Tagovi

Bilješke o Finskoj: energetika – znanost i tehnika – obrazovanje

Finska se u svojem razvoju u posljednjih nekoliko stoljeća može usporediti s Hrvatskom. Finci su bili narod seljaka, podjarmljen do Šveđana. Šveđani su od 17. stoljeća počeli modernizaciju, napredovali su industrija i kultura, dok je Finska ostajala agrarna, podjarmljena provincija. U 19. stoljeću Finska dolazi pod političku vlast Rusije, ali su Šveđani zadržali dominaciju u društvu, kulturi, ekonomiji. Slična situacija bila je u to doba u Hrvatskoj, pod dvostrukom dominacijom Austrije i Mađarske. Postepeno se javlja nacionalni pokret (Finci i Hrvati spadaju među "zakašnjele nacije").

Finska jezera

Sredinom 20. stoljeća, Finska je još bila slabo razvijena, većina stanovnika seljaci, kao i tadašnja Hrvatska. Slijedećih desetljeća, obje su doživljavale ubrzani razvoj, modernizaciju, industrijalizaciju, urbanizaciju.

Danas je razlika očita, čak drastična. A svakako se ne može svesti na beskonačno jadanje da su krivi komunizam i Srbi. Dobrom strategijom, kroz desetljeća, može se napredovati. Finci i Hrvati učinili su neke bitno različite strateške izbore - i što je bitno, i dalje ih čine.

Povod za ovaj tekst je članak, objavljen na mrežnom sjedištu renewableenergyworld.com: Finland's New Energy Solutions. Govoreći o znatnim prinosima male Finske u energetici, spominju opće strateške smernice, koje su slijedile finske vlade, koje su to omogučile.

Prema The Economistu, Finska ima najbolje obrazovano stanovništvo u svijetu, osobito u znanosti i matematici. Njena industrija usko surađuje s univerzitetima, koji su visoko uvažavani. Društvena okolina je izvanredna za startup kompanije i znanstvene parkove. Fokus na visoke tehnologije i istraživanje koristi i drugim područjima ekonomije. U energetici, nacija od 5,4 milijuna ima iznenađujuće velik broj međunarodno uspješnih kompanija i može se opisati kao rasadnik energetskih istraživanja. Neka od područja: skladištenje energije u obliku vodika, organske solarne ćelije, proizvodnja vodika za gorive ćelije koristeći rasplinjavanje biomase u fluidiziranom sloju, fotoaktivni slojevi, nanostrukturirane elektrokemijske solarne ćelije...

O obrazovnom sustavu u Finskoj može se naći gomila pohvalnih tekstova na Svemrežju. Neke bitne strateške odluke potječu od kraja 19. stoljeća, a velika školska reforma izvršena je početkom 1970-ih.

Jedan sažeti spisak natuknica na hrvatskom: 26 zadivljujućih činjenica o finskom sustavu obrazovanja

Stručni članak u pedagoškom časopisu "Metodološki ogledi", svibanj 2011.: Radojko Damjanović: FINSKI OBRAZOVNI SUSTAV. Refleksija na studijsku posjetu.

Finland Phenomenon

Tekst na mrežnom sjedištu Veleposlanstva Finske u Hrvatskoj: Škole u Finskoj – Ključ uspješne nacije.

Uspon finskog društva tijekom druge polovice 90-ih godina prošlog stoljeća do jedne od najbogatijih zemalja u svijetu većinom potječe iz zahtjeva stanovništva za javnim obrazovanjem te ulaganja države u obrazovni sustav.

Već u 19. stoljeću, donesene u važne odluke koje su bile začetak stalnog uspjeha obrazovnog sustava. Finska se odlučila za obrazovanje za cijelu naciju. Na taj način zemlja je izbjegla nejednakost između obrazovane elite i neobrazovane niže klase društva. Želja stanovništva za stjecanjem znanja također je doprinijela jednoj općoj vjeri u obrazovanje.

Škola treba osposobiti učenike da budu uspješni u natjecanjima, ali ključni pristup u obrazovanju jest podrška, a ne natjecanje.

Jedna od najboljih osobina finskog obrazovnog sustava je garancija da će svi imati jednake prilike za obrazovanje, bez obzira na društveni ili ekonomski položaj. Umjesto na natjecanje i usporedbe među učenicima, srednje škole se fokusiraju na podršku i vođenje učenika kao pojedinaca. (...) Prema međunarodnim procjenama, jedna od posebnih prednosti finskih škola je način na koji škole pružaju podršku učenicima koji se bore s teškoćama učenja ili im je potrebna neka druga vrsta podrške. (...) Fincima se tijekom cijelog života nudi besplatno obrazovanje, od vrtića pa sve do najvišeg akademskog stupnja.

Kako društveni razvoj postavlja pred društvo nove i sve složenije zadatke, kvalitetno obrazovanje postaje sve bitniji temelj za suočavanje s promjenama. Bitno je imati širu perspektivu, izbjeći "fahidiotizam", biti zainteresiran i za razumijevanje društva i za društveni aktivizam.

Od Finaca se očekuje da budu informirani o velikom broju društveno važnih pitanja. Pronalaženje rješenja za probleme s kojima se društvo suočava – klimatske promjene, globalne ekonomske promjene, sve starija populacija, rizici vezani uz suvremenu tehnologiju, pandemije i masovne migracije – traže promjenu načina života i novu vrstu aktivizma. U Finskoj ali i u svijetu rastuća bujica informacija i kretanja ljudi stvaraju nove izazove za tradicionalno obrazovanje.

Značaj prirodnih znanosti, matematike i tehnologije nipošto nije u sukobu s interesom za druge oblike duhovnoga života, kao što je umjetnost. Naprotiv, kreativnost na različitim poljima međusobno se ispomaže.

Entuzijazam učitelja i učenika u Meilahti školi je unaprijeđen suradnjom s različitim organizacijama, uključujući i umjetničke institute, sportske klubove i lokalnu crkvu. Različiti projekti pomažu školi držati korak s razvojem računalne tehnologije i napretkom na drugim poljima. (...) Umjetnost i praktični predmeti su izuzetno važni. Predmeti gdje se možete izraziti podržavaju uravnoteženu osobnost u razvoju.

Portal h-alter je u veljači o.g., pod naslovom Što će Finska slijedeće učiniti?, objavio prijevod intervjua koji je Cathy M. Rubin, autorica bloga The Global Search for Education, vodila s Pasiem Sahlbergom, autorom knjige Finnish Lessons: What Can the World Learn from Educational Change in Finland? Jedna od vrlo zanimljivih stvari o kojima govori jest kako je dvostruki sustav srednjega školstva, s gimnazijama i stručnim školama, u Finskoj postao uspješan.

Prvo, nastavni plan i program u strukovnim školama prilagođen je gimnazijskim standardima. Time se svim učenicima u strukovnim školama ponudilo više općih predmeta. Drugo, značajan udio stručnih predmeta prebacili su se na stvarna radna mjesta gdje učenici mogu u praksi naučiti znanje i vještine koje su im potrebne za njihova buduća zanimanja. Treće, od strukovnih se škola i gimnazija očekivalo da osmisle i omoguće učenicima više fleksibilnosti i veći izbor. To je dovelo do povećanja broja učenika sa završene dvije srednje škole, i strukovne i gimnazije čime su zaslužili pravo prijave na sveučilišta. Naposljetku, novoosnovani ne-sveučilišni sustavi visokog obrazovanja omogućili su maturantima strukovnih škola daljnje obrazovanje.

Finish vs Global way

Finci nisu opijeni dobrim rezultatima svojih učenika u međunarodnim takmičenjima, kaže Sahlberg. Važnija im je ukorijenjenost i podrška obrazovnom sustavu među stanovništvom.

Ova globalna slava je bila zapravo prilično neugodna za nas. Finski nastavnici nisu oduševljeni PISA-om, TIMSS-om ili bilo kojim drugim međunarodnim usporedbama. Mi bi radije da se Finska vidi kao zemlja u kojoj četiri od pet poreznih obveznika vjeruje našem javnom školskom sustavu, i gdje tri od ukupno četiri građana misle da je naš javno financirani obrazovni sustav najznačajniji finski uspjeh od osamostaljenja 1917. godine.

On ne kaže da je finski obrazovni sustavn nužno najbolji na svijetu. Nacionalne specifičnosti moraju biti uvažavane.

Mnogi uspješni aspekti finskog obrazovnog sustava duboko su ukorijenjeni u našu kulturu i vrijednosti, koje se razlikuju od onih u SAD-u. Primjerice, visoka razina povjerenja u ljude i institucije, težnja jednakosti i pravednosti u društvu i životu, te spremnost plaćanja poreza za opće dobro su samo neki od finskih okolnosti koji ne postoje svugdje.

Tu su vrlo očite razlike i u odnosu na Hrvatsku.

Pogledajte Video s predavanjem Pasia Sahlberga u prosincu 2011. (79 minuta), na engleskom, povodom izlaska njegove knjige u SAD.

Kad Sahlberg spominje »ukorijenjenost u kulturu i vrijednosti«, možemo imati na umu pojam "mentalitet" (postoji zanimljiv blog na engleskom nazvan Finnish mentality, koji uređuje grupa finskih srednjoškolaca). Teško ga je definirati, pa se obično moramo zadovoljiti opisima; pojavljuje se u znanosti o povijesti u proučavanju "procesa dugog trajanja".

Mi u Hrvatskoj često svaljujemo krivicu za to, što smo kao nacija neuspješni, na naš "mentalitet". S puno razloga svakako; ali mentalitet, iako se mijenja sporo, ipak se može mijenjati. »Povjerenje u ljude i institucije, težnja jednakosti i pravednosti« nisu, sigurno, nešto što je nasljeđeno iz "starih dobrih vremena". Oni su se stvarali s vremenom. Nedavno je jedna usputna opaska predsjednika hrvatske vlade izazvala interes javnosti za građanski rat, koji se u Finskoj dogodio 1918.. Ali u povijesnom razvoju Finske, bitne stvari događale su se prije i poslije toga.

Izvorno objavljeno na blogu "Ekološka ekonomija"

Komentari

Zona destrukcije mladog čovjeka

Današnji školski sustav u Hrvatskoj iz godine u godinu je sve pogubniji po mladog čovjeka, posebice zbog toga što se zona destruktivnog obrazovanja širi/spušta prema sve mlađoj dobi, umjesto da se zona konstruktivnog obrazovanja širi od mlađe dobi prema starijoj.

Evo na što mislim - najkreativniji, najmanje stresni i po količini korisnog i primjenjivog znanja najupečatljiviji period učenja je vrtićko obrazovanje (od 5-7 godina), a potom niži razredi osnovne škole. Ovo obrazovanje još uvijek karakterizira kreativnost, fleksibilnost, opuštenost i prilagodljivost programa, te najčešće 1-2 učitelja. Rijetko je dijete koje u tom periodu mrzi vrtić/školu.

Već od četvrtog razreda počinje dril, smanjuju se praktični sadržaji koji su najčešće ujedno i jedini zabavni, a viši razredi osnovne škole počinju po sistemu ličiti na srednju...

A srednja je najveća rak rana školstva (uz iznimku pokoje dobro ustrojene strukovne škole). U tom socijano i biološki najburnijem razdoblju u životu pojedinca obično se đaci suočavaju s nedostatkom prehrane (jedino srednjoškolci nemaju nikakvu organiziranu prehranu) i dvorana za tjelesni, kreativni sadržaji posve su ukinuti, a pojavljuju se i jasni znaci osiromašenja školstva u vidu derutnosti prostora i plaćenih dodatnih sadržaja. Program je neosmišljen i prenatrpan, učenici redovito imaju 7 pa i više sati nastave, sve u svemu, to je jedan vrtlog besmisla...

Bilo kakva nastava koja budi kreativnost i osobni jedinstveni izražaj potpuno je prezren - tako već u osnovnoj školi (viši razredi) glazbeni i likovni su svedeni na minimum i liče na srednjoškolsku dosadu gdje su ovi predmeti postali potpuno besmisleni, tehnički samo glumi da je tehnički, djeca 2x godišnje slože nekakve gotove modele iz tehničke mape, domaćinstva nema... Današnja djeca po završetku srednje škole ne znaju ništa napraviti "rukama", osim ako nisu imali agilne roditelje uz koje su to mogli naučiti, mrze umjetnost, ne pada im na pamet u dokolici crtati ili slikati ili zasvirati makar i nevješto neki instrument ili možda nešto popraviti... te su aktivnosti nestale iz njihovog života.

Zato dobivamo nekreativne, nepoduzetne, mrzovoljne i agresivne generacije koje jedva čekaju da se školovanje napokon završi...

http://www.jutarnji.hr/vise-naucimo-u-vrticu-nego-na-fakultetu--zasto-na...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Zaboravija san reč da je

Zaboravija san reč da je područje ex YU vjerojatno jedino misto na svitu di se smatra za kompliment kad te neko tapše po remnu i govori ti "E jesi lopov!".

Tko je glasao

...a zemlja blata i leda. Mi

...a zemlja blata i leda.

Mi u Hrvatskoj često svaljujemo krivicu za to, što smo kao nacija neuspješni, na naš "mentalitet". S puno razloga svakako; ali mentalitet, iako se mijenja sporo, ipak se može mijenjati.

Hrvatska, zemlja obasjana suncen, u kojoj se ništa nije prominilo niti je iko išta uspija prominit od stoljeća predpotopnog. Ljudi su ovde živili u pećinama do pirje 2000 godin pa i manje. Jedina je razlika s ovin danas šta vozimo auta, pričamo na mobitel i kuvamo u mikrovalnoj. Nacija kojoj je glavni izvor prihoda za život pljačka i dan danas u jednom ili drugon obliku. Samo šta umisto da mi pljačkamo neke pigmejce na drugon kraju planete mi pljačkamo sami sebe. Svak krade od svakoga i nikome to nesmeta. Još davno Rimljani su nas opisali savršeno "nacija ovisna o priatstvu". Da je ovu stoku vratit u pećine snašli bi se odma još bi bili sritni da nemoraju usisavat.
"Nu ženo upali vatru da ispečen ovoga poskoka šta san ga uvatija! Rojak u susjednoj pećini uvatija dva! Šta ga nije ujlo!!!"... i to je to.

Tko je glasao

namjerno izbjagavaš nuklearnu energiju u finskoj

Finska ima 4 nuklearna reaktora + jedan veliki EPR pred završetkom gradnje + još jedan ili 2 reaktora koji su čvrsto planirani gradnja počinje vrlo skoro.
Razlika između nas i Finaca je u tome : kada je el energije u Finskoj usfalilo oni su uvezli energiju i gradili nove kapacitete za razliku od nas koji smo gasili i uništavali tvornice zato jer nismo imali dovoljno el. energije da ih pokrećemo. jeftina energija pokreće gospodarski rast i osigurava konkurentnost proizvodnje u nekoj državi Finci to znaju i tako se ponašaju.
Ne krivim potpuno kvazizelene lobije za to iako su oni šljunak u zubčanicima svakog energetskog projekta, najviše krivim retardiranu i korumpiranu vlast koja uglavnom ne vidi dalje od pola mandata dok za realizaciju velikih energetskih pogona treba 5-15 godina. Ista stvar je sa školstvom školovanje za inženjere zapostavljeno naspram školovanja za pravnike, ekonomiste i razne druge papirnate profesije kojih imamo previše i nikome ne trebaju.

Tko je glasao

Inženjeri i vlast

Pogledajte koliko je inženjera u višim strukturama vlasti. Mogu se na prste nabrojati. To su tehničke struke s odličnim poznavanjem sistema. Tehnički sistemi kao i svi drugi pa i društveni imaju puno zajedničkih osobina. Dok inženjeri tehničke drže pod kontrolom i prilagođavaju postavljenim ciljevima, to ove papirnate struke nikako ne uspijevaju s društvenim sistemima. Inženjeri su u stanju pratiti učinak svake komponente u tehničkom sistemu, političari to ne znaju u društvenom. Oni ne izvode proračune, nema nacrta, nema projekata, nema simulacije izvedivosti, nema prototipa,..
Političari školovani za tko zna što, ideološki opredijeljeni tko zna kako, svoje naume bez ikakvih provjera implementiraju. Povećanje poreza, smanjenje prava, jače sankcije, veća regulativa, manje kreativnosti... Mi godinama gledama i živimo s tim implementacijama, doživljavamo frustracije i osobne tragedije. Ako se ustanovi da je to sve pogrešno, takav se transferira na još bolje plaćenu poziciju, te nastavlja svoje implementacije.
Inženjerska struka takve stvari uglavnom ne poznaje. Kod inženjerskih i tehničkih sistema ne postoji ideologija, nema ljevice ili desnice. Ima samo je'l sistem radi ili ne radi. Je'l ispunjava ciljeve i zadaće ili ne.
Zato inženjera nema u vlasti. Oni bi taj nered počeli rješavati na svoj tehnički način, a to ovi papirnati ne vole, ne žele i ne dozvole.
Zar nije Milanović nedavno pri izboru ministra turizma za kandidata od Jakovčića izjavio, mi ne trebamo stručnjaka nego jaku političku figuru. Stručnjaka ima koliko hoćeš, njih lako nađemo i angažiramo za plaću.
Eto zašto nam je tako, zašto inženjeri odlaze u druge zemlje i pronalaze atraktivne i kreativne poslove u korporacijama i institucijama u kojima mogu dati svoj doprinos razvojnim timovima, usavršiti znanje, napraviti specijalizacije, i što prije zaboraviti učmalost bivše okoline.
Jeste li čuli da naše papirnate struke odlaze van raditi u struci (ne računajući one koji postaju vani konobari, trgovci ili radnici na gradilištima...)
Ja nisam čuo kako je netko s političkog ili pravnog fakulteta to učinio, možda nisam dovoljno informiran :) :) :)

Da nismo dovde stigli, daleko bi dogurali.

Tko je glasao

@nurusev:

Ovime o inženjerima pokrećeš jednu temu koja me muči, problem koji vidim i za koji ne mislim da je samo na jednoj strani. Iako i sam imam pristojno prirodnoznastveno obrazovanje, i kao takav često kritiziram "humaniste" i fantaste među eko-aktivistima i "alternativcima", zadnje dvije godine uletio sam u niz žestokih diskusija sa zastupnicima ideje da postoji određena "viša vrijednost" u prirodnim i tehničkim znanostima, da su ostale znanosti podređena duhovna aktivnost (pa bi čak trebalo prstati za njih koristiti izraz "znanost"). Nisam nikad to sustavno pregledao i promislio, samo fragmenti, pa ne mogu ni ovdje, samo kratke opaske (za, možda, neki drugi dnevnik i diskusiju, upravo o toj temi).

Tehnički sistemi kao i svi drugi pa i društveni imaju puno zajedničkih osobina. Tehnički sistemi kao i svi drugi pa i društveni imaju puno zajedničkih osobina.
Svakako, ali društveni ipak, očito imaju i bitno drugačijih osobina (kao i recimo ekološki). Sastoje se od A. živih bića, B. ljudi.

Političari školovani za tko zna što
Pa nije teško znati za svakoga od njih. Lako se pronađu podaci o završenim školama i drugim oblicima obrazovanja.

Zato inženjera nema u vlasti.
Kao što je Bigulica dolje primijetio, to nije baš sigurno. Trebali bi nam točni i potpuni podaci, da vidimo možemo li izvoditi neke zaključke. Ne bi bio poseban problem, ali traži naravno vremena, "snimiti" kojih su struka zastupnici u saboru, članovi vlade, pomoćnici ministra, gradonačelnici.. Većina je završila fakultete, pa napraviti statistički pregled, s kojh su grupa fakulteta, pa usporediti s ukupnim brojem ljudi koji su završili tu grupu generalno u Hrvatskoj.. Meni se npr. čini da su od struka liječnici izrazito nadzastupljeni među političarima, ali možda je to greška percepcije, jer ima nekoliko istaknutih političara koji su po struci liječnici, pa ostaju u pamćenju - statistički, možda to nije osobito velik broj. Naravno, logičko bi bilo da očekivati da su u poltiici u većem postotku ljudi koji imaju obrazovanje iz društvenih znanosti.

Oni bi taj nered počeli rješavati na svoj tehnički način, a to ovi papirnati ne vole, ne žele i ne dozvole.
Stvarno misliš da postoji tako jednostavno rješenje? Da je sičnost između društvenih sustava i tehničkih (onih, dakle, koji su proizvod čovjekovg rada) tolika, da bi ljudi obrazovani tehnički, a bez znanja sociologije, politologije isl, mogli taj sustav svonjim metodama dovesti u red?

A kako, recimo, da se oni probiju do toga, da stvarno bitno utječu? Moraš uvjeriti druge, da ti povjere određene pozicije i daju ovlaštenja. Čak i u diktaturi, takva vrsta potrebe za uvjeravanjem drugih postoji, samo su uže ciljane grupe. A kad smo kod toga, treba se učiti marketingu i psihologiji. Svakako nije dobar put, da se sve druge vrijeđa (da su sociologija, pedagogija itd. "papirnate" struke). Evo u ovom dnevniku, govori se o visokim uspjesima Finaca u inženjerstvu, ali osnova je također odličan školski sustav - pedagoge se visoko cijeni, ne kažu kako je to "papirnata" struka.

Kod inženjerskih i tehničkih sistema ne postoji ideologija, nema ljevice ili desnice.
Ima. Evo i ovdje, vidiš kefanje o energetici. Zastupnici nuklearne energije i zastupnici obnovljivih - zastupaju dvije ideologije (koherentne sustave ideja, o tome kakav energetski sustav TREBA biti).

Tko je glasao

Inženjeri i vlast (2)

Nije mi namjera duboko polemizirati, tek nešto opuštajućih stavova.
Dakako da nisam mislio na inženjere kao opću kategoriju nego na one koji tu struku žive i doživljavaju. To vrijedi za sve struke, pogotovo liječnike, specijaliste, veterinare ... Htio bih reći da pod papirnatim strukama mislim na birokracijska zanimanja i njima srodna, bez imalo kreativnosti i dodatnog žara. Humanisti i ostali prirodnjaci, edukacija i bilo koja briga o ljudima uopće nisu na popisu papirnatih.
Pod inženjerima mislim na sposobne i samostalne, projektante, inovatore... Oni su u stanju pokrenuti društvo pokretanjem inovacijsko-proizvodnih aktivnosti. Oni su u stanju pokrenuti zapošljavanje, ne virtualno nego konkretno, ne tijekom turističke sezone, nego konstantno.
Ako je retrospektiva Finske bila motivirana komparacijom s Hrvatskom, ako su navedeni atributi uspjeha te male zemlje, onda želim reći da nas teško mogu pokrenuti političari iz vlasti, jer oni zapravo malo razumiju teoriju funkcioniranja uspješnih sistema. To su znanja sistemaša ili ti sistem inženjera. Političari se bore da jednom osvojenu vlast što dulje zadrže. Pa vidite kojim se metodama sve koriste. Čak i skupim metodama, npr. razdvajanje EU izbora od lokalnih, jer se smatralo da će to nekoj opciji donijeti prednost. Za te novce se moglo opremiti uh, koliko laboratorija škola ili fakulteta, bolnica i dijagnostičke opreme. Ali netko nema sluha za to, nego veli demokracija je skupa, treba to platiti. Zemlja bogata prirodnim pogodnostima i resursima, ne može sama sebe prehraniti, zadužena i prezadužena, stvarno se više nema.od kuda, ali se može, resursi postoje. Proizvodnja nestaje, svi bi nešto olako i na brzinu. Trgovački lanci su preuzeli primat, njima je industrija servis, nekada smo imali situaciju da je trgovina bila servis industrije.
Mnoge zemlje forsiraju inovacije, istraživanje, razvoj i proizvodnju kao i u ovom slučaju Finska, no proizvodnju nemogu pokrenuti ekonomisti, knjigovođe ili ostali iz papirnate skupine, za to trebaju dobri i sposobni inženjeri, a njima itekako treba pomoć i podrška. Mi smo navikli sve kupiti, evo nedavno veli župan zagrebački, uvodi se integralni sistem prijevoza putnika u županiji, uzeto poznato riješenje iz Austrije. Zašto projekt nisu dali našim institucijama ili FER-u. Jako je bitno da se zarađeni novac vrti u vlastitoj državi. Nije to zatvaranje to je jednostavno nužnost i pokretač. Zato će se sve više pojavljivati negativni efekti ulaska u EU, i gubitak svakog samostalnog razvoja i proizvodnje, ionako je sve riješeno kvotama, koliko smijemo, tj. ne smijemo proizvesti.
Zadivljen sam konceptom obrazovanja Finaca, i kako to na duge staze daje zadivljujuće efekte. Naša mladež mislim u većini slučajeva školovanje ne može smislit, pogledajte te glupave norijade i slične efekte koje ima škola daje.

Da nismo dovde stigli, daleko bi dogurali.

Tko je glasao

da, ali cijeli finski

da, ali cijeli finski društveni mehanizam je " result-oriented ". To znači da se sustav kreće prema odabranom cilju, a da su finska država i društvo svjesni da su za postizanje cilja potrebni određeni resursi, a da je ukupna efikasnost ( to je čarobna riječ ) društva definirana aktivnom interakcijom ciljeva i resursa.
Profesije, kojima je po defaultu zadano, da definiraju ciljeve i optimalnu kombinaciju resursa za efikasno upravljanje sustavima ( i tehničkim i društvenim), mnogo su korisnije i lakše se adaptiraju na krizna stanja.
Ne treba to shvaćati kao jednostrano opredjeljenje za klasične inženjerske struke, nego više kao orijentaciju da se poslovi upravljanja složenim društvenim sustavima povjere ljudima, kojima je upravljanje društvenim sustavima i podsustavima profesija, tj onima koji imaju managerske diplome.To nisu ni pravnici, ni politolozi, ni liječnici, a nisu ni ekonomisti. Problem je u tome što mi profesionalnih managera i nemamo.

Finska sa 5,5 milijuna stanovnika ostvari BDP od 194 milijarde eura, a Hrvatska sa 4.3 milijuna stanovnika 43 milijarde.
U Finskoj radi 2.5 milijuna ljudi, u Hrvatskoj 1.5 milijuna.
Finska ima 12 ministarstva, mi 20.
Ukupni broj zaposlenih u vladi i ministarstvima Finske je 4200, mi zapravo i neznamo koliko ima direktne vladine administracije.
Finska državna naftna kompanija Nesteoil ostvari 17 milijardi eura godišnjeg prometa sa 5000 zaposlenih, a naša INA 4.5 milijarde sa 14000 zaposlenih. Uz put, nema planova za privatizaciju Nesteoila.
Finska ima najveću tvornicu papira na svijetu, još uvijek najveću ( ali sada problematičnu) industriju mobilnih telefona, koja iako u krizi još uvijek zapošljava 50-60 tisuća ljudi i okreće oko 30 milijarde eura, a svojevremeno je skinula Motorolu sa prvog mjesta, iz brodogradilišta Turku izlaze najljepši i najluksuzniji kruzeri, Wartsila su najbolji brodski motori itd.....
Finska je mala, ali vrlo utjecajna državica u EU, a taj ugled se bazira na izvozu high tech finskih proizvoda, jer mala država zapravo i nema nekog izbora, ako želi postati stvarno suverena, bogata i nezavisna.

Očigledno je da taj napredni sustav edukacije, istraživanja i razvoja nečemu služi, i da ne postoji sam radi sebe. U tom smislu se od Financa zaista ima šta naučiti.

Tko je glasao

Jesi li baš siguran?

Pogledaj malo sastav Sabora - imaš koliko hoćeš prirodnjaka, inženjera i kojekakvih tehničara, HDSSBovci su praktički sve sami dr. medicine-kirurzi, a Kalmeta je inženjer agronomije... Bit će da nije u tome problem.

http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=1797

Slično je i u Vladi.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

da, nije u tome problem..

da, nije u tome problem.. ovlas gledano..

puno je veci problem sto su to inzenjeri koji se nisu dokazali na inzenjerskim poslovima niti im je ikada zarada ili karijera ovisila o efikasnosti, uspjesnosti, ekonomicnosti njihove organizacije ili rada..

dakle to nisu inzenjeri u pravom smislu rijeci.. jer osim skole tj. papira nikad to "inzenjerstvo" kao struku odnosno logiku obavljanja posla nisu kao svoju prihvatili..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Uh

Finska ima 4 nuklearna reaktora + jedan veliki EPR pred završetkom gradnje + još jedan ili 2 reaktora koji su čvrsto planirani gradnja počinje vrlo skoro. ovo sam isto napisao sinoc, ali sam odmah poslije toga poceo nekorektno vrijedati potpunu infatilnost i zelenih (time Zorana kao personifikacije),.. pa sam da se ne kompromitiram ipak od toga odustao.
Ipak treba to ponovi: fricking Finci imaju cetiri (4 nuklearna reaktora) 2x500MW, 2x860MW, te grade novi (peti) od 1600MW, a dobili su dozvolu za jos dva nova od takoder kojih par tisuca MW. Ono sto si propustio detaljnije izreci, jeste da je nuklearna energija tek 28% ukupnih potreba, te
da 50% koriste iz fosilnih goriva.
Meni je naprosto izrazito licemerje furati se na bilo koji nacin na Finsku i istovremeno biti (zim)zelen u hrvatskom znacenju te rijeci.

Tko je glasao

@obaladaleka:

Meni je naprosto izrazito licemerje furati se na bilo koji nacin na Finsku i istovremeno biti (zim)zelen u hrvatskom znacenju te rijeci.
Shvaćam da je to tebi tako. Vjerujem da većina ipak ne razmišlja na tako rigidni način.

Tko je glasao

Da, točno, Finska ima i nuklearne reaktore

I jedan u gradnji. A opća potrošnja električne energije ima je vrlo visoka (kao i u Švedskoj i Norveškoj), znatno veća od ostalih europskih zemalja.

Međutim, stvarno misliš da je električna energija tako straobalno važna?

Razlika između nas i Finaca je u tome : kada je el energije u Finskoj usfalilo oni su uvezli energiju i gradili nove kapacitete za razliku od nas koji smo gasili i uništavali tvornice zato jer nismo imali dovoljno el. energije da ih pokrećemo.
Hm, baš si siguran, da smo gasili i uništavali tvornice zato jer nismo imali dovoljo električne energije? :-) I eto baš to je najvažnija razlika između nas i Finske? A da smo samo sagradili nuklearke u Prevlaci i u Dalju, na toj bi struji onako od šuba iznikla neka hrvatska "Nokia"? :-) Uostalom, električna energija je stalno u Hrvatskoj bila jeftinija nego u Finskoj.

Ovdje mi je članak o istraživanjima Finaca u području obnovljivih izvora bio samo povod. Ovo nije dnevnik o energetici. Ali evo, pri ruci mi je grafikon, prošli mjesec sam vadio podatke o proizvodnji električne energije po izvorima, podaci za 1960.-2011. iz data.worldbank.org.

Proizvodnja električne energije u Finskoj 1960.-2011. po izvorima

Tamnoljubičasta crta koja skače na vrh oko 1980. je nuklearna energija, međutim tu je i svjetoljubičasta, koja se pojavljuje od 1990., označava "obnovljive osim hidroelektrana". To je uglavnom biomasa, koje naravno Finci imaju iz šuma velike količine i koriste u kogeneracijama. Na taj način dobivaju godišnje preko 10 milijardi kilovatsati električne energije, plus toplinsku.

Zahvaljujući tome, plus hidroelektranama, Finska ima vrlo velik udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji primarne energije (ne dakle samo električne), i brzo ga povečava. Godine 2005. bio je 28,5%, do 2010. je već porastao na 33% (Hrvatska 12,6%), a po "klimatskom paketu" mjera EU, obvezala se do 2020. to povećati na 38%. I kako vidiš i iz citata u članku, marljivo na tome rade (dok se Hrvatska obvezala povećati na 20%, i marljivo ne radi ništa). A ako razgovaramo o propulzivnim sektorima, s gledišta znanstveno-tehnološkog napretka - to su danas obnovljivi izvori, a ne nuklearna. Ej, Finci imaju silu istraživačkih programa vezanih uz FN ćelije, a mi smo u Hrvatskoj za vrijeme socijalizma imali tada najveću tvornicu solarnih ćelija u Europi! Nije ova naša propala jer nije bilo struje... :-(

Tko je glasao

evo ja gledam od obnovljivih

evo ja gledam od obnovljivih tu je samo 16-17% iz treseta i drveta a ostalo je zanemarivo. logično pošto su to resursi kojima finska obiluje a nordijske zemlje troše više el. energije i zbog klime i jake energetski intenzivne industrije. cijena el energije je u finskoj visoka zato jer veliki dio energije uvoze.
http://en.wikipedia.org/wiki/Electricity_sector_in_Finland

najbolji primjer kod nas je zatvaranje elektrolize u TLM-u i TEF-a (TLM je trošio 10% ukupne potrošnje struje u HR) . Evo Ameri su zbrisali iz željezare Sisak zato jer nisu mogli dobiti dovoljno električne energije za novu čelićanu. primjera je mnogo.
ne mislim da bi sa viškom jeftine el. energije dobili novu Nokiju ali povećali bi konkurentnost svih koji nešto proizvode a možda samo možda privukli i nove.Cijena energenata je u proizvodnji jako bitna stavka a najskuplja el. energija je ona koje nema dovoljno.

Tko je glasao

@Macaktom:

evo ja gledam od obnovljivih tu je samo 16-17% iz treseta i drveta a ostalo je zanemarivo
Ne znam gdje ti gledaš. Ja sam pogledao u najnoviji poznat mi dokument,
Renewable energy progress report, izvještaj Europske komisije od 27.3.2013.. Tu piše 33% (pazi, govorimo o ukupnoj energiji, ne samo električnoj!).

najbolji primjer kod nas je zatvaranje elektrolize u TLM-u i TEF-a (TLM je trošio 10% ukupne potrošnje struje u HR)
Elektroliza je zatvorena, prvo, zbog toga što su je avioni JNA bili raketirali i nanijeli ogromnu štetu (sjećam se dobro, jer sam tada radio kao novinar pa sam taj slučaj spominjao u jednom svom izvještaju, radio sam bio neko vrijeme za jednu međunarodnu agenciju). Drugo, poznati problem "Obrovac", nalazišta glinice su bila daleko siromašnija nego što se tvrdilo, pa nije bilo sirovine.

Svejedno, čak i da si u pravu, to nije tema ovog topica.

Tko je glasao

neistina

Šteta ne TLM-u je bila zanemariva i nije bila ni 10% godišnje pljačke preko šverca struje ispod cijene u mostar. elektroliza je zatvorena zato jer je lopovima bilo lakše zatvorit tvornicu nego napraviti novi izvor el. energije. Pljačkaši ne grade nego pljačkaju i razaraju.

Tko je glasao

Kako god.

To svakako nije tema ovog dnevnika.

Tko je glasao

moguće ali

moguće
govoriš o energetici neke zamlje a izostaviš glavni izvor el. energije u istoj zato jer se ne uklapa u tvoju bajku. Princ alkoholičar ili princeza sponzoruša.

Tko je glasao

Macaktom, ovo tvoje se zove projekcija.

Naime, svoje osobne frustracije kao nuklearac pripisuješ drugima. Jedan tekst u kojem se govori o istraživanjima (ne o aktualnim tehnologijama) u energetici mi je bio povod, bitna tema je znanost, tehnologija, obrazovanje. Evo imaju Finci i TE na ugljen i na plin, pa ni njih nisam spominjao. I puno drugih stvari nisam spominjao. :-)

Tko je glasao

Želiš reći bajka pa i u

Želiš reći bajka pa i u programima naših vlada postoje takve liste lijepih želja. Ovo da sam nuklearac uvjetno stoji u stvari ja sam samo protiv razbacivanja novcem i protiv kvazizelenih rješenja koja su često prljavija od tzv "konvencionalnih" rješenja a svakako višestruko skuplja. Nemam ništa protiv obnovljivih izvora štoviše supporter sam ali sve mora imati mjeru, vrijeme i cijenu.

Tko je glasao

Baš me zanima...

Ajde navedi tehničke i strukovne profesije kojih nedostaje Hrvatskoj.

Ja sam primijetila jedino veliku potražnju za pomoćnim kuharima, konobarima i sobaricama u sezoni...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

pročitaj cijeli komentar, ono

pročitaj cijeli komentar, ono što sam rekao za el energiju vrijedi i za ljude. Nemamo proizvodnju zato jer ne školujemo inženjere za proizvodnju. školovanje jednog elektro, strojarskog, kemijskog, rudarskog, prehrambenog-tehnološkog, poljoprivrednog inženjera ili liječnika košta 2-10 puta više nego školovanje jednog ekonomista ili pravnika. zato i imamo hiperprodukciju takvih pa svaka selendra ima neku vrstu ekonomskog fakulteta za ekonomiste, menađere i lopatare papirima raznih vrsta koji se svi nadaju uhljebljenju na izmišljenim nepotrebnim radnim mjestima. Normalno je da nam firme propadaju kad imaju više režijskog nego proizvodnog osoblja.

nabacujem previše stvari ali jedina namjera mog prvobitnog komentara je replika Oštriću da Finska ulaže puno više i dobija puno više od nuklearne energije nego od kvazizelenih alternativa.

Tko je glasao

Aj ti pročitaj moj komentar,

Aj ti pročitaj moj komentar, on je kraći :P umjesto da lupaš minuse bez veze.

Ako HZZ shvatimo tek kao indikator, ako već ne kao potpuno pouzdan izvor informacija, onda možemo lako vidjeti da je nezaposlenih 340.664 (dugotrajno nezaposlenih je oko 160.000), dok se traži samo 5.891 radnika.

Ovdje - http://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx - možeš vidjeti da se najviše traži ugostiteljskih radnika, čak 893, dok pak "Geolozi, rudari, metalurzi" - 5, "Stručnjaci za elektrotehniku" - 31, "Strojari i brodograditelji" - 134, a "Informatički, računalni i stručnjaci za Internet" - 31.

Nezaposlenost kod nas nema blage veze sa strukturnom nezaposlenošću, nego se radi i crknutoj privredi i nepostojanju radnih mjesta općenito.

Nezaposlenost isto tako nema veze s time da "nije bilo struje" ili da je ta struja bila preskupa...

Inače (Pointeru), čak niti informatičarima više ne cvatu ruže u tolikoj mjeri - velika je potražnja za programerima mobilnih aplikacija, ostali jok...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Čisto da se zna...

"Visoko podignite drvenu kuhaču, pomoćni kuhari!" - http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/Articl...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

E pa ovo ti je fakat bez veze... :-(

jedina namjera mog prvobitnog komentara je replika Oštriću da Finska ulaže puno više i dobija puno više od nuklearne energije nego od kvazizelenih alternativa.
Gdje ti vidiš u mom tekstu zelene ili kvazizelene alternative? "Alternativa" koja je tema je finski školski sustav, a u njemu se sškoluju i nuklearni i solarni inženjeri, kao i politolozi, munikolozi i ini (koje se ne smatra balastom).

Tko je glasao

ne smatram ja nikoga balastom

nego se osvrćem na to da imamo hiperprodukciju jednih a zapostavljanje školovanja proizvodnih zanimanja i taj ne srazmjer se sve više povećava. i nemam ja ništa protiv ekologije i obnovljivih izvora štoviše smatram da treba više ulagati u tom smjeru ali siromašna zemlja kao što smo mi bi to trebala raditi pametno a ne zato što je to EU moda.

Tko je glasao

skoro pa sve.. mi nemamo

skoro pa sve..

mi nemamo majstora.. samo gomilu nekih segrta koje majstorima nazivamo

a za sss vrijedi isto..

na zalost i za vss isto.. ali iz drugih razloga ili su to mozda isti?

ucenje posla na zalost kod nas pocinje tek kad pocnes raditi... dakle znanje ovisi vecinom o radnoj sredini.. kojih vise nema.. i tu gubimo sav srednji potencijal i losije, naravno... sve postane skart u strucnom smislu..

najbolji odu odnosno idu i traze dok ne nadu adekvatno ili priblizno tome.. zato sto su za to sposobni, ostali se uklope u sredinu i nestanu do 35 iz profesija.. ili novih zanimanja..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

"Konobari"vsKonobari

Obrazovanih ljudi nedostaje u mojoj struci

http://www.poduzetnistvo.org/news/nedostatak-skolovanih-it-strucnjaka

To što postoji potražnja za zanimanjima koje ste naveli

http://www.mojbiz.com/nekvalificirani-sezonci-unistavaju-turizam.html

ne znači da je dobro da svatko radi taj posao, jer na te natječaje javljaju se ljudi bez ikakvih drugih kvalifikacija i misle: "pa svako može donjeti gostu piće i biti konobar".
No gosti koji mogu platiti vrlo brzo prepoznaju razliku između "konobara" i konobara.

->Pointer

Tko je glasao

tocno.. i to je ocigledno..

tocno.. i to je ocigledno..

konobara ali ni ostalih zanimanja u hoteljerstvu nema tj. danas vise nema

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

ostanimo tu

@Zoran Oštrić
Zorane ne kužim zakaj si "vušel" u Finsku, kad Finsku nemremo dopelat k nama.
Ja bum ostal tu a malo stareši članovi portala mogu se podsjetiti. Tamo pedesetih godina prošlog stoljeća tu kod nas malo je ljudi išlo na fakultete. Večina je bežala u trogodišnje ili četverogodišnje škole. S programima tih škola ( do Šuvara) mogao si raditi gotovo sve što danas rade ovi sa fakultetima. Drugi a zapravo glavni uzrok bio je taj što je bila velika potreba za "stručnom" da ne kažem strukovnom radnom snagom. Čak su i plače u jednom periodu do konca 60-tih bile veće onih sa strukovnim zvanjima.
Koliko završenih „fakultetski obrazovanih“ ljudi može naći posao ?
10 % ? Ne znam. Ne slijedimo potrebe i nemamo pravi program školovanja.
Opterećujemo djecu s bezveznim predmetima . Ne govorim protiv vjeronauka ili etike. I u ono vrijeme tko je htio ići na vjeronauk znao je gdje se održava. U crkvama. Matematika. Pogledaj samo udžbenike. Doktorske disertacije za djecu do 4. razreda osnovne.
Nisam nostalgičar. No svakako treba vratiti 3 godišnje strukovne škole, sa poboljšanim programima prilagođenim vremenu.
Jedan banalni primjer. Koliko „frizeraja“ (frizerskih salona) u gradu Zagrebu upotrebljava software (Virtual Makeover) za ženske ili muške frizura. Slikne te s digitalcem, ubaci sliku u komp ili laptop, i 1000 frizurica , raznih oblika i boja namješta na glavu mušterije.
http://www.easyhairstyler.com/hairstyles/everyday-hairstyles/
Ma prestanimo gledati Finsku, Dansku, Švedsku, Norvešku.
Okrenimo se sebi i svojim potrebama. Kako ?
E to nek sam Bog zna. Uz ovakve vlasti i ministre gotovo nemoguće.

Tko je glasao

ključ uspješne nacije?

zapravo ovdje i sad nema govora o društvu
problem se skriva iza jake nacije (srbi kojih niti nema su babaroge, a učenici NBG danas norijaju sa U+)
duhovna obnova nakon komunističkog perioda ošla U kurac
dakako da je prvo duhovno obnovljen obrazovni program
na retardaciji se uspješno dela

Tko je glasao

zoran oštrić

Nije mi jasan ključni razlog uspjeha finskog obrazovanja. Ok, mentalitet im je suprotan od balkanskog, solidarni su kao društvo, plaćaju poreze iz uvjerenja ne iz prinude i vjeruju institucijama. Ali isti takav sklop možemo naći u Švedskoj ili Norveškoj. Je li u te dvije države obrazovanje bitno lošije negoli u Finskoj?

btw, slika jezera je predivna

Tko je glasao

@celsou: pa, valjda nije u Švedskoj ili Norveškoj puno lošije!

Nije mi jasan ključni razlog uspjeha finskog obrazovanja. Ok, mentalitet im je suprotan od balkanskog, solidarni su kao društvo, plaćaju poreze iz uvjerenja ne iz prinude i vjeruju institucijama. Ali isti takav sklop možemo naći u Švedskoj ili Norveškoj. Je li u te dvije države obrazovanje bitno lošije negoli u Finskoj?
Ne bih se usudio upuštati u dublju analizu, ne znam situaciju. U svakom slučaju ih jako hvale, a za usporedbu su nam puno bliži od Švedske, koja je znatn oranije počela brzim razvojem (Norveška je isto bila pod švedskom vlasti stoljećima), bila je i prava imperijalna sila neko vrijeme. Nekoliko razmišljanja.

Spominje se gore u jednom citatu kako su od kraja 19. st. krenuli na obrazovanje za sve, pa su smanjili razliku između obrazovane elite i nepismenog puka. U Hrvatkoj je taj raskol dosta dubok, ima i danas neugonih konzekvenci.

Spominjalo se, da je Franjo Tuđman svoju parolu o "200 bobatih obitelji" pokupio baš iz Finske. Ali tu su uvjeti bili bitno drugačiji. Tijekom 19. st., pod švedskom i ruskom dominacijom, postepeno se uzdiže tanak sloj finske buržuazije, to je tih "200". Ali to je u okviru "protestantske etike rada", neki seljak bi počeo trgovati nasitno, pa stekao nešto kapitala, pa ostavio sinu koji ga je uvećao, pa je unuk postao stvarno bogat... Ali svi su to postigli desetljećima napornoga rada, i svjesni da je obrazovanje važno, da se to postigne (onaj prvi seljak znao je, kad ulazi u složenije oblike trgovanja, trebat će njegov sin za to obrazovanje).

A kad su se pojavili klasni sukobi, dva su faktora djelovala, da oni budu manje žestoki nego u drugim europskim zemljama (mada ih je naravno bilo, pa je sukob rezultirao i spomenutim građanskim ratom, nemali broj Finaca podržavao je "crvene"): kako su sami navikli na naporan rad, bili su skloniji izaći u susret radnicima koji i sami naporno rade, te kako su bili suočeni sa prevlašću Šveđana i Rusa, bili su spremni na kompromis kao Finci. (Uostalom, kao što vjerojatno znaš, sukob sa Šveđanima su na kraju uzorno riješili).

Postigli su visok stupanj društvene kohezije, navikli se na dijalog i kompromise...

Poticaj da ovo napišem bila mi je, uz članak koji navodim na početku, jedna diskusija na forum.hr, gdje se žale kako se kod nas ne poštuju prirodne znanosti, pa se onda pljuje po humanističkim znanostima i književnosti, da je čitati Dostojevskog, Šenou ili Jergovića totačno gubljenje vremena. Sjetio sam se kako se u tekstu na sajtu finskoga veloposlanstva suprutno govori, odmah iza računalne tehnologije ističe se značaj umjetnosti.

I tu su Finci, rekao bih, našli jednu sretnu, ne samo ravnotežu, nego dijalektičku sintezu ("prevazilaženje" u Hegelovom smislu), ne odbaciti ni računala ni Kalavalu, ni poslovno poduzetnišvo ni socijalnu solidarnost, ni takmičenje ni suradnju... Mi Balkanci se tu stalno vrtimo između ekstrema.

Tko je glasao

Mislim da je glavni razlog

Mislim da je glavni razlog zasto su Finci prije 50ak godina poceli posvecivati jako veliku pozornost obrazovanju (ne samo krilaticama - ono zemlja znanja, mladi su nasa buducnost isl, vec i jako objektivnim pokazateljima poput udjela BDP-a koji se namjenjuje za obrazovanje) bila relativna zaostalost i siromastvo u odnosu na susjedne skandinavske drzave i nedostatak bilokakve komparativne prednosti u odnosu na te drzave. Stvoren je konsenzus da je brzi tehnoloski razvoj jedini nacin do blagostanja, a tehnoloskog razvoja ne moze biti bez odlicno djelujujuceg obrazovnog sustava. S druge strane, iako moze zvucati dosta paradoksalno, turizam je razlog zasto Hrvatska nije nikad u zadnjih dvadesetak godina niti ozbiljno razmisljala o (re)industrijalizaciji, tehnoloskom razvoju, a izdvajanja za obrazovanje su bila zadnja rupa na svirali. U hrvatskoj politici (a i u dobrom dijelu drustva) postoji konsenzus da je turizam (i dijelom poljoprivreda) ona hrvatska prednost koja moze dovesti drustvo do blagostanja, i zato su i proracunska izdvajanja, subvencije itd posredno i neposredno isli u tom smjeru (subvencije, kapitalni gradjevinski projekti, infrastruktura isl). Drugi jednako vazni razlog jest sto se odlican obrazovni sustav koji bi sluzio kao suport cijelom gospodarstvu ne moze stvoriti preko noci (odnosno u jednom mandatu) i zbog toga je obrazovanje u Hrvatskoj politicki nezanimljivo. Dobre i lose odluke donesene danas se u obrazovanju vide tek u razmaku od desetak godina, dok se npr. neki tunel moze izgraditi u cetiri godine i otvoriti deset dana pred izbore. Dugorocno planiranje u hrvatskoj politici ne postoji.
Ja sam u Skandinaviji boravio samo u kratkim razmacima, medjutim ono sto sam primijetio jest odnos ostalih Skandinavaca prema Fincima. Svedjani i Danci se smatraju skandinavskom 'aristokracijom' i gledaju malcice ispod oka na Norvezane i posebno Fince ciji jezik uz to i ne razumiju.

Tko je glasao

To je tocno, ali ima jos

To je tocno, ali ima jos sitnica.
Zapad je za vrijeme hladnog rata buffer drzave prema SSSR-u nakrcao energijom da moze neutralizirati utjecaj ruskog energetskog disibalansa.
Upravo je kljucno pogledati gdje su nuklearke na razmedu SSSRa i zapada, te vidjeti kako je isla ta energetska strategija.
Mi imamo da i Bugarska i Rumunjska imaju nuklearke. Pa vidimo da je i granica EU zacrtana do Slovenije s obzirom na nuklearku. Naprosto to su sitnice i detalji, ali nevjerojatno vazni.
Iz primjera Finske mozemo uciti prije svega da se trebamo pouzdati u vlastite snage, sto ne znaci kako se to lazno prezentira zatvaranje i izolaciju, vec upravo suprotno, otvaranje i izlaganje, ali ne sramiti se vlastitog i domaceg, a ne se (nemam prigodno pogrdne rijeci za tu vrstu ponasanja nase vladajcue elite).

turizam je razlog zasto Hrvatska nije nikad u zadnjih dvadesetak godina niti ozbiljno razmisljala o (re)industrijalizaciji, tehnoloskom razvoju, a izdvajanja za obrazovanje su bila zadnja rupa na svirali. svaka zemlja mora iskoristiti ono sto ima kao prednost i kao datost. Mi ne mozemo zatvarati oci pred nasim turistickim usudom, opcnito prema sektoru usluga. Pa i Finci zaraduju silno u sektoru usluga.

Ja sam boravio u SAD i tamo vidao i Svedane i Norvezane, Poljake, ... i vrlo zorno uvidio da se na njih uopce ne gleda kao na neka bozanstva (pace mozda cak i u malo negativnom smislu kao i na nas kao Europljane, ali se od toga ogradujem), kako se to ovdje redovito cini.
Pih.

Tko je glasao

Id

martine,

odličan komentar. I nesvjesno, bez strategije, u naše ime, elite su prilagodile stvarnu strategiju rentiranju zemlje i mora.

luka

Tko je glasao

Možda postoji konsenzus da je

Možda postoji konsenzus da je turizam bitna gospodarska grana, ali ne i da turizam može dovesti do blagostanja jer se njegov udio u BDP-u gotovo uvijek kreće oko 20 posto.

Inače, Finci nisu Skandinavci.

Tko je glasao

Definicija skandinavskih

Definicija skandinavskih zemalja je fluidna (nesto poput definicije Srednje Europe) i ovisi o izvorima. Buduci da je termin nordijske zemlje u hrvatskom relativno nepoznat, mislim da nije pogresno govoriti o Finskoj kao skandinavskoj drzavi (geografski dijelom i pripada poluotoku). S obzirom na tvoju svadljivost na ovim stranicama, imam osjecaj da razgovaram s nekim iz vrtica:) Inace, sto se turizma tice, uputio bih te na tvoje komentare ispod dnevnika o Srdju gdje si tvrdio nesto slicno ovome- pa moze li u Dalmaciji biti nesto drugo osm turizma i onda si nabrojio termoelektrane, celicane isl i upitao se zar ce se u Dalmaciji to otvararati. Ovaj dnevnik upravo govori o uspjesnom gospodarstvu koje nije niti samo turizam niti samo npr. celicana i ulozi obrazovnog sustava u postizanju takvog gospodarstva (to je ona simbioza javnog i realnog sektora gdje npr PR vlasti ne pljuca po uciteljima i ne naziva ih pijavicama koje zive na grbaci realnog sektora jer se usudjuju zahtjevati da budu placeni prema svom ugovoru o radu i slicno).
Ja znam koliki je udio turizma u hrvatskom BDPu-u, medjutim na to bi trebalo podsjetiti i vladajuce, pa izdvajanja za obrazovanje, znanost i inovacije ne bi bila na samom europskom dnu (mjereno kao postotak BDP-a, a ne nominalno) i za vrijeme HDZ-ovih i SDP-ovih vlada.

Tko je glasao

martin

Sorry, ako je tebi svadljivost reagiranje na notorne neistine, onda nema smisla da sudjeluješ u razgovorima. ;) Nema nikakve dileme da Finska nije Skandinavija. Ne znam komu je to termin "nordijske zemlje" nepoznat. Nordijsko vijeće djeluje već 60 godina, a Nordijska gospodarska komora već desetak godina organizira gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.

Što se tiče turizma, govorio sam da sigurno u stručnoj javnosti nema konsenzusa da je on ključan za blagostanje jer se kreće oko 20 posto BDP-a. Dalmacija je samo dio Hrvatske i njen turizam dakako da ne može od Hrvatske učiniti Švicarsku.

A ove sam dvije teme izdvojio jer se s njima ne slažem. Nema smisla komentirati o ostatku tvog komentara kad se s njim slažem:)

Tko je glasao

Onda ti mogu samo preporuciti

Onda ti mogu samo preporuciti da pocnes s vec notornom wikipedijom i definicijom Skandinavije... A i mislim da sudionici rasprava ovdje vecinom nemamo pamcenje zlatne ribice (sto se doduse nazalost za prosjecnog hrvatskog glasaca ne bi moglo tvrditi), tako da tvoje mijenjanje misljenja od dnevnika do dnevnika ne moze nikome ostati neopazeno.

Tko je glasao

Dragi moj Martine, po običaju

Dragi moj Martine, po običaju kad te se uhvati u neznanju podmećeš i iskrivljuješ. Zalagati se za razvitak turističke industrije u Dalmacij ne znači da u Hrvatskoj postoji konsenzus kako će nas turizam odvesti u blagostanje. Miješaš kruške i jabuke, a meni podmećeš da "mijenjam mišljenje od dnevnika do dnevnika". Što se tiče tvoje spinovske tvrdnje da u hrvatskom jeziku nije zaživio termin "nordijski" već sam ti objasnio to na primjerima, i tvoj je zaključak toliko besmislen da ga nije potrebno uopće komentirati.

A da vidimo kako Wikipedija definira Skandinaviju kad se toliko pozivaš na nju. Ona dakako daje pravo meni, a ne tebi.

Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela skandinavskog i jutlandskog poluotoka, te otoka između njih. Regija obuhvaća tri suverene države: Danska, Norveška, Švedska

A ako se želi Finsku priključiti u Skandinaviju onda se kaže Fenoskandinavija, što se rijetko čini.

Termini Fenoskandija i Feno-Skandinavija može obuhvaćati Skandinavski poluotok, Kolu, Kareliju, Finsku i Dansku pod istim nazivom koji aludira na Fenoskandijski štit, iako se Danska nalazi u sjevernoeuropskoj nizini, ili se može koristiti u kulturnom smislu kao sinonim za nordijske zemlje kako bi označio povijesno bliski dodir između finskih, laponskih i drugih naroda i kultura Skandinavije.

Tko je glasao

Pojam "Skandinavija" je danas

Pojam "Skandinavija" je danas u geopolitičkom smislu irelevantan. Geografski, radi se o Skandinavskom poluotoku (koji uključuje današnje teritorije Norveške, Švedske i dio Finske, a povijesno se radi o području kojim su u različitim vremenima manje ili više dominirali Danci, Švedjani ili Norvežani. Taj povijesni pojam (a ne geografski) uključuje osim skandinavskog poluotoka i područje današnje Danske, Finske i Islanda.

Pojam Skandinavija koristi se danas kolokvijalno (uglavnom izvan toga kruga, a u tim zemljama malo ili nikako) za ovo geopolitičko područje sjeverne Europe, koje uključuje Dansku, Finsku, Norvešku, Švedsku i Island (priključuje mu se i Farske otoke i Grenland), a koje ima pravi naziv "Norden" ( na svim "nordijskim" jezicima, uključivo i Finski), a na engleski se prevodi kao "Nordic countries".

The Observer

Tko je glasao

BTW

Imam rođaka u Švedskoj, još je srednjoškolac i država svakom učeniku kupi sve što je potrebno, od pribora i knjiga do računala. Ako se dobro sjećam, ondje se može proći i s jedinicom, tj. nema ponavljanja razreda, već se ide dalje. Isto tako, mladi se masovno ne upisuje na fakultete već se poslije srednje škole zapošljavaju kako bi što prije bili nezavisni od roditelja.

Tko je glasao

U Danskoj, ako se ne varam,

U Danskoj, ako se ne varam, baš svaki student ima stipendiju i u zadnje vrijeme još jamraju da im ta stipendija ipak ne pokriva baš sve troškove.

Ove pak godine kod nas se ukida "viši" i "niži" stupanj mature, jer navodno postoji veća potreba za srednjeobrazovanim nego za visokoobrazovanim kadrom... Mi smo lakrdija od zemlje :(

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Dite materi...

Mislim da je jedan od razloga uspjeha finskog obrazovnog sustava i taj što, nakon što su usvojili osnovne smjernice (još prije 40ak godina) i postigli oko toga nacionalni koncensus, nisu se previše petljali, dali su odriješene ruke struci, s povjerenjem i potrebnim "empowermentom" - uostalom, ako su se dogovorili da u obrazovanje idu najbolji od najboljih i da su učitelji najveće face, kao što bi to i trebalo biti - tko bi zapravo bio taj koji im može nešto "solit"?

Potom, za razliku od tipičnog zapadnog sustava kojemu je cilj izdvojiti genijalce i raditi na njima, a boraniju tko šiša, Finci imaju upravo suprotan pristup i nastoje izjednačiti šanse i uspjehe svakog njihovog đaka. Barem 70% finskih đaka je tokom školovanja trebalo posebnu pomoć, a 30% redovito, Zbog toga iz njihovih škola ne izlaze poluretardirani, kao iz naših.

To je sigurno doprinijelo činjenici da Finci imaju jednu od najmanjih stopa "incarceration", tj. zatvorenika na 100.000 stanovnika, koja je BTW najviša upravo u Americi.

Inače, bio je Finac i kod nas ne bi li pomogao našem obrazovnom sustavu, negdje na početku Sanaderovog prvog mandata - to je bilo baš u vrijeme velikog vala informatizacije hrvatskih škola, kad su se hametice uvaljivale MS školske licence. Kako je Finac, između ostalog, smatrao da hrvatsko školstvo ima preča posla od uvođenja kompjutera bez plana i programa, brzo su ga otpravili...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci