Tagovi

BiH: Ustavne promjene - kraj Daytona?

Kao da pri?amo o vicu; bio Srbin, Hrvat i "Bosanac", u kojemu svatko pjeva svoju pjesmu. A trebali bi govoriti o nekakvaom zboru, švicarskom triu!

Bosanskohercegova?ka podružnica socijaldemokratske Zaklade “Friedrich Ebert” u suradnji s profesorom Božom Skokom provela je istraživanje o suživotu Hrvata, Srba i Bošnjaka u BiH. Istraživanje je pokazalo da, kada je rije? o prošlosti i budu?nosti BiH, svaki od tri naroda ima svoje, me?usobno razli?ito stajalište.Kao da pri?amo o vicu; bio Srbin, Hrvat i "Bosanac", u kojemu svatko pjeva svoju pjesmu. A trebali bi govoriti o nekakvaom zboru, švicarskom triju! Takav model zborske pjesme najzornije prokazuje u koliko se dubokoj krizi BiH nalazi kada je rije? o njenoj prije svega društvenoj opstojnosti i suživotu temeljenom na Daytonskom sporazumu. Takvo dejtonsko s(r)tanje stvari odgovara Srbima i Bošnjacima. Srbima jer se ne žele buditi iz sna zvanog Srpska, a Bošnjacima jer im omogu?ava nastavak provedbe doslovno muslimanske unitarne politike koju je zapo?eo Izetbegovi? i to bez obzira na situaciju u kojoj im takvo zastupanje ideja u danom trenutku može postati dvosjekli ma?, jer omogu?ava mogu?e krajnje "legaliziranje" Republike Srpske, a time kona?nu podjelu i raspadanje BiH pa i njihovih osnovnih nacionalnih težnji za svojom etni?kom državom i nacijom.

Naime, nije slu?ajnost da postoji neskrivena tendencija podupiranja ideje jedinstvene Bosne i Hercegovine temeljene na Daytonskom sporazumu od strane prije svega bošnja?kih politika. Bošnjaci su za gra?ansku državu jer znaju da na jugoslavenskom prostoru, a osobito u BiH gra?anska država zna?i skriveno pripisivanje suvereniteta najbrojnijem narodu, dakle njima - patarenima, bogumilima - Bošnjacima. Oni su za takvu jedinstvenost koja im omogu?ava primat nad državom. I u tome imaju i me?unarodnu podršku jer su dovoljno glasni kada spominju jedinstvenost. Naime, me?unarodnoj zajednici, ponajprije SAD-u dovoljna je spoznaja da je netko ZA jedinstvenu BiH, ne spominju?i uvjete pod kojima ?e se graditi ta jedinstvenost i jedinstvo. Jer njima je bitno širenje NATO saveza prije svega, a ne za njih unutrašnje mikro politi?ke prilike bosanske države, ili recimo ekonomski i društveno-politi?ki položaj i stanje pa i opstojnost jednog od konstitutivnih naroda.

Hrvati najviše od svih narodnih sudionika bosanske države osje?aju nesmiljenost nepravde Daytonskog sporazuma. Srbi su zadovoljeni svojom republikom i njihova politi?ka i društvena energija usmjerna je ka cementiranju postoje?eg stanja i o?uvanju te republike u bilo kojem obliku s tendencijom kona?nog odvajanja, dok se pak Bošnjaci u drugom dijelu podijeljene Bosne i Hercegovine, Federaciji BiH, za sada zadovoljavaju neprijepornom društveno politi?kom dominacijom nad prije svega Hrvatima kao drugom najbrojnijem narodu tog entiteta, s tendencijom širenja spomenute dominacije i na teritorij drugog bosanskog entiteta. Ukoliko se takav razvoj politi?kih doga?aja i dalje bude odvijao na uštrb opstojnosti i/ili prosperiteta osobito hrvatskog, ali i srpskog naroda, kao manjebrojnijih u odnosu na bošnja?ki, ?injenica koja ?e ubrzo iza?i na vidjelo je da ?e takav izetbegovski model jedinstvenosti, a u stvari perfidne unitarnosti, Bosnu i Hercegovinu odvesti u propast i do kona?ne podjele, u ?emu nisu isklju?eni ni ve? vi?eni na?ini rješavanja problema na tim prostorima. Bosna su ljudi, bez ljudi nema ni Bosne, a kamoli bez cijelog naroda.

Nažalost, poslije posljednjih izbora u BiH sve je iluzornije da tome nije tako. Hrvati su sve podre?eniji i skala njihove suverenosti i kostitutivnosti neprekidno se smanjuje. Sve to omogu?ava današnji Ustav BiH; smiješno ali istinito - u stvari Aneks 4 op?eg okvirnog Sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini - Daytonski sporazum, što pak najplasti?nije prikazuje neozbiljnost i neodrživost trenutnog politi?kog, pravnog i društvenog poretka BiH i njenog temeljnog akta. Potonje naro?ito dobro ilustriraju posljednji izbori u BiH kao bezo?an politi?ki doga?aj još bezo?nijeg interpretiranja Ustava BiH koji jam?i ravnopravnost ali ne i provedbu iste. U tom smislu nedokazana bošnja?ka multieti?nost ide toliko daleko da si dozvoljava ravnopravnost tuma?iti i demonstrirati biranjem hrvatskoga predstavnika u Predsjedništvo ve?inom bošnja?kih glasova i to po drugi puta. Ravnopravnost i pravda isto tako demonstrirani su i odabirom potpredsjednika RS kao predstavnika hrvatskoga naroda - Miloševi?evog savjetnika i deklariranog velikosrbina Emila Vlajkija. Apsolutno legitimno i legalno, ali i apsolutno nemoralno i nepravedno. Takvi pokušaji potpune eliminacije hrvatske politike iz vlasti poja?ani su najavom SDP-ovog Zlatka Lagumdžije da misli Hrvatima uzeti poziciju prvog ?ovjeka državne Vlade.

Takvu ravnopravnost treba mijenjati. Funkcionalnost i održivot takvog "iskrenog zalaganja" za jedinstvo BiH temeljeno na još "iskrenijem zalaganju za ravnopravnost" triju naroda ovim izborima postali su apsolutno iluzorni. Pokušaji potpune eliminacije hrvatske politike i Hrvata iz participacije u vlasti, a time op?enito iz društva bosanske države u budu?nosti, alarm su koji poziva na jedinstvo. Takve zle slutnje i tlapnje svo?enja Hrvata u BiH na vjeru može osujetiti jedino okrupnjavanje hrvatskih politi?kih, društvenih, civilnih i crkvenih ?imbenika te pobuna svehrvatlja u BiH glasnim inzistiranjem na prije svega ustavnim promjena koje ?e garantirati teritorijalnu i institucionalnu jednakopravnosti Hrvata u BiH.

Na tome tragu ju?er je potpisan sporazum izme?u HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. koji su prepoznali osjetljivost trenutka u BiH koji zbog važnosti procesa ustavnih promjena koji se o?ekuju odmah nakon implementacije izbornih rezultata ne smije biti propušten. BH Hrvati sami mozda i mogu nesto, ali s Hrvatskom mogu sve, odnosno, bez Hrvatske ne mogu ništa - zanimljivi ?e biti ovotjedni posjeti predsjednika Josipovi?a i (još uvijek) premijerke Kosor Mostaru, BH Hrvatima. Dakle, u nadolaze?im promjenama u BiH zna?ajnu ulogu mora odigrati i Hrvatska. Nadam se da ovoga puta Hrvatska ne?e biti proglašena agresorom i dijeljiteljem, kao što se to dogodilo kada su zadnji put pred ugrozom opstanka Hrvati zbijali redove.

Ono što nije postignuto drugim me?unarodnim podjelama Bosne i Hercegovine - Cutilleir-Carringtonovim, Vance-Owenovim i Owen-Stoltenbergovim, postignuto je Daytonskim sporazumom – trenutni mir je svojedobno uspostavljen, srpski apetiti su zaustavljeni, ne i zadovoljeni. Iako je dakle primarno donešen kao sporazum za mir, Dayton je uvelike odredio i institucionalnu, politi?ku i socijalnu izgradnju, a u stvari razgradnju Bosne i Hercegovine kao države tri ravnopravna naroda. Jer naprosto je nepravedan. Uvjeti politi?kog života u BiH koje je Dayton uspostavio zbog ustupka miru prije 15 godina danas su apsolutno nefunkcionalni, skupi, neprihvatljivi i neprilago?eni vremenu. Ako je svrha Daytonskog plana bila uspostaviti mir, onda svrha njegova postojanja danas ne postoji, jer vrijeme iza nas vrijeme je petnaestogodišnjeg mira. Ukoliko se uistinu Bosnu i Hercegovinu želi u?initi demokratskom zemljom tri jednakopravna naroda, ustavne promjene neminovnost su tog cilja.

Komentari

švicarska ili daytonska ?

a zašto ne bi probali
na slijedećih 15 godina
primjeniti ustav švicarske konfederacije

dosta je velika vjerovatnost
da je bolji od postojećeg
da svim narodima daje ono što im treba
a svakom pojedinom građaninu jednakost pred zakonom, pravnu sigurnost
nacionalnu i vjersku ravnopravnost

evo predlažem da netko
bar za šalu, ili vježbu
ovdje izloži principe ustavnog uređenja švicarske

možda netko tko je inače iskreno zainteresiran za
budućnost bosne i hercegovine
za opstanak hrvata u bosni i hercegovini
za uspješno funkcioniranje bosne i hercegovine kao države na cijelom teritoriju
bilo za dobrobit i budućnost srba u bosni i hercegovini

takav prijedlog
jasno bio bi djelo amatera
novinari i opinion-makeri prvo bi ga pokušali preskočiti
ignorirati
ali kad bi se o njemu počelo raspravljati
mogao bi postati politička činjenica
neželjena, nepriznata, ali postojeća

budući nema suvislog rješenja, i neće ga ni biti
a dayton je nakazno nefunkcionalan
jednog bi se dana i ovaj prijedlog mogao pojaviti kao realna alternativa
a bosna i hercegovina konačno krenuti prema boljitku

luka

Tko je glasao

U Švicarskoj su SVI kantoni

U Švicarskoj su SVI kantoni jednonacionalni. Demografska situacija je stabilna i sva četiri naroda (nijemci, francuzi, talijani i retoromani) su zastupljeni u državnoj vlasti.
U BiH problem je želja za prevlasti nad mješovitim područjima: Brčko, Srednja Bosna, Srednja Hercegovina (Mostar-Neum) gdje Bošnjaci namjeravaju iskoristi demografski rast kako bi uspostavili potpunu dominaciju nad cijelom državom.

Popis stanovništva će potvrditi ranije nalaze UN iz 2006. i Hrvatskog zavoda za statistiku - Bilo je manje od 100 000 poginulih, od čega oko 7 000 hrvata, 64 000 bošnjaka i 25 000 srba. (izvor: Wiki-RDC in Sarajevo)
Osim bošnjaka iz istočne Bosne i Bosanske krajine, oko 400 000 srba se u ratu iselilo sa područja Federacije, a oko 50 000 hrvata se preselilo iz Federacije u Hrvatsku od 2000.g. Hrvati su u kantonu Srednja Bosna sa polovine stanovništa pali na jednu trećinu. Podaci Katoličke crkve govore o nekih 470 000 hrvata u BiH, od čega 95 % u Federaciji. Povratka u područja pod "tuđom" kontrolom izvan područja Bosanski Petrovac-Drvar-Grahovo-Glamoč nema.

Tko je glasao

kantoni

nisam baš previše pametan
ali neke stvari znam, jer sam provjerio
velika većina političkih problema može se riješiti
ako stvarno hoćeš, ako si postavio jasne principe, i ako razumiješ ljude

problem bosne i hercegovine je
- težnja političkom preglasavanju u mješovitim sredinama
- zatvorenost u mehanizme političkog glasanja po nacionalnoj podjeli
- neefikasnost države u stvarima koje jesu za rješavanje na razini države
- miješanje države u stvari koje se ne moraju nužno i neophodno rješavati na razini države
- neravnopravnost naroda
- neravnopravnost građana

kako bi to mogli riješiti kantoni?
granice kantona ne bi se smjele crtati za stolom političara,
unaprijed
granice bi morali bi definirati sami građani
i konačno potvrditi na referendumu
dakle ako se u nekom kantonu ne mogu dogovoriti oko osnovnih stvari
zbog težnje brojnijeg naroda preglasavanju
bolje je da nastanu dva kantona
i tako dalje
dok cijela bosna i hercegovina ne bude sastavljena od jedinica u kojima lokalna vlast
ima povjerenje najmanje npr. 2/3 ili 3/4 građana
nitko ne bi branio tuzli da bude višenacionalni kanton
niti mostaru da se podijeli, ako se ljudi ne mogu dogovoriti

jasno, ovo je moguće, ako glavni igrači
a to je u bosni i hercegovini takozvana međunarodna zajednica
podrži ideju o kantonima
kao načinu osiguravanja temeljne ravnopravnosti među narodima i građanima
kao načina stvaranja efikasne državne vlasti

jezik, školstvo, kultura, lokalna policija, rješavali bi se na razini kantona
na razini kantona imao bi pravu političku utakmicu
centralnu vlast davalo bi neko vijeće kantona
vlast federacije kantona
nužno bi bila jedina koja kontrolira
carine, saveznu vojsku, vanjske poslove, i sve ono što država treba da radi

jasno, trebalo bi pregovore početi
na temelju popisa od prije rata
ali s pogledom u budućnost

ako bi pregovori počeli na temelju ozbiljne garancije ravnopravnosti svih naroda
i svih građana
onda bi se posebno štitili interesi najmalobrojnijeg naroda
i svakog pojedinog građanina gdje god je u poziciji manjine
te bi se garancije vidjele
i onog časa kad bi se uvidjele, pregovori bi išli brže jer bi bilo manje straha

luka

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci