Tagovi

Besplatno obrazovanje nije vje?no studiranje

Nakon prvog dana jesenske blokade fakulteta, bojim se da neke stvari još uvijek nisu jasne. Prva i najbitnija stvar koju je potrebno naglasiti je da besplatno obrazovanje nije ekvivalent vje?nom studiranju. Ovo je borba za jednakost pristupa visokom obrazovanju. Prema podacima dostupnim na web stranici Instituta za razvoj obrazovanja. www.iro.hr jasno je vidljivo da postoji tendencija od po?etka 90-ih pa do danas da broj studenata koji pla?aju visoko obrazovanje rapidno raste i to je ?injenica koju se ne može pobiti.
Poznata je ?injenica – navedena u brojnim priop?enjima IRO-a u zadnje dvije godine – da brojna hrvatska visoka u?ilišta idu u smjeru komercijalizacije putem uvo?enja školarina (i pove?anja broja studenata koji pla?aju školarine). U razdoblju od 1991. do 2004. godine ukupan broj studenta u Hrvatskoj pove?ao se za 82%, a broj onih koji sami (su)financiraju studij porastao je za ?ak 814% (1). Danas 56,7% studenata pla?a neku vrstu školarine (što je oko 40% redovnih studenata), dok je 1991. godine 88% studenata studiralo uz potporu nadležnog ministarstva (2). Od tada su se i školarine drasti?no pove?ale – maksimalni iznos školarine za preddiplomske studije trenutno se, ovisno o studiju, kre?e od 5.500 do 10.000 kuna.

1) Z. Babi?, T. Matkovi?, V. Šoši?, „Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tržištu rada“, str. 48; 59 (http://www.iro.hr/userdocs/File/pno2006/4_matkovic.pdf)
2) Ibidem.
3) D. Robinson, Financing Higher Education in South-Eastern Europe, (Beograd: 2009) str. 8

Smatram da je apsurdno pri?ati o tome kako nema sredstava u državnom prora?unu za besplatno visoko obrazovanje na svim razinama pogotovo ako se uzme u obzir da prema najoptimisti?nijim procjenama u raznim korupcijskim aferama i malverzacijama netragom nestane oko 6 milijardi kuna godišnje. Da se svi zajedno prisjetimo nekih posebno zgodnih:
- 6 milijuna dolara je nestalo iz Brodosplita dok je Vukeli? bio ministar gospodarstva i sjedio u nadzornom odboru
- Milan Bandi? izgradnju javnog WC-a je pla?ao 11 000 eura po kvadratu
- Hrvatske autoceste su dvaput bojale naša dva najve?a tunela, fiktivno zapošljavale ljude i darovale osobna vozila i na taj na?in oštetile prora?un za milijune kuna
Veliki broj propalih politi?ara se uhljebilo po raznim nadzornim odborima gdje imaju nekakvu "savjetni?ku" funkciju i tamo dobivaju ogromne novce dok u isto vrijeme novac iz tih istih firmi curi na sve strane. Jel se sje?a itko HŽ-a, Podravke, Imostroja??

Javno finacirano visoko obrazovanje za sve bi prema procjenama koštalo oko 300-500 milijuna kuna dok prora?un Republike Hrvatske iznosi 120 milijardi kuna. Koliki je to postotak možete i sami izra?unati. Troškovi izgradnja rukometnih dvorana za svjetsko prvenstvo iznose oko 1,8 milijardi kuna, a troškovi “mirovnih misija” u Afganistanu koštaju oko 350 milijuna kuna godišnje. Crkva dobije oko 300 milijuna kuna s tim da se oni bave i razli?itim uslužnim djelatnostima poput krštenja, sahrana, vjen?anja, krizmi i sl. ?ije se napla?ivanje još uvijek ne oporezuje.

Moj stav je da mehanizmi Bolonje onemogu?uju vje?no studiranje. Da povu?em nekakvu paralelu sa starim sistemom, Bolonjski sustav je sustav koji od studenta tokom semestra zahtjeva mnogo ve?i angažman u smislu odlaska na predavanja i kontinuiranog rada koji se ?eš?e provjerava putem raznih doma?ih zada?a i blic testova. Koliko vi znate uop?e vje?nih studenata koji studiraju po Bolonjskom procesu? Uostalom pitanje koje se name?e samo po sebi je sljede?e, da li je sustav financiranja visokog obrazovanja tu da zaštiti ve?inu studenata ili je sustav tu da onemogu?i onaj zanemarivi postotak ‘vje?nih studenata’ putem financijske penalizacije. To je kao da zbog postojanja hipohondara napla?ujemo zdravstvenu zaštitu bolesnim ljudima. Koliki to postotak ljudi u ovom trenutku studira radi studentskih prava? Koliki je broj ljudi kojima je studiranje socijalno uto?ište s obzirom na globalnu i lokalnu (državnu) financijsku situaciju? Hajdemo stvari postaviti na ovaj na?in. ?iji roditelj i kojeg imovinskog statusa si u ovom trenutku može priuštiti da sina/k?er drži u gradu u kojem je sveu?ilište, a da pritom taj isti ne polaže ispite i “lagodno” živi od iksice i studentskih poslova? Prema Državnom zavodu za statistiku pla?a radnika u trgovini na malo iznosi oko 3600 kuna, puno bolja situacija nije niti u drvoprera?iva?koj djelatnosti, proizvodnji tekstila, konfekciji, kožarskoj industriji i op?enito poslovima ovakvog tipa. Na koji na?in roditelji djeteta zaposlenih u ovom sektoru mogu tom istom djetetu priuštiti studij? Ovdje naglašavam da ukidanje školarina ne?e rješiti sve socioekonomske aspekte pristupa visokom obrazovanju, ali definitivno ide u smjeru smanjivanja socijalnih razlika. Problem školarina trenutno je najlakše rješiti ako za njega postoji politi?ke volje, primjerice u odnosu na problem izgradnje studentskih domova za ?ije rješavanje je potrebno mnogo više vremena kojeg mnogi socijalno ugroženi prosje?nih sposobnosti nemaju. Budu?i da problem financijske penalizacije u linearnom modelu koje predlaže ministar Fuchs sagledavam iz perspektive jednakosti pristupa obrazovanju ono donosi nejednakost zato što su financijskom penalizacijom studenti boljeg imovinskog statusa u prednosti nad onima lošijeg imovinskog statusa u tome što ?e zbog boljeg financijskog položaja uz isti rad/nerad zbog svog imovinskog statusa imati priliku da plate ponovno slušanje nepoloženih kolegija dok u isto vrijeme ljudi koji rade uz studij i lošijeg su imovinskog statusa to ne?e mo?i u?initi. Mišljenja sam da na neke segmente ljudskog društva poput zdravstva i obrazovanja ne bi trebalo primjenjivati logiku tržišnog fundamentalizma jer ipak rije? je o temeljnim ljudskim pravima. Evo uzmimo za primjer zdravstvo. 2008.-e provedena je zdravstvena reforma tako da primjerice sada iako je netko zdravstveno osiguran mora platiti 15 kuna za pregled kod lije?nika op?e prakse ili 50 kuna za pregled kod specijalista. Za koju godinu pod izlikom inflacije ili nedovoljnog gospodarskog rasta ili prevelikih prora?unskih rashoda ta izdvajanja za zdravstvo od strane gra?ana ?e rasti do trenutka kada ?e se u Hrvatskoj napustiti model zdravstvenih doprinosa koji funkcionira na principu "pla?aju svi, koristi tko treba" i zamijeniti sa modelom "pla?am sam sebi,lije?im se ako imam dovoljno novaca". Sli?na stvar je i sa financijskom penalizacijom u obrazovanju, socijalno ugroženiji studenti prosje?nih sposobnosti koji moraju raditi uz studij zbog nedostatka vremena ne?e sti?i na vrijeme ispuniti sve svoje obveze i bit ?e penalizirani i tako dovedeni u podre?eni nejednaki položaj zbog svog socioekonomskog statusa dobivenog ro?enjem. S tim da je važno uzeti u obzir da trošak te penalizacije može u budu?nosti samo rasti.

Za kraj apeliram na sve ljude koji ?e eventualno pro?itati ovaj dnevnik da posjete sljede?i link kako bi dobili odgovore na pitanja zašto su studenti ponovo u blokadi. http://www.slobodnifilozofski.com/2009/11/novoblokadni-faq.html

student FER-a

Komentari

Moj stav je da mehanizmi

Moj stav je da mehanizmi Bolonje onemogućuju vječno studiranje.
i hoće, i hoće... evo kako je to riješeno na pmf-u:
1. ukinuti usmjeni dio ispita - pismeni se uvek mogao proći (i prolazio se) pomoću prepisivačine i šablonskih zadataka. padalo se uglavnom na usmjenom (neš ti problema profesoru u dvije sekunde zaključiti kako pojma nemaš o čemu pričaš).
2. najteži i najopširniji predmeti skraćeni ili spojeni u jedan - manje gradiva, manje zadataka, lakše za proć.
3. blic testovima (samo praktični zadaci) izbačen teorijski dio - lakše za proć

i sad će sigurno za godinu, dvije izletet neka studija kako je bolonja efektna u smanjenju duljine studija... pa i jeste, ali na totalno krivi način...

Tko je glasao

na matematici sigurno nisu

na matematici sigurno nisu ukinuti usmeni djelovi ispita, a ne vjerujem niti za ostale smjerove na njemu. Nije niti izbačen teorijski dio - kako u pismenom tako i u usmenom. Možda si pobrkao sa ETFom

Tko je glasao

mene bolonja nije kačila,

mene bolonja nije kačila, ali od mlađih kolega sam čuo da su ukinuti usmeni za brdo ispita. za analize sam siguran da su pospajane.

Tko je glasao

Neki usmeni jesu ukinuti. To

Neki usmeni jesu ukinuti. To je pogotovo zahvatilo prvu bolonjsku generaciju, jer profesori nisu očekivali toliko usmenih. No, od tada se to sredilo, pa bih rekao da većina kolegija ima usmene. Oni koji nemaju, u pravilu imaju bar nekakva teorijska pitanja na kolokvijima. Naravno, ima i kolegija na kojima su usmeni i/ili teorijska pitanja besmisleni.

Analize nisu "pospajane"; samo se više ne zovu MA 1-4, nego MA 1-2, Integralni i diferencijalni račun više varijabli i Kompleksna analiza.

Gradivo je u većini kolegija donekle olakšano, kriteriji ponešto spušteni, no mislim da ni blizu onima na FERu (ako je vjerovati pričama kolega koji tamo honorarče).

Da je bajno, nije. Da može bolje, može. Da je moglo gore... je, moglo je, i to puno gore.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Inače po bolonji se moralo

Inače po bolonji se moralo reducirati u one prve tri godine osnovno, to joj i jest bit, što naravno ne ulazi u odluku oko održavanja usmenih. ETF ih je potpuno ukinuo ali izgleda da će ih pomalo vraćati. Matematika usmene, sigurno znam, nije ukidala.

Tko je glasao

e ispričavam se onda na

e ispričavam se onda na dezinformacijama :) nisam u toku...

Tko je glasao

Doš'o ja po hrpicu

Doš'o ja po hrpicu minusa... :-D

Vidim da se filozofi nisu puno izmijenili u ovih pola godine.

Moj stav je da mehanizmi Bolonje onemogućuju vječno studiranje.
Bukvalno da, praktički ne. Jedini uvijet koji Bolonja postavlja na duljinu studija je skupljanje 35 ECTS bodova u dvije godine. Ako to fino rasporediš, recimo na 18 ECTS godišnje (ispadne 1 ECTS "viška" na svake dvije godine) onda TROgodišnji preddiplomski studij (180 ECTS) možeš rastegnuti na 10 godina. Slično, DVOgodišnji diplomski studij (120 ECTS) možeš rastegnuti na 6.66..., odnosno na 7 godina. Ukupno, PETogodišnji studij možeš rastegnuti na 17 godina. Ne'š ti "onemogućenog vječnog studiranja"!

Za usporedbu, najdugovječniji student kojeg sam upoznao na predbolonjskom studiju diplomirao je nakon 16.5 godina. Vjerujem da ima i "boljih", no zanemarivo malo njih, pa nemojmo pričati da je Bolonja tu išta srezala.

Koliko vi znate uopće vječnih studenata koji studiraju po Bolonjskom procesu?
Demagoško pitanje, ako se uzme u obzir da je Bolonja u Hrvata krenula prije 5 godina (na FSBu i još pokojoj iznimci godinu-dvije prije).

To je kao da zbog postojanja hipohondara naplaćujemo zdravstvenu zaštitu bolesnim ljudima.
Glupa usporedba, jer kad padneš ispit onda si sam kriv; kad se razboliš, obično nisi. Ako jesi, nemam ništa protiv da i to platiš.

Bolja paralela bi bila: "To je kao da pušačima naplaćuješ liječenje plućnih bolesti."

Koliki to postotak ljudi u ovom trenutku studira radi studentskih prava?
Ispitani politolozi žele društveni ugled, a na studente prirodoslovnih i tehničkih područja uvelike su utjecali kvalitetni profesori ili su imali pravo izravna upisa zbog podudarne srednje škole i ostvarenoga visokog prosjeka. Oni također često govore i o ljubavi prema znanosti i predmetu, slično kao i talijanisti, koji često govore o ljubavi prema umjetnosti i kulturi. No, i među njima i među filozofima često se nalaze oni koji su odabrali filozofski fakultet zbog neuspjeha na prirodoslovnom području te zbog općenite želje za studiranjem.
Na žalost, nisam našao originalno istraživanje, pa nemam postotak. No, da je značajan broj onih koji upišu ne zbog želje za studijem (to bi bilo temeljito proučavanje nekog područja), nego zbog što "jeftinijeg" (u smislu "onog do kojeg će najlakše doći a da im nešto vrijedi") "papira", vidim svake godine kad studenti biraju smjerove, masovno po principu "koji je najlakši". Nije to trademark Bolonje; to je stara boljka zvana "Hrvati se klanjaju papirima i titulama, a ne znanju i rezultatima".

Budući da problem financijske penalizacije u linearnom modelu koje predlaže ministar Fuchs sagledavam iz perspektive jednakosti pristupa obrazovanju ono donosi nejednakost zato što su financijskom penalizacijom studenti boljeg imovinskog statusa u prednosti nad onima lošijeg imovinskog statusa u tome što će zbog boljeg financijskog položaja uz isti rad/nerad zbog svog imovinskog statusa imati priliku da plate ponovno slušanje nepoloženih kolegija dok u isto vrijeme ljudi koji rade uz studij i lošijeg su imovinskog statusa to neće moći učiniti.
U, strašno! Kad žele zabušavati, bogati su u prednosti pred siromašnima! Da, jesu... kako u životu, tako i u studiju.

Ajmo se vratiti na tvoj vlastiti argument "Čiji roditelj i kojeg imovinskog statusa si u ovom trenutku može priuštiti da sina/kćer drži u gradu u kojem je sveučilište, a da pritom taj isti ne polaže ispite i “lagodno” živi od iksice i studentskih poslova?". Recimo da je studij skroz besplatan. Opet će bogatim roditeljima biti lakše. Možda da bogatima zabranimo studiranje? Ili da tražimo stipendije (dovoljno velike da se izjednači jaz između bogatih i siromašnih studenata) za sve koji bi studirali, pa makar i padali?

Vrlo jednostavno: studij treba biti besplatan jednom. Padneš nešto i ideš ponovno, znači da taj komadićak studija koristiš dva puta. Jednom besplatno i jednom platiš. To kaže sadašnji model (koji ne provode svi fakulteti, no pričamo o modelu; provedba je zasebna priča). Dakle, ne obavljaš posao i snosiš posljedice. Pošteno. Na poslu si sretan ako te zbog neobavljenog posla ne najure, a ovdje se traži da Država plati neobavljeni posao!

Treba se okaniti socijalističkog načina razmišljanja o pravima, pravima i samo pravima, a da se pri tom zanemaruju obaveze.

Svaki sustav, pa tako i ovaj, ima svoje limite u vidu kapaciteta. Zato i ne može studirati baš bilo tko, nego postoje razredbeni postupci za upis. No, kad nečeg ima ograničeno, ne možeš to dati jednome, a da ne uzmeš drugome. Ako ovaj prvi to potrati, onda je red barem da plati to što je oduzeo onom drugom i nije iskoristio.

Ono što podržavam je besplatno studiranje za sve koji polažu na vrijeme, dakle može i ukidanje plaćanja PDSa (koje, u praksi, često plaća MZOŠ jer su doktorski studenti obično znanstveni novaci) i ukidanje linearnog modela za brucoše, ali NE podržavam zahtjev da treba biti besplatno i za one koji padaju. Neka plate barem to što su pali! I to ne po socijalnim cijenama danas, po kojima cijela godina vrijedi između 5 i 10 tisuća kuna, nego po punoj cijeni koju Ministarstvo plaća po svakom studentu (prije nekoliko godina se spominjalo 50.000 kn godišnje; ne pitajte me kako i zašto, ne znam).

A što se same blokade tiče, stvarno je kolegijalno onemogućavati nastavu onima koji ju žele pohađati. Sve u interesu povećanja kvalitete, ne? Valjda, ako ne date kolegama da odu na nastavu, budu kvalitetnije ne-znali.

Jasno, mogli ste jednostavno otići u štrajk i bojkotirati predavanja, no tada bi se jasno vidjelo da vas zapravo i nema tako puno. Klasični teror glasne manjine nad tihom većinom.

P.S. Sredi si ovaj link na FAQ.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Bolonja je uvedena prije 5

Bolonja je uvedena prije 5 godina, nije mi jasno kako moze postojati netko tko po bolonji studira 16 godina?
moze se raditi samo o osobi koja je studirala po starom sustavu pa se prebacila na novi.. po toj logici u starom sutavu mogao je studirati 11 godina te jos 5 po novom.

No nebitno.
Kako je i sam autor ovog komentara primjetio maksimalno se studiranje moze oduziti na nekih 10 godina ako bi se netko isao igrati i polagati taman toliko predmeta da svake godine ostvari minimum od 35 ECTS bodova.

Pa je jasno da sam taj uvjet nije dovoljan iako je zanimljivo pitanje koliko ovakvih ljudi ima i da li uopce postoje.
No zbog toga postoje i dodatni uvjeti,
a takav se npr prakticira na mome fakultetu a taj je da jedan predmet mozete upisati najvise dva puta.
Dakle, upisete, padnete, upisete opet, padnete -> gubite pravo studiranja na fakultetu.
Iznimni slucaj je da mozete predmet upsiati tri puta ako imate opravdani razlog iako je praksa bila da se uglavnom sve molbe odobravaju buduci je ovaj sustav tek zazivio ali ta praksa se lagano ukida.

Prema tome, POSTOJE mehanizmi koji mogu onemoguciti (pre) dugacko studiranje.

Te mehanizme mozda treba doraditi i prilagoditi pojedinim fakultetima ali ti hemanizmi su moguci i cijela ta prica o "vjecnim studentima" je obicna prica o babarogama sa kojima se plasi javnost upravo kao pokrice za uporno inzistiranje na odbijanju studentskih zahtjeva iako se realno ne radi o nikakvim velikim novcima (u usporedbi sa cijelim proracunom ali pogotov i sa nacinom na koji se novac iz tog proracuna raspodjeljuje) koji su potrebni za omogucaanje besplatnog skolovanja na svim razinama, uz mehanizme koji bi ukljucivali onemogucivanje predugog odnosno "vjecnog" studirana.
Vecina ljudi su prosjecni studenti i nema studije koja bi pokazala korelaciju izmedju placanja skolarina i vremena trajanja studija, vec suprotno, studije koje postoje pokazuju da te veze jednostavno nema.

Tko je glasao

Bolonja je uvedena prije 5

Bolonja je uvedena prije 5 godina, nije mi jasno kako moze postojati netko tko po bolonji studira 16 godina?
moze se raditi samo o osobi koja je studirala po starom sustavu pa se prebacila na novi.. po toj logici u starom sutavu mogao je studirati 11 godina te jos 5 po novom.

Ne čitaš pažljivo. Dozvoli da ti naglasim:
Za usporedbu, najdugovječniji student kojeg sam upoznao na predbolonjskom studiju diplomirao je nakon 16.5 godina. Vjerujem da ima i "boljih", no zanemarivo malo njih, pa nemojmo pričati da je Bolonja tu išta srezala.

Nadalje,
Kako je i sam autor ovog komentara primjetio maksimalno se studiranje moze oduziti na nekih 10 godina ako bi se netko isao igrati i polagati taman toliko predmeta da svake godine ostvari minimum od 35 ECTS bodova.
Ne 10 nego 17 (pod "studij" se obično misli preddiplomski i diplomski, kao svojevrsni ekvivalent "starim" studijima, a i kao "ono što daje studentska prava").

I ne traži to nikakvo pažljivo planiranje. 18 ECTS je, u pravilu, 3-4 ispita godišnje. Kraj "planiranja".

No zbog toga postoje i dodatni uvjeti,
a takav se npr prakticira na mome fakultetu a taj je da jedan predmet mozete upisati najvise dva puta.
Dakle, upisete, padnete, upisete opet, padnete -> gubite pravo studiranja na fakultetu.

Očekivao sam ovo. Dakle, po tebi je bolje nekome onemogućiti studiranje, nego mu to naplatiti (naglašavam, moj stav je da cijena mora biti stvarna, a ne subvencionirana)?

Vecina ljudi su prosjecni studenti i nema studije koja bi pokazala korelaciju izmedju placanja skolarina i vremena trajanja studija, vec suprotno, studije koje postoje pokazuju da te veze jednostavno nema.
Ja ne tvrdim da će plaćanje ubrzati studij i molio bih da citiraš gdje sam to uopće spomenuo. Ja tvrdim da student treba preuzeti odgovornost za svoje ponašanje i platiti ono što je potrošio viška.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Dakle u principu ti nemas

Dakle u principu ti nemas nista protiv vjecitog studiranja dok god ce netko to placati.
Ja drzim da trebamo imati razuman sustav studiranja u kojemu ce se studirati dok se zadovoljavaju minimalni uvjeti.
Kada se ti uvjeti ne zadovoljavaju gubi se pravo studiranja.
A studiranje je besplatno, tj. potpuno javno financirano.

Naizgled ideja da netko tko placa moze studirati dokle ga je mila volja cini se u redu, no usporedimo to sa zdravstvom buduci je taj primjer autor i naveo u dnevniku.
Hocemo li nekome tko je hipohondar samo zato sto ima novca da si sam placa lijekove davati lijekove koliko god ih on zeli?
Ili drugi primjer koji u praksi i postoji, netko tko ima novaca moze uvjek voziti preko ogranicenja brzine te svaki put kada ga policija zaustavi platiti kaznu i ici dalje bez drugih posljedica, na taj nacin netko tko ima novaca samo placa penalizaciju ali i dalje krsi pravila, dakle, njegovo imovinsko stanje omogucava mu da krsi pravila...

Isto je i ovdje, trebamo imati pravila studiranja koja vrijede za sve,
A ne pravila koja ce raditi razliku između onih koji imaju i onih koji nemaju novaca, jer prema tvojoj ideji oni koji imaju novaca mogu studirati lagodnim tempom ili pak vjecno, dok oni koji nemaju imaju samo jedan nacin a to je da sve daju u roku.
Dakle, pravila su prividno jednaka za sve, kao i primjeru sa prometnim kaznama, no penalizacija je takva da generira nejednakost jer onima imucnijima daje mogucnost da i dalje nastave krsiti pravila jednostavno jer si to mogu priustiti, dok si oni neimucniji ne mogu priustiti krsenje pravila...
Na taj nacin se nejednakosti pri upisima jednostavno premjetila na ostatak studija.
Dakle, prije imali situaciju da si oni koji su imucniji mogu priustiti i uciti manje za prijemni ispit jer mogu biti i unutar kvote za placanje, a oni koji nemaju novaca moraju uciti vise jer si ne mogu priustiti placanje studija pa moraju "upasti" unutar prve kvote bez placanja, te smo tako imali nejednaku poziciju izmedju dva potencijalna studenta pri upisu na temelju njihova imovinska stanja.
Sada bismo tu nejednakost ukinuli pri uspisu ali bismo ju prenjeli na ostatak studija.
Dakle, sad bi se pri upisu oba studenta iz gornjeg primjer morala jednako potrdutiti za upis, ali nakon sto upisu fakultet, onaj boljeg imovinskog stanj ponovo je u prednosti jer si moze priustiti krsenje pravila iz razloga sto je penalizacija novcana kazna koju si on moze priustiti, dok si drugi student to isto ne moze priustiti.

Tko je glasao

Dakle u principu ti nemas

Dakle u principu ti nemas nista protiv vjecitog studiranja dok god ce netko to placati.
Gadi mi se to, ali ako sam podmiruje sve troškove (pazi: SVE!), pa nikome ne šteti, zašto ne?

Hocemo li nekome tko je hipohondar samo zato sto ima novca da si sam placa lijekove davati lijekove koliko god ih on zeli?
Nećemo, jer je to dotičnom opasno po život. Takvome treba liječiti hipohondriju. To spada u kategoriju ljudi koji nisu u stanju odlučivati (i.e. trebaju skrbnika), a ne u kategoriju neradnika ili onih koji tvrdoglavo pokušavaju studirati nešto što im očito ne leži.

Ili drugi primjer koji u praksi i postoji, netko tko ima novaca moze uvjek voziti preko ogranicenja brzine te svaki put kada ga policija zaustavi platiti kaznu i ici dalje bez drugih posljedica, na taj nacin netko tko ima novaca samo placa penalizaciju ali i dalje krsi pravila, dakle, njegovo imovinsko stanje omogucava mu da krsi pravila...
Nećemo, jer je to dotičnom i svima ostalima opasno po život. Plaćanje kazne je prvi korak u tjeranju nekoga da ne ugrožava ostale sudionike u prometu. Kod studija, plaćanje - na način koji ja zagovaram - je pokrivanje nastale štete (koju u prometu ne mogu nikakvi novci nadoknaditi).

Dakle, sad bi se pri upisu oba studenta iz gornjeg primjer morala jednako potrdutiti za upis, ali nakon sto upisu fakultet, onaj boljeg imovinskog stanj ponovo je u prednosti jer si moze priustiti krsenje pravila iz razloga sto je penalizacija novcana kazna koju si on moze priustiti, dok si drugi student to isto ne moze priustiti.
Bogati student (i, općenito, čovjek) si može priuštiti da uđe u staklarnu i da se razmaše palicom za bejzbol. Siromašni nema ni za tu palicu, a kamoli da si može priuštiti opisani ispad. Nepravda?

Kazna za neučenje je da se ne završi studij. Plaćanje je nadoknada onoga što si potrošio, a da ti ne "pripada", i tu će bogati uvijek biti u prednosti. Da citiram samog sebe:
Charon:
Ajmo se vratiti na tvoj vlastiti argument "Čiji roditelj i kojeg imovinskog statusa si u ovom trenutku može priuštiti da sina/kćer drži u gradu u kojem je sveučilište, a da pritom taj isti ne polaže ispite i “lagodno” živi od iksice i studentskih poslova?". Recimo da je studij skroz besplatan. Opet će bogatim roditeljima biti lakše. Možda da bogatima zabranimo studiranje? Ili da tražimo stipendije (dovoljno velike da se izjednači jaz između bogatih i siromašnih studenata) za sve koji bi studirali, pa makar i padali?

To je tako. Netko si nešto može platiti, netko ne. Ili ti smatraš da država (u konačnici, radnici siromašni kao i roditelji većine studenata) treba financirati one koji padaju samo zato jer si oni ne mogu sami funancirati padanje ispita?
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Očekivao sam ovo. Dakle, po

Očekivao sam ovo. Dakle, po tebi je bolje nekome onemogućiti studiranje, nego mu to naplatiti (naglašavam, moj stav je da cijena mora biti stvarna, a ne subvencionirana)?

stvarna cijena bi znatno smanjila broj studenata. naime trebalo bi vidjeti koliko je studenata npr ove godine palo i ako bi morali platiti 50000 kn večina njih ne bi bila u stanju to platiti. u pravilu se slažem sa tobom ali 10000 usd je puno za jednu Hrvatsku bez obzira da li studenat pao ili ne. U Austriji je studiranje besplatno ukoliko ne padneš a ukoliko padneš u tom slučaju je mislim 780 Euro/god. imao bi kontra efekat. inače mislim da si ok obrazložio temu.

Ovih 5000 kn koje spominješ je možda realna cijena no treba uzeti u obzir da ja kada sam studirao (FSB) gotovo nikada (ili jako rijetko) nisam mogao doći na konzultacije kod profesora jer ih nikada nije bilo na poslu a istovremeno su ganjali neke svoje poslove i sudjelovali na tržištu pod neravnopravnim uvjetima (država im plaća troškove a oni npr projektiraju po nižim cijenama). Hoću reći da bi profesor trebao biti profesor i taj sustav bi isto trebalo protresti i učiniti ga efikasnijim jer ne mogu se oteti dojmu da se studentima daje minimum...

U svakom slučaju moramo ulagati u školstvo, školovati ljude jer se to isplati državi no dobro je pitanje kako i gdje. Ako besplatni udžbenici koštaju nekoliko sotina mil kn onda bi trebalo vidjeti (što sada i rade) da udžbenici traju duže pa da se taj novac prepolovi ili ako bi se besplatno downloadali udžebnici onda bi se smanjio skoro na nulu a tih nekoliko stotina milijuna kuna bi se moglo ulagati u laboratorije, znanje, domove ili bilo što što bi moglo dodati neku vrijednost sustavu.

Tko je glasao

stvarna cijena bi znatno

stvarna cijena bi znatno smanjila broj studenata.
A zašto je to loše, kad i sam (odmah u idućoj rečenici) priznaješ da bismo smanjili broj onih koji padaju?

treba uzeti u obzir da ja kada sam studirao (FSB) gotovo nikada (ili jako rijetko) nisam mogao doći na konzultacije kod profesora jer ih nikada nije bilo na poslu a istovremeno su ganjali neke svoje poslove i sudjelovali na tržištu pod neravnopravnim uvjetima
E, u TOM grmu leži zec! Ne treba visoko obrazovanje biti "besplatno za sve", nego treba biti "vrijedno za sve"! A to se radi nadzorom rada sveučilišta, neovisnim ocjenama kvalitete (od strane vanjskih stručnjaka),...

Narod kaže "kol'ko para toliko muzike". Studenti traže manje para; ja mislim da bi trebali tražiti kvalitetniju muziku.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

hm, tu i u prethodnom

hm, tu i u prethodnom komentaru spomenuta priča da profesori imaju manje vremena za studente jer za to vrijeme rade na tržištu... to mi je nekako dvosjekli mač. S jedne strane profesor bi trebao uložiti maksimalni trud u svoj angažman na fakultetu, s druge nesmije izgubiti svoj kontakt sa strukom jer će tako ubrzo servirati studentima zaostale informacije... profesor matematike si može priuštiti da bude puno radno vrijeme na faksu, a za profesora stručnih predmeta, posebno na stručnim fakultetima, to je kontraproduktivno... naravno treba paziti da ne zloupotrebljava poziciju da stjeće sredstva za koja nema opravdanja, ali takav predavač ponavljam po meni MORA raditi u struci da bi studentima prenio znanja koja nisu zaostala ili čisto teoretska...
Što se tiće teme, slažem se sa Charonom... besplatno školstvo bez uvijeta nije ono pravo. Treba postaviti realne uvijete i studenti trebaju te uvijete ispunjavati ako žele studirati besplatno+ja bi osobno omogućio jedan lapsus, dakle da padnu godinu, ali u 5 godina studiranja.
Vjerujte, nisam protiv uvijeta, da je to bilo prije desetak godina ja bi studirao na FER-u, a ne negdje drugdje, jer imao sam uvijete ali sam upao uz plačanje, a to si nisu moji starci mogli priuštiti... naravno bio razočaran ali ni sad mi nije loše. Ali da mi je onda netko rekao: možeš na FER ako ostvaruješ ove realne uvijete, nitko sretniji od mene...

Tko je glasao

zato što i loši studenti

zato što i loši studenti mogu biti dobri stručnjaci i radnici. I mesić je pao razred koliko sam upoznat (ovo je bilo ironično).

evo nekoliko hipotetskih razloga:
- student se sam financira i prisiljen je raditi a studij mu polakše ide
- ima ljudi koji nisu bistri ali na koncu završe studij
- žena koja je rodila dok je studirala ne može jednako odgovorno se posvetiti studiju dok ima dijete
- loša životna faza
- bolest člana obitelji
itd itd

tj nisu svi razlozi lošeg studiranja nemar, neučenje i nerad a čak i da jesu poznam izvrsnih stručnjaka koji nisu bili dobri studetni ali odjednom odrastu, posvete se poslu. obrazovanje ne smije biti privilegij bogatih, sretnih, zdravih itd.. ti uzimaš hipotetskog studenta koji siše sustav i na temelju toga izvlačiš zaključak za cijelu zajednicu studenata. ja bih puno rađe vidio veći a ne manji broj školovanih ljudi u Hrvatskoj pa makar i sporije završavali studij. solidarnost u obrazovanju je ok. to ne znači ako netko padne da baš ne treba snositi nikakve koneskvence ali one moraju biti umjerene, nikako ne 50000 kn.

svaki školovani čovjek je dobitak za zajednicu. postoji

Tko je glasao

Besplatno obrazovanje nije

Besplatno obrazovanje nije vječno studiranje
Vidi, postoje oni koji to znaju i kojima je ovaj tvoj tekst jasan i zapravo suvišan, a s druge strane nažalost postoji pogolema količina ljudi koji o tome nemaju pojma i, što je još gore, ne žele ni saznati. Dodatni problem u problemu je što se ovi drugi ponašaju kao da sve znaju i frazama o "vječnim studentima" odbacuju od sebe svaku odgovornost i, nedajbog, neku aktivnost.

Kako to promijeniti nemam pojma jer će na tvoja argumente uvijek naći neki kontraargument tipa da se vrtići plaćaju, da se prijevoz do škole plaća, da se udžbenici plaćaju, da nam se zdravstvo plaća itd. itd. Na sva ta nabrajanja nemoguće je odgovoriti prvenstveno jer ta nabrajanja nisu tu da bi se na njih odgovorilo. Ona su tu samo da bi relativiziranjem tuđeg rada i truda ispali manji bezveznjaci.

Svakako bi trebalo uvjetovati svima koji kane sudjelovati u raspravama o besplatnom školovanju da nauče nešto o bolonjskom sustavu školovanja i da barem otkriju što su to ECTS bodovi (namjerno nisam dao link, nek se bar malo potrude i sami si ga pronađu).

Već sam to na ovim stranicama napisao i radu ću ponoviti:
Onemogućiti nekoga da studira je isto kao učiniti ga bogaljem, doživotnog!

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Jedino ostaje što više

Jedino ostaje što više ovakvih dnevnika i ponovno i ponovno pisati o svemu. Osim pisati, svugdje i pričati. Inercija mozgova i slušnih kanala je opća pojava. Najbolje je bilo kako se primorac sjetio reći da oni zapravo hoće besplatno vječno studiranje. Zanimljivo je kako li su to putem dalekovidnice i dalekoslušnice svi onda čuli i razumjeli. Umjesto da je taj čas dao ostavku zbog nepoznavanja bolonjskog sustava obrazovanja ili bar zbog obmanjivanja javnosti, on se ima obraza sada još kandidirati za predsjednika.
Dakle u svakoj prigodi tupiti i ponavljati.

Tko je glasao

a studenti imaju želudac za

a studenti imaju želudac za igrati se nogometa s njim...
"Predsjednički kandidat zaigrao je utakmicu sa studentskom momčadi, te je osim što se primio za genitalije...."

Inercija mozgova - dokazana i sa dovoljno potpisa koje je dobio nakon sranja s knjigama koje nam je priredio..

Tko je glasao

znači 93% Hrvata su

znači 93% Hrvata su doživotni bogalji?

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Zašto novi prijedlog zakona

Zašto novi prijedlog zakona ministra Fuchsa nije prihvatljiv?

Model obrazovanja po kojem bi redovni studenti koji ne bi pali godinu svi studirali besplatno, o kojem govore vladajući birokrati (premda samo u formi usmenih obećanja) nije model besplatnog obrazovanja niti je ono što studenti traže. Kao prvo, u tom sustavu ostaju izvanredni studenti koji i dalje plaćaju svoj studij. Kao drugo, školarine na postdiplomskim studijima (koje su nevjerojatno visoke) također ostaju. Kao treće, sasvim je izvjesno da bi u takvom sustavu postojalo i plaćanje ECTS-bodova. No tu je glavni problem u tome što tu plaćanje studija i dalje ostaje dio sustava. A svaki model obrazovanja u kojem postoji bilo koji vid plaćanja nosi u sebi klicu daljnje komercijalizacije. Sasvim je realno pretpostaviti da bi mnogi fakulteti, nakon uvođenja ovoga sustava kojim bi nestalo redovnih studenata koji plaćaju (tj. onih koji studiraju za "osobne potrebe"), jednostavno onaj broj studenata za "osobne potrebe" zamijenili istim brojem "izvanrednih" studenata (ta se kategorija novim modelom ne bi ukinula) i opet bismo bili na istom, osim što se studenti koji plaćaju više ne bi nazivali studentima "za osobne potrebe" nego "izvanrednim" studentima. Da su takve manipulacije sasvim realne, očito je prema primjer zagrebačkoga Pravnoga i Ekonomskoga fakulteta koji upisuju jako puno "izvanrednih" studenata (koji nisu pravi izvanredni studenti jer ne rade uz studij), više nego što bi to zapravo mogli u odnosu na realne kapacitete svojih fakulteta, samo zato da bi od njih mogli naplatiti (skupe) školarine. Isto tako, ako bi studij plaćali studenti koji padnu godinu, prilično je očito što bi se vrlo brzo dogodilo. Kriteriji za prolaznost bi se postrožili (tim više što po bolonjskom sustavu više ni nema klasičnog padanja i ponavljanja godinâ), više studenata bi padalo i samim time plaćalo školarine. Padanje jednog ispita godišnje bi tako moglo srušiti studenta na plaćanje studija. Mnogi bi fakulteti na to vjerojatno bili neizravno i prisiljeni time što iz proračuna ne bi dobivali dovoljno sredstava za funkcioniranje. Tu valja također još jednom ponoviti kako su u sadašnji sustav visokog obrazovanja već ugrađene zaštitne mjere koje praktički onemogućuju famozno "vječno studiranje", kojim se inače često pravda sustavno ukidanje prava na obrazovanje manje imućnima. Komercijalizacija obrazovanja se ne može zaustaviti traženjem novih modela koji u sebi sadržavaju neki vid plaćanja.

Tko je glasao

prema pravlnicima svaki

prema pravlnicima svaki fakultet ima svoj način preraspodjele sredstava, uglavnom je to otajstvo koje drži i većinu profesora protiv vas. Zato je jako važno zahtjevati pregleno kretanje financiranja.
Sasvim je normalan zahtjev da se besplatno studira pogotovo ovdje gdje novci nestaju na način da promjene agregatno stanje.
Dakle prvo su pohlepni profesori krivci za ovakvo stanje, a sva halabuka koja vas preko medija interpretira na bože sačuvaj načine odgovara naslijeđu da se stvaraju senzacije dok razne elitne snage pokušavaju održati svoj status nedodirljivih dok isisavaju enormne količine love.

Tko je glasao

Istina je mnogo toga što

Istina je mnogo toga što pišeš.

Ali što je to "pravedno"? Zdravstvo je daleko od besplatnog, pa prosječni Hrvat od svoje plaće (recimo, bruto 10000 kn) odvaja 1280 kn mjesečno za zdravstvo. I za mnogo drugog, tako da "na ruke" dobije oko 5700 kn (a poslodavac mora izdvojiti 10 tisuća!)

Dakle, već plaćamo puno. Dodatno zdravstveno osiguranje od 80 kn ili 130 kn služi tome da se pokrpaju rupe.

Zamisli ovo: troškovi zdravstvenog segmenta se stalno povećavaju. Zašto? Zato što se izmišljaju nove tehnike liječenja, novi uređaji, novi lijekovi. I zato što stanovništvo stari, a stariji ljudi su bolesniji od mladih. Dakle troškovi se povećavaju. S druge strane, novac izdvojen za zdravstvo ovisi o broju zaposlenih, njihovoj plaći itd, što se može smanjiti. Recimo, uskoro bi moglo još 50 tisuća ljudi ostati bez posla. Dakle, manje love za državu od doprinosa.

Lijepo je govoriti o pravima, ali odnekud treba novaca. Što se tiče Brodosplita, Bandića itd svi znamo da je mnogo toga u našem društvu korumpirano. Ali ti govoriš o milijunima, a zdravstvu nedostaju milijarde. To je sasvim druga priča. Osim toga, kao što u svakom društvu ima kriminala, tako u svakom društvu ima i korupcije. Iluzorno je da se može u kratkom roku i prepoloviti korupcija kod nas. Osim toga, Bandić nema veze s ovim, to je drugi proračun, druga staklenka pekmeza.

Zdravstvo je nužnost, nekom život ovisi o tome. Ali postoji i zdravstvo koje nije toliko nužno. Ako se ne varam, estetske operacije, osim kod teških i urođenih deformiteta, nakon nesreća i sl. ne idu na trošak društva, tko želi ljepši nos neka izvoli.

Ključan trenutak je koliko ljudi želi studirati i što. Država jednostavno mora odrediti limite koje može plaćati. I onda ulazi problem da država nije isto što i sveučilište, sveučilište želi više, uvodi studij za vlastite potrebe, iako često nema ni prostora, ljudi itd. Zato, jer sveučilištu treba novac. I to je početak pobune od proljeća. I to se nije dogodilo na FER-u, ako se ne varam.

Zatim, zašto bi moja žena plaćala studij 20 tisuća kuna po godini (menadžerski tečaj... da ne objašnjavam) bez ikakve podrške države, a netko studirao što želi uz potpunu podršku države? Slično je i u privatnim srednjim i osnovnim školama, gdje država financira samo one koji se školuju u državnoj školi, dakle plaća institucije, a ne studente.

I zadnje, nema NIKAKVE garancije da će država moći financirati išta od toga. Ako proračun bude šupalj, a možda će biti, ništa od skupih operacija, liječenja, a čini se ništa ni od besplatnog studija. Novca jednostavno nema. To je jednostavno činjenica. Kriminala i korupcije ima, i bit će. Štoviše, zbog toga što kasa presušuje, toga će biti i još više nego prije. Bit ću sretan ako se to malo smanji za mog života, to je najviše što se može očekivati.

Zamisao da ljudi plaćaju prema mogućnostima (kao zdravstvo, školstvo, dakle, proporcionalno iz plaće) je zanimljiva. Ali mnoge bitne stvari se plaćaju direktno. Na primjer struja — kilovat isto košta najsiromašnijeg i onog tko živi u viletini. Pa sve režije tako. Pa odjeća. Pa auto. Pa hrana. Kod nas mnogi ljudi, od kojih neke i ja poznajem muku muče kako platiti režije, kupiti djeci odjeću i hranu. Je li pristup svih hrani i odjeći bitan?

Tko je glasao

U doba bivše Juge smo imali

U doba bivše Juge smo imali "besplatno" školstvo:)Nismo imali besplatno jer je čitava zajednica to financirala kroz porezna davanja.Osobe s VSS imaju u prosjeku i veće osobne dohotke,pa i normalno je i veće porezne namete na njihov OD.One svojim radom poslije školovanja vraćaju dug zajednici,kao i svi sa SSS.
Ovdje se ne radi o besplatnom,već o solidarnom!
Zar je važnije se solidarizirati s megalomanskom neučinkovitom državnom birokracijom u kojoj vlada korupcija,nepotizam pa na odgovornim mjestima rade nestručne osobe i naprave više štete nego koristi.Sada ćeš reći da obrazovani ljudi bježe u inozemstvo pa ne vrate dug zajednici.Unaprijed odgovaram da ne bi bježali kada bi imali društvo u kojem ne postoji totalitarizam koji čuva polupismenu ekipu i prodane duše na vrhu jer oni su kočnica pravedne raspodjele porezne blagajne jer su se mafijaškim i svakakvim drugim prefidnim načinima zaštitili u toj svojoj poziciji.
Tzv. besplatno školstvo koje studenti,ali i ja,u ime svoje djece koja će ili neće studirati,tražimo jer je pravedno u startu.Ovim prijedlogom što ga iznosi Fuchs se ne rješava problem jer organizirane pohlepne profesorske kriminalne skupine će dogovarati tko će koliko studenata rušiti...Polubesplatno je ucjena i cijena je previsoka jer će biti mnogo posla za USKOK a i on nije besplatan!
Neka se profesori koji su u suprotnosti od studenskih zahtjeva upitaju da li oni mogu na moralniji način odživjeti svoj život?Od kada im je ušetao F.Tuđman sa svojom knjigom Bespuća povijesne zbiljnosti u prosvjeti je nastao totalni mrak.Svi su odjednom tražili svoja plemićka porijekla za 100 kuna,svi su zaboravili da su porjeklom iz kmetovskih i radničkih obitelji!Malograđani...prazni pored toliko pročitanih knjiga.Zar ne vidite koje je pravo bogatstvo!?

(Ovdje su stope na OD )
http://www.ijf.hr/newsletter/47.pdf

Tko je glasao

Ovdje se ne radi o

Ovdje se ne radi o besplatnom,već o solidarnom!
Na engleskom, "free and emancipatory public education", nezgoda je, što "free" znači više nego puko "besplatno". Stalno se netko javlja s irelavantim primjedbama "pa uvijek netko mora platiti", ili čak "pa neće profesori predavati besplatno".

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Franka Valli, prema sustavu

Franka Valli, prema sustavu negativne selekcije u Jugi su studirali najlošiji i zato danas imamo silu akademski obrazovani građana sa znanjima kojih bi se postidio običan europski gimnazijast. Komunistička indoktrinacija je takvima dala onaj završni "kik" tako da su nam danas ti intelektualci prava brana ka europskim razumjevanju života u demokraciji. To je najvidljivije ovdje na pollitici gdje se ne može postići konsenzus oko banalnih pitanja, jednostavno je način komunikacije zaostao. Umjesto narodnog razumljivog govora svi manje više bježe u intelektualiziranje i jalovo lupanje po općim mjestima.
Rat koji je iza nas, vodio se također iz razloga da bi Drugovi svojoj djeci osigurali studiranje i upravljačke pozicije u novoj državi. Sjetite se samo genetskog koda biše ministrice u Zadru.

Tko je glasao

Franka Valli, prema sustavu

Franka Valli, prema sustavu negativne selekcije u Jugi su studirali najlošiji i zato danas imamo silu akademski obrazovani građana sa znanjima kojih bi se postidio običan europski gimnazijast.

Da su samo najlošiji studirali ja danas ovo ne bi bila u stanju pisati.Vjerujem i znam da ima ljudi sa znanjem.Politički poltroni,bilo obrazovani ili ne,su vrsta ljudi koji koče kreativnost i guše razvoj društva jer imaju feler u psihi jer misle ako imaju ugled preko titule ili status po političkoj liniji da su društvena vertikala i da im se horizontala divi.Treba im nacrtati da su se u horizontali počele otvarati oči i da su sada totalno bez ugleda i tema su viceva i sprdnje...Humor oslobađa strah koji je nastao autokratskim ponašanjem tzv. vertikale tj. vertikale bez morala.Prepoznajemo ih po isključivom mišljenju i staljinističkofašističkim demagogijama kojima žele zaštititi svoj mali bijedni ego željan slave i ugleda i komfora,a nema kreativnosti da to postigne na pošten način jer ne može potiskivati svoju pohlepnost,pohlepnost za statusom ili materijalnim.Da ne bi bilo zabune,svi mi želimo komfor i status u društvu. Ali put do te točke koja predstavlja nagradu ljudskog života treba biti put rada.Rad bez kreativnosti je manje vrijedan i zato treba težiti da se ostvaruju putevi koji bi razvijali tu kreativnost.Prvo mjesto za to je škola u kojoj će se razvijati kritičnost,a ne "vojna" poslušnost i divljenje "lideru",recimo,razrednici,koja često bude EPP demagogija vjerskopolitičke društvene demagogije pa etiketiraju u startu i djecu i roditelje koji nisu apsolutno poslušni,etiketama da im nije stalo do školovanja.To je najgori nož u leđa koji može proizvesti prosvjetni radnik jer upravo u takvima čući kreativnost.To je negativna selekcija.To su oni birokrati na čijim satovima genijalci spavaju.Oni su uzrok čitave apatije društva i nepravde koje su i u bivšoj Jugoslaviji,koje su i u današnjoj RH osjetili mnogi pojedinci.To su izvori totalitarizma.Treba osnovne i srednje škole osloboditi 60.-to godišnjeg zaglupljivanja čitavih generacija.

Što se tiče studiranja:Nije ništa crno bijelo.Uvjek će biti loših i boljih.Kada bi oslobodili osnovno i srednjoškolsko obrazovanje tzv."lider"-učitelja,manje bi bilo onih koji bi se odlučivali za nastavak školovanja samo zbog želje za posjedovanjem neke diplome.jer vjerujem da bi došlo do jačeg naboja kreativnosti kod naših mladih ljudi.

Ne pristajem na selekciju po materijalnom položaju budućeg studenta jer će tako studitrati uglavnom djeca naših tajkuna i njihovih struktura koji nisu svojim primjerom bili uzor u odgoju svoje djece.Kćer jednog polupismenog hoteljera,privatizacijskog lopova, se hvali pred ostalom djecom,pa i pred mojom:hebeš učenje,išla sam se dogovoriti sa strikinim prijateljem što da naučim za prijemni...i hvali se ona i kako je njen striko zajeba po Rvatske..hehe...jer je "pametan" čovik...Mogu si misliti ako postane menager ekonomije i zaposli se u javnom poduzeće i kakvi će biti rezultati njenog rada.Neka ne pokušavaju nas,obične ljude,više manipulirati sa tim frazama -vječni studenti.Vječni studenti se mogu isključiti nakon nekog razumnog roka jer taj neće biti niti dobar radnik koji bi vratio ikada dug zajednici.Dakle, ne im naplaćivati nastavak.Ako se opameti i želi studirati a isključen je,neka upiše drugi studij nakon "50 molbi" koju mora predati u uredu koji je jedini u državi i negdje Bogu iza nogu,gdje kada dođe mora čekati 6 sati da preda molbu i čekati odgovor..itd. pa će morati učiti sve odpočetka,a to sigurno neće biti masovna pojava jer učiti nije lako.Ova metoda s uredima se može primjeniti i sa nasilnom djecom pa bi vidjeli kako bi roditelji počeli odgajati djecu koja teroriziraju drugu djecu.

Da skratim,u mojoj rodbini (petero sa VSS) nije bilo vječnih studenata.Samo je jedan ponavljao jednu godinu i danas pošteno radi i vratio je kroz svoj rad dug našem društvu koje se solidariziralo i platilo unaprijed njegovo školovanje.I svi ostali.Kako su krenuli sa tim antistudenskim stavom,uvjerena sam da žele postići da se ljudima zbrka obvezno školovanje i dobrovoljno.I obvezno školovanje nije besplatno i nikada mi nismo imali besplatne udžbenike,već naprotiv,preskupe!!!Na sve mile načine nam podvaljuju preskupo pod sloganom "besplatno"!

Tko je glasao

Zar je važnije se

Zar je važnije se solidarizirati s megalomanskom neučinkovitom državnom birokracijom u kojoj vlada korupcija,nepotizam pa na odgovornim mjestima rade nestručne osobe i naprave više štete nego koristi.
Tvoj zaključak je "tko je protiv "besplatnog školstva", taj je za megalomansku neučinkovitu državnu birokraciju u kojoj vlada korupcija, nepotizam"?! Zanimljivo, zanimljivo,...

Sad ću te začuditi: ja nisam za onakvo "besplatno" visoko obrazovanje kakvo traže studenti, ali sam itekako za rezanje državne birokracije i obračun s korupcijom, nepotizmom... svuda! Da, i na sveučilištima!

Ovim prijedlogom što ga iznosi Fuchs se ne rješava problem jer organizirane pohlepne profesorske kriminalne skupine će dogovarati tko će koliko studenata rušiti...
I, naravno, ti zaključuješ da je bolje bacati pare na one koji ne uče i ne polažu ispite, nego srediti pravnu državu, pa da ona obračuna s "organiziranim pohlepnim profesorskim kriminalnim skupinama" o čijem postojanju ti sve znaš, ali ne iznosiš dokaze niti ovdje, a kamoli pred USKOKom.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

I, naravno, ti zaključuješ

I, naravno, ti zaključuješ da je bolje bacati pare na one koji ne uče i ne polažu ispite, nego srediti pravnu državu,[.....]

Ne znam da li si čuo za autora Pedagoške poeme, ukrajinskog pedagoga Antona Makarenka pa bih ti ispričala anegdotu iz njegova pedagoškog rada u sirotištu. Makarenko je, priča ide, svako jutro slao jednog štićenika u dućan da mu kupi cigarete, novine i još neke sitnice. Davao mu je uvijek nešto više novca, nego što je bilo potrebno, a dečko mu nikada nije vratio kusur. Međutim, Makarenko ga nikada nije pitao što je napravio s novcem, a kamoli da bi ga optužio za krađu. U početku se mladi delinkvent veselio "gluposti" učitelja i zadovoljno zadržavao novac, ali nakon nekog vremena ga je sve to počelo kopkati. I kad je konačno shvatio da Makarenko zna za njegovu utaju, ali da ga i dalje s povjerenjem šalje u dućan, odlučio je da s tim prestane. Makarenko je na tom slučaju potvrdio svoje uvjerenje da ne postoje nepopravljiva djeca i da je temeljna stvar za njihovu resocijalizaciju - povjerenje u njihovu ljudskost i sposobnost učenja.

Slična ovoj priči je i ona epizoda iz filma Dangerous Minds, kad Michelle Pfeiffer na početku nastave svim učenicima podijeli petice i objasni im da da je njihova zadaća tu ocjenu (za koju ona vjeruje da ju u startu svi zaslužuju) obraniti. Zašto ti to pričam, Charone? Zato jer vidim da je tvoj pristup suprotan od ova dva primjera. Što je najžalosnije, tvoj pristup je danas dominantan pristup djeci općenito, a učenicima i studentima posebno. A priori se ne vjeruje u njihovu volju i želju da se obrazuju i da stečeno znanje stave u službu kako svoje tako i dobrobiti zajednice. Ne, a priori se u njima vide šverceri, muljatori, lijenčine, niškoristi (nastavi niz...) pa im se, predostrožnosti radi i kao opomena, nameće školarina. A to je pogrešna pristup čiji efekti su katastrofalni za cijelo društvo, jer razaraju njegovo vezivno tkivo - solidarnost (na koju s pravom upućuje Franka).

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Paralela ti nema veze s

Paralela ti nema veze s ničim i sigurno prije zaslužuje ocjenu "loše argumentirano" nego moj komentar koji si ti tako ocjenila samo zato jer se ne slažeš sa mnom.

Ako ćemo po tvom komentaru, bi li jednako tako zagovarala princip po kojem ljudima prvo daš plaću, pa onda čekaš da vidiš hoće li tu plaću opravdati? Ako ne opravdaju, idući mjesec opet i tako unedogled... Ako ne, zašto ne? Po čemu je to studij tako poseban da studente treba lišiti odgovornosti, a zaposlene ne?

Ja ne pristupam studentima da su a priori "šverceri, muljatori, lijenčine, niškoristi (nastavi niz...)". Da im tako pristupam, onda bih zagovarao da svi plate unaprijed, pa ćemo eventualno nešto vratiti onima koji završe kako spada. Ne, ja zagovaram da plate upravo oni koji su iznevjerili povjerenje i nisu obavili posao za koji im je unaprijed plaćeno (tj. nisu odradili obaveze studija koji im je, u prvoj iteraciji, besplatan).
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Koliko me sjećanje služi,

Koliko me sjećanje služi, tako si prije nekog vremena (u debatama o slučaju Štengl vs. Fintić) neprekidno ponavljao da se "ne može tražiti sloboda govora bez odgovornosti". Logika ti je ista onda i sad i jedino što ti mogu priznati je da si dosljedan svom načinu razmišljanja za kojeg mislim da je otrcano frazerstvo (dokazivanje dokazanog da bi se skrenulo s onog što je predmet rasprave) i bez veze sa konkretnom temom.

Studentice i studenti ustraju na svom zahtjevu za besplatnim, slobodnim i jednakim uvjetima pristupa obrazovanju/stjecanju znanja za sve i traže sugovornike u Vladi, akademskoj zajednici i društvu općenito. Podržavam ih u tomu, jer mislim da ova zajednica nema svijetlu budućnost ukoliko se ne otvori rasprava o javnim dobrima na kojima se temelji. Zanimljivo da još uvijek nema volje za to, nego se ekipa (uključujući i tebe) dovija svakojakim smicalicama (nepostojeći vječni studenti kao dominantni red herring) ne bi li izbjegli odgovoriti na osnovno.

Navodeći drugačije primjere, htjela sam ih kontrastirati sa situacijom razorene društvene solidarnosti (čitaj povjerenja) i vrijednosnog sistema, u kojoj snage statusa quo reagiraju negativistički, ignorantski i autistički na najmanji znak promjene i revitalizacije ono malo zajedničkog što nas još drži skupa. Bilo bi zanimljivo znanstveno istražiti kako se i koje društvene skupine određuju prema studentskim zahtjevima. Ima jedna izvrsna izreka nastala u vrijeme novih društvenih pokreta '80-tih godina prošlog stoljeća koja kaže da ako nisi dio rješenja, onda si dio problema. Charone, ti si dio problema. Think about it!

nemesis

nemesis

Tko je glasao

svi bi građani trebali

svi bi građani trebali imati pravo na besplatno školovanje za vozača
i
koliko puta bi smjeli, mogli, trebali izaći na vozački na trošak zajednice

luka

Tko je glasao

Studentice i studenti

Studentice i studenti ustraju na svom zahtjevu za besplatnim, slobodnim i jednakim uvjetima pristupa obrazovanju/stjecanju znanja za sve i traže sugovornike u Vladi, akademskoj zajednici i društvu općenito.
To je demagoška laž, jer da ih zanimaju "besplatni, slobodni i jednaki uvjeti pristupa obrazovanju/stjecanju znanja za sve" ne bi ih smetalo da se "pristup obrazovanju/stjecanju znanja" onemogućuje onima koji su te "besplatne, slobodne i jednake uvjete pristupu obrazovanju/stjecanju znanja" već zloupotrijebili.

S obzirom da nisi sposobna voditi kulturnu raspravu, nego neistomišljenika pljuješ kao "frazera" (jer, jao, smatram da ljudi moraju imati i odgovornosti, a ne samo prava), a sve koji nisu uz tebe labeliraš kao dio problema, na eventualne buduće odgovore ti vjerojatno neću odgovarati. Ionako ne odgovaraš na ono što pišem, nego na neke svoje verzije toga što pišem.
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

na eventualne buduće

na eventualne buduće odgovore ti vjerojatno neću odgovarati. Ionako ne odgovaraš na ono što pišem, nego na neke svoje verzije toga što pišem.

Mudra i nadasve ekonomična odluka :-) Stvarno je bespredmetno ad nauseam ponavaljati otrcane floskule, kad na njih nitko pametan ionako nema odgovora.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Sažeto receno, u drzavi u

Sažeto receno, u drzavi u kojoj se za skupe novce kupuje znanje, a prodaje "bofl", treba uvesti besplatno obrazovanje.
Ako je znanje roba, onda ona podlijeze trzisnoj utakmici, a tendere pisu oni koji placaju, a ne oni koji prodaju robu ili uslugu.
Moze li kod nas student koji studira za osobne potrebe i placa studij protestirati na kvalitetu usluge koju prima za svoj novac? Tesko. Ali zato moze dodatno kupiti po koji ispitic, onak, ispod katerde.
Nazalost kod nas se sve svodi na losu pretvorbu i tenderi se pisu unutar lobija, pa tako i u obrazovanju na svim nivoima.
Uspjeli smo sve dovesti na ivicu propasti, ali obrazovanje moramo spasiti po svaku cijenu, jer bez toga nece se izvuci iz ovog kala jos puno generacija. Zato nam je besplatno obrazovanje nasusna potreba.
Osim toga, novac za obrazovanje nije imaginarna kategorija poslana od boga, nego pravilno usmjeren novac poreznih obveznika.

Tko je glasao

Zato nam je besplatno

Zato nam je besplatno obrazovanje nasusna potreba.
Točno: obrazovanje, a ne financiranje onih koji su u sustavu, a to obrazovanje ne stječu (nego padaju ispite ili čak uopće ne izlaze na njih).
--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

--
Političari su zainteresirani za ljude. No, nije to nužno dobra stvar. I buhe su zainteresirane za pse.
(P. J. O'Rourke)

Tko je glasao

Koliko se sjecam, puno

Koliko se sjecam, puno studenata je popadalo i u nesvjest, kad je po dvijestotinjak njih ugurano u predavaone za četrdesetak ljudi. Bez obzira na to dal studiraju za "vlastite potrebe" ili "besplatno".
Sa sitnozubima u G-kola pa nek su sretni kad izadu i udahnu zraka.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci