realnog sektora. Administracija nas je progutala i cjedi zadnje iverje kostiju iz onih koji rade . Još uvijek se logaritamski multiplicira i sve više se zapetljavamo u nepotrebne propise, koji imaju jedinu svrhu da opravdaju postojanje ogromnog aparata zadovoljnog samim sobom i spremnog da uništi sve na putu svog opstanka i svojih privilegija.

Najprije je pedeset godina ovaj narod odgajan da nemože biti toliko malo plaćen, koliko malo može raditi, pa onda dvadest godina gleda u negativne idole i živi ko pijani milioner. Logikom stvari, da se sutra žustro krene sa najsavršenijim planovima, treba nam barem sedamdeset godina da ispravimo "krivu Drinu".
Misli li se na sedamdeset godina, kad govorimo da se prekonoć nemože ništa odraditi???????? Bojim se da to tak nebu išlo :)

Tko je glasao

tamo gdje vječno sunce sja...

Tooo edi ;)
Kad sam prošle godine gledala OVAJ prilog na CNN-u koji se vrtio naizmjence sa spotom naše HTZ došlo mi je da lupam glavom u zid.
Ja više nemam riječi na nesnalaženje svih koji dođu i okuse vlast. Ko da im vrane ispiju mozak, a sve je tako jednostavno za posložit stvari i krenut naprijed.
Kristalno je jasno da se želi biti i ostati na vlasti po svaku cijenu, pa taman da ti narod crkava na ulici ko u nekoj afričkoj zemlji.
Nego edi, ti pokreni stvari doma, posloži ekipu za budućnost, obavezno mraka uzmi za financ ministra i javi kad brodovi budu nakrcani za izvoz. ostalo je moja briga :))))

Tko je glasao

Mudre savjete (ako ih uspije

Mudre savjete (ako ih uspije prepoznati) koje Đuro u funkciju stavi danas, svoje će rezultate početi pokazivati u času kada on već dugo vremena neće biti ministar.
Problem je sto ova vlast bilo koji savjet tesko da bi prihvatila jer svaki savjet koji oslobadja privredu i privredjivanje balasta birokracije i prevelikog drzavnog aparata te brojnih klijentelistickih parazita koji sisu ono malo preostale krvi iz iscrpljenog hrvatskog organizma donosi neminovni pad nakon parlamentarnih izbora i samim time prestaje zastita od pravosudnih organa (ili mozda ne prestaje?).

Tko je glasao

smanjiti birokraciju

smanjiti birokraciju, namete, omogućiti proizvodnju. hrvatska je još uvijek dovoljno bogata zemlja koja bi mogla proizvoditi a ne uvoziti. doduše uvozni trgovački lobi bi ostao bez zarada koje mu omogućuju lagodan život ali bi se mogli zaposliti nezaposleni. umjesto da se na plodnoj zemlji uzgajaju mine, šikare i golf igrališta mogli bi se razvijati eko poljoprivreda i dio izvoziti. hrana u svijetu postaje sve skuplja, pogotovo eko proizvodi.

w. ;)

Tko je glasao

red proizvodnje, red investicija, red izbora..

Popijač je izgubio utakmicu, ali i loptu.
Onog trena kada je ispustio priliku da dođe do promjene ZOR-a izgubio je kompas, i jedino što mu je preostalo je da se učlani u HDZ i okrene leđa pravim radnicima.
Jer radnici su u hrvatskoj podijeljeni na privilegirane i potlačene, a on je stao na stranu privilegiranih. Da je napravio propuh sa novim ZOR-om već danas bi imali kvalitetnije javne službe, od zdravstva do državnih poduzeća. Ovako, ostatak privilegiranih po svojim pravima ponašaju se bahato naspram onih koji ih hrane i pune njihove mješine, a to su oni koji rade i ne primaju plaću, obrtnici, mali i srednji podzetnici koji krvare i kojima se zabijaju čavli u leđa. Tako je Popijač stao na stranu krupnog kapitala i neradnika, čast iznimkama.
Kada je zasjeo u ministarsku fotelju bila su mu puna usta, kao i vladi, proizvodnje i izvoza, pa su onda uvidjevši da ne znaju kako to pokrenuti, okrenuli mlin na investicije, i uveli Miloševića u igru ledene babe.
Dakle, jedan red proizvodnje i izvoza, pa onda investicija a koje zapravo neće donijeti neki veliki porast zaposlenih. Zašto se ko slijepci drže eu direktiva kad može i drukčije i bolje?
A upravo to bolje treba odraditi resorni ministar, koji trenutno mantra o investicijskom ciklusu, što god to značilo.

Tko je glasao

negdje krajem devedesetih

negdje krajem devedesetih imali smo BDP koji koliko-toliko odgovara BDP-u kojeg imamo danas. Tada smo imali oko 1.8 milijuna zaposlenih, a danas ih imamo samo 1.4 milijuna.
Lapsus! Osamdesetih!
Nego, koliko je u tih 1.8 milijuna zaposlenih činila javna uprava? O kojem je broju riječ? I koliko se može uspoređivati sa sadašnjim stanjem budući da je tada Beograd bio upravno središte cijele države što je automatski podrazumijevalo i najveću koncentraciju javne uprave.

Tko je glasao

imaš pravo, osamdesetih što

imaš pravo, osamdesetih

što se tiče administracije, mislim da se varaš jer je država bila federalna i sve institucije su postojale i na razini republike i federalno, tako da ne vjerujem da je razlika velika
u času kada je 2000te preuzeta državna uprava imali smo oko 220.000 ljudi (ukupno, dakle moje poimanje javne uprave su svi oni koji iz proračuna dobijaju plaću), krajem 2003 ih je bilo oko 190.000, a danas ih imamo oko 320.000

Tko je glasao

Neznam kolika je razlika, no

Neznam kolika je razlika, no Beogradom je dominirao kvartarni sektor, dok je Zagrebom tercijarni. Uspostavom samostalnosti to se promijenilo. Pozicija glavnog grada nosi svoje i Zagrebom počinje dominirati kvartarni sektor. A tu su još i županije kojih prije nema.
Glede rasta javnog sektora u RH slažem se. No dio toga ide lokalnu samoupravu. A što se centralne države tiče uglavnom se bijes javnosti usmjerava na nekakve fiktivne birokrate koji premeću papire po ministarstvima a nitko se nije spreman uhvatiti u koštac sa školstvom. Svake godine sve manje djece školske dobi a broj nastavnika ne pada. I kad se dirne u to eto bijesnih sindikata sa pričom o zemlji znanja. A nikakve kauzalne veze nema. Manje djece na jednog nastavnika ide u Hrvatskoj nego u Finskoj.

Tko je glasao

Rast produktivnosti

"i taj rast će se crpiti iz daljnjeg rasta produktivnosti onih koji su uspjeli zadržati radno mjesto"

Unutar tog rasta produktivnosti skriva se dosta prikrivenog a potrebitog i mogućeg zapošljavanja.

Uzmimo recimo Agrokor koji zapošljava cca 40 000 ljudi,recimo da je 2000 njih pod managerskim ugovorima i njih izostavljamo,
pa onda recimo da samo 50 % tih ljudi odradi a ne plati im se 1 radni sat prekovremeno svaki dan (uzmite ovo kao
vrlo benevolentnu procjenu jer osobno znam da je situacija puno gora).

Jednostavnom matematikom dolazimo do brojke od 19 000 radnih sati svaki dan ,e onda to podijelimo sa 8 pošto to jest radno vrijeme
odredjeno ugovorom pa dodjemo do 2375 radnih dana (odradjenih ali neplaćenih) pa sad ajmo reć da je zbog efektivnosti i gorljivosti samo pola toga realno
dolazimo do brojke od 1187 potencijalnih radnih mjesta koja bi se trebala otvoriti što jest navodno državni interes, medjutim to traži
jedan veliki preduvjet koji se zove POŠTIVANJE ODREDBI UGOVORA i državnu prisilu koja će drakonski kažnjavati svakoga tko se toga ne pridržava.

Reanimator

Tko je glasao

jedan veliki preduvjet koji

jedan veliki preduvjet koji se zove POŠTIVANJE ODREDBI UGOVORA i državnu prisilu koja će drakonski kažnjavati svakoga tko se toga ne pridržava.

pa to država već radi. i to radi kazni, ne radi dobrobiti ičije. i činjenica da to radi je očajno glupo jer uz takvu represiju doći ćeš do 350 000 zaposlenih za sekundu (jedna stvar je kako ti kažeš 1187 potencijalnih radnih mjesta a druga stvar je činjenica da to nema tko platiti). a onda imamo slijedeći korak, valjda 400 000, pa onda 500 000 itd itd...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci