Tagovi

Kritika desnim opcijama Hrvatske

Poštujem sve politi?ke opcije, posebno one organizirane i dosljedne. Pisao sam o problemima i nadi centra, a možda ?u pisati o ljevici, tako da ne bih želio da se ovo shvati kao provokacija, nego kao pomo? formiranja ponajprije konzervativne politi?ke misli i konzervativne politi?ke stranke. Apeliram i na pove?anje razine politi?ke kulture jer sam primjetio izrazitu nekulturu kod ekstremnih opcija desno i lijevo. Napomena se sastoji u tome da ne dijelim stav politike desnog centra i dr. politika koje u dnevniku spominjem, niti zastupam bilo ?ije interese, osim interesa Hrvatske i želje za boljitkom u zemlji. Dakle, ovo pišem u najboljoj namjeri.

Eto mi hrpa minusa i negativnih komentara...

Nova nada hrvatske politike - nadam se

Što nedostaje politi?koj ponudi u Hrvatskoj? Koji ideali i koji program? Svatko na pollitici tu ima svoj odgovor. Ne mogu se oteti ?injenici da ipak veliku ve?inu vremena pri?amo o desnom i lijevom centru, a rijetko o centru kao nekakvom snažnom politi?kom faktoru. Smatram da nam nedostaje raznolikost i nažalost vjerojatno su gra?ani sami "pojeli" tu raznolikost dijeljenjem na crveno, crno, lijevo i desno.

Dvostruko lice

Dvostruko lice u javnosti nije ništa novo. Zabilježio sam nekoliko bisera u zadnje vrijeme:

Toliko buke i prašine oko studentskih prosvjeda. Cijela javna rasprava ?ak i na HRT-u... Predstavnici ministarstva obrazovanja su branili svoje dosadašnje poteze. Tada, prije samo nekoliko mjeseci nije bilo za redovne studente koji izvršavaju obveze. Tek sada ih je Vlada odlu?ila financirati, a niti to još nije sigurno. Smatram da su studenti u zadnjim prosvjedima previše tražili, no sada ?e izgleda Vlada predložiti razuman zakon. Netko bi trebao odgovarati za vremensko odstupanje i pritom ne upirem prstom samo na jednog predsjedni?kog kandidata. Tada su govorili nema novca.

Vlado Gotovac danas?

Povodom ?estih upita braniteljima o tome za kakvu su se oni Hrvatsku borili želim se složiti oko toga da nije bio njihov zadatak obaviti baš cijeli posao i formirati strukturu države. Oni su na bojištu ostvarili pobjedu i u?inili upravo ono što su trebali. Na tome im trebamo ostati zahvalni. Što se ti?e formiranja države, to je trebao biti zadatak politi?ara. Moje mišljenje je da smo tu napravili najviše grešaka, pogotovo pri izboru politi?ara koji su svojom arogancijom i nesposobnoš?u sustavno donosili pogrešne odluke. Zato povodom ovih izbora želim pomo?i ljudima pri njihovoj odluci. Želim tako?er istaknuti ?injenicu da se nismo puno pomaknuli od loše situacije i zbog toga iz povijesti moramo još uvijek jako puno u?iti. Skloni smo zaboravu i vjeri u prazna obe?anja. Zaboravljamo i dobro i loše, a nemamo kriti?ki pristup prema svemu što ?ujemo. Danas imamo kakvu-takvu demokraciju u usporedbi sa ratnim vremenima i možda je ovo jedna od posljednjih prilika skretanja na bolji put.

Radnici vs. menadžeri i politikanti

Ispri?ao bih pri?u o mnogim hrvatskim velikim poduze?ima iz razli?itih kutova. Postoje pri?e gdje primjerice radnici sa trake govore o neko? snažnom i velikom poduze?u koje je propalo ?uvenom privatizacijom. Postoje menadžeri koji odbijaju insinuacije „stoke sitnog zuba“, postoje menadžeri koji govore da ta poduze?a nikada nisu niti imala perspektivu, postoje politi?ari koji su naizgled pasivni i nevini u cijeloj pri?i gdje navodno zlo?esti menadžeri jedu imovinu. Postoje i tržišna stvarnost, pregovori i konkurencija me?u poduze?ima.

Za opis situacije bih se poslužio jednim prehrambenim i farmaceutskim divom. Podravka je veliko i uspješno poduze?e ve? desetlje?ima, profitabilno, uz veliku imovinu. Mislim kako su ovo osnovni preduvijeti koje treba zadovoljiti neko poduze?e da bi ga napali politi?ari. Godinama se tamo uzgajaju razli?iti fikusi, prijatelji, ro?aci, financijeri politi?kih kampanja, nesposobni menadžeri rame uz rame sa sposobnima. Sve te pla?e nepotrebnim ljudima su golemi, ali ne i jedini trošak. Zbog toga se sposobni vjerojatno osje?aju kao u živom blatu jer nesposobni su ogroman teret.

Uvo?enje EUra

Otvorene su meni osobno jako o?ekivane teme vezane uz Ustav i pristupanje Europskoj Uniji. Ve? sam u jednom komentaru najavio ovaj dnevnik. Pisao bih o jednoj možda slabije zastupljenoj temi – negativnim stranama pristupanja Europskoj Uniji. Op?enito smatram da je ve?ina ?lanova pollitika.com dobro upoznata sa prednostima ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Uglavnom vjerojatno svi ipak razumijemo da bi najpozitivnije bilo usvajanje mnogih tzv. „europskih kriterija“ u razli?itim sferama, od ponašanja prosje?nog gra?anina do politi?ke utakmice, otvoreno tržište itd... S obzirom da rijetko nalazim argumentirana razmišljanja o negativnim stranama Europske Unije, želio bih pisati upravo o tome. Cilj mi je otvoriti raspravu zbog kvalitetnije odluke „za“ ili „protiv“. Tako?er, želio bih ukazati na ?injenicu da je vrlo složeno i komplicirano predvidjeti stvarnu situaciju Hrvatske nakon ulaska u EU, tj. kakve koristi ?e biti od toga i što ?emo konkretno morati u?initi kao kontrauslugu (ne mislim samo na grani?na pitanja i sl., nego na neke konstantne eksternalije s naše strane). Dakle, što ?emo dobiti, nakon što nešto ponudimo i što nudimo...

Traži se izbornik, pardon predsjednik

Nakon posljednjih zbivanja prisiljen sam napisati novi tekst. Po?ela je potraga za važnim državnim funkcijama.

Lobiranje

Pojam lobiranje je nastao u Engleskoj od rije?i „lobby“ zbog toga što su se zastupnici engleskog parlamenta nalazili s predstavnicima razli?itih interesnih skupina u predvorju (lobby-u) Donjeg doma. Ovakva definicija može poslužiti danas jer nije izgubila svoju bit. Može se samo prenositi na razli?ite sfere. Lobiranje je jednostavno re?eno, nastojanje interesnih skupina da utje?u na one koji donose odluke. Usredoto?io bih se na širi pojam lobiranja koji bi uklju?io sve vrste lobiranja na podru?ju Europe. Danas kad malo promotrite politi?ku kartu Europe, do?ete do zaklju?ka da je pola zemalja u EU. Još kad zbrojite teritorij i shvatite da je ve?ina preostalih zemalja u pregovorima, lako zaklju?ujete da tu postoji nekakva zamišljena mreža koja povezuje mnogo toga. Najpogodnije tlo za lobiranje, ako mene pitate... Važno je razumijeti da pod lobiranje možemo svrstati pod isti plašt diplomaciju i lobiste privatnog sektora i razli?itih udruženja. To je zato što se oni vrlo ?esto susretnu kao sile razli?itog usmjerenja. Ravnoteža se uvijek postigne, naravno, ovisno o tome koje su sile zajedno i koliko su snažne. Nadam se da nije apstraktno.

Državni prora?un

Zadnjih mjeseci se neozbiljno raspravlja o prora?unu, donose se kozmeti?ki rebalansi i zbog toga bih želio napisati nešto osnovno o prora?unu. Izrazito sam razo?aran nastupima zastupnika u Saboru i svim dosadašnjim rebalansima koji imaju veliki upitnik. Tako?er se u javnosti stavlja pogrešna slika vezana uz uštede. Naime, mnoge uštede se mogu ostvariti i izmijenom nekih zakona kao npr. zakona o regionalnoj i lokalnoj samoupravi. O tome sam mnogo pisao u prošlom dnevniku koji sam zbog toga nazvao "Antirecesijske mjere". Osim toga, u uvodu želim jasno izraziti svoje mišljenje uz zablude oko prora?unskog deficita. Nije to tako komplicirano... Bilo bi jako dobro kad bi kona?no Sabor ako ne iz ekonomskih, onda iz ?isto psiholoških razloga usvojio prora?un bez deficita. Pokraj toga se još uvijek može ostvariti kvalitetna ekspanzijska fiskalna politika. Tijekom zadnjih mjesec dana na pollitika.com su razni ljudi kroz dnevnike i komentare spomenuli razli?ite uštede koje bi u ukupnom iznosu sigurno premašili 10 milijardi kuna. Mnogo je to novca koji bi gotovo sigurno jam?io nulti deficit.

Reakcija na ?lanak u jutarnjem

Danas je u jutarnjem objavljen zanimljiv ?lanak. U tom ?lanku reporterka Forbesa govori o razli?itim aktualnostima za vrijeme krize u SAD-u i Hrvatskoj, investicijskom bankarstvu, komparira itd. Sve je to toliko površno napisano da sam odlu?io reagirati jer ovim se javnosti (namjerno ili nenamjerno) plasira odre?eno mišljenje koje baš nema previše veze sa realnoš?u...

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci