Tagovi

Iseljena Hrvatska zasluzuje trunku paznje i topline

Ponukan naslovom "Mozete li shvatiti dijasporu" odlucih vas upoznati s vlastitom observacijom po tome pitanju. Objavljena je 4. travnja 2002-ge u glasilu Matice iseljenika Dom i svijet. Izvolite je:

List Dom i svijet jednako je namijenjen Hrvatima u iseljenistvu, kao i onima u domovini, te da mu je apriorni cilj sto vise pribliziti jedne drugima, kako bi obje strane sto bolje uvidjele svoje manjkavosti i sto brze i učinkovitije, na obostrani uspjeh i zadovoljstvo, pristupile njihovu otklanjanju. Odmah cu naglasiti da sam od devedesete naovamo proveo podjednako vremena na obadvije strane pa se, dakle, ne bi se moglo kazati da rezem skalpelom nepoznato tkivo.
Svjestan sam da cu zbog nekih navoda, mozda, navuci na sebe bijes neistomisljenika. Pa ipak...

Za uslugu se ocekuje protiusluga

Nisam namjeravao objaviti ovaj tekst, ali sam na kraju popustio, tj. prihvatio savjete nekih komentatora, zato ga, premda nerado, objavljujem. Unaprijed racunam da ce me mozda neki pribrojiti halucinantima radi njegova dijela u kojemu govorim o mogucoj promjeni Ustava. Medjutim, kako su na brdovitome Balkanu naneizvodiviji repertoari lako izvodivi , zbog toga nista nije iznenadjujuce. Na njemu su apsurdi i paradoksi sasvim normalna pojava. Nezaobilazna su sastavnica svakodnevne zbilje.
Pa pogledajte, odnosno procitajte o cemu se radi:

Domovinski izbori

Domovinski izbori

Ne, necete vi jos napretka postici,
Nije vazno kakav ce bit ishod izbora,
Jer niste u stanju marnom radu privici,
A bez njega dolaze vremena sve gora.

Tko ne zeli priznati il' ne moze shvatiti
Da se sa postenjem ostvaruju uspjesi
Kamo god se zaleti, natrag ce se vratiti,
Od kvarnog se brasna lose tijesto mijesi.

Nece nakon izbora nastupiti promjene
Hrvatska je kriticno svijetu zaduzena,
Sve vrijedne joj stvari davno pokradene,
Lopovskim je rukama nemilosti pruzena.

Zbilja nema koristi ni od kakve price,
Vec je krajnje vrijeme prionuti radu
Jedino se uza nj porazima izmice.
Boljitak se ne stvara u debelom hladu.

Vi mnogi cekate da vas drugi pomognu,
Ali nema puno naivnih "budala"
Kojima ce lasci, cim se vlasti domognu,
Prostacki se rugati, umjesto zahvala.

Nastavite Crkvu, domoljube blatiti,
Obnavljajte bratstvo, velicajte Tita,
Lijencarite, mudrujte - kaznu cete platiti,
Presusit ce, tvrdim vam, i vasa korita.

Jesu li doista izvandomovinski Hrvati najveci sljam Hrvatske pa su joj zato najnepozeljniji?

Kako bih pokrenuo drugu, morao sam pricekati da se smiri lavina zbog Jurciceve izjave glede srbijanskog ulaganja u Hrvatsku.
Ovaj tekst ce, racunam, doprinijeti visestranim i burnim reakcijama. Neke ce, znam, ostati u okviru dobronamjerne kritike, docim ce neke, vjerujem, biti protkane patoloskom mrznjom. No, vidjet cemo.

Buduci sto nemam u zaledju nikakve politicke stranke, stoga cu se donjim izneskom primaknuti plamenu na kojemu cu se mozda i opeci. Odmah cu naglasiti da nemam namjeru utiranja zlih implikacija, nezdravih insuinacija ni neutemeljenih difamacija, nego pak razastiranja istine. Jedino vas zbog nje upoznajem s jednim fenomenom, a kojega posve opravdano nazivam - balkanska bahatost.

Lijepa nasa bezbriznost

Necu se iznenaditi sto cu mozda biti podvrgnut lincu, zbog ovog, iz vecernjeg lista, prenesenog teksta. Jer, to su neki jucer-prekjucer ucinili i s Potjehom, a radi Dujmoviceve kolumne. Ipak sto god se dogodi neka se dogodi.
Doista, donjem sadrzaju ne bih nista ni dodao ni oduzeo, nego jedino, uz neizmjernu zgranutost izrazio uvjerenje da je Hrvatska opasno devastirana. Ljudi su u njoj, primjecujem, gusto posijani, ali su, cini mi se, rijetko iznikli. Neka to moje uvjerenje potvrdi ili opovrgne donji clanak. Izvolite ga:

Uklanjanje uginulih ovaca u Nacionalnom parku (NP) Kornati još nije počelo, ali su u tijeku pripreme kako bi do kraja tjedna sve lešine bile uklonjene, izjavila je danas Hini veterinarska inspektorica Šibensko-kninske županije Branka Gulin.

E moj narode II

Davno htjedoh iznijeti vlastito misljenje o temi slicnoj “E moj narode”, ali buduci sto ne zivim u Hrvatskoj, bilo me strah, a s druge strane ne pripadam nijednoj stranci pa tako nemam ni stranackog tovarisa za cover-up, stoga sam odustao od nakane.
No, zahvaljujuci G-newsu, odlucih se i osokolih pa cu nadpuniti njegov tekst. Morat cu uzeti uzeti malo podulji zalet, krenuti cu od osamdesetih. Iako nas je poprilican broj sveznadara, ipak ni danas ne znamo koliko se bivsa Jugoslavija zaduzila Istoku i Zapadu.

Znamo za kredite, ali osim njih je bilo puno kojecega drugog. U to davno vrijeme, vecina jugoslavenskih tvrtki su ostvarivale manjkove. Nisu bile rentabilne. Proizvodni gubitci su pokrivani iz drzavne kase. Dakle, radnici su placani za proizvodnju i gomilanje gubitaka. Krajem osamdesetih zamlje Istocnog bloka lancano odbacuju komunisticku doktrinu i plansku proizvodnju i prave nagli zaokret. Iz internacionalizma su krenule u globalizam.Taj proces nije mogao mimoici ni balkansko podrucje. Medjutim, pri usporedjivanju drugih komunistickih drzava i Jugoslavije potrebno je imati na umu da je Jugoslavija bila puno zaduzenija, kao i da je u njoj bio veci standard. On se podmirivao kreditima.

Bezvrijedna trvenja

Setam gradom lijeno, sporo,
Zavirujem u izloge,
Prilicno me bole noge,
Odmorit bih treb'o skoro.
Sto god vidim sve me pece,
A sto cujem jako tisti,
Svud necovjek urla, vristi
I neljudi ljude gnjece.
Prolaznik mi neki vice:
Ne dangubi bez razloga,
Digni ruke od svakoga
Tko se od zla ne odmice.
Za pravo mu, zbilja, dadoh,
Potom poceh misli tresti,
Pa pogledah prema cesti,
Tako na tren i zastadoh.

Pored ceste, s jedne strane,
Zastavama mnostvo mase,
Hvale ljudi sad ustase,
No, na drugoj partizane.
Jedni drugim silno prijete,
Te nemilo, ruzno psuju,
Grozne rijeci dovikuju,

P(RE)OKRENUTA HRVATSKA

Namjeravao sam se prije nekoliko dana osvrnuti na izvrsne tekstove g. I. Cerovca, Frederika i Tyche, ali mi obaveze nisu dopustile, stoga to sada cinim.
Dok jos uvijek razmisljam o tim tekstovima,. iako nebih zelio biti njihov ocjenjivac, ipak cu prednost dati Frederikovom. Autori su uratke razdjelili u nekoliko zasebnih cjelina, a i poceli ih osvrtom o vlastitoj, odnosno obiteljskoj tragediji, zato cu i ja isto uciniti. Dotaknut cu se nekih proslih dogadjaja, na koje gledam kroz drukciju dioptriju i iz drugoga kuta. Pogresim li, priznajte mi i na to pravo. Najprije:

HRVATSKE PODJELE

Za razliku od g. Cerovca kojemu je otac nastradao u Blajburgu, a strica mu Bog spasio, u mojemu slucaju je obratno. Moj stric je nastradao, no oca je sretna zvijezda pratila, jer je uspio pobjeci s kriznog puta i stici do suma slavonskog posavlja pa u krizarima o(p)stao oko godinu dana.. Dok je sa oceve strane bilo tako s mamine je drukcije. Brat joj je bio u partizanima i poginuo je u Vukovaru. Glede cinjenice sto potjecem iz ustasko-partizanske obitelji, ponosan sam na obadvije strane. Medjutim, kako je brak mojih roditelja neslavno zavrsio, a njegovom zavrsetku je doprinijela navedena cinjenica, suvise dobro mi je poznato koliko su podjele po ovoj semi pogubne.

HEJ DRUGOVI JE L' VAM ZAO...

Jos jednom, u pogresnome sam kolu. Bez uvijanja, racunao sam se usidriti u krilu hrvatske socijal-demokracije. No ona, poslije Tomceva napustanja SDP-a, u Hrvatskoj izgleda ne postoji, premda primjecujem da joj neki ovdasnji komentatori pripadaju. Necu vas previse muciti, tek za neke kazati da me impresioniraju intelektualnim habitusom i bogatstvom vokabulara, ali depresioniraju nelogicnoscu. Upravo ih taj bogati vokabular dovodi u kontradikcije. Jer, jedan dan su mi znali reci: Nemoj poopcavati stvari, a drugi: nemoj nam o pojedinacnim slucajevima pricati.
Podosta je takvih medju vama koji se ne ustrucavaju reci da ih proslost ne zanima. Pa uredu, ako je tako, zasto svakodnevno glorificiraju zasluge "antifasista"? U mojoj obitelji ih bilo na obadvije strane, jednako se ponosim s njima, ali pri tome razlikujem hrvatske antifasiste od jugoslavenskih "antifasista".

Znam, u pogresnome sam kolu

Neizmjerno zalim sto uistinu ne znam reci ono sto zelim u prozi pa moram stoga u stihovima. Nemojte posumnjati da se ovdje radi o nekakvoj promociji. Ne, imao sam ih solidan broj. Za svaki tiskani naslov barem po dvije. A koga zanima koliko sam tiskao knjiga neka otvori www. Nacionalna i sveucilisna knjiznica.hr, naci ce u katalogu.
S druge strane, pri donosenju odluke, ohrabrivalo me slijedece:
"Misija Pollitika.com-a je da dozvoli svakome izreci svoje misljenje, da svatko moze izloziti svoju ideju, da svatko moze upozoriti na nepravdu, kriminal ili besmisleni potez vlasti i/ili politicara, neovisno o razini na kojoj se propust dogodio".

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci