Tagovi

5 smrtnih grijeha SDP-ove kampanje

Prije nekoliko dana zamoljen sam da kompariram izborne kampanje HDZ-a i SDP-a. Na istu zamolbu odgovorio sam jednom, jedinom rečenicom. „HDZ vodi kampanju, a SDP se igra kampanje“

Za one koji nisu shvatili, pojasnit ću. Kampanja (franc. campagne) je rat. Za pobjedu u ratu nije dovoljna samo želja, već je prvenstveno potrebna dobro postavljena strategija temeljena na slabostima protivnika i svojim komparativnim prednostima. Da bi vam što kvalitetnije mogao objasniti i jasnije predočiti dobro postavljenu kampanju HDZ-a i potpuno promašenu strategiju SDP-ove kampanje te sve nedosljednosti njene provedbe, vratit ću nas na tren u blisku prošlost.

Sanader vs Milanović vs Čačić alias Arogantni vs Egocentrični vs Bahati (4. završni dio)

Nakon što sam u prvome dijelu izvukao opću crtu, u drugom i trećem dijelu secirao najvažnije elemente neverbalne i verbalne komunikacije javnih nastupa Sanadera, Milanovića i Čačić, došli smo do samog Grand finalea. Preostaje mi samo ponovno posložiti raščlanjenje elemente u završni mozaik (interpretacija) i njemu pridodati karakter naših aktera kako bi slika svakog od njih postala potpuna.

Sanader vs Milanović vs Čačić (3. dio)

Da li je to bilo Božje djelo ili evolucijski slijed sasvim svejedno, no mi ljudi jedini na ovoj planeti imamo mogućnost komuniciranja složenim glasovnim signalima (riječima uobličenim u jednostavne ili složene rečenice). Verbalnim izražavanjem šaljemo poruke, dobre ili loše, razumljive ili nerazumljive, jednostavne ili komplicirane, ovisi isključivo o našim sposobnostima uobličavanja poruka. I upravo tu dolazimo do ključnog dijela. Procjena potrebne formulacije da bi poruka bila shvatljiva onome kome je upućena je ključni elemenat da bi naša poruka bila shvaćena upravo onako kako mi to želimo. Jer nije svejedno da li poruku odašiljete obrazovanoj ili neobrazovanoj osobi, navijačkoj skupini ili akademskoj zajednici (karikiram). Znate iz vlastitog iskustva koliko puta je ono što ste mislili i izrekli bili krivo shvaćeno, pa čak u tolikoj mjeri da je ta vaša izjava dovela do ljutnje druge strane ili čak svađe. Razlog je jednostavan. Vaša poruka nije bila dovoljno dobro formulirana ili dobro intonirana. A kako poruke uobličavaju i izgovaraju naši junaci, doznati ćemo nakon analize njihovog verbalnog izražavanja.

B) PARAVERBALNA KOMUNIKACIJA

Sanader vs Milanović vs Čačić (Bez milosti - 2. dio)

Ako sam u prvome dijelu recenziranja medijskih nastupa Sanadera, Milanovića i Čačića, samo generalno i ovlaš prošao po ukupnom dojmu koji junaci ove priče ostavljaju prilikom svog nastupa, u drugome dijelu, a možete ga nazvati i „Bez milosti“ donosim seciranje većine sastavnih elemenata koji u svom ukupnom zbroju donose generalni dojam koji o navedenim politiračima stječe svako od nas. Prilikom pripremanja ove analize nastojao sam minimalizirati subjektivnost osobnog dojma koji su tijekom proteklih godina ili mjeseci spomenuti akteri ostavili na mene i maksimalno se fokusirati na pažnju koju svakom od bitnih komunikacijskih elemenata oni pridaju, te koliko istu kvalitetno provode.

Budući je osim onog izgovorenog (verbalne komunikacije), bitan, a na kraju i sastavni dio svakog javnog nastupa, koji nadopunjuje prvospomenuto i onaj neverbalni (izgled, odjeća, držanje, gestikulacije), svoju analizu sam započeo upravo detaljnim proučavanjem svakog od elemenata koji čine taj prvi dojam.

A) NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

1.Fizički izgled

Sanader vs Milanović vs Čačić (1. dio)

Još proljetos, kako čitateljima Pollitike, tako i čitateljima svog bloga obećao sam komparaciju komunikacijskih vještina i javnih nastupa tri vodeća hrvatska političara. Sanadera, Milanovića i Čačića. U međuvremenu, u medijima mogle su se pročitati neke ekspertize forme i sadržaja spomenutog trojca, a ja ću se referirati upravo na jednu od njih ... no tek nakon što u nekoliko nastavaka iznesem vlastito viđenje predmetne tematike.

U prvom dijelu pozabavio sam se isključivo formom, odnosno takozvanim općim dojmom koji na svoje potencijalne birače ostavljaju Sanader, Milanović i Čačić, a kao prilog ovoj temi podsjetio sam na neke svoje ranije tekstove o spomenutim akterima.

Prvi dio recenzije javnog nastupa Sanadera, Milanovića i Čačića možete pročitati na blogu Siva eminencija PR-a

Zoran Milanović - prije 7 mjeseci i sada

Pišući prije sedam mjeseci tekst o Zoranu Milanoviću kao mogućoj novoj političkoj zvijezdi, a kroz analizu njegovih oratorskih (govorničkih) kvaliteta te skeniranja odmjerenosti forme njegovih javnih nastupa, ne mali broj od današnjih 40.000 čitatelja mog bloga Siva eminencija PR-a bio je iznenađen, ponajprije naslovom (Zoran Milanović – buduća politička zvijezda?) te mojom drskošću da kraj tada živućeg Račana i premijerskog kandidata Čačića, istaknem Zorana Milanovića kao jedinog mogućeg pravog Sanaderovog konkuretna.

Tada napisano, protekom vremena i profiliranjem Milanovića, dobivalo je svoju potvrdu. Priča o mogućem Sanaderovom rivalu, svoj epilog doživjela je protekle subote Milanovićevim izborom na mjesto lidera najjače opozicijske stranke. I tada, među pukim promatračima, ali čak i među vodećim političarima bilo je iznenađenih. No, što je autor ovog bloga primijetio još prije 7 mjeseci (a što nisu drugi) i kako je došao do zaključka o Milanoviću kao lideru, a da nije Nostradamus himself.

Update posta SDP-ova "karantena"

Pišući nedavno o komunikacijskoj karanteni SDP-a ni slutio nisam, da će svega tjedan dana kasnije predmetna priča dobiti svoj epilog. U jučerašnjem Jutarnjem listu objavljen je članak pod naslovom: "Račanu ne valjaju ni Macan ni Milanović" čitajući koji bi i malom djetetu postalo razvidno gdje leži glavni SDP-ov problem. Loše komuniciranje samo je posljedica neodlučnosti i nesigurnosti u ono što se želi postići. Bilo bi krajnje nekorektno optužiti Macana za sve komunikacijske propuste SDP-a, a pritom znati da glavni problem za sve propuste ne leži u komunikacijskom konzaltingu, već u nedostatku političke volje da se nešto iskomunicira. Da, riba smrdi od glave. No, toj ribi je puno lakše baciti ljagu na druge i u njima pronalaziti krivce za vlastito nečinjenje, umjesto priznati činjenicu: star sam i potrošen, vrijeme me pregazilo i nisam u stanju brzo i odlučno reagirati na dnevnopolitička događanja te je došlo vrijeme da se maknem i prepustim vođenje stranke onome tko će znati odgovoriti na moderne trendove političkog odlučivanja i komuniciranja. Umjesto ovog potonjeg, Račan je, odbacivši stručnu PR agenciju i odmaknuvši Milanovića od komunikacija, a pojačavši novinarkom (???) svoju ekipu za odnose s javnošću, izveo svoj salto mortale i odredio tijek izbora. Jer tim postupcima samo je još jednom potvrdio koliko razumije komunikacijske tijekove.

SDP-ova "karantena"

Odgledavši u subotnjim vijestima jedne naše nacionalne televizijske kuće prilog o boravku SDP-ovaca na komunikacijskom treningu u «karanteni» na Bjelolasici, nisam mogao, a da pomalo zločesto ne prokomentiram: kako su proteklih nekoliko godina komunicirali, ispada da su konstantno u karanteni.

Moja glavna zamjerka SDP-ovcima ide upravo na račun mlake komunikacije. Ne samo da su izgubili prošle izbore zbog izrazito loše komunikacije, a što je priznao i sam Račan, već su tim trendom nastavili i u opoziciji. Ma koliko god je tijekom protekle tri godine spomenuti čelnik SDP-a najavljivao oštar i odlučan SDP, događaji su ga brutalno demantirali. Aktualna Vlada je, kao ni jedna do sada, svojim ishitrenim potezima (vidi slučaj: Bechtel, Sunčani Hvar, «Žužul», poskupljenje Eurosupera 95 iznad 8,00 kuna, imunitet Glavaša, ZERP …) ponudila toliko prilika za poentiranje, da je prosto nevjerojatno da najjača opozicijska stranka (barem «na papiru») to nije kapitalizirala, već je, štoviše, dopustila da jedan, jedini čovjek čitavoj stranci lijepi šamarčine ko šmrkavcima i gluposti svoje vlade pretvara u pobjede.

Neš ti spin doctora!

U stanju blagog šoka zatekoh sinoć samoga sebe nakon netom završenog «Otvorenog» i kada mi je još u ušima odzvanjala posljednja rečenica Mislava Bage: «… gospodine Maček, neki kažu da ste spin doctor …»

Spin doctor? Excuse me???

Zar je spin doctor osoba koja piše priopćenja (vidi post drlesara: "Maček se vratio") poput nekadašnjih činovnika Tuđmanovog ureda za informiranje zaostalih iz doba komunizma, a kada su isti bez imalo srama koristili konstrukcije poput ovih današnjih Mačekovih u kojima je svaki medijski napis koji nije išao Tuđmanu niz dlaku proglašavan tendencioznim, senzacionalističkim i osuđivan kao pokušaj povratka (citiram Mačeka) «na stari, prevladani društveni sustav socijalističkog i komunističkog morala i vrijednosti uravnilovke i egalitarizma. Hrvatskoj je javnosti takav sustav vrijednosti itekako poznat i Hrvatska je iz tog sustava vrijednosti izašla upravo radi stvaranja društva bogatstva, poduzetništva i slobodnog tržišta, u kojemu vrijednosti neće podlijegati politički i interesno obojenim medijskim hajkama, stoji u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću.»?

Iskomunicirani lakat

Bez obzira na vremenski odmak od desetak dana, lakat kojim je prije spomenutog vremena ministar Rončević u Afganistanu pred kamerama HTV-a trknuo hrvatskog vojnika Gorana Špehara u ovom postu neću promatrati kao značajnu vijest, već ću pokušati iz svog PR-ovskog kuta sagledati uzroke upotrebe tog do sada u medijima još neviđenog načina komuniciranja, a što istom daje bezvremensku aktualnost.

Tvrdnju o važnosti pripreme za javni nastup, a koju potenciram gotovo u svakome postu, potkrijepit ću argumentima i uz ovaj događaj. Spoznaja o nepriremljenosti Rončevića za javni nastup, a koja se manifestirala u ne brifiranju Špehara o onome što se „treba“ reći, iznenađuje me ne samo iz razloga što živimo u 21. stoljeću koje nam nudi veliki izbor tehnologija za komunikaciju kojima (ako već nije bilo mogućnosti neposredne (fizičke) komunikacije ili ako se pokušavalo inscenirati dočekivanje ministra i spontano davanje izjave o događaju koji je prethodio ranjavanju), je Rončević (ili osoba zadužena za PR) mogao brifirati Špehara, već i iz razloga što je Rončević ministar u Vladi na čijem je čelu čovjek koji je više od svih političara do sada svjestan važnosti forme i sadržaja poruka koje se upućuju javnosti pa stoga još više čudi da neke osnovne komunikacijske lekcije za ove tri godine još nisu naučene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci