Tagovi

Pollitika.com postaje online muzej

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.

Dvadeset i trećeg rujna 2006. godine objavio sam tekst, svojevrsni manifest s kojim je nastala pollitika.com. Od tada do danas je prošlo nešto malo više od jedanaest godina i promatrajući danas statistike vidim da je u tih 11 godina, malo više od 5.650 korisnika kreiralo impresivnih 15.700 objava i gotovo 530.000 komentara.

Ovih 530.000 komentara se možda i ne čini prevelikom brojkom, no nekako sam oduvijek mislio da jedan komentar na pollitici ionako vrijedi kao pojedinačna objava negdje drugdje.

U tih jedanaest godina bilo je ukupno 7.5 milijuna posjeta od cca. 2.3 milijuna posjetitelja. Na samoj pollitici utrošeno je impresivnih 114 godina nečijih života.

Jamstvena kartica - Razmisli! Sjeti se!

U posljednje sam vrijeme čuo primjedbe da je Jamstvena kartica našega Ive Sanadera nestala s interneta. I da se više ne može provjeriti koliko je obećanja naš trenutni/privremeni premijer Ivo Sanader uspio/mogao/stigao ostvariti. Budući da mi se još od prošle predizborne kampanje, kada je naš Ivo ponosno maha s njom, Jamstvena kartica zalijepila za prste, evo je donosim da ju svi vide. I sami provjere ima li što istine u napisima da je odlučna HDZova Vlada RH ispunila sva predizborna obećanja. Ili, jednostavno, nisu imali vremena pa im treba mandat. Ili su samo pokrenuli Hrvatsku, ali u krivom smjeru.

Mra?njaštvo Vedrane Rudan (otvoreno pismo)

Otvoreno pismo Vedrani Rudan
Ovih dana, zamalo godinu i pol od sramnog doga?aja kada ste izrekli na TV NOVA da je «dim nad Auschwitzom vje?an, a dim nad Gazom – pi?kin dim», koji Vas je i koštao radnog mjesta, Vi, Vedrana Rudan, ne samo da ste tu re?enicu, u intervjuu banjalu?kom portalu Press - online (l6.5.20l0.) ozna?ili «najboljom re?enica koju sam u životu napisala» nego ste se, u maniri gorljive antisemitkinje koja iskazuje primitivizam i predrasude, potrudili razraditi vaše antisemitske stavove u tan?ine. Taj ?udni intervju može se vidjeti i na Vašoj oficijelnoj Facebook stranici, gdje ga koristite za promociju Vaše najnovije knjige. Ina?e, prvo što mi pada na pamet, nakon ?itanja intervjua, je pitanje - ne pravim li Vam reklamu za Vas osobno, ili za Vaše knjige? Ne pridajem li Vam ve?e zna?enje nego što je potrebno, mnogi mi kažu – IGNORIRATI… Eto, neki to mogu, moja malenkost ne može.

Mentalne zamke (1) - politi?ki formalizam

Pajac u saboru U mirno izborno nedjeljno jutro, u malom pograni?nom mjestu Postranje s oko 600 bira?a (Župa Dubrova?ka), ujahalo je troje stranaca (u ko?iji s cca 200 upregnutih konja sa „sumnjivim“ žigovima). Glavni ko?ijaš zaustavio je zapregu pokraj grupe lokalnih seljana ljubazno ih zamolivši da ga upute prema mjesnoj školi. Dobro?udni mještani su ga ljubazno otpremili u željenom pravcu, ali su se onda zabezeknuto po?eli me?usobno zagledavati – shvatili su da su upravo doživjeli „bliski susret tre?e vrste“. Naime, nedjeljom u školi nema ni ?aka ni u?itelja ali su se zato tog blagdanskog jutra u njoj održavali izbori, pa je dobrodušnim seljanima postalo jasno da su se upravo susreli s neznancima koje do sada nitko u selu nije vidio pod normalnim okolnostima, (u tom selu ve? vjekovima svatko svakoga zna), a koji su njihovi „duhoviti“ politi?ki sumještani o kojima se u Hrvatskoj posljednje vrijeme toliko pri?a.

Japanski porno film

JEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO NIŠTAJEDNO VELIKO

Kondominij - svjetlo na kraju hrvatsko-slovenskog tunela?

Slovensko-hrvatska trakavica se nastavlja. Iako su vladaju?i u Hrvatskoj – kao i ve?ina medija – proteklih dana prosipali euforiju, rješenje problema nije blizu. Da je Sanader kojim slu?ajem postupio odgovorno prema nacionalnim interesima, te da je nakon objavljivanja Rehnovog plana stao na loptu, te da je u tišini i bez medijske (predizborne) euforije radio na prihva?anju sporazuma i sa slovenske strane, možda bi danas situacija bila druga?ija. No, Sanaderu su još jednom strana?ki prioriteti bili važniji od nacionalnih, a iskazanu koli?inu trijumfalizma, euforije i patroniziranja slovenska javnost – pa time ni politi?ari – nije mogla progutati. No, anyway, ?itav je ovaj sukob izgra?en na neodgovornom nacionalisti?ko-populisti?kom pristupu politi?ara obiju država, i male su šanse da se problem unutar tih istih okvira i riješi. Danas bih ipak htio pisati o ne?emu konstruktivnom, konceptu koji nedostaje i hrvatskoj i slovenskoj politici – win-win rješenju.

Državna matura: ovako izgleda „kada rep maše psom, a ne pas repom“

Državna matura: ovako izgleda „kada rep maše psom, a ne pas repom“

Zakuhalo se oko državne mature.

Ministar prosvjete Jovanović reagira na poplavu kritika koje su Vladi i MZOS-u uputili ogorčeni maturanti i mnogi njihovi profesori, te izbezumljeni roditelji, jer test državne mature iz hrvatskoga jezika ne smatraju objektivnim testom znanja, već „pukim iživljavanjem nad učenicima“.

O testu:
bilo je oko 80 pitanja, te 8 tekstova na koje su se oslanjala neka pitanja. Za sami prijepis rješenja s ispitne knjižice na list za odgovore, učenicima treba barem 10-tak minuta. Kada se sve to uzme u obzir, po pitanju, imali su daleko manje vremena, od 1 minute.
Budući da su još dobili i pjesmu „Oproštaj“ Tina Ujevića, koju treba prevesti da bi je mnogi od učenika razumjeli, ili barem doslovno pročitali, vrijeme za rješavanje i razmišljanje, te povezivanje, bilo je još kraće.

Ministar prosvjete, istaknuo je da će svakako napraviti analizu toga testa, ali za ta pitanja nije nadležan MZOS. Također, on zna, da „mnogi hrvatski učenici ne znaju čitati s razumijevanjem“...

Crna zona hrvatskog interneta... - Vinkovačke kurve !

Prije 15-tak (čak gotovo bliže 20...) godina internet je bio divno mjesto slobodno od raznih bolesti "modernog" svijeta , a ponašanje većine korisnika je bilo na daleko većoj razini nego u stvarnom životu. Vjerovatno je to bio i produkt korisnika interneta koji su u startu bili daleko obrazovaniji i kulturniji ljudi.

Cjenilo se i uvažavalo tuđe mišljenje, a nepodobne stranice su jednostavno izbjegavane ili su bile zastupljene u daleko manjem obimu. Nažalost ubrzo su razni bolesni umovi uvidjeli velike prednosti interneta (hardcore pornografska industrija, vojska, tajne službe, sotonisti, nacionalni i vjerski ekstremisti...) ispred mainstream medija pa je 1996. godine nastala jedna od najperverznijih internet stranica rotten.com koje su promovirale "slobodu".

Hrvatska sakrila leševe Srba iz Pakra?ke poljane

Naslov je citiran iz "Novog lista" od 26. svibnja 2010. godine, a podnaslov glasi : "Sama je vlada u studenome 1995. godine u Pakra?koj poljani ekshumirala i obducirala, a potom bez identifikacije i anonimno, na pravoslavnome groblju u Kukunjevcu, pokopala 19 tijela, koja je 1993. ekshumirala Komisija UN-a". Iznad naslova stoji tekst :"Na pomolu veliki skandal: Krije li Hrvatska država ve? petnaest godina tajnu nestalih u Pakra?koj poljani". Prvi dojam koji se javlja nakon pro?itanog teksta je taj da nitko iz vlade ne može imenom i prezimenom odgovarati za eventualni skandal, jer niti je ?uo, niti je što vidjeo. Leševi se nisu mogli sami pokopati, eksumirati, seliti i ponovo zakopati. Za to je potrebna logistika, mehanizacija, ljudstvo i organizacija. Oni koji su sudjelovali u tome, jesu li moralni i ?asni ljudi, ?ime su kasnije nagra?eni i kako su prošli oni koji su znali za to i nisu u tome htjeli sudjelovati. Povucimo paralelu sa pretvorbom i privatizacijom. Izvršena je sukladno sa tada važe?im zakonskim propisima, jedna od odgovornih osoba je ?ak imenovana za ministra MUP-a, sada je navodno jedan od bogatijih Hrvata, tihi susjed, daleko od o?iju javnosti.

korupcija u pravosuđu

Danas sam slušao na radiju izvješće o tome kako je u Hrvatskoj najkorumpiranije pravosuđe i kako Hrvatska po broju stanovnika ima najveći broj sudaca. Prema tome izvješću prosječan slušatelj bi mogao zaključiti kako suci ništa ne rade te da samo varaju ljude. Kao osoba koja je tri godine radila na sudu u svojstvu sudačkog vježbenika (i to na dva općinska suda) smatram da situacija u pravosuđu zaista je loša ali je ona odraz loše organizacije države, kao i nesposobnosti ili nepostojanja političke volje da se stvari dovedu u red. Jedan od najvećih generatora spisa je upravo sama država čija je uprava zbog svoje loše organiziranosti, tromosti direktno kriva za veliki sudskih sporova. Uzmimo za primjer prekršajne naloge. Većina prigovora na nalog (iako je osoba zaista kriva za prekršaj) se završi na način da postupak padne u zastaru ili se postupak obustavi zbog neke proceduralne greške policije ili prekršajnog suda. Kada postupci ne bi padali u zastaru i kad bi bili dosta skupi, kao i službene osobe bolje obučene, većina kazni bi se platila, a prekršajni sudovi rasteretili ukoliko bi ljudi sami znali da ako su krivi da nema smisla da se izmotavaju jer će u konačnici daleko više platiti. Isto tako treba napomenuti da na sudovima postoji na desetke hiljada predmet koji se odnose na tražbine sa osnova troškova prijevoza, prekovremenih, jubilarnih naknada, smjenskog rada itd. Prosto je nevjerojatno kako ti predmeti uopće završe na sudu iako su državne poduzeća koja su u tim slučajevima tužena već i po tisuću puta prije izgubila na sudu u potpuno istom činjeničnom predmetu. Često u tim slučajevima sudski troškovi i odvjetnički troškovi premašuju utužena potraživanja. Umjesto da se ide prije spora u nagodbu, zatrpavaju se sudovi i još se plaća puno više nego da bi se platilo odmah.

Suvar, Spiljak

Citajuci 45 lines o Spiljku i Suvaru te o Djurekovicu prisjetio sam se nekadasnjeg omladinskog tiska pod imenom Polet. To glasilo Saveza socijalisticke omladine Hrvatske ranih osamdesetih bilo je upravo popriste borbi izmedju Suvara i Spiljka. Spiljak je tada bio u Beogradu na raznim funkcijama a Suvar u Zagrebu kao glavni ideolog SK zaduzen za kulturu. On je preko drugog Stipe koji je tada bio prvo urednik Studentskog lista a zatim predsjednik omladine da bi danas bio u upravi EPH-a rukovodio redakcijom Poleta. Istina je da je Polet bio rasadnik novinarskih i knjizevnih nada te nekolicine ekonomista od kojih je jedan i dekan ekonomskog fakulteta. Da podsjetimo tada je Glavni urednik bio Mladen Babun koji se u postupku tranzicije negdje izgubio i vise nije prisutan u novinarstvu bar ne u onom koje ja pratim. Na mjesto glavnog urednika dosao je kao sef deska u SL-u vec recenom Stipi malom. Pored njega u urednistvu su bili i Jasna Babic, Mate Basic, Branko Cegec, Tomislav Wrus, Edo Popovic, danasnji profesor u Skotskoj koji upravo sprema knjigu o Titu Dejan Jovic i mnogi drugi. Zahvaljujuci mogucnosti dobijanja nekih ekskluzivnih informacija novine su tada obilovale nizom zanimljivih tekstova koji su bili na liniji Suvarove borbe knjigom na knjigu. Jedan od razgovora zbog kojih je Polet imao tada respektabilnu tirazu od oko 80 000 primjeraka uz remitendu manju od 5% bio je s Jakovom Blazevicem koji je iznio neke pikanterije iz nekadasnjih odnosa u drzavi. u nadzornom odboru ili kako se je to zvalo sjedila je tada Stefica Spiljak koja je valjda trebala biti korektiv i cuvar revolucionarne misli.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci