Tagovi

Ayn Rand i amaterizam

Prijateljica me informirala da se na Pollitika.com razvila rasprava o Ayn Rand.
Ve? prije, nekoliko mi je poznanika i prijatelja preporu?ivalo da nešto od nje pro?itam, pa sam se išao informirati i zaklju?io da nemam interesa za tu vrstu literature.

Ayn Rand ne smatram dobrim piscem u smislu književne kvalitete, unato? strasti koju ona unosi u svoje pisanje, kao što ni Henry Miller po mojem mišljenju nije zna?ajan pisac, koliko god u nekom razdoblju života može biti privla?an.
Sli?nih, strasnih pisaca, a bezveznih imate koliko ho?ete. Nije lako biti dobar pisac. I Houelbeck pada, erodira, pa to nije nista cudno za jednu amaterku, koliko god bila talentirana i uporna.

Medjutim, knjizevni ukus je ipak samo ukus, pa kao sto sam i sam nekad sa zadovoljstvom citao Millera a i Houelbecka, tako mogu razumjeti da puno ljudi uziva u citanju Ayn Rand, znacajnim dijelom i zato sto pronadju u toj literaturi nesto sto ih osobno pogadja.
Uostalom, Mrak je upravo taj argument, da se prepoznao u nekim situacijama, naveo kao razlog za citanje Ayn Rand.
I trivijalna literatura postavlja svoje likove u situacije u kojima se citatelji sami cesto nalaze (netko vam od bliskih umre, ostavi vas parner-ica, maltretiraju vas na poslu, ...) pa esteticari to poistovjecivanje citatelja i lika u knjizi ili situacije ne smatraju argumentom za kvalitetu pisanja.

Ipak, svi kad citamo trazimo u procitanom nesto sto ima veze s realnoscu u kojoj zivimo, nesto sto se strucno naziva objektivni korelativ, pa se moze razumjeti da ima ljudi koje Ayn Rand privlaci vec zbog toga sto se intuitivno ili intimno poistovjecuju s njezinim stavovima i s njezinim programom (recimo to tako).

Filozofija
Drugi je problem kad se pisanje Ayn Rand nazove filozofijom.
Najvaznije sto ovim dnevnikom zelim istaknuti to je da pisanje Ayn Rand nema veze s discipliniranim misljenjem. Da pojasnim, prvo cu ovdje ponovo postati citat koji je vec u diskusiji o Ayn Rand postao Art Deco, a onda cu ga pokusati analizirati. Ponavljam, pokusati, Ocekujem da ce i drugi, osjete li poriv da raspravljaju, takodjer raspravljati na korektan nacin.

Taj sam citat izabrao da ne moram prevoditi neki original. Evo ga:

U svom vjerojatno najvažnijem filozofskom djelu pod naslovom "Vrlina sebi?nosti. Novi pojam egoizma", Ayn Rand piše: "U svakodnevnom jeziku, rije? sebi?nost sinonim je za zlo; sliku sebi?nosti predo?uje zlo?ina?ki ubojica koji gazi preko leševa kako bi ostvario svoje ciljeve... Pravo zna?enje sebi?nosti jest: briga za vlastiti interes. Ali taj pojam ne uklju?uje moralno vrednovanje, on nam ne kaže je li briga za vlastite interese dobro ili zlo; niti nam kaže što tvori ?ovjekove stvarne interese.

Etika altruizma stvorila je sliku zlo?inca kako bi ljudi prihvatili dva nehumana obilježja: prvo, da je svaka briga za vlastiti interes zlo, bez obzira koji su to interesi; i drugo, da su zlo?ina?ke aktivnosti doista briga za vlastiti interes (pa nas altruizam poziva da ga se odreknemo zbog brige za svoje bližnje).

Altruizam tvrdi da je bilo koje djelovanje koje koristi drugima dobro, te da je bilo koje djelo koje poduzimamo za vlastitu korist zlo. Stoga je korisnik od djelovanje jedini kriterij moralne vrijednosti – i sve dok su korisnici netko drugi, a ne mi, sve je u redu. Iz toga izvire nevjerojatna nemoralnost, kroni?na nepravednost, groteskni dvostruki standardi, nerazrješivi sukobi i kontradikcije koje su karakterizirale ljudske odnose i društva u povijesti, u svim varijantama altruisti?ke etike.

Nepoštenje današnjih moralnih sudovima ogleda se u tome što se smatra da su jednako nemoralni industrijalac koji stvara bogatstvo i gangster koji plja?ka banku, jer obojica stje?u bogatstvo za svoju "sebi?nu" korist. Mladi? koji se odri?e karijere kako bi se brinuo o roditeljima i koji se nikada ne uspije izdi?i iznad prodava?a namirnica, smatra se moralno superiornijim od mladi?a koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije. A diktator se smatra moralnim,jer je neizrecive grozote po?inio u ime naroda, a ne u vlastito ime."

Kriterij krajnjeg korisnika (altruisti?kog) djelovanja, nastavlja Randova, poti?e ?ovjeka na pomisao da je moral njegov neprijatelj, da moralnim djelovanjem može samo izgubiti. Jedino ?emu se eventualno može nadati jest da ?e se netko jednom žrtvovati i za njegovu korist, "ali on zna da ?e takav odnos donijeti uzajamnu netrpeljivost, a ne užitak, i da ?e takva moralna razmjena li?iti na razmjenu neželjenih boži?nih darova, darova koje nitko iz moralnih razloga ne smije kupiti za sebe. Osim u tim prilikama, moralnost se za nj ne brine i nema mu što re?i kako bi mu pružio oslonac u klju?nim situacijama njegova života; jer to je samo njegov osobni, privatni, "sebi?ni" život, i kao takav smatra se zlim, ili u najboljem slu?aju, amoralnim."

?ovjek se zbog altruisti?ke filozofije danas mora stidjeti što ostvaruje bogatstvo, tvrdi Ayn Rand. Zbog toga je velik dio programa objektivisti?ke filozofije, Ayn Rand posvetila poduzetnicima, ljudima koji podnose rizik, ali i dobit od svojih zamisli.
"Svijet ?e se promijeniti kada budeš spreman izgovoriti sljede?u zakletvu: Svojim životom, i ljubavlju prema njemu, nikada ne?u živjeti zbog drugog ?ovjeka, niti od drugog ?ovjeka tražiti da živi zbog mene."

Biti racionalan
Posrijedi je jedan tok misli koji nije racionalan. Biti racionalan ima - generalno govoreci - dva znacenja: a) slijediti vlastiti interes i b) biti konzitentan, koherentan, ili popularno receno logican.
Da li a) zaista znaci biti racionalan, moze se diskutirati, ali kad kazem da Rand nije racionalna, mislim da njezino misljenje nije konzistentno, logicno i argumentirano, ili - kako sam gore rekao - nije disciplirano.
To je, po mojem misljenju, diskvalificira kao sugovornika, a takodjer, sto je manje vazno, i kao filozofa.
Rand nije sugovornik, to je ono najvaznije sto mislim o njezinom pisanju, ona ne pretpostavlja dijalog, i zato uglavno okuplja sljedbenike a ne one koje intrigira istraživanje i saznavanje.

Sebicnost i okrutnost
Dakle, Ayn Rand daje svoju definiciju sebicnosti, koja je "briga za vlastiti interes".
OK, nek bude, ali potom nista ne govori dalje o sebicnosti, ne razvija pojam, ne argumentira zasto je najbolje sebicnost definirati na taj nacin, koje su druge definicije sebicnosti i kaze da nije sebicnost gazenje preko leseva.
Naravno da nije, to je okrutnost, i altruist moze gaziti preko leseva. Na primjer, onaj diktator kojeg spominje a koji cini okrutnosti u ime naroda njezin je primjer altruista, ako se ne varam, a on je okrutan.

Drugim rijecima, Rand, los mislilac, kaze sebicnost nije okrutnost, sto je tocno, ali to je isto kao da kazes bijelo nije vatra.
To su pojmovi koji se medjusobno ne odnose, pa ta tvrdnja nema smisla.

Ni altruizam ni egoizam nisu okrutnost, iako i altruist i egoist mogu biti okrutni, pa ako kazes egoizam nije okrutnost zapravo nista posebno bitno nisi rekao o egoizmu.

Egoizam i altruizam
Rand medjutim ne definira sebicnost jasno i izravno u odnosu na altruizam koji se obicno smatra opozicijom egoizmu.
Ne, Ayn Rand se na altruizam obrusava emotivno, prilicno nekontrolirano (u smislu kontroliranog misljenja) pri cemu se uglavnom koristi varkom da altruizmom proglasava ono sto mozda drugi ne smatra altruizmom ili da ima ikakve veze s altruizmom i egoizmom, pa onda na to navali. Ona pise:
"Altruizam tvrdi da je bilo koje djelovanje koje koristi drugima dobro, te da je bilo koje djelo koje poduzimamo za vlastitu korist zlo."

Medjutim, to nije tocno. Rand ne spominje nijednog altruista koji smatra da je pomagati ubojici da pocini ubojstvo dobro, a pogotovu nijednog ozbiljnog "altruista".

Rand pise:"Mladi? koji se odri?e karijere kako bi se brinuo o roditeljima i koji se nikada ne uspije izdi?i iznad prodava?a namirnica, smatra se moralno superiornijim od mladi?a koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije. A diktator se smatra moralnim, jer je neizrecive grozote po?inio u ime naroda, a ne u vlastito ime."

Tko diktatora smatra moralnim zato sto je (ili iako je) neizrecive grozote pocinio u ime naroda. Je li taj diktator primjer "altruista"? Rijec je o ociglednom propustu Ayn Rand da argumentira svoju tvrdnju, da pojasni svoju poziciju. No, drugi primjer, mladica, zanimljiviji je za analizu.

Zna druge u dusu
Tko dakle mladi?a koji se odrice karijere smatra moralno superiornijim od mladica koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije, koji je to moralni sustav, americki, europski, kalifornijski, srednjovjerkovni, socijalisticki Kantov, Aristotelov, Platonov...?
Ili tako moralno vrednuje postupke neka osoba s ceste koja ce vec sutra promijeniti svoje misljenje a Ayn Rand se uhvatila bas za nju?
Ne, to Ayn Rand tvrdi da drugi tako vrednuju mladica koji se odrice karijere u odnosu na mladica koji slijedi vlastitu ambiciju, ali nema argumente za tu tvrdnju.

Iskljucivi izbor
Na kojoj je ljestvici mladic koji se zrtvuje moralniji od onoga koji sljedi svoje ambicije.
Problem je njezinog argumenta sto Ayn Rand nije objasnila temeljno pitanje: Je li zrtvovanje za roditelje i slijedjenje vlastite ambicije uopce iskljucivi izbor?

Zasto ne bi islo i jedno i drugo u nekim situacijama, da se slijede svoje ambicije a da se i pomogne roditeljima.

Tek u slucaju da je to iskljucivi izbor i da se svi opredijele za zrtvovanje za roditelje u odnosu na slijedjenje vlastite karijere moglo bi se reci da prevladavajuci moral vrednuje zrtvovanje za roditelje iznad napustanja roditelja i slijednja vlastite ambicije.
Ponavljam, potrebno je da su te alternative iskljucivi izbor da bi se moglo uspostaviti vrednovanje i da bi se moglo reci da je zrtvovanje moralno superiornije slijedjenju vlastite ambicije.

Egoizam - s onu stranu morala
Ovdje valja primijetiti da Rand pise da egoizam, slijednjene vlastitog interesa, ne ukljucuje moralno vrednovanje. Dakle, ona tvrdi da altruisticka usporedba zrtvovanja za roditelje i slijednjenja vlastitog interesa daje moralnu prednost zrtvovanju.
To cak nije ni cudno, jer je zrtvovanje moralni cin, moze se moralno vrednovati, a slijednjenje vlastitog interesa - njezinim rijecima - nije moralni cin, ne moze se moralno vrednovati, nesto kao jabuka, ili oblik Zemlje. Ne mozemo reci da je oblik Zemlje ni moralan ni nemoralan.

Logicno je dakle da moralna prosudba vise moralno vrednuje moralni nego neki cin koji je izvan kruga moralnih prosudbi, koji s moralom nema veze. Mozda i nije logicno, jer je tesko reci zrtvovanje je moralnije nego oblik Zemlje, ali opet, intuitivno se moze prihvatiti da je zrtvovanje moralnije, jer uopce ulazi u podrucje moralnih prosudbi.

Napustite roditelje, moralni imperativ
Mozda ce sljedeca analiza biti transparentnija, a u njoj se vracam na situaciju u kojoj je slijedjenje vlastite ambicije i zrtvovanje za rodtitelje iskljucivi izbor.
Ako bi se ustanovilo da je slijednje vlastite ambicije moralno superiornije brizi za roditelje i ako bi to bio iskljucivi izbor, iz toga bi slijedilo: Napustite roditelje. Naime, akoje zrtvovanje za roditelje inferioran princip, onda je Napustite roditelje, moralni imperativ!
Dakle, ako ne zelite slijediti neki princip koji je inferioran, onda uvijek i kad god mozete - Napustite roditelje!

Medjutim, Ayn Rand ne zeli reci, napustite roditelje, ili barem to ne kaze.
Idemo sad, svi obizavatelji Ayn Rand, jeste li napustili roditelje, prijatelje, djecu?

OK, to moze biti njezin princip, nacelo kojeg se drzi, ali kojim argumentima Rand potkrepljuje da bi princip Napustite roditelje trebali slijediti svi, a to implicira.

Ayn Rand brine za druge
Ili, ne budimo toliko radikalni. Kojim argumentima Ayn Rand argumentira da bi egoizam shvacen kao slijednjenje vlastitog interesa trebali slijediti svi.
Sta ce se dogoditi ako ga slijede svi. Svima ce biti bolje?! Ako je tome tako zasto Ayn Rand brine da svima bude bolje.

Da skratim ovaj izvod, ovdje je rijec o utilitarizmu, jednoj varijanti konzekvencijalizma, ali to Ayn Rand ne izvodi dosljedno, jer je neobrazovana amaterka u razmisljanju, odnosno u racionalnosti na koju se poziva.

Na kraju, njezin argument za zagovaranje (u smislu nametanje) principa egoizma ide do svoje nuzne logicke proturjecnosti da se sebicnost opravdava boljitkom za sve.
Jedino sto se ovdje moglo iz te hrpe nepovezanih asocijacija uciniti to je dovesti stvar do banalnog paradoksa utilitarizma koji je u literaturi toliko cesto opserviran.

Mediokriteti
Da ne bi bilo nesporazuma, moj je kljucni argument da je Ayn Rand neartikuliran i los mislilac. Utoliko, ne kritiziram vrijednosno njezinu poziciju, nego vrdim da razradjenu poziciju ona i nema. Ona samo beskrajno i beskrajno uporno, beskrajno strasno, sto mnoge privlaci, jer i sebe vide na isti nacin, ponavlja uvijek istu mantru.
Razumijem da su svi koji su na ovom blogu diskutirali u korist Ayn Rand sebe mozda vidjeli kao talente koje guse mediokriteti. Ali:
Zasto bi talentirani trebali u bilo cemu imati prednost pred mediokritetima. Ili zasto bi strasni trebali imati prednost pred mediokritetima. Zasto se mediokriteti, slijedeci vlastiti interes, ne bi smjeli, ili ne hi trebali, udruziti protiv talentiranih na nacin da ih nenasilno onemogucuju da svoj talent iskoristavaju u odnosu na mediokritete.
Diskusiju o tom pitanju sad necu nastavljati jer je izvan teme.

Komentari

umjetnik u gladovanju

politika
je bavljenje javnim poslovima
zajedničkim interesom, častan i pošten posao
koji ne zahtijeva neku osobitu, posebnu vještinu
nego poštenje i zdrav razum
i dolazi na red, kada čovjek, odradi dužnosti prema sebi
(završi školu, utemelji posao, ....)
i obitelji (odgoji djecu, uputi ih na pravi put ...)
tradicionalni jezik uglavnom sugerira da se radi o patrijarhalnom svijetu
ali iskustva skandinavskih društava
pokazuju da je i ženi moguće na jednakovrijedan način baviti se politikom

stari su grci na važne dužnosti birali ždrijebom
dubrovčani su mijenjali čelnika velikog vijeća svakih mjesec dana
vrlo rijetko znamo kako se zove predsjednik vlade švicarske konfederacije

mi smo ovdje, na pollitici po vlastitom izboru,
ali dovela nas je neizlječiva želja da se bavimo politikom
i ako se oko ičega slažemo to je da
politika kao djelatnost mora biti jednako dostupna svim građanima
(dakle po definiciji prosječnim građanima)

ayn rand, govori o jednoj drugoj vrsti ljudi
o ljudima sa natprosječnim sposobnostima, talentima
o umjetnicima
u svemu možemo biti jednaki, ali neki jednostavno imaju sluha
(a drugi plešu kao medvjedi ...)
ljudi s talentom, da bi nešto dali, (a ono što nam ostavljaju, jer ništa ne odnose sa sobom, čini veliki dio naše kulture)
moraju izaći iz svijeta svakodnevnih obaveza, na vrijeme,
i posvetiti se svom talentu

ayn rand pokušava ohrabriti kreativce
formulirati riječi i filozofiju ohrabrenja budućim umjetnicima
onima koji imaju nešto posebno
nešto što će možda procvjetati, dati plod,
od koga će svi uživati
ali koji se još nisu ohrabrili da daju otkaz svakodnevnom
i pokušaju živjeti za svoju umjetnosti i od svoje umjetnosti

kafka je napisao pripovjetku
umjetnik u gladovanju
umjetnik gladuje
jer jednostavno ne može drukčije

luka

Tko je glasao

Frankfurtska škola

Ma kakva crna Ayn Rand, to su sve literarni konstrukti, a uradak je Tavistock,
psihološko ratovanje

rioječ je je neomarxizmu koji je izmišljen da bi se preodgojili Nijemci i da bi se bankarske osnove fašizma reducirale na psihološke tipove ljudi... kaj god
Evo, skup osoba po imenom ''Rand'' je samo prepričao Horkheimerove teze iz 50-tih godina, jer sada kada to više nitko ne čita po mus na fakultetima, onda priča mora preći u popularnu literaturu:

Die "Kritische Theorie" als Methode der Erkenntnis, wie sie Horkheimer und Adorno
propagierten, besteht in der bewußten Desillusionierung und Zerstörung von Idealen. "Negative
Dialektik", so Adorno, "ist das konsequent gelebte Bewußtsein von Nichtidentität." Vom Begriff
der Nichtidentität ausgehend, kommt die "Kritische Theorie" dann genau zu der Schlußfolgerung
Max Horkheimers, der in seiner Kritik der instrumentellen Vernunft erklärte: "Die Feststellung,
daß Gerechtigkeit und Freiheit an sich besser sind als Ungerechtigkeit und Unterdrückung ist
wissenschaftlich nicht verifizierbar und nutzlos. An sich klingt sie mittlerweile gerade so sinnlos
wie die Feststellung, rot sei schöner als blau oder ein Ei besser als Milch."

Eto, po Horkheimer,u ne može se ''znanstveno'' dokazati da su pravednost i sloboda bolje ili gore od nepravde i potlačenosti...ništa više nego tvrdnja da je crveno ljepše od plavog ..itd..
prava paraxis-marx ''etika'' vlastite guzice.

http://www.scribd.com/doc/17662955/Dieter-Ruggeberg-Geheimpolitik-Der-Fa...

Čitajte malo...
Evo tu cijela povijest šezdeset osmaša, tako srcu draga našim ostarjelim hipijima i njihovim nasljednicima...

Tko je glasao

opet taj šlamperaj

@ bea...123...
ali, što da čitamo, honey? Herr Rueggeberg i Mrs Rand se slažu barem u jednome: kršćanstvo je najbolji mogući kindergarten za komunizam.

a ova interpretacija interpretacije frankfurtske škole i Horkheimera (btw. izvor, lijepo molim?) vjerojatno potječe od neke kripto nazi teorije zavjere o preodgajanju Nijemaca nakon ww2, koji su, danas, btw jedna sasvim pristojna nacija., za sada....a teorija se ne bi svidjela ni herru R ni mrs R.

opet je problem u "discipliniranom mišljenju", quod erat demonstrandum by Solaris :-)

Tko je glasao

u žicu

ve-ka i nemesis

Volim kada dirnem ''u žicu''.
U IZVORU koji sam postala detaljno je, od strane više autora, ili, ako nemesis više voli, više ''seminarskih radova'' u dlaku opisano , gotovo po datumima, kako su ekipa Marcuse-Adorno_Horkheimer, glavne zvijeze FF u Zagrebu već 30 godina, bili zaduženi za ideologiju ''studentskog pokreta'', Adorno sa posebnim naglaskom na Beatlese i psihoutjecaje primitivnih glazbenih oblika na derogiranje vrijednosnog sustava u mladih.
Marcuse npr. to nije radio o svom tročku, nego kao neprikriveni AGENT CIA-e.
što je tu sporno, djevojke?
U postu - IZVORU koji sam vam poklonila, ovo je potkrijepljeno izravno citatima iz knjiga eseja i pisama ove trojice lumena, koje će povijest destrukcije zapamtiti pod imenom ''Frankfurtska škola''.
Ja ne vidim uopće, candy ve-ka, što bi čovjek DRUGO danas trebao čitati ako ne konkretne metode pranja mozga, onako kako ih obrazlažu sami njihovi izumitelji, ''Frankfurtska škola''.
Deestetizacija umjetnosti, deetizacija politike, depatologizacija bolesti, dekriminalizacija prijestupa... itd., ima toga cijeli popis..

To sve se, dakako, mnogima može i sviđati, ali dopustite da ima i nas nekih kojima se od toga povraća.

Tko je glasao

Agent CIA-e

Atraktivna teza: Um i revolucija, Jednodimenzionalni čovjek ... i ostalo napisao je agent CIA-e. Zanimljivo, CIA čita i interpretira Hegela.
To me podsjeca na onaj vic sa Rochardovim testom kad je psihijatar pokazivao mrlje pacijentu pa je ovaj sta god mu pokaze odgovarao CIA; CIA, CIA... Pa mu je psihojatar rekao da niste vi malo operećeni CIA-om, a ovaj odgovorio: Ja? Opterećen CIA-om? Tko kome stalno CIA-u pokazuje, vi meni ili ja vama!

Tko je glasao

ima i obratno

Solaris
zbilja si dao odličnu raščlambu trtljanja neke ''Ayn rand'', i zbog tvog misaonog truda žao mi je što sam ispala svakom loncu poklopac.
Ti si izvanredno ocijenio da je tu posrijedi uglavnom goli utilitarizam-pragmatizam, jedna osobito agresivna vrst sociologije ( jer to nikakva filozofija nije, i to si istaknuo posve precizno), koja u svom literarno obliku može katkad zabaviti ili zaintrigirati neki dio publike.
Štoviše, otkada je kultura reducirana na zabavu - u procesu koji traje sada cca stotinjak godina - a kojem procesu su ključno kumovali darvinizam-marksizam-frojdizam - doista je nepotrebno u fenomenima takve ''kulture'' tražiti nešto više od relaksacije, podražaja, ili razbibrige.
Slijedom toga, načisto je turobno promatrati kako se se ''kulturtregeri'' kod nas, u Europi i svijetu, upeli u godina iza IIWW, da tom kompletnom ''kulturnom'' besmislu ipak iscijede i formuliraju neki, čak dapače ''viši'', odnosno ''dublji'', smisao.
Sveukupno gledano, taj projekt nije uspio. Od cjelokupne npr. ''književne produkcije'' zapada, u proteklih 50 godina , ostale su doista samo ''rohrschachove mrlje''.

Tko je glasao

A što da ti čovjek nakon

A što da ti čovjek nakon ovoga kaže? Umjesto da čitaš i studiraš originalna djela, ti se ubijaš tražeći tekstove koji potvrđuju tvoje unaprijed stvorene "teorije" tj. predrasude. Time možeš impresionirati samo slične sebi, ali se samoisključuješ iz bilo kakve ozbiljne rasprave. Nešto slično bi se moglo reći i za Rand - second hand kvazi teoretičarka.

nemesis

Tko je glasao

Originalne špijunske biografije tvoraca hipi pokreta

Originalna djela sam, nažalost, bila prisiljena nekad davno čitati na fakultetu, tako da sam nježne godine potrošila na prežvakavanje smeća, kao i tisuće drugih na družetito fakultetima u YU.
Danas, u najboljim godinama, uživam u otkrivanju originalnih špijunskih biografija tvoraca toga smeća.

Tko je glasao

Eto, po Horkheimer,u ne može

Eto, po Horkheimer,u ne može se ''znanstveno'' dokazati da su pravednost i sloboda bolje ili gore od nepravde i potlačenosti...ništa više nego tvrdnja da je crveno ljepše od plavog ..itd..
prava paraxis-marx ''etika'' vlastite guzice.

Ovako su prosječni studenti radili seminarske radnje: umjesto da kažu "taj i taj o tomu misli to i to", oni bi rekli "to je to". I nije najgore što su time pokazali nepoznavanje elementarne logike i antitalenat za znanstveno bavljenje svojim područjem, nego što su neki/neke od njih (mehanizmom negativne selekcije) zaposleni ili namješteni tamo gdje se njihovo neznanje i antitalenat geometrijskom progresijom širi kako na pojedince tako i na cijelo društvo.

nemesis

Tko je glasao

@Solaris

Zanima me zašto citate nisi odvojio od svojih komentara?
Kao da ta mogućnost ne postoji!?

Tko je glasao

Solaris,

tebe iz (za pollitiku.com) mrtvih, čini se, može probuditi jedino Rand, što je dokaz da je njena misao ipak vrlo živahna, kao uostalom i životopis. Sudeći po biografskim cticama, živjela ga je negirajući vlastita načela (anegdota s posesivnošću i ucjenama u ljbavnom životu, angažman oko republikanac i svjedočenje pred McCartyjevim komitetom.

No, dalo bi se ponešto i dodati tvojoj close reading i formalnoj analizi argumentacije Npr. njeno nerazumijevanje Kanta, i pokušaj da kategorički imperativ, koji je formalni postulat, supstituira nekakvim a-moralnim imperativom:

"Svijet će se promijeniti kada budeš spreman izgovoriti sljedeću zakletvu: Svojim životom, i ljubavlju prema njemu, nikada neću živjeti zbog drugog čovjeka, niti od drugog čovjeka tražiti da živi zbog mene."

No, kako je tu prvenstveno riječ o ideologijskom, a ne o racionalnom sklopu, treba se pozabaviti i tom dimenzijom njene "misli" (da je zaniljiva spsateljica uopće ne dovodim u pitanje, niti me zanima, i soc-realistički roman su ponekad bili dobra literatura). zabavno je, naime, gledati kako sljedbenici neoliba i ultimativnog individualizma/egoizma svoje uspjehe pripisuju jedino sebi i vlastitim talentima, dok neuspjehe socijaliziraju - krivi su im drugi, manje uspješni, netalentirani, nesposobni i dakako "sustav". Baš kao i bankari s Wall streeta :-)

Uostalom, tvrdim da je Rand "nietzsche" za šiparice i superkiha. Btw. njen background uopće nije u "traumi komunizma", kako ovdje neki dokazuju biografskom metodom, već u ruskom 19. stoljetnom nihilizmu s kojim se, kao otpadnik, do kraja života baktao i Dostojevski (Karamazovi, Zločin i kazna), da bi završio kao pravoslavni mistik. Što je sasvim logičan razvoj: Rand završava u neo-lib mistique :-)

Tko je glasao

zvijezda, kako koja kome

eto, svatko završi negdje, već gdje ga povede njegova ..zvijezda...
(bez ikavice, molim!)

Tko je glasao

ništa ja ne dokazujem, to je

ništa ja ne dokazujem, to je samo asocijacija. a ako malo dublje razmisliš o principu imati (kapitalizam) i biti (socijalizam), doći ćeš do istog zaključka kao i Seneka.

živjela površnost...

Tko je glasao

Aynrandizam vs solidarnost

Izvrsno si raščlanio Aynrand-izam i bolno precizno ukazao na manjkavosti ove kvazifilozofije.
Upravo je kod ovakvih, kako si ih ti nazvao, strasnih pisaca, krakteristika da svatko pronađe nešto s čime se slaže što se koristi kao vezivni i kohezivni faktor koji omogućava širenje ovakve filozofije. Njeno je pravo imati svoje mišljenje o manjkavostima altruizma i pozitivnim elementima "prave sebičnosti" no upravo takav stav je dodavanje ulja na vatru neoliberalnom kapitalističkom divljem sustavu koji je "smrtni neprijatelj" solidarnosti. Iako ima elemenata s kojima se slažem ipak u glavnini te filozofije imam dijametralno suprotno mišljenje.
Sustav kakav imamo danas (kod nas više izražen, globalno nešto manje) pokazuje potpuno izokrenut sustav vrijednosti kako moralnih tako i općenito ljudskih vrlina gdje se i ljude doživljava kao "proizvod i repromaterijal" koji su zamijenjivi i jeftini. Takav sustav nije kompatibilan sa solidarnošću koja je stigmatizirana kao relikt bivšeg sustava. Tako da Aynrandizam savršeno pogodno služi širenju neoliberalne politike. U svom dnevniku i citatima koje je Mrak naveo, Ayn Rand sebičnost suprotstavlja altruzimu što je po meni gotovo u potpunosti krivo jer je pravi rival sebičnosti zapravo solidarnost (na kraju spektra solidarnosti je altruizam).

U ovom članku se djelom demontira Aynrandizam, a koji paše uz tvoj dnevnik i ukazuje se na licemjerstvo EPH i Pavića koji je sam odlučio napisati tekst nakon stanovitog vremena i eto, izabrao je baš ovu temu:

http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/pit-i-to-je-amerika

Tko je glasao

razlog zašto se meni dopada

razlog zašto se meni dopada Ayn Rand nije ta priča o individualizmu, sebičnosti ili odbacivanje altruizma nego situacije i mehanizme u društvu koje opisuje, a koji priječe da sposobni i oni koji su voljni raditi naprave razliku

vjerujem da svako tko je te knjige pročitao može sebe odrediti prema tome, a ne prema teoretskom ili filozofskom stavu koji se u biti odnosi prema cijelom njezinom opusu a ne na ove dvije knjige (koje su, ponavljam još jednom, i dalje beletristika a ne udžbenici)

Tko je glasao

magarac

sorry što se ovako javljam komentarom. imam problem.
ne mogu se nikako ulogirati na pollitiku. imao sam nekih problema s intrenetom ali sada mi sve drugo funkcionira nekako.
je li problem kod mene doma na kompjuteru ili je se poremetilo nešto s mojim statusom na pollitici?

žao mi je što se ovako javljam postoji li način da se kontaktira bez da se ulogira na pollitiku?

Tko je glasao

resetirati password, to je

resetirati password, to je jedini način

Tko je glasao

@mrak

A zato ti i jesi tako određen, otuda tvoje čojstvo!?

Tvrde "Skvikli i brdo drugih".

Tko je glasao

Znam Mrak. Nisam ni tvrdio

Znam Mrak. Nisam ni tvrdio drugačije. Osvrnuo sam se na dio tvog teksta i na ovaj dnevnik. Ti si jasno naznačio da te senzibilizirao problem darovitih i kreativnih u društvu koje poput gatekeepera otežava napredak, a ja sam se osvrnuo na drugi dio. Problem kreativnih pojedinaca i želja za ostvarenjem nije od jučer, a također nije ni slučajno da postotak takvih pojedinaca oscilira u uskom prozoru unutar društva. Ima nekih istraživanja na tu temu koji objašnjavaju da taj postotak nije slučajno gotovo isti kroz generacije i da svi kreativci prolaze slične probleme specifične za vrijeme u kojem žive (ne mogu naći link).
Smatra se da je postotak stalan i da omogućava lagani progres, a kad taj postotak nešto naraste da je progres eksponencijalno veći i da progres ide enormno brzo. Takav period je bio u doba renesanse, iza drugog sv.rata, a djelom je i sad na snazi. Ono što je znakovito da iza takvog perioda ide stagnacija progresa. Mislim da se navodi da kad bi postotak takvih individualaca prešao 11 % da bi uspjeli prilagoditi cijeli sustav i onih 89% sebi, što su istarživači naveli da bi u tom slučaju došlo do kraha sustava. Čak, koliko se sjećam, neki su autori spekulirali da je taj proces odgovoran za krah civilizacija u prošlosti kroz povijest ljudskog roda.

Tko je glasao

Pavicev tekst ne treba nesto

Pavicev tekst ne treba nesto posebno ni komentirat- mislim, on je vjerojatno do svog bogatstva dosao teskim i postenim radom,a ne vecericama i razlicitim dilovima s Tudjmanom, Racanom, Sanaderom, Kosoricom i slicnima.
Sto se tice Ayn Rand, ona je produkt svog vremena- odnosno pedesetih godina kad je bila najaktivnija- lov na vjestice, strah od komunizma i slicno, a vjerojatno u svemu ulogu igra i njeno iskustvo komunizma-staljinizma.
Njene knjige su u Americi jako citane, i nalaze se medju najutjecajnijom literaturom (i jesu nekakva ideoloska osnova za neo-liberalni kapitalizam), medjutim njena neprepoznavnost u Europi dosta govori o razlikama u razmisljanju izmedju dva bliska kontinenta.

Tko je glasao

kao da je to uopce vazno tko

kao da je to uopce vazno tko je i sto pise ta Rand-ovica!
ima li uopce ista ljudima korisno i pametno za nauciti iz njenog piskaranja?
objektivizam...filozofija...egoizam....altruizam .....i slicna bezvezna trabunjanja.
i, odmah pollitika tzv. "intelektualci" stali piskarati svoja mudrovanja....prepisanije... kopiranja....citiranja...poneki link....a kao nadmocni "dokaz svoje pameti i intelektualizma".....
bas pravo dosadno "intelektualno" trolanje...
i nevjerojatno je kako neki polliticari/ke mogu biti tako glupi i ne shvatiti istinu o sebi!

Tko je glasao

sve ok dok se zabavljamo,

sve ok dok se zabavljamo, zašto nam to spočitavaš?

live and let die!

Tko je glasao

Ayn Rand je ljuta i to

Ayn Rand je ljuta i to prvenstveno na sebe, a potom vjerovatno i na okruženje ili situaciju koju je u jednom trenutku doživjela kao neprijateljsku. Ona piše iznutra (nisam čitala, samo odokativno zaključujem na osnovu Mrakovog i Solarisovog dnevnika), iz osjećaja, bez da je prije toga proučila pravce filozofije i psihologije (očito).

Njeno djelo na osnovu ovih postova percipiram kao katarzu ili način ublažavanja kompleksa, bez dubljeg uvida u to što čovjek zaista jest. Tko smo mi? I u tom me podsjeća na moju bivšu susjedu Poljakinju koja je rasla pod kom. režimom i ništa nije imala, a bila je ambiciozna mlada žena i školovala se uz rad. Onda je , vođena ambicijom, doslovce "zgrabila" puno starijeg ali jako bogatog muškarca (koji se onda razveo) i rodila s njim dijete koje je onda ostavila majci u Poljskoj dok su oni bili ovdje i bavili se nekretninama. Majku je mjesečno plaćala da joj odgaja dijete dok je ona bila u biznisu i putovala po obližnjim šoping centrima (Udine-Ljubljana-Kopar).

Kako sam i ja tada bila s malom bebom u kolicima nije mi bilo jasno kako ona može svoje dijete ostaviti daleko i viđati ga svakih 6 mjeseci, potom, kad je malena bila ovdje, nije joj znala skuhati juhicu ni izmjeriti temperaturu, a kad smo otišle na kavu, malenu je ostavila vezanu u autu i rekla: "ja sam žena i manekenka, a potom i sve ostalo i želim mir dok pijem kavu."

Ja ju ne osuđujem ni malo, razumijem što su neostvarene ambicije i želja za glamurom.

No, nije li najvažnije biti čovjekom?

Tko je glasao

S kim si takav si

S kim si takav si

Tko je glasao

Prikaz teza Randove..

@Solaris
Neka se Mrak ne ljuti, ali preko tvog teksta dobio sam iscrpniji uvid u osnovne teze Randove, nego preko njegova. Možda upravo zbog toga što si njene teze preveo i kritički komentirao, a Mrak ih u većini ostavio u engleskom originalu?
No, jedna primjedba: kakva je to podjela autora na amatere i profesionalce. Zašto bi Randova bila pisac-amater?? Nije živjela samo od pisanja i objavljivanja? Nije bila školovana?? Ta podjela je odavno prevladana - postoje pisci koje čitamo jer imaju što interesantnoga za poručiti, i pisci koje ne čitamo jer su dosadni ili nešto slično.

Lj.R.Weiss

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci