Tagovi

Lokalna uprava i drveno željezo

Koliko ste puta do sada ?uli (pro?itali) izjavu nekog politi?ara kako „moramo ja?ati našu lokalnu upravu i samoupravu“? Koliko puta i novinari pišu o „lokalnoj upravi i samoupravi“?
Nauporniji su na HTV-u, gotovo da nema politi?ke ili informativne emisije a da oni lokalno ne UPRAVLJAJU i samoupravljaju.
Odakle je u naš politi?ki i javni govor ušla ta kovanica o lokalnoj upravi i samoupravi koja zna?i isto kao da kažete da ste jeftino kupili drveno željezo.
Možda bi bolje bilo pitati se kada , zbog koga ili ?ega i kako je to napravljeno.

Idemo redom.
KADA?
Sve je zapo?elo 1993. godine i usvajanjem sadašnjeg teritorijalnog (komunalnog) ustroja u Hrvatskoj i ustrojavanjem op?ina , gradova i županija. Op?ine i gradovi dobili su status lokalne samouprave a županije i grad Zagreb lokalne uprave i samouprave. Op?inski na?elnici i gradona?elnici dobili su status lokalnih dužnosnika a župani i gradona?enik Zagreba status državnih dužnosnika.

ZBOG KOGA ILI ?EGA?

Karika koju traži ?ur?a Adleši?

Sanader sigurno nije u Zagrebu! Ne bi ina?e ?ur?a Adleši? smijela održati nekakav sastanak u Vladi i k tome još pozvati i novinare.
Oko nje sjedili su ministar Primorac i Vlatko Markovi?, navodno predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza mada se on ponaša kao da je samo predsjednik nogometne reprezentacije. ?ini mi se da sam vidio i Štimca, on bi trebao biti predsjednik Udruge nogometnih prvoligaša. Tema ove sesije bili su neredi na nogometnim stadionima. Prema izvješ?u HTV-a prikazanog u „Dnevniku“ u srijedu, 30.srpnja ( odli?an prilog novinarke Munižabe) potpredsjednici Vlade Adleši? nije jasno koja karika nedostaje da se uvede red na tribine i oko stadiona. Kažu da su zakoni jasni i dobri, da svi imaju volju ali nereda koliko želiš. U Hrvatskoj, naravno. Dan kasnije i „Ve?ernji list“ objavljuje izvještaj s toga sastanka i najvaljuje rat protiv huliganstva. Nabraja izvjestitelj i tri nova koraka koja ?e netko poduzeti. Pod boj tri piše (citiram). „Vlada nije zadovoljna Zakonom o sprje?avanju nereda, pa ?e se postrožiti njegova primjena“. Vlada ?e postrožiti primjenu zakona s kojim nije zadovoljna!?

Uvoz radne snage

Nedavna izjava Nadana Vidoševi?a, predsjednika Hrvatske gospodarske
komore da Hrvatska mora u dogledno vrijeme uvesti oko milijun radnika
uzburkala je duhove ali je isto tako iznena?uju?e brzo nestala iz
medija. Neki su špekulirali da je Vidoševi? ovom izjavom poslužio kao
Sanaderov gromobran i nagovještavali da se na tom podru?ju u Vladi
sprema neka radikalna promjena. Drugi su to povezali s zahtjevima
dijela sindikata za nove pregovore o pla?ama i netom završenim
pregovorima o minimalnoj pla?i.

Uvoz radne snage

Nedavna
izjava Nadana Vidoševi?a, predsjednika Hrvatske gospodarske komore da
Hrvatska mora u dogledno vrijeme uvesti oko milijun radnika uzburkala
je duhove ali je isto tako iznena?uju?e brzo nestala iz medija. Neki su
špekulirali da je Vidoševi? ovom izjavom poslužio kao Sanaderov
gromobran i nagovještavali da se na tom podru?ju u Vladi sprema neka
radikalna promjena. Drugi su to povezali s zahtjevima dijela sindikata
za nove pregovore o pla?ama i netom završenim pregovorima o minimalnoj
pla?i.

Cijena struje, nuklearka i nogomet

Od 1. srpnja dogoditi ?e se neminovno: struja ?e poskupjeti za najmanje 20%. Doduše, cijena struje trebala je i?i gore još po?etkom godine, zahtjev HEP-a ve? je bio odobren odmah nakon izbora ali je Sanader stopirao tu odluku zbog rasta cijene benzina. Ispravno je ocjenio da istovremeno pove?anje cijene struje i benzina s rastom cijene hrane mogu stvoriti opasno nezadovoljstvo gra?ana. Na cijenu benzina ne može utjecati, ne samo zbog rasta cijena sirove nafte (iako u formuli za „korigiranje“ cijene benzina INA ne koristi cijenu sirove nafte ve? je klju?na cijena benzina na burzi u Genovi) nego i zbog toga što MOL u INI ima ista upravlja?ka prava kao i Vlada. Sa strujom je druga?ije. HEP je u stopostotnom vlasništvu države i tu Vlada može raditi što ho?e.

Družba Adria, nuklearke i Sanader

Prije dva dana predsjednik Vlade RH, doktor Sanader javno je potvrdio kako je dao nalog da se iz kontejnera za otpadni papir izvuku projekti „Družba Adria“ i operacije „nuklearka“.
Hrvatska je u energetskoj krizi. Od ukupnih potreba nafte i plina iz vlastitih izvora imamo oko jedne četvrtine a iz uvoza podmirujemo oko jedne trećine struje.
Žašto ne proizvodimo dovoljno struje?
O tome sam pisao još 26. lipnja 2007. godine (http://pollitika.com/1054-megavata-hep-a)

Prema planu HEP-a, u razdoblju 2004. – 2008. trebalo je početi ili izvršiti pripreme za gradnju sljedećih elektrana:

1.TE – TO Zagreb snage 100 MW
2. EL – TO Zagreb snage 100 MW
3. TE Sisak snage 250 MW
4. TE Osijek snage 250 MW
5. HE Lešće snage 40 MW
6. HE Podsused snage 43 MW
7. MHE Krčić snage 7,86 MW
8. HE Drenje snage 39 MW
9. HE Kosinj snage iznad 25 MW
10. HE Novo Virje snage 137 MW
11. HE Ombla snage 63 MW

U tom programu između ostalog piše:

Tako nam i treba

Dva događaja u proteklih nekoliko dana, ma koliko se činilo nepovezana, natjerala su me na razmišljanje. I što više o njima razmišljam, sve sam zabrinutiji.

Prvo je ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić usred Zagreba Hrvatsku optužio za etničko čišćenje. Na nekakvoj ministarskoj konferenciji Jeremić je rekao da je Hrvatska nastala na etničkom čišćenju.
Od Vuka ništa čudno ni novo, ono što me zabrinjiva je činjenica da na toj ministarskoj konferenciji nije bilo ni jednog novinara iz hrvatskih medija. Jer, da Radio televizija Srbije nije objavila tu Vukovu izjavu, mi za nju ne bi nikada ni znali. Ili pak se desilo neko drugo čudo zbog kojeg naši mediji nisu odmah prenijeli taj diplomatski ispad srbijanskog ministra. Druga stvar koja me zabrinjava jeste ta da na toj ministarskoj konferenciji nije bilo ni našeg ministra vanjskih poslova Jandrokovića. Ili je bio tamo i prečuo izjavu svoga kolege?
Zašto bi inaće tek tri dana kasnije „oštro“ napao Jeremića? I to samo pred domaćim novinarima?

Opravdana pobuna tekstilaca

Prijedlog Zakona o minimalnoj plaći izazvao je (opravdanu) pobunu sindikata tekstilaca, kožara, gumara i obućara.
Vlada je Saboru poslala na usvajanje zakon prema kojem bi od 1. srpnja ove godine minimalna plaća iznosila 2.747 kuna bruto. Ovaj zakon trebao bi zamjeniti Kolektivni ugovor o najnižoj plaći iz 1998. koji je kao najnižu plaću definirao iznos kojeg je država određivala kao najnižu osnovicu za plaćanje obveznih doprinosa (zdravstveneg i mirovinskog) a on ovog trenutka iznosi 2.441,25 kuna bruto.
U samom zakonu doduše ne spominje se iznos najniže plaće već je vlada definirala da on iznosi 39% od bruto prosjećne plaće u prošloj godini a da se ubuduće udio minimalne plaće u prosječnoj plaći povećava za postotak realnog rasta bruto društvenog proizvoda.

U samom obrazloženju zakona kao i prilikom obrazlaganju zakona u Saboru predstavnici vlade i vladajućih iznjeli su niz netočnih ili polutočnih podataka, prešutjeli bitne podatke i javnosti, prvenstveno radnicima slali krive, obmanjujuće poruke.

Širokopojasne tajne

Prošli smo tjedan u Hrvatskom saboru raspravili (i prihvatili) godišnje izvješ?e „Hrvatske agencije za telekomunikacije“.
Izvješ?e je krcato podacima, grafima, kartama, ocjenama i (samo)hvalama.
Ako želite i sami zaviriti u to bogatsvo brojaka evo linka.

U svojoj raspravi gospodinu Gašperu Ga?ini, predsjedniku Vije?a postavio sam nekoliko pitanja i zamolio ga da na njih javno odgovori. Po njegovoj reakciji, on je bio spreman dati odgovore na moja pitanja sa saborske govornice no predsjedavaju?em sjednice jako se žurilo toga dana te je raspravu o toj to?ci završio brzopotezno pa tako gospodin Ga?ina nije imao priliku dati odgovore na sva pitanja. Zbog toga sam ga zamolio da mi odgovore pošalje u pisanom obliku. Samo dva dana nakon toga primio sam odgovore. Priznajem, ovo nije prvi puta da gospodin Ga?ina u veoma kratkom roku odgovara na pitanja. Za brzinu sve pohvale.

Što pitah gospodina Ga?inu?

Šesta brzina

U ?etvrtak, 8. svibnja mediji su izvjestili da je Vlada na svojoj sjednici utvrdila Kona?ni prijedlog Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Provjerio sam na web stranicama Vlade. Informacija je to?na.

http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/2008/19_sje...

Premijer Sanader ?esto javno govori kako njegova Vlada vozi u petoj brzini.
Sada je netko prešaltao u šestu. Ili je iznenada netko pustio papu?icu kuplunga koju je do sada tako uporno stiskao. A možda je netko prestao voziti pod ru?nom.
Zašto?

Zato što Vlada RH u ?etvrtak, 8. svibnja nije mogla utvrditi Kona?ni prijedlog zakona jer je Sabor tek u petak, 9. svibnja iza 13 sati glasao o Prijedlogu zakona u tkz. „prvom ?itanju“, prihvatio ga i uputio predlagatelju (Vladi) za pripremu „drugog ?itanja“ uz standardni zaklju?ak „... sve primjedbe i prijedlozi iz rasprave uputiti ?e se predlagatelju...“.

Ako je Sabor tek u petak „primjedbe i prijedloge“ uputio Vladi za pripremu Kona?nog prijedloga, na temelju ?ega je Vlada ve? u ?etvrtak utvrdila Kona?ni prijedlog zakona?
Ili ih ta saborska rasprava uop?e nije interesiraala?

Vjerovali ili ne

Prema našem Zakonu o kaznenom postupku niste „stranka u postupku“ ako nakon kriminalističke obrade policija i državno odvjetništvo ocjene da niste počinili kazneno djelo.
Niste „stranka u postupku“ ni ako pretresom stana ili drugih prostora koji koristite, policija i sud ocjeni da niste ukrali predmete za čiju krađu vas tereti podnositelj prijave.

A pošto niste „stranka u postpuku“ nemate pravo, bolje rečeno državno odvjetništvo (općinsko ili županijsko, svejedno) i policija nisu vam obavezni dati pisani dokumenat da niste počinili kazneno djelo niti pak imate pravo na zapisnik o pretresu stana.

Da je tome tako dokazati ću na dva istinita primjera. Imena stvarnih sudionika neću spominjati ali ću nastojati što vjerodostojnije prezentirati slučajeve.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci