Tagovi

ACTA i Karl Marx

Kakve veze imaju polemike i sukobi oko ACTA-e sa naukom Karla Marxa?! Mnogi ce se iznenaditi, ali suštinske. Poznata Marxova konceptualizacija o sukobu proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, kojom objašnjava povijesnu dinamiku i promjenu društveno-ekonomskih sistema, savršeno se kristalizira u oprecnim zahtjevima i pozivanjima na prava u svezi ACTA-e.

Za uvod cu pojednostavljeno i sažeto izložit navedenu konceptualizaciju, da bih na kraju izvukao direktne poveznice sa suštinom sukoba oko ACTA-e.

Dakle, Marxov koncept sukoba proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa kaže da do promjene povijesnih društveno-ekonomskih sistema dolazi kada proizvodne snage, koje predstavljaju dominantne načine, tehnike i tehnologije proizvodnje dobara u određenom društvu, dođu u nepomirljiv sukob sa vlasničkim odnosima na kojima počiva proizvodnja,.
Feudalizam kao institucionalni režim koji je odgovarao jednostavnim, organskim tehnikama proizvodnje, postao je ograničavajuc kada se razvila trgovina i proširila manufakturna podjela rada i specjalizacija. Nove proizvodne snage više nisu bile spojive s proizvodnim odnosima kakve je ustanovio feudalizam i ta se nespojivost pocela ukazivati kao ograničenje osnovnih prava i sloboda rastuce buržoazije i najamnih radnika koji su o njoj ovisili. Nova i propulzivna društvena klasa koja je bila vezana uz nove tehnike proizvodnje i režime akumulacije došla je u sukob sa feudalnim pravima na koja se pozivala crkva i aristokracija. Došlo je do sukoba novih i starih prava, a taj se sukob zapravo vodio oko interpretacije samog pojma prava. Sukob je bio unaprijed odlucen jer stari feudalni režim više nije mogao zaustaviti snage koje su se pod njegovim okriljem polako razvile i za čiji daljnji razvoj je feudalni režim vlasništva počeo predstavljati glavnu zapreku. Feudalni odnosi proizvodnje morali su biti ukinuti i zamjenjeni takvim institucionalnim režimom koji ce odgovarati novim proizvodnim snagama, a taj režim i dan danas poznajemo kao kapitalizam. To se dakako nije desilo odjednom, ali logika razvoja prema tome bila je ireverzibilna..

Sam kapitalizam kao društveno-ekonomski sustav nije dakle nastao odjednom te od tog trenutka ostao nepromjenjen, vec se povijesno razvija i unutar njega postupno dolazi do promjene u dominantnom načinu proizvodnje. Marx je pisao o industrijskom kapitalizmu, temeljito analizirajuci njegove forme proizvodnje i akumulacije. Marxove analize jasno su pokazale da se vrijednost u kapitalizmu stvara i akumulira na bazi specifičnog oblika eksploatacije radne snage kroz najamni odnos. Eksploataciju radnika omogucuje specificna kodifikacija i implementacija znanja, u vidu tehnologije i organizacije proizvodnje, jer ekploatatori koriste poziciju pristupa znanju koji je eksploatiranima strukturno onemogucen.. U fazi industrijskog kapitalizma o kojoj piše Marx, kodifikacija znanja počiva na odvajanju intelektualnog od manuelnog rada, gdje se intelektualni rad odnosi na upravljačke funkcije i znanstveni razvoj tehnika proizvodnje i same mašinerije, dakle fiksnog kapitala, dok se manualni rad svodi na parcijalno i pasivno opsluživanje fiksnog kapitala od strane radnika u najamnom odnosu.

Fordistički rad na traci, paradigma je takve podjele rada i kodifikacije znanja. Ono što je bilo glavno obilježje takve podjele rada i kodifikacije odnosa znanje/moć jest kvantitativna koncepcija produktivnosti. Ona znaci da se stvaranje vrijednosti baziralo na središnjoj ulozi materjalnog rada i smanjenju potrebnog radnog vremena. Produktivnost nije pocivala toliko na znanju i vještinama radnika, koliko na razvijanju novih tehnologija i načina upravljanja koje ce zamjeniti radnike i/ili smanjiti vrijeme proizvodnje proizvoda.

Ipak, sa širenjem općeg obrazovanja pocela se mijenjati i uloga i pozicija znanja u procesima proizvodnje i akumulacije kapitala. Organski i kolektivni aspekt znanja, kojeg je Marx nazvao „općim intelektom“ postupno postaje glavna snaga i osnovna pretpostavka produktivnosti. Sam pojam produktivnosti na taj se način mijenja jer produktivnost sve više ovisi o ukidnaju stare podjele između intelektualnog i manualnog rada.

U industrijskoj fazi kapitalizma znanje je prvenstveno bilo utjelovljeno u fizičkom kapitalu. U novoj fazi kapitalizma kao ekonomije zasnovane na znanju, opće obrazovanje široko je razvilo sposobnost interpretacije i mobilizacije informacija, pa je pojava komunikacijsko-informacijskih tehnologija osigurala uvjete za nezaustavljiv porast značaja takozvanog „neopipljivog“ kapitala.

Ono što je ključno za naglasit jest opći karakter tog znanja koji je proizašao iz njegove javne transmisije i dostupnosti. Znanje time nije postalo samo intelektualna snaga proizvodnje, već i pretpostavka subjektivnog razvoja i time elementarna ljudska potreba.

Problem i proturječje s javnim karakterom znanja ogleda se u tome što je ono postalo ujedno uvjet i zapreka akumulaciji kapitala u režimu postojecih odnosa proizvodnje. S jedne strane kapital ne može osigurati izvlacenje viška vrijednosti ukoliko se znanje ne komodificira i podvede pod režim intelektualnog vlasništva, no takvo izvlaštenje od pristupa znanju moguće je ostvariti jedino po cijenu smanjenja opće razine obrazovanja radne snage. S druge strane konkurentnost kapitala upravo ovisi o adekvatnoj razini „općeg intelekta“ čiji razvoj počiva na slobodnoj razmjeni znanja koje nece biti ograničeno vlasničkim pravima.

Znanje se od drugih roba razlikuje po tome što se njegova upotrebna vrijednost ne smanjuje njegovim korištenjem. Samim time ono suštinski nije prikladno za komodifikaciju koja polazi od eskluziviteta potrošnje i isključenosti drugih kao pretpostavke maksimalne realizacije upotrebne vrijednosti.

Ograničavanje širenja znanja putem njegove komodifikacije strategija je kapitala kako bi zadrzao društvenu moć. Kroz restrukturiranje prava intelektualnog vlasništva kapital umjetno generira rijetkost znanja i primat razmjenske nad upotrebnom vrijednošću. Osnovni cilj intelektualnog vlasništva je ostvarenje pozicijskih renti, a to se ostvaruje kroz ograničavanje širenja znanja i stvaranje umjetnog nedostatka tog ključnog resursa.

Opravdanja koja kapital pritom nudi, svode se prije svega na nužnost pravedne nadoknade troškova intelektualnog rada, a zatim i na stvaranje uvjeta za stimulaciju inovacija.
No, taj manevar zasniva se na krajnje problematičnom pokušaju „objektivnog“ odvajanja individualnog intelektualnog doprinosa od „općeg intelekta“ u okviru kojeg je nastao i od kojeg je besplatno preuzeo ključna znanja.
Troškovi produkcije znanja stoga su vrlo upitna kategorija s obzirom na mjeru doprinosa koju valja opravdano privatno nadoknaditi, dok su troškovi reprodukcije znanja praktički nula, što govori snažno u prilog zahtjevu da sva dobra temeljena na znanju trebaju biti besplatna ( tj. treba biti nadoknađen samo trošak njihove materijalne produkcije).

Također, nije dokazan odnos između postojanja prava intelektualnog vlasništva i stimulacije inovacija. Paradoksalnost patentnih prava iskazuje se u shvacanju kako opravdanje za uvođenje sistema patenata leži u tome da ce smanjena difuzija tehnološkog progresa kakvu patenti namecu, osigurati više tehnološkog napretka za difuziju..

E sad, suprotstavljene pozicije u svezi ACTA-e mogu se sažeti na sljedece. Zagovornici ACTA-e kažu da bi ona trebala osigurati bolje provođenje zaštite intelektualnih prava vlasništva na internetu. Protivnici ACTA-e se slažu sa opravdanošću zaštite intelektualnog vlasništva, ali smatraju da bi provedba ACTA-e vrlo lako mogla prerasti u kršenje prava na slobodnu komunikaciju.

Mislim da je iz prethodnog djela izlaganja moguce shvatiti da sama intelektualna prava vlasništva znace osnovno ograničenje slobodne komunikacije i da su ona nužno arbitrarna u pokušaju „objektivnog“ razgraničenja privatnog doprinosa razvoju znanja od „općeg intelekta“ iz kojeg ga nastoje ekskluzivirati. Na taj način ona služe ograničavanju proizvodnje i diseminacije znanja, a taj postupak večina ljudi osjeca kao zadiranje u osobne slobode.

Kažem „osjeca“ jer večini pojmovno i konceptualno još nije jasno da su sama intelektualna prava vlasništva u svim danas važecim oblicima nužno nespojiva sa slobodom koju su ljudi s razvojem „općeg intelekta“ i dostupnošću znanja, informacija i kulture počeli shvacati neotuđivom.

Medij interneta nova je tehnolgija i proizvodna snaga koja je osigurala pretpostavke za nezapamcen razvoj i dominaciju „opceg intelekta“. Sam „opci intelekt“ nije određeno znanje vec potencjalnost svih znanja kao javne i kolektivne zalihe, te živog i razvojnog tkiva individualnih kompetencija i subjektivnih identiteta. Ograničavanje slobodne razmjene znanja, informacija i kulture čija se upotrebna vrijednost ne smanjuje vec povecava njezinim širenjem, ljudi s pravom doživljavaju kao zadiranje u osobne slobode.

Ono što je posrijedi s intelektualnim pravima vlasništva jest pokušaj kapitala da parazitira i izvlaci višak iz proizvodnih snaga koje su ga nadišle i čijem razvoju on danas postaje glavna zapreka. Te nove proizvodne snage razvijaju produktivnost koja ovisi o slobodnoj razmjeni i nadogradnji znanja, na znanju kao javnom resursu i novoj figuri kolektivnog rada.

Sukob i prijepor oko ACTA-e navjesnik je novog poimanja prava i sloboda koje proizlaze iz upotrebe novih tehnologija. Ofenziva koju poduzima kapital s pooštravanjem režima intelektualnog vlasništva, pokušaj je integriranja novih tehnologija u stare režime akumulacije. Time se negira sam smisao i upotrebna vrijednost novih tehnologija.

Taj smisao i ta vrijednost razvoj je čovjeka i njegovih sloboda putem dostupnosti znanja, informacija i kulture.

Pobuna protiv ACTA-e pobuna je protiv kapitalizma. Kapitalizma koji svoje prevladavanje može odgađati jedino sve večom represijom i zatiranjem sloboda..

Neće da može Pantiću!

Komentari

Ne opet Marx...

O Bože, hoćemo li se ikad više riješiti tog Marxa i njegovih nakaradnih ideja i radne teorije vrijednosti.

Zaključak ovog teksta je skroz bezveze. Ja sam protiv ACTE ali nisam protiv kapitalizma, nego protiv represije i uzimanja sloboda.

Udruživanje država i korporacija u cilju smanjivanja ljudskih sloboda i povećanja kontrole nije kapitalizam, nije ni neoliberalizam, već totalitaristički intervencionizam.

Treba nazvati stvari pravim imenom.

Tko je glasao

Privatno vlasništvo

i kapitalizam.

Da li je to isto-jednako.

Znači li socijelizam,automatski komunizam.

Kako se uklapa socjalni nauk crkve.

Postoje rješenja,samo ih netko treba narodu ponuditi.

sve dobro...

Tko je glasao

Pustimo priče

Privatno vlasništvo je postojalo još u antičkim vremenima, a postojalo je i u vrijeme najrigidnijeg socijalizma.

No kako se definicije kapitalizma, socijalizma, neolibertalima i tome slično razlikuju po tome tko vam je sugovornik, volio bih da ih izbjegavamo jer vjerojatno nećemo govoriti o istoj stvari.

Predlažem zato da razgovaramo o dvije ekonomske krajnjosti: državnom intervencionizmu (u bilo čiju korist) i slobodnoj tržišnoj ekonomiji.

Bez obzira na to što se mnogi sa mnom neće složiti, tvrdim da preovladavajuća ekonomska paradigma u svijetu više nije slobodna tržišna ekonomija već je primjetan značajan pomak u smjeru državnog intervencionizma. Uzroke krize treba tražiti u prenapuhanim proračunima država i njihovim nerazumnim zaduživanjima u svrhu petljanja u ekonomiju i socijalnih projekata, što se najbolje može vidjeti na primjeru Grčke.

Socijalni nauk crkve je irelevantan za ovu diskusiju.

Slažem se da rješenje postoji, ali ga ne treba nuditi narodu. Ako većina naroda shvati da je samo slobodno tržište put u dobar život, problem će biti riješen.

Tko je glasao

Ti nisi bil u školi taj dan

A čega je odnos 1 : 99 !?
Ak ti i popovi vele da čitaš Marxa onda slušaj "dijete božje"!

http://www.advance.hr/vijesti/svecenik-u-sad-u-porucio-citajte-karl-marx...

Tko je glasao

Ma kakav 1:99

Ne idem po svoje mišljenje nikome, pa ni u crkvu.

Nisam bogat i živim samo od svoje plaće, ali ne vidim u čemu je problem da su neki ljudi bogati a drugi ne. Iskreno me ne zanimaju priče o odnosu 1:99. Pravi problem je skroz druge vrste.

Tko je glasao

1% = oteto = prokleto

Iskreno me ne zanimaju priče o odnosu 1:99
A koje to priče tebe zanimaju "dijete božje" kad su u pitanju bogatstvo i siromaštvo!?

Tko je glasao

Otimačina

Tko je kome oteo?

Jedina otimačina za koju ja znam je kad mi država mazne poreze, prireze, trošarine i slična čudesa i to su jedine priče o bogatstvu i siromaštvu koje me zanimaju.

A koje tebe priče o bogatstvu i siromaštvu zanimaju, "dijete božje"?

Tko je glasao

Blago onima...

Priča o zabludjelu sinu!

Tko je glasao
Tko je glasao

Ako imaš volje za ovu temu,

Ako imaš volje za ovu temu, nemoj sada ništa pisati, nego kasnije, kad ja napravim jedan kratki uvod, osnovu za diskusiju na jednom posebnom dnevniku.

Bok

Tko je glasao

ajd

Jel ja to dobro vidim ili se ti javljaš za - dobrovoljni rad?

Tko je glasao

Kapital? Pitanje Zaphodu

Pusti sad detalje. Zanima me što ti misliš da je kapital, i što ti misliš što autor ovog dnevnika. H. Š. podrazumijeva pod kapitalom.

To te pitam zato što su mi tvoja stajališta najbliža, a po mom mišljenju i osnovana, utemeljena u istini ili nečemu bliskom njoj.

Tko je glasao

naporan dan...

... sam kapitalizirao ugodnim razgovorom s dvije velike pšenične pive - te ću na pitanje odgovoriti sutra, nakon kave :)

Tko je glasao

U redu

Vjerujem da si jako umoran. Ja ne bih izdržao to što ti izdržiš.

Tko je glasao

Matematički etalon kao grobar svjetske ekonomije

Bowiejeve obveznice su ponuđene 1997. godine, a glazbenik je na njima zaradio 55 milijuna dolara kako bi mogao otkupiti svoje pjesme koje su bile u posjedu bivšeg menadžera. To su obveznice na pjesme s 25 albuma objavljenih prije 1990. godine, s kamatom od 7.9 posto. Tantijeme i prodaja albuma su trebali pokriti otplatu i kamate. No vrijednost obveznica je pala početkom prošlog desetljeća zbog smanjenja prodaje glazbe te je njihov rejting Moody's srozao s A3 na Baa3, samo jedan stupanj iznad statusa smeća. Vrijednost obveznica je tek pojavom internetske prodaje glazbe, u posljednjih nekoliko godina, malo porasla. Tolko o ACTA-i kao internetskoj barijeri ostvarivanja benefita kapitala.
Gramzljivost vlasnika kapitala po defaultu istog urušava a kaj dokazuje vjerovanje u Black-Scholesovu formulu-jednadžbu kao financijski sveti gral!

Black-Sholesova jednadžba je tako u vrednovanju vrijednosnih papira pretpostavila da je volatilnost tržišta konstanta, kao što to u teoriji često i jest, no ne u stvarnosti. Također, nisu predviđeni ni troškovi transakcija i ograničenja prodaje, a po njoj se novac uvijek može posuditi uz poznate fiksne i sigurne kamate. Prema tome, investitori koji su se služili tom formulom i njenim varijacijama, pošto je formula izrodila konstantni financijski rast, bez opreza, koristili su često potpuno netočne pretpostavke. Čak i kad se situacija nije činila toliko bajnom, pretpostavilo se da su to samo trenutne fluktuacije te da se stvarna vrijednost mora s vremenom ostvariti. Jedan od najistaknutijih kritičara formule, odnosno njene upotrebe, francuski fizičar Jean-Philippe Bouchard, rekao je:
Povjerenje u model koji se temelji na netočnim aksiomima ima jasne i široke efekte. Black-Sholesov model, na primjer, koji je izumljen 1973. kako bi vrednovao opcije, još uvijek se naširoko koristi. Ali on pretpostavlja da je vjerojatnost ekstremnih promjena cijena zanemariva, dok su u stvarnosti cijene dionica puno više promjenjive. Prije 20 godina, neopravdano korištenje ovog modela dovelo je do sloma u listopadu 1987. godine; Dow Jones indeks je pao za 23 posto u samo jednom danu.
Ali razni doktori ekonomije i danas slijepo vjeruju toj i takvoj matematici, nije jednadžba kriva za njihovu pušionu ovog i onog vlasništva - neka visi internet Pedro...!

Tko je glasao

formula je tocna, ali za

formula je tocna, ali za svaki od ovih faktora postoji zavjera koja ih udaljuje od realne vrijednosti.

(hehe, nisam izdrzao :)

Tko je glasao

Pobuna protiv ACTA-e pobuna

Pobuna protiv ACTA-e pobuna je protiv kapitalizma

opet trkeljas. radi se samo o zahtjevu redefiniranja intelektualnog vlasnistva i njegove provedbe u sferi slobodne komunikacije. znaci redefinirati intelektualna prava, a ne internet.

Tko je glasao

NETOČNO

Ne radi se samo o zahtjevu redefiniranja intelektualnog vlasništva, već stvaranja tehnološko-političke platforme za kantrolu komunikacije.

Kontrola komunikacije u društvu je moć, a znanje i snaga klade valjaju.

Tko je glasao

govorim o strani koja je bila

govorim o strani koja je bila protiv sporazuma. po pitanju nultog presedana demokracije, slobode informacije, naravno da se slazemo.

Tko je glasao

zoc nije shvatio...

... ako si protiv - onda vrijedi jedna argumentacija, a ako si za - onda je ok i totalno druga argumentacija :)

Tko je glasao

Zaphod, prvi komentar

Iako je vitalno važna, ne da mi se raspravljati o ovoj stvari, zato navodim jedan stav za kojeg vjerujem da ga je dobro polušati i imati na umu.

Problem nije u tom koraku - već u sljedećem. Tko će (i zašto) uložiti milione i milijarde eura u razvoj nekog novog lijeka, testiranje i odobravanje - ako neće moći zaraditi na njemu? Tko će uložiti stotine milijuna dolara u neki film?

Državnu umjetnost i državnu znanost smo imali i imamo. I nekako ljudi nikada nisu zadovoljni takvim rješenjem. A i nije jasno zašto bi država ulagala u nešto što ne može iskoristiti - budući ima ekskluzivu (ekonomski, vojno - bilo kako iskoristiti).

Dakle - definitivno mi u svim razmišljanjima pobornika ACTAe fali taj sljedeći korak. Pritom ću odmah reći da mi odgovor "neka glazbenici održavaju koncerte vikendima" nije dovoljno dobar.

Ako bi smo se u praksi ravnalli prema onome što preporučuje g. Štefan, ne bi bilo moguće učinit onaj "slijedeći korak" i sve bi stalo.

Tko je glasao

Pad kapitalizma je neminovan

Pad kapitalizma je neminovan , samo da ne bude ko uvijek "krvi do koljena".

Sjetite se ove rečenice : Kapitalizam će za 100 godina ljudi smatrati najvećim zlom u povijesti ljudskog roda !

Justice for all !

Tko je glasao

matuzalem

Sjetite se ove rečenice : Kapitalizam će za 100 godina ljudi smatrati najvećim zlom u povijesti ljudskog roda !

Bilo bi super da se osobno mogu toga sjetiti za sto godina i tebe podsjetiti na tu misao.

Tko je glasao

Bilo bi super da se osobno

Bilo bi super da se osobno mogu toga sjetiti za sto godina i tebe podsjetiti na tu misao.

Ima mojih rečenica kojih se možeš sjetiti i provjeriti već :)

npr.

globalno zatopljenje - velika prijevara

SDP - isto sranje ko HDZ drugo pakovanje

SAD - fašistička država

Kraj zlatnog doba interneta...

Wikileaks - prijevara kojoj je cilj cenzura interneta

...

Justice for all !

Tko je glasao

interesantno, isto i ameri

interesantno, isto i ameri misle o nama, s obzirom da je kod njih definicija fasisticke drzave da te netko na ulici trazi osobnu.

Tko je glasao
Tko je glasao

Viktoru

svaka čast i svaka mu dala!

Tko je glasao

en ti seksualne konotacije...

Je, svaka mu dala, a ti prva.

Lijepo je vidjeti da se borci za slobodu bore tako da... blokiraju stranicu Ministarstva vanjskih poslova, recimo. Kao i Ureda Predsjednika. To pogađa u pravu srž i stil borbe... prištavih srednjoškolaca.

Stvarno ne kužim koga to može "paliti", svaka akcija Građanske akcije bila je 10x hrabrija, duhovitija i smislenija. I riskantnija po počinitelje. Vjerojatno samo neke stare babe i neiživljenu dječurliju :)))

Tko je glasao

o blokiranju

o blokiranju stranica:

link

neopisivo mi je drago sto policija "nije bila u stanju da ih zaustavi", jer ne trosi resurse na gluposti.

Tko je glasao

Intuitivna pobuna masa na miris dokidanja slobode

Ekonomski aspekt potrebe za ACTA-om kroz intelektualno vlasništvo smatram lukavim placebom ili navlakušom rigidnih globalnih struktura koje putem raznih "demokratskih" izmišljotina tipa SOPA / PIPA, Acta, Fema, Quantanamo jednostavno pokušavaju nametnuti svoja pravila igre poradi kontrole populusa. Stoljećima su tu kontrolu uspješno provodili putem religije, sada procjenjuju da im je taj alat nedostatan jer taj "opći intelekt" zahvaljujući internetu prijeti sveopćim buđenjem. A te strukture skrivene u američkoj inačici iza zavjese 1% to ne žele dopustiti te uz polivaletnu uporabu raznih oblika primjene sile u zaštiti svojih interesa taj opći intelekt sagledavaju kao prijetnju svojem opstanku i zato ga nastoje i nasilu svesti pod intelektualno vlasništvo (svoje vlasništvo) kao samo sebi razumljivo. Zato je ACTA sročena "široko" ne bi li u istu mogli ugurati sve kaj im s vremenom u ostvarivanju te kontrole bude potrebno. Priča o intelektualnom vlasništvu trebala je samo poslužiti kao argument-dogma kapitalističkoj religiji da bi u maniri proizvodnje pristanka raja kliknula - hoćemo Actuuuuu! Tako je kliknuo i Josipović vjerojatno temeljem instruktaže savjetnika. Hvala ti kaj si ovdje raskrinkao tu dogmu o intelektualnom vlasništvu, mrak koji brine o Josipovićevom prisustvu na društvenim mrežama sad ima šansu da poući dr znanosti da priča o krađi mlijeka u samoposluzi nema veze sa prirodom Acte i da ne kukuriće prije no kaj uđe među kokoši.
Nadalje kada govoriš o rentijerskom poimanju općeg intelekta bilo bi zanimljivo ćuti kako ti doživljavaš internetsko nekomercijalno plagiranje iz knjižnice tog općeg intelekta. Koju argumentaciju validnosti u tom kontekstu predstavlja institut "citata" ili navođenje "autora"!!

Tko je glasao

Sto se babi tilo, to joj se i

Sto se babi tilo, to joj se i snilo..

Pobuna protiv ACTA-e pobuna je protiv kapitalizma. Kapitalizma koji svoje prevladavanje može odgađati jedino sve večom represijom i zatiranjem sloboda..

ali ne znaci da je tako..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Tako je!

Zato mi anti ACTA prosvjedi u svoj svojoj masovnosti uzduž i poprijeko globusa i jesu tako simpatični.

Istina je da su se mnogi pobunili zbog vlastite kože (kako to najčešće i biva), ali i naknadna osviještenost je bolja od nikakve.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Basic Instinct,

...iliti, kako napraviti od više nego korektnog teksta nešto što ostaje
u memoriji kao porn-uradak. U Basic Instinctu je to scena ispitivanja
s Sharon Stone www.metacafe.com/watch/.../basic_instinct_the_interrogation_scene/4
dok tu ulogu ovdje imaPobuna protiv ACTA-e pobuna je protiv kapitalizma. Kapitalizma koji svoje prevladavanje može odgađati jedino sve večom represijom i zatiranjem sloboda..:..jedino, ovo baš ničim nije podloženo u ostatku dnevnika, zaključak
izveden iz ničega...a i oslovljava nikoga. Čak nije niti privlačan.
Dobra stara Sharon, kod nje to sve ide tako logično i samorazumljivo.,

Tko je glasao

sunce izlazi na istoku,

sunce izlazi na istoku, dakle, kapitalizam ce pasti. vrlo uvjerljiv pristup zadojenog fanatika.

Tko je glasao

Mislim da zaključak itekako

Mislim da zaključak itekako proizlazi iz teksta. Složio bih se da je bilo potrebno izvesti još “posredovanja” da bi ta relacija bila jasnija, ali mislim da je i ovako dovoljno jasna.

Kao što se industrija nije mogla razviti unutar feudalizma, vec su se njegovi vlasnički okviri počeli sve više shvacati kao kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda rastuce buržoazije i građanstva, tako se i danas intelektualno vlasnički okvir kapitalizma počinje doživljavati kao ograničenje prava i sloboda svih koji participiraju u “općem intelektu”. A opci intelekt je ustvari open source paradigma. Kapitalizam može tek marginalno dozvoljavati open sorce, no kad se ta paradigma dovoljno proširi, zahvaljujuci prvenstveno novim tehnologijama, pa je ljudi počinju doživljavati kao pretpostavku vlastitih kompetencija i samog identiteta, tada kapital može pokušat nametnut pravila ekskluziviteta i izvlacenja razmjenske vrijednosti samo kao sputavanje potencjala novih proizvodnih snaga i ugrožavanje ljudskih sloboda.
Ljudi prosvjedujuci protiv ACTA-e ne prosvjeduju direktno protiv kapitalizma. Oni prosvjeduju protiv njega posredno, nemajuci još u vidu jasno proturječje između intelektualnih vlasničkih prava i sloboda koje brane. Čak i mnogi od onih koji podržavaju ACTA-u čine to zato jer ih ista logika razmjenske vrijednosti koju namece kapital stavlja u poziciju ovisnosti o zaradi koju bi trebao osigurati ekskluzivitet vlasništva intelektualnog rada od kojeg žive. Nije tim ljudima do nikakvih ekstra profita nego čisto do normalne zarade od koje ce živjeti, a koju im kapital uvjetuje uklapanjem njihovog rada u okvir razmjenskih vrijednosti.

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

sfera informacije ima jednu

sfera informacije ima jednu lijepu karakteristiku , a to je neogranicena reproducibilnost. samim time, koristenje iste tehnologije odrzavanja balansa poticaja i upotrebe iz sfera koje nisu neograniceno reproducibilne, osudjeno je na propast.

povlaciti daljnje konzekvence i prebacivanje u vode koje nemaju ovu specifiku, tipican je oblik intelektualnog diletantizma religijskog fanatika.

Tko je glasao

Ono što je posrijedi s

Ono što je posrijedi s intelektualnim pravima vlasništva jest pokušaj kapitala da parazitira i izvlaci višak iz proizvodnih snaga koje su ga nadišle i čijem razvoju on danas postaje glavna zapreka. Te nove proizvodne snage razvijaju produktivnost koja ovisi o slobodnoj razmjeni i nadogradnji znanja, na znanju kao javnom resursu i novoj figuri kolektivnog rada.

koji će po tebi biti ključni moment, točka preokreta? jasno je da vuk mijenja dlaku, ali ćud nikada (mislim na kapitalizam koji mijenja oblik eksploatacije kao i predmet eksploatacije koji prelazi od fizičkog na umni), pa se pitam gdje je tome kraj. naime, internet jest šansa da se eksploatirane mase prosvijetle...

Tko je glasao

Nemoguce je znati kako ce se

Nemoguce je znati kako ce se stvari konkretno razvijati. Ono što je nužno jest ocrtavati antagonizam kakav uspostavlja logika kapitala. To treba ciniti tako da se bistre pojmovi i koncepcije, da se korigiraju pogrešna shvacanja koja proizlaze iz interpratacija i ideologije koju plasira kapital. .
Zajednička crta te ideologije jest specificna denucijacija svih onih koji se opiru ili su žrtve logike kapitala. Pa se tako Grci i sve defictine nacije prikazuju kao ljenčine, da se ne bi shvatio proces koji dovodi do koncentracije bogatstva i produktivnosti na jednoj strani i “razvijanja nerazvijenosti” na drugoj. U svezi ACTE oni koji joj se opiru se pak prikazuju kao lopovi.. Sve te denucijacije i mitologije imaju za cilj nametanje takvih interpretacija koje zaklanjanju uvid u logiku kapitala koja je pravi uzrok obespravljenosti večine ljudi…

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

proširenje

Sve te denucijacije i mitologije imaju za cilj nametanje takvih interpretacija koje zaklanjanju uvid u logiku kapitala koja je pravi uzrok obespravljenosti večine ljudi…

Sve te denucijacije i mitologije imaju za cilj nametanje takvih interpretacija koje zaklanjanju uvid u logiku vladanja vrha piramide koja je pravi uzrok obespravljenosti večine ljudi…

ZOC
http://hijerarhija.blogspot.com/

Tko je glasao

...

Lijepa argumentacija, lijep dnevnik...

Ono što me muči cijelo vrijeme je neki dvojak osjećaj, da tu nešto ipak ne štima.

Samo ću kao disclaimer na početku reći da je o ovom problemu stvarno teško raspravljati - budući ACTA u sebi sadrži nekoliko skoro pa proturječnih ili vrlo različitih prava. Štogod čovjek kaže - nešto mu se može staviti u usta, baš zbog njene širine :)

Da - sviđa mi se ideja da je znanje svačije i da je internet napravio čudo na dijeljenju istoga. Također sam se i cinično nasmijao na ono da su "mase prigrlile internet i njegovu slobodu"... naravno da jesu :) No - i Karl Marx je znao neke bitne stvari - a ovdje je najbitnija stvar - tko ulaže novac (ovaj dio se najviše odnosi na patente i "industriju zabave").

Trenutno imamo gomile investitora - film, glazba, lijekovi, medicina, ovoono. Pretpostavimo da se sva ta znanja stave potpuno slobodno tržištu i ljudima na raspolaganje. Rezultati bi bili prilično pozitivni. Lijekovi bi postali jeftiniji, sve ostalo bi postalo besplatno... uživali bi, neko vrijeme.

Problem nije u tom koraku - već u sljedećem. Tko će (i zašto) uložiti milione i milijarde eura u razvoj nekog novog lijeka, testiranje i odobravanje - ako neće moći zaraditi na njemu? Tko će uložiti stotine milijuna dolara u neki film?

Državnu umjetnost i državnu znanost smo imali i imamo. I nekako ljudi nikada nisu zadovoljni takvim rješenjem. A i nije jasno zašto bi država ulagala u nešto što ne može iskoristiti - budući ima ekskluzivu (ekonomski, vojno - bilo kako iskoristiti).

Dakle - definitivno mi u svim razmišljanjima pobornika ACTAe fali taj sljedeći korak. Pritom ću odmah reći da mi odgovor "neka glazbenici održavaju koncerte vikendima" nije dovoljno dobar.

Tko je glasao

Ovdje se dakle provlaci stara

Ovdje se dakle provlaci stara Smithova formula nevidljive ruke koja izjednacava sljeđenje profitnog (samo)interesa sa unaprjeđenjem interesa društva. Dakle, sebicni pojedinci vođeni profitnim motivom na slobodnom tržištu postižu takav rezulat koji ide u prilog svima. Nema nikakvog opravdanja za ukidanje režima vlasničkih odnosa koji osiguravaju ili poticu takav pozitivan učinak.

Sad bi valjda trebao objasniti ono što bi svatko zdravih očiju morao vec odavno vidjeti. A to je da sljeđenje profitnog (samo)interesa ne vodi najboljem rezultatu za društvo.

Pogotovo na razini izjednacavanja onoga što donosi profit sa najkvalitetnijim i društveno najkorisnijim inovacijama, kvalitetom kulturne i umjetnničke proizvodnje itd..

Kapital ulaže tamo gdje vidi izgledan profit, a to izjednacavat s optimalnim društvenim outputom, mislim da je zaista bespredmetno.

Koja je alternativa?! U svakom slucaju demokratsko odlucivanje što je od najvece koristi za napredak društva i pojedinaca koji u njemu žive, te zatim alokacija sredstava u skladu s tom odlukom. Ako netko misli da je nemoguce povezati interes pojedinca sa interesom društva na demokratskoj osnovi, tada ne razumije društevni i politički karakter čovjeka..

Hrvoje Štefan

Tko je glasao

ček ček...

Čak i RH ima:
- Ministarstvo kulture koje potiče objavljivanje (prijevod) djela od opće društvene koristi
- MK također potiče objavljivanje domaćih autora za koje "komisija za kulturu" ocijeni da su bitna
- MZOŠ potiče objavljivanje knjiga i stručnih časopisa (društveno bitnih knjiga)

Dakle - to je ono što bi se zvalo državna ili društvena kultura - a to se dalje grana kroz Gradske urede za kulturu itd. Bi li referendum za "subvencija HNKu" prošao, što misliš? Tko bi nakon toga izvodio u RH opere i balet - gdje bi ih uopće mogao čuti?

Evo - ja mislim da je nemoguće povezati interes pojedinca sa interesom društva - vrlo često :) Ubij me :)

Ako roditelji o nečemu raspravljaju u vezi obrazovanja svog djeteta - to je težina školske torbe. Ako se povede rasprava o kulturi - onda se čuju mišljenja "pih, kazališta, baleti, ovono - pa to ionako samo pederi vole". Knjige? Koji će nam to... ? Dajte nam da pržimo Lady Gagu jer je to društveno korisno?

Da - ja sam za prosvijećeni apsolutizam, ljudi su kao djeca - za neka područja je dobro da im bira branša, a ne nikakvim demokratskim putevima. Da se mene pita za područja sporta, nekih znanosti, bilo kojeg područja o kojemu nemam pojma - garantiram ti da bih glasao skroz krivo i vjerojatno upropastio sve kvalitete u tom području. Čemu bi to služilo?

Iskreno - mislim da je spoj koji trenutno vlada u svijetu - kombinacija državnog i privatnog u mnogim segmentima relativno dobar. Naravno da bi mogao biti i puno bolji.

Drugo rješenje bi bio uvođenje pravog anarhizma, što mi se sviđa - ali smo još miljama udaljeni od toga.

p.s. Ja ne mislim da je 90% ljudi koji su protiv ACTE za rušenje kapitalizma, nije mi jasan zaključak. Ali je zato moje mišljenje da je tih 90% ljudi za teoriju - sebičnog hrčka :) Tj. da im se sviđa uzeti nešto besplatno (pogotovo ono što ima tržištnu cijenu) - jer je rizik za sada malen. Vidjet ćeš sumanutog brisanja hard-diskova prvi puta kada se dogodi neka presuda pojedincu...

Tko je glasao

prosvjećeni apsolutizam je izdrživ dok traje prosvjećenost

Da - ja sam za prosvijećeni apsolutizam...u slučaju ACTAe nema
ničeg prosvječenog, samo razmetljivo, sirovo, neselektivno nasilje,...arhetipni
pokušaj apsolutizma.

Tko je glasao

nesnalaženje...

Da države poštuju intelektualno pravo (međunarodno) - do ovoga ne bi niti došlo.

ACTA je vrlo nespretan pokušaj kontrole nečega što se - otelo kontroli (u dobrom i lošem smislu). Nešto kao razni pokušaji zakona o sprečavanju pranja novca (ali dok imaš porezne oaze - možeš se slikati).

Sama pojava da u jednom danu možeš presnimiti novo hrvatsko filmsko remek-djelo i staviti ga na server na Trinidad, a onda - registriran na internetu kao korisnik iz Sjeverne Koreje poslati mail svojim prijateljima u RH gdje da ga besplatno skinu (uz flat rate po skoro nula kuna troška) - stvorio je dosada neočekivane probleme.

Slažem se da to nije u duhu prosvijećenog apsolutizma koji propagiram.

Prosvijećeni apsolutizam bi išao na:
- što veću dostupnost legalnog sadržaja
- što veće pojednostavljivanje naplate sadržaja na internetu
- što nižu cijenu dostupnog legalnog sadržaja
- drakonske kazne za skidanje nelegalnog sadržaja
(pojedincu, a ne vlasniku servera - iako bi se i tome dalo raspravljati)

Tko je glasao

ACTA nije incident

ACTA je vrlo nespretan pokušaj kontrole nečega što se - otelo kontroli (u dobrom i lošem smislu). Nešto kao razni pokušaji zakona o sprečavanju pranja novca (ali dok imaš porezne oaze - možeš se slikati).
Netočno,
acta uopće nije nespretan pokušaj - to je dugo u tajnosti pripreman projekt kontrole i nadzora rađen po obrascu proizvodnje dobrovoljnog pristanka. Kaj se zna o pozadini Acte - ništa! Možeš li biti tako uslužan pa probaj iskopati tko je autor Acte odn tko je naručitelj Acte (Sope / Pipe...). Nakon tog podatka idemo dalje u argumentaciju!

Tko je glasao

khm, kako se majke ti

khm, kako se majke ti prosvjed prakticno cijelog interneta uklapa u dobrovoljni pristanak?

ovdje ga bas lupas, s obzirom da se o SOPA-i pise vec godinu dana (ugl. ameri, jer je njihov zakon), a ACTA se razvlaci nekoliko godina kroz pregovore (EU protiv). toliko o tajnosti, brzom donosenju i sl.

Tko je glasao

Dakle, sve ono o čemu

ACTA ne govori...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Društvena opravdanost

Pišem ovaj komentar ponovo jer mi je nestalo struje, tako da se trudim ponoviti misao.

Osvrnuo bih se na društvenu opravdanost pristupa intelektualnom vlasništvu.

1) Farmacija i medicina - ulaganje milijardi eura u istraživanje i razvoj. Da, a onda ti lijekovi NEĆE biti dostupni svima nego samo onima koji mogu platiti. Da li je to pravedno i društveno opravdano?

2) Film - dobri se filmovi mogu snimiti i sa 15ak tisuća dolara (Mad Max, Trgovci, nastavi niz). Također, smeća koja ostvaruju milijunske zarade i promoviraju nasilje, sex i plitka zadovoljstva ne treba uopće snimati. Nadalje, honorar od 20 milijuna dolara (i više) za sat i pol šetanja pred kamerama... leba bez motike. Društveno totalno neopravdano.

3) Glazba - glazbenici ne stvaraju glazbu radi para, nego iz sasvim drugih razloga. Onog trenutka kad ubodu zlatnu žilu, kvaliteta glazbe naglo opadne (Metallica, U2 itd.). Potom, ima li smisla da im kapne kinta svaki put kad netko negdje zavrti njihovu pjesmu? Još da mi udare namet kad ja doma udrem par njihovih akorda? Kakvi zamp, kakva ACTA, jednostavno ne postoji društvena opravdanost da netko na temelju toga što je jednom nešto stvorio, a dalje se cijelog života drogira i leži, ubire šuške. Šta bi onda slikar rekao? Npr. pokuca vam Botteri Dini na vrata i kaže, znate, vi ste kupili moju sliku, ali je pokazujete prijateljima koji vam dolaze u goste, a neki dan sam vidio fotku vašeg dnevnog boravka na netu, i zamislite, tamo je i moja slika. Zato biste mi trebali platiti... Nema toga, sviraj, snimaj, prodaji medije, koncertiraj. Nema ležanja a pare da kapaju.

Tko je glasao

ok, ajmo razmišljati po brojkama...

1) Ta istraživanja KOŠTAJU toliko... dakle - cijenu netko MORA platiti - inače tih lijekova neće i biti (osim ako u jednom danu ne ukinemo sve patente u farmaciji i sve učinimo turbo-dostupnim). Da ne govorim da neki troškovi nisu vezani samo uz troškove istraživanja, već su jednostavno - skupi samo po sebi (skupi sastojci, skupi aparati, skupe pretrage).

Pitanje: Nakon sveopćeg ukidanja patenata:
- TKO će ulagati u nove lijekove i istraživanja?
- KAKO če taj isti izdržati da se ciklus nastavi ako mu je onemogućena zarada?
(Hint: Pazi kod odgovora - neka to radi država, jer smo okruženi primjerima kako fantastično funkcionira kada država ima stvari u svojim rukama).

2) Nije li to zadiranje u privatno vlasništvo? Mislim - što je ikoga briga u što će uložiti svoj novac? Osim toga - zašto onda recimo nemamo poplavu domaćih kvalitetnih (besplatnih) filmova?

3) Ti imaš kristalnu kuglu pa znaš zašto glazbenici stvaraju glazbu? :) Drugo, pretpostavka da Dini također ne živi od tantijema ti je malo pogrešna - svako korištenje njegove slike (katalozi, korice, ovoono) također se svaki puta naplaćuje.Izrada grafika i serigrafija se svaki puta naplaćuju (iznajmljivanje originala) itd. Ovo "prodaji medije" - uz pretpostavku da je besplatno downloadanje tako rašireno - baš i nije neki savjet, zar ne?

p.s. Ljudsko ponašanje često teži rentijerstvu, pa me čudi direktan napad na autore. Bi li ukinuo oročenu štednju? Iznajmljivanje stanova? Bilo kakvo rentijerstvo? Pa sve je to zarada na temelju - "nekad sam napravio, a sada uživam".

Tko je glasao

odgovor zaphodu

1) Nisi mi odgovorio na pitanje o dostupnosti lijekova za one koji nemaju novca, koje je bilo srž društvene opravdanosti.

2) Nisi se dotakao društvene opravdanosti snimanja smeća koja potiču društveno nekorektne stavove i ponašanje.

3) Iz druženja sa glazbenicima, eto, mogao sam doći do nekih uvida u njihovo razmišljanje o tome zašto se bave glazbom. A propos tantijema i Dinija, razgraničimo komercijalnu i nekomercijalnu upotrebu njegovih djela. Ako ja fotografiram njegovu sliku i poklonim tu fotografiju prijatelju, da li bih trebao platiti umjetniku?

Kut iz kojeg ti gledaš na ova pitanja, uključujući i rentijerstvo, samo jedan je od načina gledanja na stvari. Pokušajmo se ipak malo izdići iz okvira razmišljanja kapitalističkog sustava i dodajmo malo humanizma i opće društvene koristi.
Da li će tebe učiniti sretnim to što imaš milijune ako ljudi oko tebe gladuju i nemaju nikakva prava ni mogućnosti? Ako hoće, i nije te briga za njih, što to govori o tebi?

Također, ovakva država ne može učiniti ništa za opće dobro jer je proizišla iz kapitalističkog sustava, te je kao takva samo produžena ruka kapitala i neće i ne može obnašati svoju funkciju javnog dobra.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci