Tagovi

Znanstvenici mogu pomo?i

Ovaj puta ne ?e biti moj dnevnik, nego s izi?itim dopuštenjem autora publiciram njegovo dielom objavljeno pismo u današnjem "Vjesniku", jerbo su tamo izpustili najvažnije (ovdje u sivilu). Na pollitika.com (ups! com...mercial?), jerbo je publika odli?na, inteligentna i agilna.:

Znanstvenici mogu pomo?i
Me?u brojnim teku?im raspravama je i ona mogu li znanost i tehnologija i kako pomo?i pri izlasku Hrvatske iz krize? Autorov je odgovor jednostavan - mogu, ali srednjoro?no i dugoro?no.
Dio krize je uvezen. Me?utim, dio krize je strukturne prirode. Sada dolazi na naplatu najmanje ?etvrt stolje?a deindustrijalizacije. Hrvatska nema dovoljno, prije svega izvoznih proizvoda i, što je još gore, nema dovoljno stru?njaka svih razina za promjenu stanja. Posebno u industrijskim institutima.
Pokušat ?e se sažeti promišljanja koja su javno predo?ena prvi put pod nazivom »Vrhunski kadrovi i za - proizvodnju« (»Danas«, 23. prosinca 1986.). U kontekstu suvremenih rasprava treba spomenuti i tekst: »Kad ne ?uju oni koji bi trebali, ne ?udi da je i ovaj put poticaj za proizvodnju došao od Predsjednika države« (»Vjesnik«, 21. studenoga 2000.).
Prvi zaklju?ak je - Hrvatska treba množinsko gospodarstvo u kojem bi industrija trebala stvarati 25 do 30 posto bruto doma?eg proizvoda. Pretežno s izvozno orijentiranim proizvodima više dodane vrijednosti. Proizvodnja nije samo industrija i obrt, nego i poljoprivreda, šumarstvo s vodoprivredom, industrija, gra?evinarstvo i promet. Dio je uspješan, ali dio navedenih proizvodnih podru?ja nije.
Što mogu znanstvenici? Dio znanstvenih potencijala treba odvojiti za vrhunski znanstveni doprinos znanosti koji ?e se baviti otkri?ima, pa ?ak i onima koji nikada ne?e rezultirati nekim konkretnim rezultatom. Ostali bi se trebali pozabaviti s nacionalnim strateškim ciljevima. Osobito biotehni?ke i tehni?ke znanosti, i to pretvaranjem otkri?a i izuma u proizvode više dodane vrijednosti. To treba posebno poticati, pa patent mora vrijediti bitno više nego radovi u referentnim privatnim komercijalnim bazama podataka. A ne da bude obrnuto. To je vrlo težak zadatak u zemlji u kojoj ra?unalno osposobljena Ai izra?unava tko može doktorirati ili biti unaprije?en u više znanstveno znanje (»Vjesnik«, 2. rujna 2009.).
Što Hrvatska može proizvoditi, ?esto je pitanje. Smatram da nije pravi izbor odre?ivanje najvažnijih ciljeva odozgo. Ve? su se naglašavale kao važna podru?ja informatika, nanotehnika, robotika... Bez ve?eg uspjeha, jer je takav pristup pogrešan. Treba tražiti niše, ali sustavno, a ne nasiljem uglednika.
Stoga je pred više od dvije godine predloženo održavanje skupa na kojem bi se sustavno analiziralo sve tehnike - od zeta tehnike (10exp21) do zeptotehnike (10exp-21) s ciljem pronalaženja upravo takvih niša s ciljem odre?ivanja prioriteta od nacionalne važnosti. Oni se ne moraju podudarati s onim što zanima Europu ili svijet. Nažalost, uzaludno.
Postoje organizacije, po broju zaposlenih sasvim dovoljno velike, koje bi morale na temelju takvih analiza predlagati rješenja. Ali nemaju kadrove sposobne za takve prognoze. A mi ne trebamo samo prenošenje onoga što treba Europi, nego što mi možemo ostvariti sami kako bismo došli do pojedinih proizvoda.
Hrvatska se mora odlu?iti. Ho?e li se obnoviti industrijska proizvodnja, a to uklju?uje i obrtni?ku, ili industrija nema mjesto u nacionalnom gospodarstvu.
Tko mora donijeti politi?ku odluku o takvoj orijentaciji? Isklju?ivo Vlada. Zato bi predsjednica Vlade trebala u što kra?em roku pozvati biotehni?are i tehni?are koji ?e joj mo?i kazati što bi zna?ila reindustrijalizacija Hrvatske. Sigurno ne pisanje radova za komercijalne podatkare, koje na tome ostvaruju ve? i ekstraprofit, ve? uklju?ivanje u reindustrijalizaciju i ostale sastavnice proizvodnje. To nažalost nije ni jednostavan ni brz izlaz iz krize. Ali ga se mora jasno odrediti. Da ili ne.
U protivnom vrijedit ?e ocjena da Hrvatskoj iz nove, dodatne proizvodnje i izvoza nema tko da vrati sve dospjele vanjske dugove.

Hrvatski znanstvenici mogu pomo?i, ali moraju se stvoriti pretpostavke da im se taj rad odgovaraju?e vrednuje za napredovanja.
Igor ?ati?, umirovljeni sveu?ilišni profesor, Zagreb

Komentari

Prvo treba pokrenuti

Prvo treba pokrenuti ekonomsku znanost umjesto ekonomske manipulacije pomoću politikanskog marketinga.Kada se stvore makroekonomski uvjeti za izvoz i to za postojeće industrijske grane i poljeprivreduz,tj. za stvaranje novih vrijednost putem HNB i vjeća ekonomskih stručnjaka,znanost bi trebala biti predvodnica.Ako nam je orjentacija uvoz:onda se razvija samo znanost o marketingu,a ostali znanstvenici su osuđeni na nevrednovanje svog rada ili odlaska u one sredine gdje se drži do razvoja proizvodnje.Što je do sada učinjeno na tom planu?Ništa.Samo lažu i to neusaglašeno.Šuki i Kosorica imaju plan glumiti da imaju dovoljno čepova za rupe u koje navire voda dok barka tone.A Rohatinski kaže da je i rezervne čepove već pogubio pokraj njih samo ne želi reći direktno da se ne zamjeri gospodi,već se igra pantomime.A kao nije znao sve ove godine da će takvom politikom pogubiti i svoje i posuđene čepove!?

Tko je glasao

@mrak Bez obzira na

@mrak
Bez obzira na suglasnost autora objavljenog teksta(Igor Čatić) zanima me o kakvoj originalnosti dnevnika je riječ?? U pravilima stoji da se iz tuđeg teksta može uzeti nekoliko paragrafa, a ne kompletan tekst, objavljen u nekim novinama!
Molim odgovor ili još bolje, postupiti po pravilima!Leoboldek ih je frapantno prekršio!
Danimir

Danimir

Tko je glasao

Nedočitani

Nedočitani zlonamjernjakoviću @Danimire
Napisao sam bio zašto objavljujem ovdje, jerbo text nije u cielosti objavljen u Vjesniku, a autor mišljaše kako je upravo to najbitnije izbačeno (koje sam označio) nije objavljeno, a da bi ljudi imali kontext - znali uobće o čemu se radi... pokazao sam i "ostatak" texta. "Originalnost dnevnika" se, dakle, sastoji u tomu što čitateljima Vijesnika ostade skrivenim, a pollitičarima ne.

Inače, Danimire, stvarno si upadljiv svojim cinkanjem i zazivanjem cenzure. Olabavi se.

*****************************signature***************************
Povratak neovistnosti državi Hrvatskoj velepobjedom u obrani
od srbske fašo-komunističke agresije 1991.-1995.

Tko je glasao

@MRAK, Ako malo bolje

@MRAK,
Ako malo bolje pogledamo, ovdje na pollitika.com ima korisnika koji pisu na svojim privatnim blogovima ili za neke druge medije i onda ono od onuda kopiraju 1:1 ovdje ili obrnuto. A kaj sada sa takvim korisnicima, idemo njih tuziti kao onoga maloga iz Vukovara??? Portal pollitika.com ima svoju popularnost vecim dijelom samo zato kaj se ovdje "kopiraju" bas takve vijesti... Danimire, probudi se!!!

@Leoboldek,
ako te pocnu banirati ili ti brisati clanke/vijesti, jednostavno se logiras pod drugim imenom. Drugi puta otvoris samo za posebne vijesti posebne korisnicke racune. Za ovu vijest si mogel otvoriti usera koje se zove isto kao autor izvorne vijesti! Nisi a i neces biti jedini koji to bude napravil!
:-) :-) :-)

HRVATI.COM - Podržavamo kandidaturu Vesne Škare Ožbolt za mjesto kandidata predsjednice Republike Hrvatske na izborima: www.vesna.hrvati.com

________________________________________________________
HRVATI.COM - Podržavamo kandidaturu Vesne Škare Ožbolt za mjesto kandidata predsjednice Republike Hrvatske na izborima: http://hrvati.com/modules/news/article.php?storyid=1386

Tko je glasao

na pollitici je dozvoljeno

na pollitici je dozvoljeno cross post-anje, dakle nije problem da objaviš tekst na svome blogu i ovdje
fora je naravno u tome da tekst mora biti tvoj

Tko je glasao

Ma koji znanstvenici,o čemu

Ma koji znanstvenici,o čemu vi pričate? Studenti studiraju na dobrim sveučilištoma u svijetu,ne vraćaju se, rade po instututima i pomažu drugima da dobiju Nobelove nagrade! Pamet iz Hrvatske je protjerana ratom, poslije 1995. tuđmanizmom, zatim sanaderizmom..Pa kod nas tajkuni imaju osnovno i srednje obrazovanje ali, su jamili kad je trebalo jamiti.. Takvim ljudma su stručnjaci neprijatelji, znanstvena istraživanja gubitak novca.. Kerum se hvali da uopće ne čita knjige!
Naša domaća znanost je na repu svjetskih zbivanja!
Hrvatska znanost ne postoji, ako postoji, spava! Ima gradića gdje nema doktora znanosti, tek koji magistar znanosti i radi na pogrešnom mjestu...
I koja znanost kada kada ovaj tekst piše čovjek leo b. koji ne priznaje dosege hrvatskog jezikoslovlja koje znanstveno dokazuje da je "korienski" pravopis negativno politički obojen (kompromitiran ustašlukom!!) i komplicira pisanje i govorenje! On je odbačen od ozbiljnih znanstvenih glava ali lea briga za to... Proturječno pisan dnevnik!

Danimir

Tko je glasao

Veliki plus dnevniku uz

Veliki plus dnevniku uz napomenu potrebe većeg angažiranja javnosti po tom pitanju. U razgovoru sa kolegom istaknuta je važnost sudjelovanja ne čistih znanstvenika u riješavanju tekućih problema gospodarstva, već njihovih pandana, inženjera istraživača što nažalost zbog deficita male države nismo u stanju. (odgovor na zajedljivi komentar korisnika o "suhoparnim člancima").

U prilog tome država bi trebala poticati osnivanja privatnih inženjerskih instituta za usluge tehničkog "know how" riješenja. Tipa optimizacija radnoga ili industrijskog procesa. Suradnja sa industrijskim "divovima" (oni što su to ostali), manjim obrtnicima ili obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj u svrhu unaprijeđenja tehničkih karakteristika proizvoda i produktivnosti. Naravno treba uzeti u obzir da su riješenja srednje dugoročna kao što je navedeno u članku čime je otežana kontrola kvalitete obavljenoga posla.

Gore navedeno su poprilično jednostavne konstrukcije i zaključci, ali samo poticanje akademske rasprave po tome pitanju može voditi u pravom smjeru.

PS Poticanje države je nužno u pogledu opreme, subvencija manjim gospodarskim subjektima za korištenje navedene usluge (što već MINGORP i radi) te subvencija plaće na određeni fiksni period.

Tko je glasao

ma zamisli da se skupi

ma zamisli da se skupi ekipica pa onako iz zezancije, eto da malo zakuhamo, složi projekt recimo za poljoprivredno gospodarstvo.
jer seljak u ovoj zemlji bi trebao uz agronomiju-veterinu znati i pravo, ekonomiju, marketing i informatiku....
znači, složimo fini projektić, HGK padne na guzi... i zaista prodamo hrvatsko, i zbilja ljude krene pa se i drugi uključe i sve pet dok se lešinari ne skupe i ne bace oko, pa izredaju sve institucije pravne države koje tad zbilja odrade posao i ništa ih u tome ne smeta....
ma lijepo je izgledalo ali sam zbilja prestara da vjerujem u bajke.
pitanje za milijon dolara: koliko smiješ uspjeti dok ti pravna država ne sjedne na mozak?

Tko je glasao

odgovor na milijun dollara

odgovor na milijun dollara pitanje:
$ 1.- manje (prije) nego ti "reketari"* sjednu na uspjeh.

__________________________
* "obicna" mafia, ne drzavna

*****************************signature***************************
Povratak neovistnosti državi Hrvatskoj velepobjedom u obrani
od srbske fašo-komunističke agresije 1991.-1995.

Tko je glasao

Je li pravo banaka na

Je li pravo banaka na držanje samo djelomičnih rezervi u odnosu na položene depozite u stvari krivotvorenje novca?

Bankarstvo djelomične rezerve (fractional reserve banking) je možda misterija, no legenda i pionir rock muzike Buddy Holly je svima otključao bravu razumijevanja sustava kroz pjesmu "That'll be the day that i die".

U svojoj knjizi "Misterija Bankarstva", ekonomist i matematičar Murray Rothbard izričito navodi da je ova bankarska praksa prevara.

Knjiga "Misterija Bankarstva" je objavljena 1983 godine i gotovo odmah povučena iz tiska.

Ovu knjigu ne upotrebljavaju i o njoj ne raspravljaju na niti jednom sveučilištu.

U njoj, Rothbard kristalno jasno objašnjava zašto je djelomična rezerva bankarska prevara.

To je razlog zašto nijedan profesor ne dijeli ili ne čita ovu knjigu svojim razredima.

Moderni ekonomisti rijetko raspravljaju o krivotvorenju novca zato što znaju da bi bistriji studenti mogli neke stvari analitički povezati.

Studenti bi onda došli u iskušenje da zaključe o čemu se tu uistinu i zapravo radi, te bi sigurno proglasili bankarstvo djelomičnih rezervi oblikom krivotvorenja novca...

Bankarstvo djelomične rezerve dovodi do sljepila, a centralno bankarstvo samo ubrzava taj proces.

Bilo koje gospodarstvo, bilo koja ekonomija koja se temelji na bankarstvu djelomične pričuve plovi djelomično osljepljena.

To slijepilo postaje potpuno kada središnja banka uzme pod suknju, zaštiti i spasi velike komercijalne banke koje se smatraju previše velikim da bi propale.

Bankarstvo djelomične rezerve je potpuno nepošteno i predstavlja prevaru.

Ono je temelj moderne ekonomije uz pomoć medija, obrazovnih institucija i cijelog ostalog niza karika u lancu zaduženih za iskrivljavanje informacija i znanja.

Opširnije:

Depozit I Kredit: Djelomična Rezerva Je Bankarska Prevara

.

Tko je glasao

Iskristalizirao sam nesto

Iskristalizirao sam nesto radikalniji sustav.
Smatram da je problem sto se strucni i sposobni relativno jednostavno uhljebe i onda poprosjece i pomire sa situacijom.
Smatram da bi za jedan stvarni uzlet trebalo prije svega "zagorcati" zivot onima u znanstvenom smislu najsposobnijima i najstrucnijima kako bi se trgli iz uhljebljenosti i prosjeka te se uhljebili i ugradili u sustav preko svog velebnog djela.
Smatram da za to velebno doista ima knadidata, ali nema stvarnog poticaja jer je jednostavnije sve drugo (publicirati suhoparne radove), a alturizam nije dostatan.

Tko je glasao

Treba tražiti niše, ali

Treba tražiti niše, ali sustavno, a ne nasiljem uglednika.

Ovo je točno ali to je pitanje svakog poduzetnika.

S druge strane država treba osigurati uvjete a ona trenutno samo proizvodi penzionere i nabildava administraciju. A u tom slučaju tu svu socijalu treba netko platiti pa nema novaca za školovanje, osiguravanje jeftinijeg rada, niske poreze i sve ono što potiče gospodarstvo itd...

Tko je glasao

meni je ovo najbolje: "Stoga

meni je ovo najbolje:

"Stoga je pred više od dvije godine predloženo održavanje skupa na kojem bi se sustavno analiziralo sve tehnike - od zeta tehnike (10exp21) do zeptotehnike (10exp-21) s ciljem pronalaženja upravo takvih niša s ciljem određivanja prioriteta od nacionalne važnosti. Oni se ne moraju podudarati s onim što zanima Europu ili svijet. Nažalost, uzaludno."

*****************************signature***************************
Povratak neovistnosti državi Hrvatskoj velepobjedom u obrani
od srbske fašo-komunističke agresije 1991.-1995.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Čuli ste da je rečeno: Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja… od Zoran Oštrić komentara 11
  2. Saborsko istražno povjerenstvo, kako ga osnovati i onemogućiti mu rad od Feniks komentara 1
  3. preživljavanje u civilizacijskom sistemu od aluzija komentara 0
  4. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  5. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 1
  6. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  7. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  8. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  9. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  10. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  11. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  12. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  13. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  14. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 84
  15. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  16. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  17. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  18. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  20. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  21. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  22. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  23. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  24. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  25. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 30

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived