Tagovi

15. rujna - Me?unarodni dan demokracije

Danas, 15. rujna, obilježava se Me?unarodni dan demokracije. To je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih naroda prošle, 2007. godine, i od tada se taj dan obilježava kao dan demokracije.

Što je demokracija, ta rije? koja se toliko ?esto s tolikom gordoš?u ?uje u svakodnevnom razgovoru, na televiziji, u novinama...Rije? demokracija je danas jedan od centralnih pojmova oko koje se vrti politika i javni govor.
Pa, što je demokracija? Taj se pojam vrlo ?esto koristi za sve i svašta - tamo gdje demokracije treba, tamo je ?esto nema..a ima i mjesta gdje jednostavno demokracija nije ono što mi mislimo da jest.

Etimološki, rije? demokracija dolazi od one dvije poznate gr?ke rije?i demos = narod i kratein = vladati. Stari su nam Grci podarili demokraciju - no ta gr?ka demokracija se uvelike razlikovala od one današnje, ne samo po tome što je u tom demokratskom procesu mogla i morala sudjelovati samo vrlo zatvorena i elitna grupa ljudi.

A što je demokracija danas? Pogledajmo što kaže Univerzalna deklaracija o demokraciji Me?unarodne parlamentarne unije

1. Democracy is a universally recognised ideal as well as a goal, which is based on common values shared by peoples throughout the world community irrespective of cultural, political, social and economic differences. It is thus a basic right of citizenship to be exercised under conditions of freedom, equality, transparency and responsibility, with due respect for the plurality of views, and in the interest of the polity.

Demokracija je univerzalno prepoznat ideal, kao i cilj koji se temelji na zajedni?kim vrijednostima koje dijele narodi u svjetskoj zajednici bez obzira na kulturne, politi?ke, socijalne i ekonomske razlike. Stoga je demokracija temeljno pravo državljana i gra?ana koje se treba ostvarivati pod uvjetima slobode, jednakosti, transparentnosti i odgovornosti, s dužnim poštovanjem pluralnosti stavova, i u interesu cijelog društva (javnom interesu).

Btw, na stranicama našeg Sabora mogli su se barem potruditi prevesti ovu Deklaraciju o demokraciji!

Dakle, demokracija je istodobno ideal, ali i skup institucija i praksi, a sve to kako bi se osiguralo konstruktivno okruženje za svakog pojedinca i za društvo u cjelini, istovremeno.

Demokracija zahtijeva, po IPU-u:

- jaki parlament
- slobodne i poštene izbore
- zagarantirana ljudska prava
- jednakost spolova i potpuno odsustvo diskriminacije
- aktivno civilno društvo
- efikasne politi?ke stranke
- slobodne medije

Parlament je, dakle, centralna institucija kroz koju se može ostvarivati demokratsko pravo državljana jedne zemlje da ostvaruju svoje pravo vlasti.

Demokratski parlament treba biti:
- reprezentativan, dakle predstavljaju?i na najbolji mogu?i na?in sve državljane jedne zemlje
- transparentan
- lako dostupan za sve državljane
- treba postojati mogu?nost pozivanja na odgovornost
- efikasan.

?lanovi parlamenta odgovaraju, dakle, bira?ima, ne samo svake ?etiri godine, nego konstantno kroz svoj mandat, i u tom razdoblju moraju biti spremni na preispitivanje njihove politi?ke odgovornosti.

Demokracija isto tako nije univerzalni model, svaka zemlja i svaki narod može i mora razviti demokratske procese i institucije u skladu sa svojom poviješ?u, kulturom i civilizacijskim dosezima, a to prepoznaju i Ujedinjeni narodi, ne postoji jedan i jedinstveni model demokracije (kako se to ?esto pokušava prikazati).

Demokracija je zapravo - proces, stalni proces koji uvijek predstavlja neku težnju k onom idealnom. Nijedna zemlja na svijetu nije postigla idealni stupanj demokracije; no idealima se treba težiti, iako se možda nikada ne?e posti?i. Demokracija zato osigurava jednakopravnu participaciju svih državljana u politi?kom procesu, posebno kod pitanja koji se ti?u javnih interesa, ali demokracija uklju?uje i maksimalnu informiranost gra?ana, kao i davanje povjerenja i odgovornosti odre?enim osobama u odre?enim podru?jima ljudskog djelovanja.

IPU navodi šest stvari koje su najve?a prijetnja demokraciji:

1. Muška dominacija u politici - ?ime se negira mogu?nost svim gra?anima (dakle i ženama) ravnopravno sudjelovanje u politi?kim procesima
2. Korupcija me?u dužnosnicima, kao zloupotreba javnih dužnosti u privatne ili partikularne svrhe
3. Tiranija ve?ine - recimo, pozitivan primjer ovdje je konsenzualna demokracija kakva je gotovo pa standard u Švicarskoj, zemlji koja je u nekim procesima odmakla daleko od ostalih (ali to istovremeno pokazuje i svoje nedostatke)
4. Kontrola izvršne vlasti nad parlamentom
5. Nedostatak pluralizma u medijima
6. Apatija javnosti

Kako to popraviti? IPU nudi rješenja:

1. Pove?ati udio žena, bilo kroz javni pritisak, bilo kroz zakonsku obavezu
2. pove?anje pla?a javnim djelatnicima, pove?anje kontrole nad dužnosnicima, efikasna kontrola (i efikasno sudstvo)
3. Zaštita fundamentalnih prava, kroz afirmaciju participacije svih slojeva i skupina u društvu
4. osiguranje neovisnosti parlamenta korz kontrolu sredstava i ve?u kontrolu nad odre?enim procesima od samog parlamenta
5. osiguranje neovisnih tijela za zaštitu slobode medija ali i pluralizma
6. politi?ka odgovornost...nema jedinstvenog rješenja

O svemu ovome možete ?itati na stranicama IPU-a posve?enima Me?unarodnom danu demokracije

Još par napomena za kraj:

1. Kakva je demokracija u Hrvatskoj? O tom se raspravlja cijelo vrijeme...Ovdje su ?etiri pitanja koja IPU postavlja na svojim stranicama svojim posjetiteljima:

- Što demokracija predstavlja za vas?
- Je li se razina demokracije u vašoj zemlji promijenila nagore ili nabolje u posljednjih 10 godina? Kako?
- U cjelini, jeste li zadovoljni ili nezadovoljni na?inom na koji demokracija funkcionira u vašoj zemlji? Zašto?
- Koliko je efikasan parlament kao forum za debatu i pitanja od javnog interesa?

2. U današnje elektroni?ko doba, uvo?enje "elektroni?kog glasovanja" i op?enito elektroni?kog na?ina participiranja u procesu donošenja odluka postaje jedna realna mogu?nost. Direktna demokracija kroz elektroni?ko glasovanje? Da ili ne? I koliko brzo?

3. Sabor RH je tako?er obilježio Dan demokracije.

Sabor- dan demokracije

No, koliko je to obilježavanje doprlo izvan saborskih zidova?

Komentari

- Što demokracija

- Što demokracija predstavlja za vas?

Nacin organizacije drustva koji pored svih sviojh mana, ima i vrlinu da ne postoji nista bolje. "Najlosija forma ako se izuzmu sve ostale" valjda Cercil?
- Je li se razina demokracije u vašoj zemlji promijenila nagore ili nabolje u posljednjih 10 godina? Kako?

Zanimljivo je pogledati upravo zemlju iz koje dolazim bas po ovom pitanju. Generalno, poredeci 1998 sa 2008 nema dileme, promena je ocigledno na bolje, ali....
Period 2001-2003 u kome je drzava vise napredovala nego 2003-2008. upravo iz razloga koji je jedan od nedostataka demokratskog uredjenja, a to je cesta pojava da oni koji su na vlasti podilaze "birackom telu" zarad opstanka na istoj, zrtvujuci, nekad svesno, interese gradjana.
Dakle sa stanovita forme, sto je znacajno, ali ne i jedino vazno, demokratija je napredovala (izbori su raspisivani na vreme, nije bilo kradje na izborima, relativna podjednaka zastupljenost na medijima) ali ocigledno je da je demokratija u ovoj drzavi "mlada" tj neizgradjena.

- U cjelini, jeste li zadovoljni ili nezadovoljni načinom na koji demokracija funkcionira u vašoj zemlji? Zašto?

Ne. Jos uvek je zalog na izborima upravo demokratija. Jos ima (realnog) straha da demokratija moze biti do te mere zloupotreljena da je cak moze i nestati. Demokrtija da bi funkcionisala kao sistem mora biti neupitna, i tek tada ce moci resavati najvaznije probleme pojedinaca i drustva u celini, a to ovde nije slucaj. I nedostatak jasne podele i jasnog odredjenja prema bliskoj proslosti usporava i sam razvoj demokratije.
Nemanje volje ili hrabrosti da se donose odluke koje "bole" ali su neophodne su jedan od glavnih razloga za spor razvoj drustva.

- Koliko je efikasan parlament kao forum za debatu i pitanja od javnog interesa?

Malo. Demokratija se pretvorila u nesto sto se moze nazvati "partiokratija", glavne odluke se donose na sastancima stranackih vrhova, a parlament sluzi kao "glasacka masina". Opet forma ispred sustine.

elektroničko glasovanje? Da ili ne? I koliko brzo?

Da. Verovatno buducnost. Ali ne tako brzo, na zalost.

Tko je glasao

2. U današnje elektroničko

2. U današnje elektroničko doba, uvođenje "elektroničkog glasovanja" i općenito elektroničkog načina participiranja u procesu donošenja odluka postaje jedna realna mogućnost. Direktna demokracija kroz elektroničko glasovanje? Da ili ne? I koliko brzo?

Stvar predstavlja optimizaciju politickog procesa. Dakle, da. Htjeli mi to ili ne htjeli, nize energetsko stanje je neminovnost.

Koliko brzo? Koliko je potrebno da se probije kriticna masa iliti aktivacijski prag. Tu su pak korisni katalizatori ciju pojavu ne mozemo predvidjeti najpreciznije. Kao i opci drustveni trend koji sam dize energetsko stanje drustva.

Ops. Malo sam previse zabrijo na kemijske reakcije :-D

Nu. Predvidjanja. Uvijek omasim, kao svaki nadobudni optimist. Tako da cu se ovaj put drzati po strani.

Hehe.

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

ima još…danas je 1928

ima još…danas je 1928 Fleming otkrija penicilin, 1890 rođena Agatha Christie, a u Japanu dan našeg blogera Ap-a, tj Dan poštovanja starjih osoba, 608 g Bonifacije IV postao papa, i nu, baš čudno, danas na Dan Demokracije je i Gospa Žalosna…

No, koliko je to obilježavanje doprlo izvan saborskih zidova ?
u narod svašta dopire :
America : ''We have George Bush, Stevie Wonder, Bob Hope and Johnny Cash''
Croatia : ''We have Ivo Sanader, no wonder, no hope and no cash''

Tko je glasao

Zato se zove ovaj

Zato se zove ovaj period:

''Tranzicija''

Triba vrimena i strpljenje za korjenite promjene po tom pitanju..... temelji su još uvijek oni stari.... što ne znaći da se ne može izgraditi nova kuća.... ali ako su temelji i malo labavi.... a definitivno jesu po ovom pitanju... onda je uvijek bolje i njih isčupati.. i krenuti iznova.

Jakob Matovinović - Jakša
volim svoje i poštujem tuđe

Obrisan

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci