Tagovi

Besplatni vrti?i za svu djecu

Jeste li se ikada upitali zašto moramo pla?ati boravak naše djece u vrti?u? Je li stoga što zaposleni roditelji nemaju kome drugome povjeriti djecu dok su na radnom mjestu, a boravak u vrti?u se smatra luksuzom? Uostalom tako je „oduvijek“, pa zašto bi se mijenjalo. No, zašto ne pla?amo redovno školovanje i boravak naše djece u školama? Što to škole imaju, a vrti?i ne, pa su nam besplatne? To što je tako „oduvijek“ više nas ne zadovoljava. Ono što je samo zato što je „oduvijek“ treba mijenjati ako postoje bolja rješenja.
Nekada su vrti?i služili samo ?uvanju i zabavi djece, a kako je to prirodna dužnost i uloga roditelja, društvo taj trošak nije htjelo preuzeti na sebe. U suvremeno ure?enim društvima kakvim se smatra i naše, hrvatsko, u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama, organiziran odgoj i obrazovanje po?inje ve? od najranije dobi. Tako se i u vrti?ima posljednjih godina sustavno provodi odgojno-obrazovni program, primjeren djeci pojedinih dobnih skupina, kako bi što ranije stekli osnove poželjnog ponašanja u društvu i pripremili se za školovanje. Stoga to više nije samo interes roditelja, nego i društva u cjelini.
Zašto bi pogodnost ranijeg po?etka organiziranog odgoja i obrazovanja imala samo djeca ?iji roditelji to mogu platiti, dok bi onda iz obitelji slabijeg materijalnog stanja u tome bili uskra?eni? Zašto i djecu vrti?ke dobi ne bismo odgajali i obrazovali pod jednakim uvjetima kojima smo to osigurali starijoj djeci? Imali li sva naša djeca jednako pravo na odgoj i obrazovanje, bez obzira na dob i obiteljske materijalne mogu?nosti?
Na ovo pitanje postoji samo jedan mogu?i odgovor: IMAJU!
Zato u?inimo koliko možemo kako bismo kao društvo otklonili tu nepravdu i svoj djeci pružili jednaku skrb i mogu?nost napretka. Promjenimo praksu „oduvijek“ koja je postala loša i omogu?imo djeci ?iji roditelji ne mogu platiti njihov boravak u vrti?u, kao i onima koji zato izdvajaju i do ?etvrtinu svojih primanja, da u vrti?u borave besplatno. Prihvatimo teret toga troška solidarno kao društvo, te postanimo i po tom pitanju dio suvremenog svijeta. U zemlji s negativnim prirodnim prirastom kakva je naša, takva mjera može samo potaknuti potencijalne roditelje da se odlu?e za dijete više.
Predškolski odgoj treba provoditi prema usvojenim programima odgoja i obrazovanja, time je zakonodavac odredio da i za predškolski odogoj postoji obrazovni program koji se izvodi prema utvr?enom planu, a koji zahtijeva odre?ene uvjete i angažman stru?njaka, no za taj program nije osigurao izvor javnog financiranja.
HSM je svojim zalaganjem za promjenu zakona o vrti?ima zaklju?io sljede?e:
1. Smanjit ?e se troškovi obitelji s malom djecom, što ?e olakšati donošenje odluke o pove?anju broja djece, ?ime ?e se pove?ati i natalitet u zemlji
2. Do?i ?e do pove?anja broja djece u vrti?ima i više djece ?e zapo?et s postupkom socijalizacije u najzana?ajnijem razdoblju svoga života.
3. Roditelji ?e biti pošte?eni formalnosti oko dokazivanja prihoda, kako bi smanjili troškove vrti?a.
4. Omogu?it ?e se zapošljavanje i majkama koje su zbog niskih pla?a radije ostajale kod ku?e s djecom, kako ne bi morale previše izdvajati za vrti?

Analize pokazuju kako bi zakonskim reguliranjem besplatnog poha?anja vrti?a, ve? prve godine došlo do desetpostotnog pove?anja uklju?enosti u programe predškolskog odgoja i obrazovanja, a druge još sedam posto. Time bi se uklju?enost djece u dobi od tre?e do šeste godine života pove?ala na gotovo cijelu populaciju (kako je u Francuskoj), a djece do tre?e godine na približno polovicu populacije (najviše djece te dobi u vrti?ima ima Švedska- oko 65%).
U ve?ini naprednih država odgoj u vrti?ima i obrazovanje djece u dobi od tre?e do šeste godine su besplatni. Ako u Francuskoj postoje javni vrti?i besplatni još od 1880. god, zašto ne bi u Hrvatskoj u 21. stolje?u?!

Darko Samardžija
Predsjednik hrvatske stranke mladih

Komentari

Kolega me pitao:

Kolega me pitao: (napomenuo)

Btw, još uvijek nismo dobili odgovor odnosi li se vaš projekt samo na doslovno podmirenje troškova vrtića?
Ili se odnosi i na izgradnjju novih vrtića, školovanje i usavršavanje kadrova, opremanje starih i novih vrtića....

Na nešto od toga smo dobili djelomične odgovore (kao recimo to da namjeravate iskoristiti samo nezaposlene odgajatelje - ali to znači da ne namjeravate ulagati ništa u edukaciju i usavršavanje?), ali nismo dobili sve odgovore...

Osobno mislim da je ono prvo, doslovvno podmirenje svih troškova, uvelike nedovoljno. To je samo "gašenje vatre", dok bi ovo drugo bilo "podizanje cijelog sustava da se vatra ni ne može pojaviti".

Evo probati ću polako sklopiti rekapitulaciju odgovora koji se odnose direktno na ovo gore:

Pon, 04/08/2008 - 22:49 — ap U većini naprednih država

Zdrava logika mora vladati u izvedbi/provedbi ovog projekta.

Uto, 05/08/2008 - 02:05 — Mr.Jaks Dobro ste shvatili kako je

Znaći ciljamo razvoj te cijele grane u RH, otvaranje novih radni mjesta je neizbježno.

Pon, 04/08/2008 - 23:59 — HSM Slavonski Brod Djelatnost društvene brige

Uto, 05/08/2008 - 01:23 — Mr.Jaks U pravu ste.... ovo što je

Nije sipanje iz šupleg u prazno, već ciljano microekonomsko ulaganje tako da macroekonomija krene u pozitivniji smjer. Isto tako ovdje je iznešen prijedlog o decentralizaciji koji nije ništa drugo nego usklađivanje naše uvjeta sa tim kojima su već dokazano učinkovita u drugim više razvijenim zemljama. (plus sa EU direktivama o regionalnom ustroju i decentralizacije fiskalni kapaciteta)

Sri, 06/08/2008 - 04:07 — Mr.Jaks i gradnju novih vrtića,

Adaptacija i izgradnja novi vrtića. (ovo je POTREBA a ne luksuz)

Sri, 06/08/2008 - 14:59 — Mr.Jaks OK... idemo malo

Možda je ovo malo nedorečeno, pa eto:
Edukacija I usavršavanje će postati potreba ukoliko krenemo u razvijanju svoje opće obrazovanje u RH….. a po deklerativnom stavu EUa…. Obrazovanje kreće od prvog dana vrtića… nema manje ili više vrijedne škole…. Ili školovanje.

Sve što ste naveli u ovu opasku, ste vrlo dobro naveli jedino što prioriteti moraju biti postavljeni, npr. Prvo zaposliti postojeće kadrove, pa onda ići na one kojima je potrebno usavršavanje a kako vrijeme ide…. Dopuniti sa novim kadrovima… I po potrebi proširiti broj mjesta u školama za ovu granu edukacije.

Ako mogu samo ponoviti jednu bitnu stvar u ovome svemu, implementacija ovoga je predviđena na period do 5 godina, a dobit će se tek osjetiti u društvu (u društvenom smislu) već nakon prve tri godine nakon implementacije… znaći već smo na 8 godina… a ukupna učinkovitost na ekonomiju će doći do svog vrha tek nakon tih 8 godina npr. 2 godine doškolovanja itd itd… znaći već smo na deset godina….
A promjene u društvu zbog ovakve temeljite uspostave predškolskog odgoja će imati ogroman utjecaj na društvo kada dica o dove prve generacije djece budu išli u predškolu…. Tada ćemo osjetiti veliku promjenu u razvoj našeg društva….

Znaći ciljamo temeljite I korjenite promjene…. Koje mi na žalost ne možemo odraditi priko noći…. Ali ako krenemo od temelja … a to je … prvi dan školovanja I socijaliziranje u društvo…. Onda smo definitivno na pravom putu…

A ekonomski učinak će biti na početku kao I sa svim projektima u minusu… a u dugoročnom planu u plusu…. Jel ćemo u međuvremenu u skladu sa tržištem imati I veće potrebe za privatne vrtiće…. Kao što je npr. U zapadnim zemaljima postala privelegija naći otvoreno mjesto za dijete u privatnoj školi ili u privatnom vrtiću…. Roditelji UVIJEK žele sve NAJBOLJE I NAJSIGURNIJE svojoj dici… tako da ćemo I ovdje imati porast u privatnom sektoru… I stime stvarati jednu zdravu konkurenciju u kojoj javni vrtići moraju držati do standard odgoja!

Da ne duljim,

Hvala još jednom na napomene… I nadam se kako sam pomalo povezao sve ove informacije iz razgovora dolje.

PS: Uto, 05/08/2008 - 17:16 — Mr.Jaks HSM kao organizacija niti mi

Jakob Matovinović - Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Analize pokazuju kako bi

Analize pokazuju kako bi zakonskim reguliranjem besplatnog pohađanja vrtića, već prve godine došlo do desetpostotnog povećanja uključenosti u programe predškolskog odgoja i obrazovanja, a druge još sedam posto.
Pokazuju li analize koliko sve to košta i odakle bi se to platilo.

Inače, ono što narod zove "državnim" vrtićima su u stvari gradski vrtići i gradovi i općine već sudjeluju u dijelu troškova.
Npr. u Zadru "državni" vrtić košta 500,00 kn mjesečno(stvarno koštanje je kao i kod privatnih, ali Grad sufinancira dio), a privatni 900,00-1100,00 kn. Ono što bi trebalo učiniti je da se i djeci koja pohađaju privatne dječje vrtiće(a moraju tamo jer "državnih" nema dovoljno) financira dio troškova, odnosno da im se izjednače troškovi sa troškovima djece koja pohađaju "državne" vrtiće.

Da odgovorim odmah onima koji će reći da su to privatni vrtići i zašto bi Grad trebao sudjelovati u sufinanciranju.
Nitko ne bi plaćao duplo i slao dijete u privatni vrtić da postoji dovoljan broj mjesta u "državnim" vrtićima i ne radi se o djeci elite(njihova djeca su dobila mjesto u "državnom" vrtiću) nego o djeci ljudi koji nisu imali vezu da im dijete upadne u "državni".
Dakle, dok ne bude dovoljno mjesta u "državnima" sufinancirajte djecu koja su u privatnima.

silverci

"Isto i jednako nisu ni isto ni jednako."
silverci

Tko je glasao

Zato učinimo koliko možemo

Zato učinimo koliko možemo kako bismo kao društvo otklonili tu nepravdu i svoj djeci pružili jednaku skrb i mogućnost napretka. Promjenimo praksu „oduvijek“ koja je postala loša i omogućimo djeci čiji roditelji ne mogu platiti njihov boravak u vrtiću, kao i onima koji zato izdvajaju i do četvrtinu svojih primanja, da u vrtiću borave besplatno. Prihvatimo teret toga troška solidarno kao društvo, te postanimo i po tom pitanju dio suvremenog svijeta.
Jeli SOLIDARNOST jedini ponuđeni odgovor kako to provesti?
Ili se oslanjate na mikro projekte koji će se financirati iz sredstava IPA-e?

Tko je glasao

Naravno, ne očekuje se

Naravno, ne očekuje se solidarnost, već zakonsko reguliranje raspodjele i ulaganja sredstava što možda izgleda kao solidarnost u tome da se projekt u implementacijskom periodu sufinancira od strane države i JLPS-e. Ovaj projekt kao takav je mikro projekt u pogledu ukupnog razvoja RH, ali je možda najveći zahvat jednog ministarstva znanosti i obrazovanja u povijest RH (kada bi se prihvatio) i naravno kada bi se odluka donijela na nivou vlade i ovaj projekt/program prihvati onda bi RH morala osigurati sredstva i sustav sufinanciranja upravo jedne te iste realizacije ako mislimo imati mogućnost i pravo na apliciranje za EU predpristupne fondove. Ukoliko se uzme u obzir ovaj vid decentralizacije fiskalnih kapaciteta sa uvrštavanjem JLPSe u sustav PDV-a i to sa zakonskim regulativama za ulaganje tih sredstva u namjenske svrhe, to je u skladu sa potrebama EU-e po pitanju našeg sufinanciranja, i kao takvi bi sigurno dobili povoljnu 'pozajmicu' kao privremeno financiranje za ovakav projekt ali sa administrativnom odluke EU-e s kojom se odobrava realizacija sufinanciranja provedbe istog, znači opet 'step by step' process u realizaciji, ništa novo ili strašno, niti je to zaduživanje države već suradnja sa EU-om i to po njihovim pravilima i protokolima!
EU fondovi dali se zvali IPA, ISPA, PUM itd. su svi više manje indentični u šablonu i zahtjevima pa čak i oni koji se nude na nivou direktnog ulaganja/sudjelovanja EU država u predpristupne fondove kao npr. regionalni fondovi u Italiji. Ne treba se ograditi samo na jedan fond, to je jedan veliki promašaj koji se sada još uvijek osjeti na državnom nivou, ali uvijek se može popraviti. EU monitori će zasigurno prije dati bolju ocijenu nego lošiju kao što je dosada pretežno radila jer će vidjeti kako se na svim nivoima RH trudi uskladiti sa EU standardima i normama.

Tko je glasao

EU fondovi dali se zvali

EU fondovi dali se zvali IPA, ISPA, PUM itd. su svi više manje indentični u šablonu i zahtjevima pa čak i oni koji se nude na nivou direktnog ulaganja/sudjelovanja EU država u predpristupne fondove kao npr. regionalni fondovi u Italiji. Ne treba se ograditi samo na jedan fond, to je jedan veliki promašaj koji se sada još uvijek osjeti na državnom nivou, ali uvijek se može popraviti. .
Jako je bitno o kojem se fondu radi.

PHARE finacira prilagodbu zakona, ISPA finacira promet i zaštitu okoliša a SAPARD finacira poljoprivredu. Iz ta tri fonda nemožete dobiti sredstva za svoj takozvani projekt. IPA novi instrument koji zamjenjuje ove fondove i objedinjuje ih i finacira: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija ( PHARE), Prekogranična suradnja (INTERREG), Regionalni razvoj (ISPA), Razvoj ljudskih potencijala (ESF), Ruralni razvoj (SAPARD)

Pošto niti jedan predpristupni fond ne finacira ovo o čemu vi pričate jako je bitno da kažete na koji ste to fond računali u finaciranju ovog programa.

Tko je glasao

Imate pravo po tom pitanju,

Imate pravo po tom pitanju, i to kako je bitno kada se aplicira (naravno), ali odgovor koji je tu izvađen iz vašeg citata:

su svi više manje indentični u šablonu i zahtjevima pa čak i oni koji se nude na nivou direktnog ulaganja/sudjelovanja EU država u predpristupne fondove kao npr. regionalni fondovi u Italiji.

koliko ja vidim govori o tome kako se moraju poštivati EU norme u samom apliciranju, ovo o ćemu Vi ovdje govorite se može izmjeniti sutra.... neće jedan fod više postojati kao takav... naravno RH neće izvući onoliko koristi koliko bi mogla... i onda sve ponovno moraš pripremati... osim ako je unaprijed format i administrativni zahtjevi složeni po pravilnicima EU-a.

A slažem se s vama po pitanju toga kako bi vlajalo imati sve na tacni ako se slučajno netko gore u Vladi složi sa ovakvim projektom. (bez obzira iz kojeg razloga, pa čak to bilo i izborni inžinjering opet).

Sa druge strane, ako si im dao vilicu, nož, tanjur, papirnate maramice, klopu, desert.... jel im treba kao malom ditetu... i osigurati dadilju koja će ih hraniti? ipak ima cijelo jedno ministarstvo, pa još jedno i onda naravno min. financija... koji bi mogli komotno napraviti 'copy paste' i posložiti papirologiju ako se krene u realizaciju.

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

ipak ima cijelo jedno

ipak ima cijelo jedno ministarstvo, pa još jedno i onda naravno min. financija... koji bi mogli komotno napraviti 'copy paste' i posložiti papirologiju ako se krene u realizaciju.

Dakle, vi računate na to da će vam činovnici iz ministarstva obaviti najveći dio posla?

Tko je glasao

Dakle, vi računate na to da

Dakle, vi računate na to da će vam činovnici iz ministarstva obaviti najveći dio posla?

Pa za to ih plaćamo!

Moram priznati da su mi malo čudni komentari koji inzistiraju da im predlagači ovog sjajnog projekta podastru financijsku konstrukciju. Po mom sudu to je krajnje destruktivan pristup. Što je najgore, vjerojatno će zbog "manjka sredstava" projekt biti odbijen na nacionalnoj razini. Drugim riječima, one zajednice koje "neće imati novaca" neće moći računati na realizaciju ideje "vrtić za svako dijete".

A radi se jednostavno o prioritetima u razvoju društva. Je li prioritet "kruha i igara" ili je prioritet ulaganje u budućnost i kvalitetu života djece i njihovih obitelji? Koliko ja vidim za "kruha i igara" novca nikad ne manjka i nitko se ne brine za financijsku konstrukciju, ali se zato izgradnja škola i vrtića proglašava populizmom i nepotrebnim trošenjem budžetskog novca. Bilo bi žalosno da nije tragično.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Činovnici u ministarstvu su

Činovnici u ministarstvu su (ipak samo) činovnici. Bez uvrede nikome, ali Hrvatska ne bi smjela biti birokratska država u kojoj se odluke donose automatizmom, onako kako to činovnici u ministarstvima rješavaju. Zato postoje ili bi barem trebali postojati "lideri", oni koji su čelnici. Upravo zbog tog razloga je vlada političko tijelo, u koje sabor imenuje ministre, a kako bi oni najbolje obavili svoj posao. Zbog toga su na čelnim mjestima ministarstva (ili bi barem trebali biti) ljudi koji su zaduženi za to da vode određeno područje, koji bi trebali biti sposobni za to i koji bi trebali vući naprijed. Ako HSM, na primjer, osvoji vlast, ne može očekivati da će doći u neko ministarstvo i reći "e, mi imamo super ideju, a sad vi napravite apsolutno sve ostalo." Na kraju krajeva, zar ne prigovaramo to i drugim strankama? Svi kažu "nova radna mjesta, besplatno školovanje, jeftiniji krediti, jeftinije stanovanje, veće plaće" - a argumenti? Ili smo navikli toliko slijepo vjerovati obećanjima bez da tražimo za njih neku konkretniju argumentaciju?

Dakle, odgovor nije "za to plaćamo činovnike", nego je odgovor "za to plaćamo političare koji su na čelnim mjestima". Ako pak HSM namjerava zasjesti na ta čelna mjesta, onda bi morali pokazati barem da njihov projekt nije na razini obične dobre ideje, ili nekakvog okvirnog razmišljanja "kako bi se to moglo". Ne tražim financijsku konstrukciju, pa neću ja odobravati taj projekt, mene samo zanimaju neke konkretne stvari koje neću opet ponavljati.

krajnje destruktivan pristup. Što je najgore, vjerojatno će zbog "manjka sredstava" projekt biti odbijen na nacionalnoj razini. Drugim riječima, one zajednice koje "neće imati novaca" neće moći računati na realizaciju ideje "vrtić za svako dijete".

Upravo zato, upravo zato, Nemesis! Zašto bi to bio krajnje destruktivan pristup? A upravo je ovo jedan od problema: one općine u kojima se teško nađe i za asfalt po glavnoj cesti neće imati novaca za besplatne vrtiće. Kako se to namjerava riješiti? Misliš da cjepidlačim?


Koliko ja vidim za "kruha i igara" novca nikad ne manjka i nitko se ne brine za financijsku konstrukciju, ali se zato izgradnja škola i vrtića proglašava populizmom i nepotrebnim trošenjem budžetskog novca. Bilo bi žalosno da nije tragično.

Izgradnja novih škola i vrtića je važna, naravno, i to nije nepotrebno trošenje budžetskog novca (pod uvjetom, naravno, da taj novac doista i bude iskorišten u one svrhe kojima je namijenjen, reklo bi se, na JOT način). No, ulaganje u školstvo nije samo izgradnja novih škola i vrtića: ulaganje u "budućnost" je i školovanje kadrova, nastavnika, odgajatelja, drugih visokoobrazovanih ljudi; to je i ulaganje u standard svakog stanovnika, ulaganje u školsku opremu itd. Kod nas je nažalost i žalosno i tragično da se ulaganje u školstvo smatra samo izgradnjom novih škola. A tko će raditi u tim školama? Već sad nam očajno fali profesorskih kadrova, a vrlo često u školama izvan urbanih područja imaš situaciju da nastavnik tjelesnog. npr. predaje matematiku i fiziku. Hah, pa ajmo u toj situaciji izgraditi još 10 škola, pa će onda valjda čistačice držati nastavu (svaka čast čistačicama).

Dakle, bitno je i jedno i drugo.

Tko je glasao

Hyeronimuse, Ja želim da

Hyeronimuse,

Ja želim da svako dijete u RH pohađa vrtić od svoje treće godine. Isto tako želim da osnovne i srednje škole rade u jednoj smjeni i da svi/e učenici/e imaju besplatan prijevoz do njih. Iz više razloga smatram da je to apsolutni društveni proritet i zato ću podržati svakog onog tko ga je u stanju realizirati, bilo na nacionalnom bilo na lokalnom nivou. Osobno mi čak niti nije toliko važno kako (kao majka sam jednako postupala kad se radilo o dobrobiti mog djeteta) - PRVO DJECA I MAJKE!

ps

Više bih voljela da je RH u dugovima zbog izgradnje škola i vrtića, nego zbog svega ostalog zajedno. U XXI stoljeću ulaganje u ljude je najbolja i najisplativija investicija. Društvo koje tako ne razmišlja, osuđeno je na propast.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Ma, vidim da se slažemo :)

Ma, vidim da se slažemo :) Ja samo kažem da ulaganje u školstvo uključuje i izgradnju novih zgrada, ali i ulaganje u ljude (a ne samo u beton i cigle).

Tko je glasao

Pa za to ih

Pa za to ih plaćamo!

Nemesis,

Za ovo ti bi dal 4 000 zvjezdica.

Tko je glasao

Mr. H Bio sam krenuo na

Mr. H

Bio sam krenuo na opciju 'ignore comments from' :)

ali eto predomislio sam se i odgovor Vam je jednostavno:

''NE''

ništa više.... niti manje nego ''NE''.

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

OK, drago mi je. P.s.

OK, drago mi je.

P.s. "ignore comments from" ne bi bilo ni javno, ni otvoreno, ni transparentno, a ni demokratski.

Tko je glasao

A bilo bi. Covjek ima

A bilo bi. Covjek ima ograniceno vrijeme i ne stigne se bavit svim trolovima. Ne kazem da si trol, ali logika kaze da moze to napraviti.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

marin držić "Ako u

marin držić

"Ako u Francuskoj postoje javni vrtići besplatni još od 1880. god, zašto ne bi u Hrvatskoj u 21. stoljeću?! "

Bratstvo, jednakost, sloboda ?
Osim što smo u slobodnoj Hrvatskoj - političari zaboravljaju da smo Republika. Neki od njih misle da je ovdje za njih Kraljevstvo nebesko.
Iako je bilo davnije, prisjećam se torture u svezi upisa djece u vrtić, te zdušno podržavam zahtjev za besplatni vrtić, ali i za besplatne domove za nemoćne ljude i ustanove za adekvatnu palijativnu skrb
ali ne na razini pojedine lokalne zajednice - već u čitavoj Republici Hrvatskoj

socijalna skrb za sve
makar putem javno-privatnog partnerstva,
ali bez muljaže - za javnu dobrobit

ono što se predlaže u dnevniku ova vlada nije sposobna omogućiti niti djeci, niti nemoćnima, a niti umirućima

marin držić

Tko je glasao

Djelatnost društvene brige

Djelatnost društvene brige o djeci predškolske dobi definirana je Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (“Narodne novine” broj 10/97.).
Navedena djelatnost financira se iz proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave, od korisnika usluga sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo, te iz drugih zakonom predviđenih izvora.

Evo recimo jedna od ideja HSM-a:
Povrat PDV-a za općine i regije koji se obračunava na cijenu infrastrukturnih radova (asfaltiranje, vodovod, kanalizacija) ili osloboditi plaćanja pdv-a jer sadašnji sustav je doslovce jedan vid duplog oporezivanja, naime prihodi općina i gradova kao i županija se temelje na razno razne namete, poreze, itd, što znaći da je građanin platio porez već jednom i onda sa tim porezom JLPS plaća određene radove i slično i to sa pdv-om, bez ikakvog prava na povrat tog istog pdv-a. Što znaći da je sadašnji zakon po kojem JLPSe sada rade sa svojim fiskalnim kapacitetima je u sukobu sa drugim zakonima po kojim se tobože tumači kako je u RH duplo oporezivanje nezakonito. Jedino što ustavno JLPS su nemoćne ispraviti to što dosadašnja 'CENTRALIZIRANA vlast' drži isključivo pod svojim doktrinatom. A sa takvom fiskalnom politikom iz centralne vlasti u Zagrebu se napuhuje državni proračun i stvara se lažna slika BDP-a u RH. Ne može nitko uvjeriti građane u to da žive bolje nego što je stvarno istina. Isto tako sa ovakvom prevarom Europske Unije u to što je stvarno stanje u RH, a EU je spremna podržate humane ciljeve u RH iz svojih predpristupnih fondova! Da ne spominjem kako bi ovaj zahvat bio cca 1.2% proračuna nadležnog ministarstva da sufinanciraju sa JLPS u skladu sa sadašnjim zakonima i s ciljem da bi djelatnici bili kompletno kao i sa djelatnicima OŠ, SŠ plaćeni iz državnog proračuna. Tako bi se ovo za nekih 4-5 godina moglo uvesti u cijelosti.
HSM-u je dosta toga jasno i dosta toga imamo za ponudit kao rješenje, no o tome u našem generalnom programu i podprogramima i micro projektima kako na nivou RH, tako na nivou županija, općina i mjesnih odbora uskoro, do tada sva pitanja i komentari su dobro došli!

Građani na prvom mjestu, Patriotizam, Socijalna pravda!

Darko Samardžija
Predsjednik hrvatske stranke mladih

Tko je glasao

Meni ovo vuce na iz supljeg

Meni ovo vuce na iz supljeg u prazno. Jeli, dvostruko oporezivanje znaci dupli porez, ne nestanak love.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

U pravu ste.... ovo što je

U pravu ste.... ovo što je danas na snazi u RH je doslovce sipanje iz šupleg u prazno.... kada plačate npr. komunalnu naknadu.... to nije službeno porez! (ali ti dođe na isto..... nešto što građanin mora platiti lokalnim vlastima) kada platite PDV na nešto.... jedan mali promil tog novca ide vašoj Županiji, Gradu ili Općini za razvojne projekte itd.

Tada kada taj isti npr. grad plati neke radove ili nabavi recimo klupe za park.... plačaju PDV.... i eto ti di kuna građana vrijedi 22% manje i kako je 22% opet obračunato na onih prvi 22% ili na onu 'komunalnu naknadu'.

Ovaj vid deccentralizacije bi npr. Gradu Zagrebu osigurao cca. 50.000.000,00 Kuna više, ili nekih 13% više... što velite kap u more jel tako?

Ali uzmi u obzir kako imamo nekih 530 općina i gradova u RH..... i recimo kako njima tih cca 10 do 20% bi značilo npr. proračun od nekih 6 milijuna umjesto 5 milijuna godišnje.....

E onda dolazi ono pitanje a kako osigurati da taj novac ode u prave svrhe?
Evo upravo ovako kak je navedeno, zakonski regulirati i usmjeriti tu novu vrijednost koja se stvorila u gradskom ili općinskom proračunu i osigurati da građani dobivaju potrebne usluge koje uvečavaju životni standard kao i uveličavaju mogućnosti građana RH.

Ovaj projekt kao takav ne samo da ide direktno u proračun svakog domačinstva u kojem ima dice, već pomaže u poticaj mlađim ženama u razvijanje svojih mogućnosti, daje im veći i viši zamisao u životu od ovog kojeg sada imaju... mislim kako im se pruža prilika da se osolbode onog zaostalog mentaliteta da žene ostaju kući i čuvaju dicu itd...
Ovdje se pruža prilika da svaka žena u RH koja ima dicu može slobodno planirati i karijeru!

Upravo sa takvim dugoročnim i direktnim ulaganjem koje se ovdje predlaže kao i plansko ulaganje proračunski sredstava, kao i sama decentralizacija fiskalnog režima u RH..... možemo poćeti planirati za neku budućnost i oživljavanje srednjeg staleža..... naravno ovo nije jedini potez koji je potreban u RH... ali je zato jedan od njih... ma koliko god netko to gledao kao sitnicu ili nešto što nije toliko važno u sadašnjoj 'trenutnoj' preopterečenoj situaciji u kojoj se RH nalazi.

Korak po korak i kao što vidite sve je to povezano i utjeće na ukupan razvoj života kao i životnog standarda u RH.

Mora se krenuti od nekuda! pa bolje tu di imaš višestruku korist za narod nego sa nekim letcima ili knjižicama o tome kako će se poljoprivredno zemljište raditi po planu nove vlade... i to sa crtićima.... ovo je projekt koji je namjenjen građanima i kao takvog ga mogu jedino podržati i gledati kako ostvariti.... a ne tražiti razloge zašto ga odbijati! Konkretno i Konstruktivno razmišljanje uz Javno predstavljanje, otvoreno razmatranje i transparentnu provedbu!

Jakob Matovinović - Jakša

Obrisan

Tko je glasao

dobro jakša jel ti ikoji

dobro jakša jel ti ikoji podatak koji bubneš provjeriš?

1. 50 milijuna kuna nije 13% proračuna Grada Zagreba. Proračun grada zagreba je 7,150 milijardi( navodno je google tvoj frend pa to znaš) .

Calculator is my friend ( Start > Accessories > Calculator ) ubaciš brojek i dobiješ 0,7%

2.
ovo što je danas na snazi u RH je doslovce sipanje iz šupleg u prazno.... kada plačate npr. komunalnu naknadu.... to nije službeno porez! (ali ti dođe na isto..... nešto što građanin mora platiti lokalnim vlastima) kada platite PDV na nešto.... jedan mali promil tog novca ide vašoj Županiji, Gradu ili Općini za razvojne projekte itd.

Tada kada taj isti npr. grad plati neke radove ili nabavi recimo klupe za park.... plačaju PDV.... i eto ti di kuna građana vrijedi 22% manje i kako je 22% opet obračunato na onih prvi 22% ili na onu 'komunalnu naknadu'.

a sada nagradno pitanje:
Kad građanin plati porez ti novci idu državi
kad država plati porez ti novci idu:
a) Poretu nesvrstanih
b) drugu Titu
c) državi

Tko je glasao

Provjeri proračun grada ZG,

Provjeri proračun grada ZG, i vidjet češ kako je sa ovim vidom fiskalne decentralizacije gradu Zagrebu predviđeno i više od cca 50.000.000 kuna. Ovo je to što bi bio višak, jer ne zaboravite kako je Grad Zagreb najviše bio zakinut sa sadašnjom decentralizacijom.... pokazalo se kako male općine nisu dobile dovoljno a Zagreb je bio zakinut za ogromne cifre....

Ovo nije cifra koja se samo tako izračunava.... jer dobivate vrijednost na vrijednost... a ovo Vaše pitanje je bilo i moje pitanje tijekom mog sudjelovanja u razgovorima sa piscima ovog projekta. U drugim riječima cifra je cca točna, i izvađena iz podataka iz ODJELA ZA PRORAČUN, koji provodi svu tu administraciju.

Nisam bio dovoljno jasan.... ovo je Višak koji se stvori Gradu u tom procesu.... i mi predlažemo da taj višak se uloži djelomično u ovaj projekt. (namjenski upravo kako Gale tvrdi po JOT sustavu)

Evo kako je Grad zagreb zakrpao svoj dio kolača koji je izgubio po ovom sadašnjem modelu: (ono google!)
Najveće promjene u rebalansu
137 mil. kuna - povećanje prihoda od poreza
170 mil. kuna - povećanje od komunalnog doprinosa
50,9 mil. kuna - prenesena sredstva iz 2006.
40 mil. kuna - smanjenje od komunalne naknade
16,4 mil. kuna - povećanje prihoda od imovine

i tko to plača? i onda računaj kako 22% ode nazad u državni proračun! i od kojih novaca (tko je to platio?)

pa eto nadam se kako sam malo bolje to sada objasnio.... nema šanse da je 50.000.000 kuna 13% proračuna grada ZG, već kroz ovaj način decentralizacije i reguliranje 'skrivenog' duplog oporezivanja dolazi se do nove vrijednosti... ali odbih onda one koje su navodne stvorene bile sa ovim sadašnjim sustavom decentralizacije di se zakida npr. Grad ZG di živi 25% države i daje se okolo drugima... pa to nije decentralizacija to je doslovce NEPRAVDA! i onda još uzmu 22% opet od toga svega!

A postupke koje su poduzeli u gradskim vlastima za podmirenje ove nepravedne preraspodjele novaca u državi je bio direktan udar na građane...

Znaći tko jeplatio kiriju?... Zagrepčani!!!!

Ne želim ispasti ka da Vas napadam, vidim kako sam ja ne jasan sa tom cifrom.... ono odakle mi? ali evo nadam se kako sam to sada malo pojasnio.

Jakša

PS nema potrebe za sarkazam... ali odgovor ti je .... državi.... jesam sada dobio jack pot? :)

Obrisan

Tko je glasao

Ispada da Zagreb treba

Ispada da Zagreb treba uvijek dobivati najviše novaca. U Zagrebu živi 25 % hrvatskog stanovništva, ali u ostatku Hrvatske živi 75 % stanovništva! Dok se u Zagrebu razmišlja hoćemo li graditi neboder s 20 ili 30 katova, dotle u tamo nekom zabačenom selu razmišljaju hoće li uvesti struju za sva kućanstva ili samo za polovicu njih. Jer, naravno, pa treba novaca za poslovnu elitu, za nove podzemne garaže, ceste, nebodere i luksuzne shopping centre u središtu Zagreba. A tko je u blatu, nek i ostane u blatu.

Tko je glasao

Plansko ulaganje, namjensko

Plansko ulaganje, namjensko ulaganje i naravno transparentno ulaganje.

Tu smo našli zajedničku točku!

Nemože se Zagreb samo 'graditi ili širiti' na račun 'sela'.... također nemože se dozvoliti to da građana grada Zagreba budu žrtve neučinkovitog modela fiskalne decentralizacije.... a sela nisu dobili ništa značajno od tog modela!

Teško je to ispravljati... ali sa planskim restruktuiranjem se definitivno može naći model koji će morati se implementirati na više godina, čak u fazama i to sa izmjenama i dopunama u skladu sa potrebama.

Znaći nema tu čarobni štapić, nema tu niti jedan jedinstveni korektiv.... ali postoji ih više i ako se planski uvode onda će se i planski naći rješenje... naime u dugoročnom planiranju.... za razliku od ove ideje 'živimo danas do sutra' pa onda upada ono drugo pravilo automatizmom 'daj što daš' jel tko zna di ćemo biti sutra... ono 'tko živ tko mrtav' moto!

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Nemože se Zagreb samo

Nemože se Zagreb samo 'graditi ili širiti' na račun 'sela'.... također nemože se dozvoliti to da građana grada Zagreba budu žrtve neučinkovitog modela fiskalne decentralizacije.... a sela nisu dobili ništa značajno od tog modela!
Iako ne precizno, Zagreb i sela (tzv. ruralna područja) su jedna osnova razvitka zadnjih desetljeća a ostali veći, srednji pa i manji gradovi te pretežni dio Jadrana druga. Tako da Zagreb i sela nisu nešto različito.

Zagreb je logično naslijedio prijašnje osnove i inerciju glavnog središta, ne samo hrvatskog nego i šire. Ali on ima vrtića razmjerno broju stanovnika i organizaciji rada i života najmanje u Hrvatskoj a negdje je pri dnu i u Evropi, vrtić se gradi na 50.000 stanovnika najranije 20 godina nakon što se prijeđe brojka od 30.000 stanovnika i završi nakon što priđe 50.000. Isto tako sa staračkih domova, škola, pozicije manjih i srednjih tvrtki a još gore sa ostalim relacijama (hrana, infrastruktura, zrak, voda, klupe, stabla, potoci ...).

Na tim osnovama se ujedno otvaraju dobre šanse za nova poslovanja, jer su ova poslovanja na neki način su upala u klopku i držimo ih za jajca. Nisu obratili pažnju na rezervne manevre i sada ih nemaju, jer za sva daljnja poslovanja se traže povrati prethodnih dugova i nove minimalističke postavke, a to ad Zagreba i ruralnih područja umjesto porasta zarada više od 20 godišnje sada traži otprilike toliko za povrate dugova i još 10 % za plaćanje minimalističkih usluga novih poslovanja.

Za navedene promjene na tržištu je povoljno čvrsto uvjerenje velikih bankarskih grupacija, svih iz Splita, pola istoka i skoro svih naših agenata po svijetu te naših very special elitnih snaga da je Zagreb velesila beskrajnih mogućnosti - ako to ovjerenje izdrži još i pola godine te tržišne promjene su na konju, a ako izdrži još godinu dana onda su sve pretpostavke za nova poslovanja tu.

Tko je glasao

Uf, jesi ga zakomplicirao.

Uf, jesi ga zakomplicirao. Mislim da apsolutno ništa nisi rekao, a moj komentar se odnosio na to da se previše ulaže u Zagreb, a premalo u druga područja Hrvatske. Čak se ponekad (ciljano ili sasvim "slučajno) zanemaruju područja Hrvatske koja spadaju u naprednija - kao što je npr. nedavno slučaj s najavom ukidanja međunarodnog željezničkog prijevoza kroz sjevernu Hrvatsku, o čemu sam napisao i dnevnik.

Plansko ulaganje
sa planskim restruktuiranjem
niti jedan jedinstveni korektiv.... ali postoji ih više i ako se planski uvode onda će se i planski naći rješenje... naime u dugoročnom planiranju....

A ja sam mislio da više ne živimo u planskoj ekonomiji :-))

Tko je glasao

Na žalost.... moram se

Na žalost.... moram se složiti sa ovim komentarom.... i to sa dozom ciničnosti:

A ja sam mislio da više ne živimo u planskoj ekonomiji :-))

Ali jesam odgovorio na komentar... možda ne onako kako ste željeli... ali sam Vam dao iskren i točan odgovor...

A sa sadašnjim modelom raspodjele državnog proračuna.... imamo situaciju:

Zagrebčani.... prevareni i zakinuti....

Sela.... nisu osjetili tu tzv. decentralizaciju....

a državni proračun se puni više nego ikada!

Ohhh da... i slika BDPa je toliko lažna da kada ju vidimo.... mislimo kako se živi u Švedskoj a ne u RH!

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Da..istina... no, Zagrebčani

Da..istina...

no,
Zagrebčani.... prevareni i zakinuti....

koliko ja vidim u Zagrebu se gradi sve u šesnaest: nove garaže, nove ceste, novi stanovi...U Zagrebu ima dovoljno novaca, i Zagreb mnogo dobiva i iz javnih sredstava i iz privatnih investicija. Zagrepčani su možda zakinuti ne iz razloga što novaca fali, nego kud novac ide..
A isto je tako problem što (pre)malo javnog i privatnog novca odlazi u druge krajeve Lijepe naše. Dok u Zagrebu grade podzemne garaže, dotle u nekim selima na jedno 50tak km udaljenosti ljudi moraju odlaziti po vodu na bunar ili "prek brega".
A osim toga, Hrvatska se sastoji i iz drugih gradova, ne samo iz Zagreba i seoskih područja.

Tko je glasao

Hyeronimus, Imam kučicu 25

Hyeronimus,

Imam kučicu 25 km daleko od trešnjevackog placa i kad se god nekaj radi se kod seljana pita ko hoče priključak, i ak ima tolko i tolko interesa da bu koštalo tolko i tolko.

Ljudi svaki put financiraju takve poduhvate.

Momentalno je kanalizacija u gradnji.

Tko je glasao

Zaprav ne vidim kaj očeš

Zaprav ne vidim kaj očeš reči.

Tko je glasao

Kaj misliš o

Kaj misliš o sljedečem.

Načelnik opčine fino s ljudima sjedne za stol i veli:

Ovak dečki, dovod vode do sela bi koštalo 100kn, vi pogledajte kolko vam to vredi, za ostalo bumo pogledali da nekak dobimo od države, možemo i sami skopat kanal, pa bu jeftinije.

Ima možda i neko u selu ko ima bager i da vidiš kak se to sve može jeftino napravit.

Tko je glasao

Hehe...budući da se ovih

Hehe...budući da se ovih dana na HRTu ponovno emitirala serija "Gruntovčani", ovo kaj ti sad veliš me neizmjerno podsjetilo na njihovo dogovaranje oko "uvođenja vodovoda u selo" :)

Tko je glasao

Vjeroval ili ne, ovo je moje

Vjeroval ili ne, ovo je moje mišljenje i o o toj seriji nemam pojma.

Tko je glasao

pa to je kultna serija!

pa to je kultna serija! :)
snimljena inače 1975.

Tko je glasao

Mr Skviki... Pogodili ste u

Mr Skviki...

Pogodili ste u bebu... npr. imam svoju jednu privatnu nekretninu kod Kustošije, i tamo se sada radi isto tako... istina je kako je grad kolko tolko ovaj put uložionešto ali kroz cijene priključka se otplačuje kompletno cijeli trošak izgradnje.... kako znam... pa bio sam na položaju di sam direktno imao kontakt sa skoro svim javnim radovima... od vode do kanalizacje... cesta... parking... groblje itd itd... isto tako imam nešto malo znanja u tome koliko je šta u gradnji (ono skromno) jel imam još jedan odjekt koji završavam za koji dan i to je isključivo investicija.... i tu opet sam morao doslovce sve platiti... a to je na remetincu.. blizu rotora!

Tako da ste doslovce TOČNO odgovorili kako sva ta gradnja je 90% plačeno od strane građana a ne grada!

Jedino što grad prvobitno isfinancira izgradnju... pa onda se to SVE vrati kroz priključke... + onda dođe još i komunalna naknada i naknade za investicije koje se obračunavaju na komunalne usluge itd.... ima još toga ali za sada je to dovoljno da potvrdim ovu Vašu izjavu....

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

neš ti zakinutosti evo par

neš ti zakinutosti evo par primjera.

Sjedište ine je u zagrebu i tamo ina plća porez na dobit koju ostvaruje dominantno prodajom benzina. Taj benzin koji čini najveći dio dobiti se proizvodi u sisku i rijeci koji ne vide ni lipe poreza na dobit koju plati ina - to nije fer. Ta dva grada imaju najveću stopu ljudi oboljelih od karcinoma po broju stanovnika, imaju najgoru kvalitetu zraka u hrvatskoj a nemaju ništa od dobiti koju ina ostvari - jel to fer?

JANAF bez postrojenja za prekrcaj nafte u Omišlju nebi postojao. Općina Omišalj ne dobiva ni kune od janafovog profita koji ima sjedište u Zagrebu, ali itekako dobiva toksične plinove koji se ispuštaju u okoliš prilikom iskrcaja nafte - jel to fer?
HEP proizvodi struju diljem hrvatske ali porez plaća gradu zagrebu. jel to fer?

Zašto zagreb ne uzme sebi te rafinerije, te terinale te elektrane pa nek se onda priča što je fer.

U ovako centraliziranoj zemlji gdje je gotovo sve koncentrirano u Zagrebu malo je apurdno pričati da nije fer oduzeti zagrebu da bi se dalo drugima.

Tko je glasao

To o ćemu govorite je po

To o ćemu govorite je po starom zakonu koji je tobože sada ispravljen sa ovim sadašnjim modelom decentralizacije!

Istina je ta kako bi bilo lijepo svima dati SVE što žele.... ali još nisam upoznao tu ekipu koja to može odraditi igdje u ovome svijetu.

U ovom prijedlogu HSMa za decentralizaciju kroz izmjene i dopune poreznog režima prema lokalnih samouprava, novaca više ostaje tim JLPSe, također uz malo strožije direktive kako gospodariti stim novim vrijednostima ( i ne na način kako građani opet moraju sve plačati što se zbrlja na nivou izvršnog tijela te JLPSe) doći će do određene uštede na nivou svakog domačinstva i to nas dovodi do boljeg standarda građana.... također veće potrošnje što naći PDV opet ulazi u proračun.

Ako ne želite vidjeti kako taj krug koliko god bio kvrgav... i šaren je ipak zatvoren... a jedini koji profitiraju u tome su ljudi.... obični ljudi.

Sa druge strane ovo vezano za ZG..... Hmmmm..... nisam osobno u ZGu, ali vidim kako 25% države tamo preživljava... i takva jedna metropola nemože stalno biti žrtva lošeg gospodarenja na nivou više vlasti.... u isto vrime kao što sam već spomenuo jednom.... druga mjesta nisu nešto osjetili od te tzv. sadašnje decentralizacije poput RI, OS, KA, SK itd itd... a da ne spominjem te manje općine koje su dobile na kapaljke pogotovo ako nije vladina opcija na ćelu te općine!!! a Grad Zagreb isto tako nije ga osjetio jel je njegova izvršna vlast sve te minuse natovarila na leđa običnih građana! (imam nekretnine u ZG iosobno sam vidio skok od cca 100%)

Process decentralizacije neće se čarobnim štapićem riješiti u jednom potezu... nego ponavljam kako kroz niz broj ovakvih projekata skupa s izmjenama i dopunama zakona koji utjeću na JLPSe.... ćemo doći do decentraliziranog sustava koji funkcionira.... nešto poput Italije koja relativno dobro funkcionira na državnom nivou kao i na regionalnom nivou. (terija o toploj vodi).

Jakob Matovinović - Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Znaci, lova ipak ide iz

Znaci, lova ipak ide iz drzavnog proracuna? U donjem sam dijelu krivo skuzio da se uzima od predpristupnih fondova. E. Ako se uzima od drzavnog proracuna, negdje ce love faliti. Od koga ce HSM oduzeti onda?

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Dobro ste shvatili kako je

Dobro ste shvatili kako je EU spreman ulagati u programe ovakve naravi (čak otvoreno potiću usklađivanje školstva i predškolskog odgoja), ali tu nije dugoročni izvor.

Već sa decentralizacijom u vidu oslobađanje lokalne samouprave od plačanje PDVa (ili mogućnost povrata još bolje!)

Što je u istinu veliki udarac na državni proračun, a sa druge strane kada uzmeš korist od ovog projekta i ne govorim o sovijali itd... već o tome kako se stvaraju nove vrijednosti... nova posla... i sami znate kako su sadašnji porzi na plaću astronome i kako sve što osoba kupi za svoj svakodnevni 'kruh'/život plus 22% pdva, tako da se proračun uz ovakav vid implementacije kroz sustav sufinanciranje od strane jedinica lokalnih samouprava u periodu od 4 do 5 godina sasvim koji će imati veći proračun kroz ovaj vid decentralizacije (i usklađivanje zakona).

Koliko to izgledalo iz šupleg u prazno ovako na prvi pogled, uzmi u obzir koliko:

a) novih poslova za odgajateljice
b) novih radnih mjesta za održavanje itd
c) nova ponuda radne snage mladi sposobni osoba koji ne moraju više biti kod kuće svaki dan cijeli dan
d) uštedu u domačinstvu (zbog tog što ne plačaju vrtić) će se potrošiti ili uložiti dalje (eto opet pdv)
e) koliko će osoba tražiti i imati vremena za doškolovanje itd....

ovo su samo neke sitnice koje će osigurati nove vrijednosti unutar postojećih kapaciteta.... i stime stvoriti novi promet kapitala i na taj način osigurati novi prihod u državni proračun, naravno malo sufinanciranje od strane EU nebi škodilo čak bi pomoglo drastično u tome da državni aparat ne osjeti realizaciju ovog projekta i program fiskalne decentralizacije.

Jakob Matovinović - Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Kad citam tvoj odgovor

Kad citam tvoj odgovor ispada da je to samo pozitivno. Ali, mene i dalje interesira od cega ce se uzeti, da bi se toj ekipi dalo. Zipa, cito sam svakakve programe i svi govore samo pozitivne stvari. A realnost je malo drukcija. Kada treba rijesiti drzavni proracun, onda ekipa shvati da malo lovice negdje steka.

I sad anticipiramo tu situaciju. Dakle, proracun je otisao na vrtice, sto je OK. Ali, ko je izvisio u tom proracunu? Samo me to interesira, a po pitanju korisnosti samog projekta, tu ne dvojim, pogotovo ako nam je prioritet furati natalitetnu politiku za dozu bolje.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

Ovo se radi o promilima

Ovo se radi o promilima proračuna... ne %ima!

+ malo nade kako uz dobar posao (naravno po JOTu) možemo i malo tražiti od EU?

:)

Naravno da ovo nije čarobno rješenje.... ovo je samo promil rješenja! i tako se i predstavlja.... kao mali dio.... koji vodi u pozitivan smjer.

Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Svejedno nismo dobili

Svejedno nismo dobili odgovor na pitanje koliko sve to košta? A taj podatak traže i drugi, ne samo ja.

Tko je glasao

Koliko sam skužio, novcem

Koliko sam skužio, novcem iz novog prijedloga za decentralizaciju, ne?
Ali svakakvo će to biti iz plaće radnika, odakle će država doći do para?

Ideja je super, još samo trebamo svi stati iza nje.

Tko je glasao

Ali svakakvo će to biti iz

Ali svakakvo će to biti iz plaće radnika, odakle će država doći do para?
Većina diletantskih država zapada, a u zadnje dobaa i Kina, glavninu prihoda crpi iz rada i rezultata rada, s čime imaju rezultata, ali ujedno cijede rad i radnike, stalno se dela puno i sve više, pa i u čuvenoj Švedskoj.

Naša država država nastavlja jedan drugi kontinuitet, gdje se samo manji dio prihoda crpi iz rada i rezultata rad (jebeš rad, tko se je od rada obogatio) a najveći dio na razne sofisticiranije načine, tako da su npr. i zadnji izbori protekli u znaki nijanse zvana osobnost i sposbnost unutar istog, iznimnog rasta i iznimnih količina milijradi prihoda i namjene. Ovaj model inače daje i općenite fantastične rezultate - nigdje tolike stope dobiti i rasta dobiti, uspjeha u nekretninama i raznom, svemu oko hrane, fantastičnu uspjesi u pojedinim područjima (hrana, duhan, osiguranja i drugi nebankovni financijski poslovi, turizam ...) a ujedno smo jedini gdje se bilježe duge iznimne zarade u visokom obrazovanju, zdravstvu, kulturi i naročito u profesionalnoj politici (naš peti šealon ima više nego čenici većih evropskih zemalja).

Tako da ne brini ni o opterećenjima radnika i rada a još manje kako će naša država do prihoda (sve se opet okreće državi, pa ne bi to radili da nema).

Tko je glasao

gale, misliš onaj drugi se

gale, misliš onaj drugi se po putu izgubi po bespućima lokalne administracije?

Tko je glasao

@ gale ... nije iz šupljeg

@ gale ... nije iz šupljeg u prazno nego jednostavno neznaje.

@esperanza
koji drugi o čemu ti pričaš?
HSM lupeta jer nema pojma o čemu priča tako da tvrdnja o "svojevrsnom dvostrukom" oporezivanju je u startu netočna.

Tko je glasao

Analizu o sadašnjem stanju

Analizu o sadašnjem stanju po pitanju 'skrivenog' duplog oporezivanja je složeno ne samo od strane osoba koje su vezane za ekonomski faks već i sa Darkom Petričićem po pitanju legalnost postoječeg sustava i u suradnji sa EU konzultant iz Nizozemske, koji radi u regionalnoj samoupravi tamo, i sudjeljuje u realizaciju razno ranih projekata u 'tranzicijskim zemljama' a u našu korist je upravo to da taj čovjek re rodom iz RH i pomogao je čisto iz domoljublja a ne za 'cash... cash'....

Tako da ne znanje jednog pojedinca mogu prihvatiti, ali jednu stručnu ekipu iz ranih institucija i raznih iskustava, a svih sa strukom ne mogu prihvatiti samo tako.... kako znam?

Pa sudjelovao sam u dio procesa, upravo kao osoba koja je inaće bila vezane za državnu strukturu a imao sam direktno iskustvo u zadnjih nekoliko godina u lokalnoh strukturi u RH.

Biti će mi drago ako možemo konstruktivno razgovarati umjesto automatizmom osuditi nekoga i to bez ikakvih relevantnih informacija ili argumenata.

Jakob Matovinović - Jakša

Obrisan

Tko je glasao

Ako je ovo odgovor na moja

Ako je ovo odgovor na moja pitanja, onda je odgovor uvelike nepotpun..pa se nadam da će HSM dati i neke konkretnije podatke i odgovore na pitanja...

Tko je glasao

Mjesto za iznošenje i

Mjesto za iznošenje i raspravljanje o tim podacima je u nadležnim ministarstvima.

Ako malo pregledamo programe i projekte svake vlade do sada
(preporućujem: google is my friend, ako je ovo strani materij Vama)

Nije niti jedan projekt Hrvatkse vlade kao niti EU parlamenta bio prezentiran sa time što Vi ovdje tražite, (bez obzira koja to vlast bila)...

Odgovor mladog gospodina je obuhvtio čak i ono što predstavlja riješenje za više problema i ukljanjanje nedoslijednosti u HR zakonima i to sa jednim udarcem... a financijsku analitiku.... to se radi tek nakon usvajanje prijedloga.... što u svijetu državne uprave znaći više godišnje planiranje i proračunjavanje... a ne u jednoj fiskalnoj godini....ili naglo uvrstavanje u proračun bez potrebnog planiranja ili istraživanja tržišta..... kao što se znalo dešavati....

Ovaj program je složen u suradnji sa političkim savjetnikom iz EU, i u skladu je sa zakonima EU, a implementacijski plan koji je naveden zadovoljava potrebe RH i usklađivanje sa uvjetima EU.

Ono blago i jednostavno rečeno.... ako je ovaj projekt i tekst prezentacije dovoljno za EU uvjete predstavljanje projekta/programa onda bi dapaće tribalo biti i dovoljno za predstavljanje i poduzimanje potrebne korake za realizaciju i u RH.

Što ne znaći kako bilo tko želi obmanuti javnost ili bilo što drugo, već sve ima svoj protokol, kao i proceduru.

A ovo je tek prvi korak do realizacije.... a do same realizacije će trebati puno više živaca, lobiranje i rada.

Osobno sam donekle upoznat sa problematikom predškolskog odgoja u RH, i pozdravljam ovu incijativu i znam iz prve ruke kako je ovakav vid decentralizacije više nego potreban i isto tako kako je sufinanciranje bilo koju implementaciju projekata još više potreban kada se radi o nacionalnim projektima poput ovog.

Umjesto sipanje iz šupleg u prazno.... ovaj projekt konkretno definira jedan od načina kako pomoći 'roditeljim' i poboljšati standard života svih obitelji u RH... i to sa promilima državnog proračuna! i bilo bi mi sto puta draže kada bi svaka organizacija u RH imala ovakve (micro) projekte/programe na umu..... jer tada ne bi više bilo mjesta u RH za one koji samo žele fotelju.

Jakob Matovinović - Jakša
volim svoje i poštujem tuđe

PS: A kako se Vi ne predstavljate imenom niti prezimenom, mislim kako nema razloga da čovjek koji se potpisuje na svoj tekst trpi komentare sa vašim pogledom sa visine. (kao da ste Boga uhvatili za bradu Mr. Hir?)

Obrisan

Tko je glasao

OMG kakvo patroniziranje. .

OMG kakvo patroniziranje.

. a financijsku analitiku.... to se radi tek nakon usvajanje prijedloga....
finacijska analitika se uvijek radi prije usvajanja projekta jer se prvo mora znat dal se projekt može platiti ili ne

Ovaj program je složen u suradnji sa političkim savjetnikom iz EU,
tko je taj savijetnik, koje su njegove reference da bi ga koristili kao dokaz "ispravnosti projekta"

i u skladu je sa zakonima EU, a implementacijski plan koji je naveden zadovoljava potrebe RH i usklađivanje sa uvjetima EU.
ako je ovo sa PDV-om dio rješenja onda sigurno nije u skladu sa propisima EU jer EU ne dozvoljava iznimke od PDV-a za isporuke građevinskih objekata.

Umjesto sipanje iz šupleg u prazno.... ovaj projekt konkretno definira jedan od načina kako pomoći 'roditeljim' i poboljšati standard života svih obitelji u RH... i to sa promilima državnog proračuna
kako znaš da se radi o promilima kad si rekao da "finacijska analitika" dolazi na kraju.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci