Tagovi

Sanader izdvaja plinsku krizu iz Vlade

Sanader izdvaja plinski posao iz INE ! Ili plinsku krizu iz vlade?
Otkako je zapo?ela plinska kriza o?i smo usmjerili prema Okuli a uha prema Moskvi i Kijevu. Svaki dan nacija sa zebnjom is?ekuje medijske izvještaje o tome koliko plina još ima u podzemnom skladištu plina u mjestu Okuli i broji dane do dana po?etka redukcije i za „zašti?ene potroša?e“. Pažljivo slušamo i vijesti iz Moskve i Kijeva. Svako jutro se budimo u nadi da ?e danas Rusi i Ukrajinci otvoriti ventile plinovoda prema Europi. No, njima kao da se ne žuri. Jedan dan ventile otvore Rusi, Ukrajinci kažu otvrili ste ih na krivom mjestu. Drugi dan Ukrajinc kažu da su Rusi opet zatvorili ventile a tre?i dan Putin pred zabezeknutim ?eškim premijerom vi?e da ?e sporazum s Ukrajinom spaliti u pe?i.
A što radi naš premijer?
Mjeri preostale zalihe plina u Okuli i broji koliko još dana ?e Hrvatska imati plin, barem za doma?instva, bolnice, vrti?e i škole. Jer gospodarsvo i poduzetništvo ve? je poodavno ostalo bez plina. I pravi se kao da on s krizom nema ama baš nikakove veze, nije on ništa kriv. Kriva je Moskva i Kijev, mi smo žrtve njihovog sukoba.

Papirnata e-Hrvatska

Ovih dana Sanaderova administracija jako se trudi svojim podanicima prikazati još jedan veliki uspjeh: uveli su OIB! Osobni identifikacijski broj.
To je bilo tako zna?ajno da je ministar Šuker ?lanovima Vlade pred TV kamerama osobno podjelio kuverte s potvrdama o tom OIB-u. Ostali gra?ani ovih dana na svoje adrese te kuverte primaju od poštara .
Raspri?ali se i raspisali se o tome svi mediji. Sada ?e sve biti jednostavno, lako dostupno i provjerljivo. Ne?e gra?ani morati više iz jednog državnog ureda u drugi donositi hrpe potvrda, rješenja... A porezna uprava mo?i ?e pratiti stjecanje imovine, pla?anja poreza, pranje novca...
Možda je to sve i to?no. Odnosno, možda to bude tako jednog dana.

Ako pak ste pažljivije pro?itali upute koje je uz potvrdu poslala porezna uprava, onda ste vjerojatno shvatili da taj papir, tu potvrdu uvijek kada idete u neki ured državne ili lokalne vlasti, ustvanovu s javnim ovlastima , banku... morate nositi sa sobom.

Od ?ega je umoran Bergman?

Današnji „Ve?ernji list“ donosi slijede?u (kratku) vijest:

Bergman odlazi s mjesta direktora HZZO-a
Ministar Darko Milinovi? u emisiji 'Otvoreno' potvrdio je naga?anja kako Ve?eslav Bergman odlazi s mjesta direktora HZZO-a, no prema njegovim rije?ima vlastitom voljom.
- Bergman odlazi na vlastiti zahtjev, rekao mi da je umoran i zamolio me da bi se malo odmorio. Novi ravnatelj ?e biti izabran javnim natje?ajem - rekao je Milinovi?.(i?)
==========================================================
Ja toga ?ovjeka u životu nisam upoznao, ali prate?i rad HZZO-a, stekao sam dojam da se radi o jednom , do sada najlošijem direktoru Zavoda.

Promjena Ustava (!?)

Referendum, lista za dijasporu, pretvorbeno-privatizacijski kriminal, dvostruko pravo glasa nacionalnih manjina, na?in izbora predsjednika države ... sve ove pa i neke druge teme mogle bi se otvoriti zbog ulaska Hrvatske u EU.

Unato? slovenskoj blokadi pristupnih pregovora Hrvatske za pristupanje u ?lanstvu Europske unije, svi hrvatski politi?ari, osim Vesne Pusi? ponavljaju da ?e Hrvatska pregovore uspješno završiti do kraja 2009.
No, završetak pregovora ne zna?i i pristupanje u EU. Slijedi dosta dugotrajan posao pripreme pristupnog ugovora koji se potom šalje na ratifikaciju u sve ?lanice EU. I tek nakon što SVE zemlje-?lanice EU potvrde pristupni ugovor donosi se odluka o prijemu Hrvatske u EU.

Ali, prije potpisa pristupnog ugovora, Hrvatska ?e morati odraditi još jedan „mali“ posao: Sabor ?e dvotre?inskom ve?inom morati raspistai DRŽAVNI REFERENDUM o pristupanju Europskoj uniji. Ta obaveza proizlazi iz ?lanka 141. Ustava koji kaže:
_______________________________________________________________________

2009.- Godina nepromjena i Potemkinovih sela

Kakva je bila 2008. i što se u njoj najvažnijeg desilo, stvar je prošlosti i našeg (brzog) zaborava. U ljudskoj je prirodi sje?ati se samo lijepih stvari, zato vjerojtano svi tvrdimo da je nekada (ma kada god to bilo) bilo bolje.
Nagovještavati pak loše vjesti politi?ki može biti pogubno i riskantno kao što je bilo pogubno i za onoga glasnika Filipidesa ili Pheidippidesa kako bi napisali stari Grci.

Ja ?u riskirati i javno izraziti svoj strah pred onim što nas ?eka u 2009. Taman završio kao i Filipides.

U dolaze?oj godini hrvatska vlast i politika u cjelini morati ?e donosti mnogobrojne, ponekad teške i nepopularne odluke. Pogotovu na planu gospodarstva i financija te ure?enja države. Tu su nam potrebne promjene ili kako bi to rekao don Ivan Grubiši?, korijenite promjene .
Dok je cijela Europa vukla radikalne poteze i spašavala svoje gospodarstvo, naša je vlada poput kozmeti?ara uljepšavala svoje lice. Malo pudera posula je i na statistiku i tko lijepši od nas? Cijenu toga šminkeraja platiti ?e mo u 2009.

KZ , ZKP, USKOK

U ponedjeljak, 15. prosinca 2008. posljednjeg dana zasjedanja Sabora u ovoj godini (na kojoj nisam bio prisutan zbog smrtnog slu?aja u obitelji) usvojena su dva zna?ajna zakona. Prvo, dopunjen je Kazneni zakon (?lanak 82.) kojim se sada omogu?ava oduzimanje imovine pripadnicima organiziranog kriminala. Rješenja koja su unijeta u zakon, za razliku od dosadašnjeg, polaze od toga da je SVA imovina koju posjeduje osumlji?eni pripadnik organiziranog kriminala (definicija o tome u Zakonu o USKOK-u) (ili je ona prenesena u stvarno ili fiktivno vlasništvu ?lanova obitelji) ste?ena po?injenjem kaznenog djela. U raspravi sam ministra Šimonovi?a upozorio da ?e i Zakon o USKOK-u trebati dopuniti jer taj zakon omogu?ava pokretanja postupka sudske privremene zabrane raspolaganja imovinom koja traje do pravomo?ne presude o uduzimanju imovine. Problem je u tome što Zakon o USKOK-u daje pravo zahtjevanja privremene zabrane raspolaganja imovinom za koju se sumnja da je ste?ena po?injenjem konkretnog kaznenog djela za koje se vodi postupak dok Kazneni zakon daje osnova za sumnju da je SVA imovina ste?ena po?injenjem toga ili drugih kaznenih djela.

SKANDAL !!!

Na dnevnom redu ove sjednice Sabora imali smo izmjene i dopune dva energetska zakona: Zakona o energiji i Zakona o tržištu elektri?ne energije. Po hitnom postupku. I nisu bili ozna?eni s „PZE“ što zna?i uskla?ivanje s EU pravnom ste?evinom. Bili su obi?ni, PZ.
U petak, 12 prosinca oko 14 sati raspitivao sam se o kojim ?e se to?kama do kraja toga dana raspravljati. Re?eno mi je da ta dva zakona ne?e biti raspravljana u petak nego u ponedjeljak, 15. prosinca. Vjerojtano zbog toga nije bilo ni jedne prijave za raspravu o tim zakonima.
Me?utim, kasno popodne toga petka ta dva zakona su „raspravljana“ bez rasprave. Rasprava je bila uvodno obrazloženje koje je trajalo 3 minute i 11 sekundi. Ni jedan klub zastupnika, ni jedan zastupnik nije raspravljao o tim izmjenama zakona. Pa ni ja jer nisam stigao dotr?ati u dvoranu i prijaviti se za raspravu. To jeste moja pogreška i moja odgovornost, nisam im smio vjerovati.
Ali ovaj dnevnik ne pišem kako bi se opravdao zbog vlastite greške ve? zato da vas upozorim na skandaloznu podvalu u tim zakonima. Kome je podvaljeno? Gra?anima Hrvatske!

Evo kako i zašto.

Poljoprivredno zemljište, prenamjena i golf

Do osamdesetih pripadnici političke elite morali su biti lovci. Jer je predsjednik bio lovac.
Devedesetih su svi igrali tenis, Jer je predsjednik igrao tenis.
Sada će svi morati igrati golf. Jer su Bajs i Pankretić kupili palice i bijele rukavice.

U ovom tjednu u Saboru smo raspravaljali o dva zakona koja su, iako na prvi pogled nemaju puno zajedničkog, izazvali ne samo veliki angažman oporbenih zastupnika nego i pokazala svu opasnost koja Hrvatskoj prijeti od vladajuće koalicije. Sada se vidi prava cijena koju Sanader plaća Friščiću.

Prvi je Zakon o poljoprivrednom zemljištu. On, između ostaloga utvrđuje i mogućnost prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko ali istovremeno utvđuje i takozvanu „naknadu za prenamjenu“, I tu , naravno ima izuzetaka pa zakon donosi i slijedeću odredbu:

Investitor se oslobađa plaćanja naknade u slijedećim
slučajevima:
– pri gradnji građevina koje služe za obranu od poplava, vodnih građevina odnosno sustava
za melioracijsku odvodnju, vodnih građevina za zaštitu voda, vodnih građevina za korištenje

Obrana od poplave ili rasprodaja šljunka?

Na devet lokacija uz Muru i Dravu Hrvatske vode namjeravaju iskopati milijun kubika šljunka.

Prošli smo tjedan u Saboru raspravili Izvješ?e o stanju prirode i zaštite prirode u RH kao i Strategiju plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske koju je Saboru dostavilo Ministarstvo kulture u sklopu kojega djeluje i Uprava za zaštitu prirode.

U spomenutom izvješ?u, u poglavlju „Staništa – površinske kopnene vode i mo?varna staništa“ piše i slijede?e:
„Me?u najugroženije tipove staništa iz ove klase svrstani su rije?ni šljunci, pijesci i muljevi, najzastupljeniji u velikim nizinskim rijekama (Drava, Mura te neki djelovi rijeke Save).

Nakon ovog dramati?nog upozorenja, u Stategiji – smjernice za idu?e razdoblje Uprava za zaštitu okoliša je napisala:

Kako jamac postaje siromah

Biti nekome jamac za kredit. Što bi to trebalo zna?iti? Preuzeti dug po kreditu ako dužnik ne može vratiti dug ili ako on postane nedostupan, umre bez nasljednika i imovine ili ako naprosto zbriše u inozamstvo. Najkra?e, jamac postaje dužnik ako banka ne može od dužnika naplatiti potraživanje.
Ako ste povjerovali da je ova definicja približno to?na, grdno ste se prevarili!
Barem kada su u pitanju banke u Hrvatskoj. Ne napisah „hrvatske banke“ jer takovih i nema.

Prije nekoliko mjeseci obratila mi se gospo?a Ana iz Varaždina. Nesrtena je žena bila jamac nekom poznaniku koji je naprosto odlu?io da više ne?e vra?ati kredit. Živ i zdrav i danas se šepuri po Varaždinu. Kada je banka od nje zatražila da kao jamac preuzme kreditnu obavezu Ana je instiktivno reagirala: pa ?ekajte ljudi, dužnik vam je tu , u Varaždinu, živi u velikoj ku?i, ima imovinu, živ je i zdrav, pa što od njega ne naplatite dug?

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci