Tagovi

Asteroid MIEPGIES - in memoriam an?elu obitelji Anne Frank

«Doživjeti stotu mogu samo izuzetne osobe» – pomišljam na vijest o smrti Miep Gies, osobe koja je ll.sije?nja ove godine umrla , nakon kratke bolesti, u jednom domu za starije osobe u Nizozemskoj. Velika je vjerojatnost da ime i prezime ove žene mnogima ne zna?i ništa, no vrijedno je zabilježiti njenu smrt jer umrla je jedna od ?etiri osobe koje su, riskiraju?i svoj život, pomagale židovskoj obitelji Anne Frank, koja se u vrijeme Drugog svjetskog rata skrivala u jednoj ku?i u Amsterdamu, progonjena od nacista.
Prošle godine, slave?i stoti ro?endan odavane su joj po?asti i priznanja jer ne samo da je pomagala sugra?anima, zajedno sa svojim mužem, njoj pripada i zasluga da se svijet kasnije upoznao s «Dnevnikom Anne Frank» koji poznavatelji holokausta ozna?uju najmonumentalnijim spomenikom stradalim Židovima u vremenu Hitlerova režima. Spomenik nije od mramora ve? se radi o knjizi u kojoj je opisano skrivanje u dijelu zgrade u Amsterdamu u koji su imali pristup samo najpouzdaniji prijatelji obitelji Frank. «Dnevnik Anne Frank» jedna je od najviše prevo?enih i izdavanih knjiga .u zadnjih stotinjak godina. Nastala je iz dnevni?kih zapisa Anne Frank koje je ostavila poslijeratnim naraštajima opisuju?i ozra?je ilegalnog života obitelji, ali i razmišljaju?i o mnogim temama ljudskog života i židovskom narodu.
Gospo?a Miep Gies ro?ena u Be?u kao Hermine Santrouschitz l909., povodom svog stotog ro?endana rekla je; kada bi se ?udili njenoj hrabrosti:
«Nisam bila junakinja...pomo?i sugra?ane u nevolji nije stvar odvažnosti, ve? izbor koji mora raditi svaki ?ovjek biraju?i izme?u dobra i zla.»
?etvrtog kolovoza l944., Frankovi, me?u njima i Anne, deportirani su u koncentracijski logor, a Anne Frank umrla je od tifusa, neposredno prije svog l6. ro?endana u logoru Bergen Belsen. Miep Gies, iako i sama u opasnosti, uspjela je pobje?i iz ku?e u Amsterdamu jer je kod uhi?enja Frankovih bio prisutan i jedan austrijski SS pripadnik, rodom iz Be?a, koji joj je omogu?io bijeg ?uvši kako mlada žena govori njema?ki, s be?kim dijalektom. Isto popodne vratila se u ku?u, pronašla i Annin dnevnik koji je, nakon Rata predala Ottu Franku, Anninu ocu, jedinom preživjelom iz obitelji Frank. Dnevnik je našao brojne ?itatelje u svijetu, ušao je u školsku lektiru u mnogim zemljama, pa tako i Ex-Jugoslavije odnosno Hrvatske - ovaj Dnevnik svjedo?enje je i povijesni dokument, isto tako i dio antifašisti?kog naslije?a. Svoja sje?anja na pomaganje obitelji Frank Miep Gies objavila je u knjizi «Meine Zeit mit Anne Frank»(Moje vrijeme s Annom Frank), l987.
Hermine Santrouschitz u programu pomo?i neishranjenoj djeci stigla je iz Be?a u Leiden, gdje je primljena u nizozemsku obitelj koja l922. seli u Amsterdam. Tada dobiva i nadimak Miep koji zamjenjuje njeno ime. Dobri an?eo obitelji Frank zaposlen je u filijali firme OPEKTA( mjesto tajnice) još l933. otkada se razvijalo i prijateljstvo s Ottom Frankom, njegovom suprugom Edit i njihove dvije k?eri Anne i Margot. Godine l94l. morala se vratiti u Be?, no tada se udaje za Nizozemca Jana Giesa. Do pred odlazak u dom, u dobru zdravlju, živjela je kao posljednja živu?a osoba koja osobno poznavala Anne Frank, odgovaraju?i na pisma koja su joj stizala uz raznih dijelova svijeta, obi?no nakon ?itanja «Dnevnika Anne Frank».
Me?u šest odlikovanja Miep Gies nalazi se i priznaje Me?unarodne astronomske unije koja je odlu?ila jedan asteroid izme?u Marsa i Jupitera nazvati »Miepgies». Duša ove ?asne žene s «krunom dobra imena»(Talmud) tako ?e na?i svoje svemirsko stanište. Vrijedno je zabilježiti njen humani podvig, jer iako nije spasila od smrti svoje sugra?ane koje je štitila (osim Otta Franka), pokazala je gra?ansku hrabrost ne okrenuvši lice od progonjenih, ve? pružaju?i im ruku. U domu za stare osobe znala je re?i da ne pro?e dan, a da se ne sjeti vremena provedenih s obitelji Frank, posebno s Annom.
Na nama je da, kada razmišljamo o ?asnim ljudima ne zaboraviti i one iz Domovinskog rata koji su pomagali progonjenima, svojim susjedima, «druga?ijima», na nama je da se, bar ovim re?enicama, odužimo Miep Gies za humanost i hrabrost koju je iskazala.

Komentari

«Nisam bila

«Nisam bila junakinja...pomoći sugrađane u nevolji nije stvar odvažnosti, već izbor koji mora raditi svaki čovjek birajući između dobra i zla.»

svaki je komentar suvišan. ono što ovaj planet spašava od moralne katastrofe su upravo ljudi poput Miep Gies.

Tko je glasao

@marijuan Ovo što se

@marijuan
Ovo što se događa s ovim dnevnikom u pogledu čitanosti je ipak zabrinjavajuće - naime, po mom, jednostavan i dnevnik s jasnom porukom humanosti posjećivan je (vjerojatno i čitan) do ovog trenutka ne više od 200 puta. Moji lošiji dnevnici čitani su i do 2000 puta.Istina, ostaje satisfakcija da je svaki treći čitatelj bio ZA ovaj dnevnik.
Pitame sebe i druge - nije li i to znak dekadentnosti ove civilizacije? Nismo li ipak, kao planet, na putu ka potpunoj moralnoj katastrofi?
Danimir

Danimir

Tko je glasao

naime, po mom, jednostavan i

naime, po mom, jednostavan i dnevnik s jasnom porukom humanosti posjećivan je (vjerojatno i čitan) do ovog trenutka ne više od 200 puta

nema veze, u čitanja se uračunavaju i klikovi na komentar.

Pitame sebe i druge - nije li i to znak dekadentnosti ove civilizacije? Nismo li ipak, kao planet, na putu ka potpunoj moralnoj katastrofi?

možda bi se trebalo zapitati tko je kriv za dekadenciju? jesu li to mali ljudi koji žive svoj život ili multinacionalne kompanije koje pritisnute zahtjevima svojih ulagača zbog nadogradnje vile sa 176 soba na 350 soba? za ove male ljude se dozna tek kada naprave nešto izuzetno riskirajući vlastiti život. za ove druge saznajemo u posebnim emisijama i naslovnicima gdje se besramno bahate vlastitim bogatstvom. mene čisto boli briga za ove druge, sa prvima živim i liježem u krevet i divno mi je. nemam velike prohtjeve, malo mi je dovoljno da budem sretan.

Tko je glasao

@marijuan Ne bih

@marijuan
Ne bih amnestirao male llude, ali je linejnica da je trka za profitom, za materijalnim, bez skrupula znak bolesti civilizacije. Nisu krivci, ali bi trebali biti protuteža tom mehanizmu profita. brutalnom kapitalizmu - crkva, nevladine organizacije, mladi sa svojim idealima...Mi smo kao generacija imali svoje idole u pjevačima, grupama koje su protestirale, postojali su pjesnici protesta.,Sada sve tone u prosjek i malžodušje, ne stimulira se i ne nagrađuje plivanje protiv struje...
Ipak, ključno je, po meni, da je sve manje bogobojaznih ljudi.
Danimir

Danimir

Tko je glasao

Danimir, Pitame sebe i druge

Danimir,

Pitame sebe i druge - nije li i to znak dekadentnosti ove civilizacije? Nismo li ipak, kao planet, na putu ka potpunoj moralnoj katastrofi?

Dobra kritika. Primjetil sam i ja da se ljudi mijenjaju.

Slabo se brineju o takvim stvarima, a pogotovo onima koje se tiču naše Domovine.

O gospođi Dr. Vesni Bosanac, junakinji Vukovara se nije još napisal ni jedan dnevnik, a da ne govorimo o godišnjici smrti Siniše Glavaševića.

Tko je glasao

@Skviki Nemoj puno o

@Skviki
Nemoj puno o domovini, jer su u ime te domovine opljačkane na stotine tisuća Hrvata - od Hrvata, u sprezi sa svjetskim mafiozima.
Da će se naši ljudi tako jeftino prodavatai - za šake dolara, eura i kuna, nikada nisam mogao predpostaviti.
Još je o Glavaševiću i bilo nešto, o dr. Bosanac jako malo. Ajd, piši...nitko ti ne brani.
Danimir

Danimir

Tko je glasao

danimir, domovina nema veze

danimir, domovina nema veze sa takvim stvarima. za domovinu se borilo i umiralo, a oni koji su pljačkali radili su to u svoje ime, a ne u ime domovine. niti ono što su pojedinci radili može umanjiti značenje riječi - domovina.
meni sigurno ne.

Tko je glasao

@diana.majhen Nije to

@diana.majhen
Nije to tako jednostavno. Pomak društvene svijesti prema tzv. crvenom dogodio se i zato što su lažni domoljubi prevarili stvarne domoljube. To je nečasno, to je vrsta tragedije svih nas u Hrvatskoj....
Sada, kada bi trebalo ići u obranu domovine, nisam siguran da bi se išlo kao l99l. I nema se što puno braniti, jer je domovina, po mom mišljenju, rasprodajom, izdana...Domovina, iako ideja, treba biti i materijalizirana, u njoj, kroz ideje ali i materijalno Hrvati, trebaju solidarno i koliko toliko jednakomjerno participirati, što nije bio slučaj, niti je danas.
Ozbiljne su to riječi - i dileme - i valja se pitati što se i zašto se dogodilo?????Sve države, onog trenutka kada više nema dovoljno supstance u domoljublju, propadaju. To je staro pravilo-zakonitost koliko i čovjek i države.
Danimir

Danimir

Tko je glasao

danimir, ne osporavam ja ovo

danimir, ne osporavam ja ovo što ti pišeš, ali se na to može gledati sa različitih uglova.
za mene domovina nema nikakve veze sa onima koji su pljačkali i krali. to su ljudi, i to loši ljudi, oni nisu moja domovina niti ju predstavljaju.
a ako čovjek nema domoljublja u sebi, i pri tome ne mislim na ono domoljublje sa navodnicima koje služi osobnom probitku, nego na ono pravo, iskreno, ja se pitam gdje su mu ostale vrijednosti?
naravno da smo razočarani, jedni su se borili a drugi krali, oni koji bi trebali biti u zatvorima nisu a oni koji ne bi trebali jesu, malo je pravde u našoj državi.
al za mene to jeste moja domovina, koju vode loši ljudi na loš način, alli time ne umanjuju nju kao takvu, niti mogu umanjiti moju ljubav spram nje.
a da se slučajno ponovno zarati, vjerujem da bi ponovno išli oni koji su išli i prije (oni koji su još sposobni za to) a oni koji nisu išli onda, ponovno bi našli neki dobar razlog da ne odu ni sada. s tim, što bi mi koji bi išli ovaj put bili pametniji, to sigurno.
ali se od srca nadam da do toga neće doći i da smo kroz ove godine naučili puno toga, a to je da ćemo imati domovinu onakvu kakvu si napravimo, prema zaslugama.
time ne mislim na zasluge hrvatskih branitelja, oni su svoje dali tisuću puta i više.
mislim na odgovornost svih nas skupa i našu borbu za bolje sutra.

Tko je glasao

moguće je i tako gledati na

moguće je i tako gledati na to, nisam sigurna.
ali mi se čini da stvari ipak nisu tako crne.
na većini dnevnika imamo strane koje su suprostavljene u nekim mišljenjima, pa se automatski i razvija diskusija po njima, svatko nastoji dokazati da je njegovo mišljenje ispravno.
ovdje smo svi složni u tome da bi svijet bio puno bolje mjesto kada bi postojalo više takvih ljudi. nitko ne misli suprotno, pa samim tim i ne dolazi do nekih rasprava.
rekla bih da je to objašnjenje.

Tko je glasao

@diana majhen Baš u tome

@diana majhen
Baš u tome i jest problem - raspravljamo ali i čitamo, uglavnom ono gdje se diže neka prašina,lome koplja itd. i t sl. Mene ne brine što nema puno rasprave, to razumijem, ali me brine da, recimo dobar dnevnik nije više čitan. 200 čitanja mi se čini malo, neka do kraja bude i 400, ipak je malo. Zapisi o dobrome i dobročiniteljima, čitaju se puno manje, nego, recimo zapisi o nesrećama, crne kronike...Piše se o ratnim zločinima, ali se ne piše o ljudima koji si spašavali nepravedno optužene svoje susjede...Znam za slučaj iz Bosne gdje su došli maltretirati jednu hrvatsku obitelj, a susjed Srbin, stao je pred ratoborne divljake, i rekao: "Samo preko mene mrtvog možete do njih.."- Vjerujem da je bilo i obrnutih, sličnih slučajev sa drugim nacionalitetima odnosno vjerama, u raznim kombinacijama. Baš unuka Josipa Broza, liječnica,koja je iz Beograda morala preseliti u Sarajevo, skupljala je takvu dokumentaciju i objavila,uz velike muke, knjigu koja je jedva primijećena.
Danimir

Danimir

Tko je glasao

Evo malo teme koja nije

Evo malo teme koja nije direktno vezana za politiku i trenutno stanje u državi.......Mislim da je to sada svima potrebno da se svi malo ohlade........

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci