Tagovi

Znanost i politika klimatskih promjena

Nedavno se na pollitika.com pojavio članak Religija globalnoga zatopljenja. Autor se poziva na neke "klimatske skeptike" koji poriču realnost zaključaka do kojih je velika većina klimatologa u svijetu, okupljenih u Međunarodnoj poroti za klimatske promjene (IPCC), došla u tri svoja skupna izvješća objavljena tijekom posljednjeg desetljeća. U diskusiji o tome prepliću se neka ključna pitanja kako znanosti (ljudske aktivnosti koju smatram čudesnom, koju gotovo religijski poštujem i divim joj se - ali kao filozof sagledavam njene granice) tako i politike, odnosno demokracije.

Jedan od "klimatskih skeptika" među ekspertima u Hrvatskoj je prof.dr.sc. Ognjen Bonnacci, autor kojeg inače izvanredno cijenim. Posljednjih je godina u časopisu "Hrvatska vodoprivreda" objavio na tu temu niz članaka (uostalom, redom vrlo zanimljivih i informativnih.) Skeptici su među klimatolozima u svijetu mala manjina, ali njihovo je prisustvo vrijedno i neizbježan je dio znanstvenog pogona, uspostavljenog od misaone revolucije oko godine 1.600 (Descartes, Galileo idr.), koji se pokazao toliko uspješnim u napretku ljudskih saznanja da ga mislioci i istraživači ranijih vremena, osim par fantasta poput Francisa Bacona, nisu ni približno mogli zamisliti. Svaka nova ideja, koja se u znanosti pojavi, podvrgava se žestokim, nemilosrdnim napadima - toliko žešćim, koliko je ideja prodornija i dalekosežnija. Kod laika to ponekad izaziva dojam o "dogmatizmu" znanosti; međutim to je dio procesa provjere. Većina novih ideja, velika većina, po prirodi stvari je pogrešna. Ona pak koja nemilosrdna osporavanja preživi - s visokim stupnjem vjerovatnoće jest ispravna. S teorijom o globalnom zatopljenju upravo se to dogodilo.

Za sve nas ostale, laike koji ne možemo sudjelovati u raspravi eksperata, važno je razumjeti koje se rasprave tiču nas svih - kada se radi o političkom pitanju (u izvornom, časnom smislu riječi "politika", smislu koji moramo obnoviti: ono što se tiče "polisa", tj. ljudske zajednice - svakoga; ono, o čemu bi svaki član demosa morao biti upućen i osposobljen da sudjeluje u demokratskom donošenju političkih odluka). Moramo nastojati doprijeti do nivoa "upućenog laika", da bismo znali ocijeniti ono, što nam eksperti govore, i iz toga izvući zaključke i poduprijeti potrebne odluke (i onda pokrenuti političku akciju, odnosno natjerati političare da potrebne odluke donesu). Riječ je o načelima, ne o tehničkim detaljima - a tu svatko ima jednako pravo glasa.

Kada se o klimatskim promjenama radi, kao i o svim drugim prjetnjama za zdravlje ljudi i okoliša, riječ je o izboru između dva suprotstavljena načela u donošenju politika (policy, za razliku od politics - velika je nevolja, da ta razlika u hrvatskom jeziku ne postoji, pa onda često čak i građani i iskusni aktivisti, koji se evidento bave politikom u gore navedenom časnom smislu, dakle diskusije o "politikama", padaju na foru "neću politiku u svoju butigu!", odnosno "nemojmo politizirati!" u smislu - prepustimo to našim finim i pametnim političarima da odlučuju kroz svoje dnevne igrice moći i vlasti, nije to za nas obične bedake - a upravo političari, zbog svoje ukorijenjenosti u dnevne igrice i neposredne interese, od svih su ljudi najmanje sposobni da o "politikama" raspravljaju! Jedini način, da ih natjeramo da razmišljaju globalno i dugoročno, jest da ih svakodnevno tučemo batinom po glavi). To je tema žestokih političkih diskusija posljednjih desetljeća, otkad su znanstvenici počeli shvaćati isprepletenost, dalekosežnost i veličinu ekoloških problema (preokret je donijela diskusija o problemu DDT-a 1960-ih godina). Diskusija koja se vodila i vodi i na najvišem nivou međunarodne politike, jedan je od trajnih žestokih sporenja Europske unije i SAD (koji sada, nadajmo se, završava pobjedom prve).

U tom smislu, pregledavajući svoje bilješke uz literaturu o klimatskim promjenama, spominjem Bonaccija; privukla me jedna njegova rečenica iz članka objavljenog u časopisu "Hrvatska vodoprivreda" ožujka 2007.. On piše kako postoje još neka otvorena pitanja u znanosti zbog kojih pouzdane zaključke o klimatskim promjenama nije moguće donijeti (to je diskusija o onome što jest na razini eksperata) te zatim zaključuje: »Potrebno je pričekati određeno vrijeme da se sakupe i analiziraju brojni podaci te da se prvo donesu pravi zaključci, a potom poduzmu i odgovarajuće mjere.«

Ovaj zaključak, međutim, gdje se govori ne o onome što jest, nego o onome što treba ("potrebno je") činiti, izlazi iz domene eksperata - koji proučavaju stvarnost, ono što "jest", ne ono što "treba". Što treba činiti političko je pitanje, dakle tiče se svih nas građana, kao demosa (ili "publike", pa zato "republika"), podjednako! (Filozofski analitičari, kao posebna skupina eksperata, diskutiraju o korištenju operatora "traba", ali osnovno načelo postavio je, na počecima znanstvene revolucije koju gore spomenuh, veliki David Hume: iz onoga što jest nikada se i nikako ne može zaključivati o onome što treba biti.) Nije to nikakvo "filozofiranje" (u svakodnevnom pejorativnom smislu tog pojma), nego praktično policy pitanje o kriterijima za donošenje odluka o tome što treba činiti.

Bonacci prvo kaže kako ne postoji apsolutno siguran dokaz da su klimatske promjene realnost i da je ljudski uticaj na njih realnost. A to je posve točno - u znanosti, načelno, nikada ne postoji ona apsolutna sigurnost za koju nam jedino religija može tvrditi da ju nudi (a onda je to stvar vjere a ne razuma). Sve je, uvijek, u načelu podvrgnuto stalnom preispitivanju (pa se onda ljudima, koji žude za sigurnošću religijskoga tipa, bilo da se radi o kršćanstvu ili dijalektičkom materijalizmu idr., čini da u znanosti vide samo zbrku i proizvoljnost). O tome se razvila izvanredno zanimljiva diskusija u filozofiji znanosti 20. stoljeća (središnja imena K. R. Popper i T. Kuhn).

Policy pitanje jest: da li za donošenje odluka o poduzimanju određenih mjera trebamo prvo čekati da nam eksperti plasiraju "prave zaključke" (za što se zalaže Bonacci) ili pak treba djelovati prije, na osnovu uvida o postojećoj opasnosti (princip predostrožnosti, precautionary principle)? Kao što, recimo, za svaki dan imamo u pripravi vatrogasnu postrojbu, iako nije dokazano da će bilo kojeg dana neki požar stvarno izbiti.

Čak i ako postoji određena, makar mala, mogućnost da su znastvenici iz IPCC u krivu, sagledive štetne posljedice su tako velike da moramo poduzeti određene mjere već danas, na osnovu (visoke) vjerojatnosti, makar i ne bilo apsolutne sigurnosti. Moramo potrošiti nešto novca na spriječavanje klimatskih promjena, kao što trošimo novac na vatrogasce (i sasvim smo zadovoljni ako oni faktički nemaju posla, jer smo preduzeli druge preventivne mjere protiv požara, ili naprosto imamo sreće). Pogotovo što se tim investicijama istovremeno otvaraju radna mjesta, smanjuje ovisnost o potrošnji fosilnih goriva, potiče tehnološki razvoj itd..

Idu te dileme i znatno dalje, ulazeći u srž diskusija o tome kako mi ljudi organiziramo svoj zajednički život na planetu Zemlji. Listajući svoje bilješke, podsjećam se i članka Roberta U Ayresa "How Economists Have Misjudged Global Warming", objavljenom 2001. godine u časopisu "World Watch". On zaključuje o diskusijama o "politikama": "Glavna arena bitke za budućnost planeta nije u procjeni izvještaja IPCC, nego u provjeri pretpostavki na kojima leži vladajuća ekonomska ideologija." Tako je diskusija o klimatskim promjenama (i treba li trošiti novac za mjere predostrožosti u očuvanju zdravlja planete) povezana i sa diskusijom o globalnoj ekonomskoj krizi (i treba li trošiti novac za očuvanje "zdravlja" globalnog financijskog tj. novčarskog sustava). Ali o tome više nekom drugom prilikom.

Za one koje zanima tema globalnog zatopljenja: jedan odličan prikaz cijele problematike, na deset stranica s puno ilustracija, objavljen je u časopisu Majstor br. 12/2006. (Naslov je "Globalno zatopljenje: Potvrđena prijetnja.) Kako je urednik "Majstora" Tomislav Toth član Zelene liste, imamo 20-ak primjeraka tog broja iz remitende u uredu Ako nekoga zanima, neka se javi meni na emajl zoranostric@gmail.com pa ćemo vam poslati poštom.

Komentari

Zanimljiv je tvoj stav, nisi

Zanimljiv je tvoj stav, nisi znanstvenik, ali pišeš o znanstvenim temama, nisi nominalno političar, ali se nominalno ponašaš kao da jesi što je tipično za tvoj forumski habitus,a što se tiče teme, čim je se uhvatio jedan bivši američki podpredsjetnik onda je postala in, i o njoj svi razglabaju, od baka na tržnici do ozbiljnih okruglih stolova na kojima se skupljaju znanstvenici skupljeni zbrda zdola. Kontroverzna znanstvena izvješća se nastoje uobličiti u smislene znanstvene teorije, no svi se slažu u jednome; nitko ne zna sa sigurnošću uzroke zbog kojih dolazi do tiltova u klimatskom ponašanju. Jedina sigurna stvar su promjene klime, koje su se kroz stoljeća mijenjale u ranom srednjem vijeku, koji je usput govoreći bio puno topliji od sadašnjeg doba (bez industrije), pa do mini ledenog doba u 16-17 stoljeću kada je Temza redovito zaleđivala.
Danas izašao članak u Jutarnjem da je Steven Chu, http://en.wikipedia.org/wiki/Steven_Chu , inače ministar energetike zemlje koja zagađuje ne samo zemlju već Sunčev sustav, otkrio da će globalno zagrijavanje, ako se nastavi ovim tempom otvoriti uskoro Pandorinu kutiju tundri, koje će nakon zatopljenja ispustiti viša CO2 iz permafrosta nego sve ono što je ispustio čovjek svojim radom.
Doduše, obzirom na funkciju koju obnaša rekao bih čuvaj se Danajaca...zaboravio je dodati da vulkani, oceani i šume proizvedu milijune puta više nesretnog uglj. dioksida nego sve tvornice na zemlji. A ono što je najvažnije zaboravio dodati je to da je CO2 samo jedan od stakleničkih plinova i da je on znatno slabiji od vodene pare koja je najjači staklenički plin; možemo li zaustaviti proizvodnju vodene pare? Čisto sumnjam.
Sa druge strane Goreov dokumentarac, baziran na rezultatima istraživanja količina CO2 u arktičkom ledu kroz stoljeća je pokazao da je veza između količine CO2 i temperature uzročno-posljedična; zaboravivši da je zaključak možda obratan, da je količina CO2 vezana za temperaturu, a ne da ga uzrokuje.
No komparativna istraživanja su pokazala da je temperatura puno više vezana za aktivnost sunca, obrnuto proporcionalna količini svemirskog zračenja. Kako posljednje vijesti iznose Sunce ulazi u fazu najslabije aktivnosti posljednjih godina, snaga solarnog vjetra je oslabila najviše u posljednjih 50 godina inducirajući možda obratno, novo ledeno doba i niz drugih posljedica poput povećanja svemirske radijacije, odnosno povećanje naoblake čije je stvaranje vezano uz svemirsko zračenje-dakle upravo obratno od vladajuće Dogme o globalnom zatopljenju.
Onako kako se ponašamo prema prirodnim resursima, i općenito ostalim oblicima života, ljudski rod i ne zaslužuje bolje od Venere, 200 atmosfera na površini i kiše od sumporne kiseline. Od malih nogu ljudski rod se odnosi prema prirodi kao prema smetlištu i velikoj samoposluzi iz koje samo uzima a ništa ne daje; stvari polako dolaze na naplatu ljudskoj destruktivnoj prirodi, a siroti CO2 je vjerojatno tome najmanji krivac...
Za vrijeme Busha starijega fondovi koji financiraju meteorološka istraživanja su skočili sa 160mil $ na 2 mrld $, pod izgovorom istraživanja globalnog zagrijavanja....Opet polako dolazimo od naivnih znastvenih teorija do politčara...fondova...novca...profita...radnih mjesta...glasača....
A propali marksisti, probisvjeti svih boja, snobovi i tobožnji revolucionari u nedostatku originalnijih teorija su se mogli ujediniti pod novom zelenom zastavom obožavajući novo Zlatno tele - ekologiju.

Tko je glasao

Ekologija ne može biti

Ekologija ne može biti usporediva sa totemizmom, jer je ekologija jedan od osnova održanja života, a kroz život je opisana prisutnost Savršenstva koje održava prostor i vrijeme.
Sa ograničenošću čovjek se svrstava u biće u kojem ima manje Savršenstva od stvarne prisutnosti u drugim oblicima života.
biljnji i životinjski svijet iako nema tu mogućnost da uvjetuje promjene kao ljudska vrsta ipak obavlja svoju zadaću i ostaje smisao postojanja.
Čovjek svojim destruktivnim ponašanjem dovodi smisao postojanja u pitanje.

Tko je glasao

Taj problem s otapanjem

Taj problem s otapanjem permafrosta u tundrama poznat je već više godina. To što si ti sad o tome čuo ili o klimatskim promjenama uopće zahvaljujući Alu Goreu, ne znači da neki od nas ne pratimo temu već dugo. Tvoje političke predrasude su prazne floskule. Recimo da se "propali marksisti itd." sada bave time, kao i funkcionari američke vlade - ok, pa što? Dobro je činiti dobro, čak i kad motivi nisu dobri!

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Ljudi bliski meni su

Ljudi bliski meni su prilično aktivni na http://crometeo.net/site/index.php forumu, tako da me dave sa klimatologijom godinama, spomenuh Gorea jer je najveći dio ljudi asocira pojam "klimatskih promjena" upravo uz taj dokumentarac. Obzirom da mi je jedan od hobbyja planinarenje itekako sam vezan uz klimu, i percipiram osobno bez Alove pomoći da se nešto poprilično mijenja; no vezivati te promjene (i od toga napraviti bussines) uz plin koji (Carbon dioxide in earth's atmosphere is considered a trace gas currently occurring at an average concentration of about 385 parts per million by volume or 582 parts per million by mass), otprilike kao da optužimo krdo slonova u Serengetiju za nedavni potres u Aquilli. Jedna jedina erupcija vulkana izbacit će u atmosferu toliko CO2 da bi čovječanstvo moglo ložiti stoljećima sve raspoložive resurse. Inače, podržavam sve pozitivno, samo bez manipulacije.

Tko je glasao

robot: bez uvrede nadam se,

robot: bez uvrede nadam se, ali zaprepašćuje me kako se neki ljudi ubacuju u složenu znanstvenu problematiku s tvrdnjama koje nemaju veze s vezom. Tako je tvrdnja:

Jedna jedina erupcija vulkana izbacit će u atmosferu toliko CO2 da bi čovječanstvo moglo ložiti stoljećima sve raspoložive resurse. besmislica, a još je manje smisleno ono gore, kad vrhunskom stručnjaku zamjeraš:
A ono što je najvažnije zaboravio dodati je to da je CO2 samo jedan od stakleničkih plinova kao da postoji mogućnost da on to ne zna! I za druge stakleničke plinove, naravno, postoje mjere smanjivanja emisija i sve se računa zajedno.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Zorane, ponavljam bit stvari

Zorane, ponavljam bit stvari je da je
1) CO2 minorni sastojak atmosfere (99% atmosfere čine dušik i kisik, a ostalih 1% se odnosi na vodu, metan, ozon, plemenite plinove i famozni CO2)
http://en.wikipedia.org/wiki/Carbon_dioxide_in_the_Earth%27s_atmosphere

The 0.03% CO2 content of the atmosphere is minimal and has less impact and is lower in volume than, for example, methane given off by termites (who outweigh humans by 30x).

Zorane, a što reći na ove podatke:
http://www.geocraft.com/WVFossils/Carboniferous_climate.html
"
There has historically been much more CO2 in our atmosphere than exists today. For example, during the Jurassic Period (200 mya), average CO2 concentrations were about 1800 ppm or about 4.7 times higher than today. The highest concentrations of CO2 during all of the Paleozoic Era occurred during the Cambrian Period, nearly 7000 ppm -- about 18 times higher than today.
-I svakako najveći rekorder po količini je Ordovicij, "With CO2 levels as much as 20 times higher than today, the late Ordovician period (460-440 million years ago)
"
Kako to "znanstveno prokomentirati";
Razumije se da to ne mora biti konačni dokaz da CO2 ne utječe na klimu, no ne smije se isključiti.

2) Svi se slažu da je od svih stakleničkih plinova vodena para najutjecajnija samo se ne slažu u postotcima (neki drže da je od 95%-76%, do tvrdnji da je samo samo 25%) , a svi ostali, uključujući taj minimalni dio CO2, i od tog minimalnog dijela CO2 u atmosferi dio proizvode ljudi. Pa što?
Moja greška je što sam krivo naveo vulkane umjesto oceana kao izvora ugljičnog dioksida, ne dodavši da vulkanske erupcije imaju dalekosežne posljedice ubacujući u atmosferu stakleničku komponentu plinova, a ne samo CO2, premda realno dovode do globalnog pada temperatura (Pinatubo).
"
The Earth's oceans contain a huge amount of carbon dioxide in the form of bicarbonate and carbonate ions — much more than the amount in the atmosphere. The bicarbonate is produced in reactions between rock, water, and carbon dioxide. One example is the dissolution of calcium carbonate..

-Kako objasniti Globalno zatopljenje u Srednjem vijeku, koje nema apsolutno nikakve veze sa veličinom CO2, ili nasuprot toga kasnije mini ledeno doba?
http://en.wikipedia.org/wiki/Medieval_Warm_Period
http://www.green-agenda.com/greenland.html )
Obratiti pažnju na onaj crveni brijeg prosječne temperature u srednjem vijeku na drugom linku.

"

The elimination of all U.S. gasoline powered vehicles would reduce worldwide “greenhouse” emissions by less than 0.2%.” What would be the effect on global mean temperatures?
Satellite data taken over the past 25 years indicate no surface or atmospheric warming (pogotovu nema povećanja temperature u troposferi, kako je predviđa teorija stakleničkih plinova, već se upravo obratno smanjuje). If anything there has been a very slight cooling, on the order of 0.01 degree Centigrade.
Dakle, ono što sam ja mislio reći da je tvrdnja da je CO2 utjecajan na atmosferska zbivanja prilično nategnuta od strane znanstvenih krugova financiranih od strane određenih vlada kojima je to interes; ono o čemu se oboje slažemo je u tome da je zemaljska klima vrlo složen mehanizam; tvoj post je naizgled balansiran, racionalan i znanstven, no u konačnici nije daleko od Goreovog pseudoznanstvenog dokumentarca koji se također bazira na znanstvenim podatcima-ali selektiranim.
I ne mogu da se ne osvrnem na tvrdnju
"
I za druge stakleničke plinove, naravno, postoje mjere smanjivanja emisija i sve se računa zajedno.
"
(Hm, jako će mjerama pomoći smanjenje oblaka na zemlji)
Da zaključim, dakle nisam znanstvenik, no to me ne smeta da ne pratim znanost, koliko mi vrijeme dozvoljava; izvori su nam isti, intenet i ostali masovni mediji, koji obojica to znamo nisu uvijek najobjektivniji. Nadalje nije mi se cilj isticati na račun pljuvanja po tvojim postovima; no dozvoli da postoje i oni koji drugačije razmišljaju. Puno poštenije bi bilo da si iznio sve raspoložive podatke koji se daju iščeprkati na netu, a ne bio praktički glasnogovornik IPCC-ja...
Mene smeta u cijeloj priči što je teorija o globalnom zatopljenju i utjecaju ljudi na klimu postala neka vrsta nove religije i dogme koja je proizvela potpuno novi soj znanstvenika i pripadajuću industriju. Da se razumijemo, ja jesam za čistiju planetu, ali da mi o tome propovjedaju najveći svjetski zagađivači, malo mi je ipak prozirno.

Tko je glasao

Naravno da dozvoljavam da

Naravno da dozvoljavam da ima i onih koji drugačije razmišljaju. Nema problema ni da me zoveš "glasnogovornikom IPCC", to mi čak i laska jer nisam ni ja ekspert! No, dozvoli i ti meni da kažem kako smatram da je dohro, da ste danas marginalna manjina, jer postoje mjere koje se moraju preduzeti! Dobro je i to, da su SAD konačno počele mijenjati smijer.

Mir i dobro,

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Puno pozdrava za ljude

Puno pozdrava za ljude bliske tebi na crometeu!

Tko je glasao

Odusevljavam se kad se s

Odusevljavam se kad se s visoka kao sa vrha planine nagomilanog smeca na Jakusevcu ili sa nase obale koja nema nikakvih deponija, a kakica pluta morem obracamo bjelosvjetskim protuhama i redom im se sjetimo cijele obitelji radi ekoloske onesvjestenosti.
Moramo patentirati taj humor!

Tko je glasao

Trazili ste gledajte - ja

Trazili ste gledajte - ja mislim da ce to biti epilog reagiranja na "globalno zatopljenje", ali na kraju.

Misljenja sam da da sa tim CO2 kojega covjek dodatno stvara diosta treba nesto uciniti, no takoder sam pristalica da treba sve usi i oci otvoriti na sve druge cimbenike u tome, a ponajvise izbjeci da se gomila drugih problematicnih zagadenja i svega ostalog strpa pod CO2 i zatopljenje.
No budimo realni, realna politika je troma i opcenito tako vodena da ce isti oni koji su nas predvodili u zagadenju predvoditi i smanjenju zagadenja, cakstovise jos vise i dalje nas odvesti.
Zato danas "zeleni" govore jezikom kapitalista "o otvaranju novih radnih mjesta, o investicijama ...", a kapitalisti masno trljaju ruke govoreci o "zelenim" idejama. Za takav preokret nije nam ni trebala neka posebna kriza, premda je imamo i tim vise.

Tko je glasao

kakve veze "otvaranje radnih

kakve veze "otvaranje radnih mjesta" ima sa kapitalizmom kao takvim? Nemoj tako nešto pričat čovjeku iz Antiimperijalističke akcije. :)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Samo bockam, nista ozbiljno,

Samo bockam, nista ozbiljno, respect za antiimperijalizam.
PS Samo sto je imperijalizam znacajno promijenio lice pa se treba dovitljivije odnositi.

Tko je glasao

No budimo realni, realna

No budimo realni, realna politika je troma i opcenito tako vodena da ce isti oni koji su nas predvodili u zagadenju predvoditi i smanjenju zagadenja, cakstovise jos vise i dalje nas odvesti. Zato danas "zeleni" govore jezikom kapitalista "o otvaranju novih radnih mjesta, o investicijama ...", a kapitalisti masno trljaju ruke govoreci o "zelenim" idejama. Za takav preokret nije nam ni trebala neka posebna kriza, premda je imamo i tim vise.

Bez obzira na političku sporost, činjenica je da je taj vlak nepovratno krenuo i u toku je trka u zauzimanju pozicija u procesu promjene paradigme razvoja. Kao i u svemu drugom, vodeća pozicija od samog početka, osigurava komfornjiu vožnju daleko u budućnost.

Svi relevantni politički i privredni faktori su uvidjeli realnost prijetnje klimatske promjene, a još više realnost opasnosti ostajanja na sporednom kolosjeku.

The Observer

Tko je glasao

Evo što piše Bruce, zet iz

Evo što piše Bruce, zet iz našeg komšiluka, ako već nisi čitao: http://blog.wired.com/sterling/2009/01/renewistan.html

Tko je glasao

Yes! Ja bih opet pokusao iz

Yes!
Ja bih opet pokusao iz bio smjera.
Naime.
Rast onih malih gnjidica - bakterija, ali i manje vise ostalog zivog ima u sebi ugradenu teznju za rastom koji je idealno gledan eksponencijalne prirode i odreden je formulom:

dN/dt = RN - gdje je R neka konstanta, N broj primjeraka, a vrijeme t, a dN/dt derivacija po vremenu

rjesenje ove jednadzbe je:

N = N(0)e**(Rt)

U praksi to znaci da bi od jedne bakterije za dan nastalo toliko da bi pokrili cijelu povrsinu zemlje do koljena.
Za 30tak dana zauzeli vidljivi dio naseg svemira, a nakon toga ubrzo nastavile zauzimati univerzum brzinom iznad svjetlosne.
Dakako to u praksi ne ide tako jer bakterije i sotala zivina ne moze tako rasti jer em nema dovoljno hrane, em nema toliko mjesta i ostalog, a i neke prirodno umiru pa imamo i opadanje.

Sve u svemu stvar se moze modulirati malo izmijenjenom jednadzbom koja glasi:

dN/dt = N(rt-1)/t

ali jos bolje jednadzbom:

dN/dt = rN(K-N)/K

rjesenje je komlicirano za tekst mod pa koga zanima neka se pozabavi: http://mathworld.wolfram.com/PopulationGrowth.html

ova zadnja jednadzba se naziva jos i logisticka jednadzba rasta i ona bolje prikazuje realno stanje koje se moze dokazati na primjeru bakterisjkih kolonija, ali i nekih drugih zivih zajednica.

Ovo su teorijske stvari, koje se dijelom vrlo lijepo poklapaju sa stvarnim dogadanjima.
Npr eksponencijalni rast doista moze vrijediti u nekom pocetnom periodu kod malih broja jedinki i kad se neko podrucje tek naseli da ne kazem inficira. Takoder, prilicno dobro vrijedi i kad stvar ode u zasicenje da ne kazem u bananu.
Nije ovo bas 100% model za ljudsku zajednicu, ali moze inspirirati, da ne velim upozoriti i ukazati, koliko je plitki humanizam teorijski odrziv i opravdan. Nisam ja tu neki strikebreaker ili sl. ali samo ukazujem smjerno o cemu se tu radi. Resursi i logistika su naprosto ograniceni, a de facto imamo sibicu kojom mozemo sve poslati u vraziju mater za sat dva, ako i toliko.

Tko je glasao

Ta funkcija jako dobro

Ta funkcija jako dobro opisuje i hrvatski vanjski dug, ako smijem primjetiti. Ista zakonitost, što veći dug, to moraš više novih kredita uzimati da otplatiš stare.

A onda dođe "limit to growth" :))))

A o ekponencijalnom rastu same ljudske vrste i vezano uz to i potrošnje, je već pisao g. Malthus.

Tko je glasao

Ne moze se hrvatski vanjski

Ne moze se hrvatski vanjski dug opisati ovako jednostavnom formulom, a nedostaju i neka vrlo vazna slova.
Da se nasalim, tu bi vise koristila fizika i aritmetika za proracunavanje crnih rupa i crvotocina.

Sto se bunis pa upravo je onaj R njegova konstanta.

Tko je glasao

Ali je krivulja jako, jako

Ali je krivulja jako, jako slična, zar ne? Ide sve više i više, sve brže i brže...

Tko je glasao
Tko je glasao

ekološki ideologisti

ekološki ideologisti objašnjeni kratko i jasno

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Kao sto se ne trpi svecenike

Kao sto se ne trpi svecenike koji pred oltarom propovjedaju politiku, takva je situacija otprilike i sa Tomislavom i Majstorom.
Ja teskom mukom zadrzavam svoju vjeru u Majstora, a svaki novi urednicki uradak na glavnourednickoj stranici samo me vise udaljava od ovog casopisa kojega pratim jos od malih nogu kako bi se reklo.

Tko je glasao

Lijep članak, g.

Lijep članak, g. Oštrić

samo bih želio reći da autor apelira na zdrav razum, no to izgleda nikoga ne zanima... Izgleda da ćemo treću godinu za redom svjedočiti naglom spuštanju globalnih temperatura, a pri povišenim razinama c02 i tako se vratiti na razine iz 70ih godina prošlog stoljeća. ako ćemo o "trendu", trend linija je probijena nadolje prošle godine.

Pitali ste me za moguće štetne posljedice "prevencije", pa evo jedne:
AP Newsbreak: Obama looks at climate engineering

By SETH BORENSTEIN – Apr 8, 2009

WASHINGTON (AP) — The president's new science adviser said Wednesday that global warming is so dire, the Obama administration is discussing radical technologies to cool Earth's air.

John Holdren told The Associated Press in his first interview since being confirmed last month that the idea of geoengineering the climate is being discussed. One such extreme option includes shooting pollution particles into the upper atmosphere to reflect the sun's rays. Holdren said such an experimental measure would only be used as a last resort.

"It's got to be looked at," he said. "We don't have the luxury of taking any approach off the table."

Holdren outlined several "tipping points" involving global warming that could be fast approaching. Once such milestones are reached, such as complete loss of summer sea ice in the Arctic, it increases chances of "really intolerable consequences," he said.

Twice in a half-hour interview, Holdren compared global warming to being "in a car with bad brakes driving toward a cliff in the fog."

At first, Holdren characterized the potential need to technologically tinker with the climate as just his personal view. However, he went on to say he has raised it in administration discussions.

Holdren, a 65-year-old physicist, is far from alone in taking geoengineering more seriously. The National Academy of Science is making climate tinkering the subject of its first workshop in its new multidiscipline climate challenges program. The British parliament has also discussed the idea.

The American Meteorological Society is crafting a policy statement on geoengineering that says "it is prudent to consider geoengineering's potential, to understand its limits and to avoid rash deployment."

Last week, Princeton scientist Robert Socolow told the National Academy that geoengineering should be an available option in case climate worsens dramatically.

But Holdren noted that shooting particles into the air — making an artificial volcano as one Nobel laureate has suggested — could have grave side effects and would not completely solve all the problems from soaring greenhouse gas emissions. So such actions could not be taken lightly, he said.

Still, "we might get desperate enough to want to use it," he added.

Another geoengineering option he mentioned was the use of so-called artificial trees to suck carbon dioxide — the chief human-caused greenhouse gas — out of the air and store it. At first that seemed prohibitively expensive, but a re-examination of the approach shows it might be less costly, he said.
http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5hm1kMpA2nQALOfQL8Y8Pxx...

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao
Tko je glasao

Evo samo nekoliko

Evo samo nekoliko relevantnih linkova za one koje zanima ova tematika:

Medjunarodni Kongres o klimatskim promjenama održan u Kopenhagenu u ožujku ove godine: http://climatecongress.ku.dk/

"Kopenhaški klimatski savjet", think-tank povezuje znanost i biznis u vezi s klimatskim promjenama: http://www.copenhagenclimatecouncil.com/

Konferencija UN o klimatskim promjenama, koja će se održati u Kopenhagenu u prosincu ove godine: http://en.cop15.dk/

"Kopenhaški Koncensus", svjetski think-tank o racionalnom rješavanju problema s kojima se Svijet suočava, uglavnom skeptičan u odnosu na mainstream oko klimatskig promjena: http://www.copenhagenconsensus.com/Default.aspx?ID=1148

The Observer

Tko je glasao

dao sam si vremena pa

dao sam si vremena pa pogledao iste, plus video materijale i mogu reć da gore viđeno nije ništa drugo doli političko izdrkavanje koje sa znanošću nema veze..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Igraš na riskantnu kartu i

Igraš na riskantnu kartu i ovakvim izjavama se izlažeš opasnosti da te bilo tko ovdje uzme za ozbiljno (ako takvih uopće još ima).

Za tebe smo već utvrdili, barem što se znanosti tiče, da si jako tanak u razumjevanju elementarnih stvari. No, to se može nadoknaditi učenjem. Gore je što prema svemu sudeći, deficijencija je prisutna i u općoj sposobnosti rasudjivanja, što ova apsurdna arogancija jasno pokazuje. To je malo teže ispraviti.

Izvjesna doza skepse može samo koristiti, ali uporna negacija očiglednog u jednom trenutku postaje naprosto smiješnom.

The Observer

Tko je glasao

Smijte se vi meni koliko

Smijte se vi meni koliko hoćete, sve je ok dok mi ne zabranite iznošenje mojih “nazadnih” stavova. Što se znanosti tiče, prijatelju moj, ti i Oštrić očigledno nikad niste imali veze s znanošću i puni ste miskoncepcija o istoj. Ja sam s druge strane pročitao tisuću-dvije originalnih znanstvenih radova, većina u vrhunskim časopisima, bio na par desetaka konferencija i odslušao stotine predavanja, apsolvirao ručkova i večera sa ekipom stepenicu ili dvije niže od Nobelovaca, a sigurno 10 intelektualnih klasa iznad Al Gore-a i njegovog pseudoznanstvenog predavanja sa sentimentalim porukama o njegovom teškom životu, te mogu slobodno reći da se istina mijenja od danas do sutra... pogotovo u tako mladim znanostima... a bome sam se izvježbao i u tome da vidim tko sere a tko selektivno iznosi podatke kako bi odgovarali "modelu".. tko reže puzzle da bi pasale tamo gdje ih hoće staviti... Većina ih i sama priznaje nakon predavanja kako nije to baš tako kako su oni to izložili, ali moraš napraviti "interesting story"... a i deadline stišće pa se neke stvari moraju izostaviti.. kasnije možeš uvijek objaviti nešto drugo i reći kako si bio u krivu prvi put.. ionako se u znanosti gleda samo unaprijed, a publikacija je u CV-u i tamo će ostati. Pomodarstvo i koristoljublje su vrlo korisni u znanstvenoj zajednici. Nisam meteorolog, nego biolog, ali imamo i mi svoje top-teme i znanstvenike koji dobijaju milijunske grantove, članke u nature i science na false positivima i artefaktima, od matičnih stanica do Alzheimera, preko priona do novih obećavajućih "therapeutical targets".. najlakše je objavljivati i napredovatii plivajući niz struju i ližući dupeta, pa vodila ona i u krivom smjeru..

poneke starije i deziluzionizirane znanstvene veličine su se okrenule pijanstvu i sa sažaljenjem gledaju na mlade ambiciozne wannabe-je, dok drugi uvijek vrte istu ploču koju su i njima vrtili kako je znanost divna, a grčevito se bore za opstanak i maltretiraju mlade doktorante da proizvedu rezultate koje su si oni zamislili po nekom svojem modelu. ako nešto i ne štima, nije bitno. Bitan je novi petogodišnji ili dvogodišnji ugovor i još jedna točkica u CV-u..

Ti meni kažeš da sam tanak u razumijevanju elementarnih stvari, a opet, problem ti je složiti dvije rečenice da ukažeš na to koje su to moje greške u rasuđivanju, ako su toliko očite trebalo bi ih biti i lako prokazati. No činjenica je da ni ti ni Oštrić nemate baš neke podloge u tome o čemu pričate nego nasumce stavljate linkove, koje sam se ja neke potrudio i pogledati (ovog puta se nisam potrudio tražiti članke u vrhunskom znanstvenom časopisu majstor), pa tako ne možete ni raspravljati argumentima, nego samo navoditi "autoritete", koji su valjda po definiciji u pravu. Kad ja ili netko drugi navedemo druge "autoritete", za koje barem znamo sa kojim činjenicama i argumentima barataju, onda te iste automatski odbacujete, jer su navodna marginalizirana manjina, a to vam je rekao Al Gore u svojem filmu. I sve to, a da se nikad niste potrudili dublje razumjeti tematiku..

no učenje s razumijevanjem počinje još tamo od rane školske i predškolske dobi..
vjerojatno je kasnije teško promijeniti štreberske navike.. iako ne mora biti ni do toga, puno je razloga iz kojih su ljudi uvijek spremni prihvatiti ono što im se servira, samo da je od nekog kojeg vide kao pametnijeg od sebe, a većinom se radi o Pavlovljevom refleksu kazne i nagrade, i tako od škole preko fakulteta do radnog mjesta..

Lako je mene proglasiti arogantnim i smiješnim, pa tko sam ja da kažem kako IPCC frizira podatke. No zanimljivo, čak I neki znanstvenici iz IPCC-a kažu da su podaci frizirani.. ti valjda nisu tako pametni..

Ako je držanje logike i zdravog razuma arogancija, onda sam arogantan do bola, ali pak ne ovoliko

Za tebe smo već utvrdili, barem što se znanosti tiče, da si jako tanak u razumjevanju elementarnih stvari. No, to se može nadoknaditi učenjem. Gore je što prema svemu sudeći, deficijencija je prisutna i u općoj sposobnosti rasudjivanja, što ova apsurdna arogancija jasno pokazuje. To je malo teže ispraviti.

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

ti bet uvijek linkove

ti bet uvijek linkove daješ, napiši malo nešto, pokaži znanje.. :)

najjači si kad daješ 5 linkova na dokumente od tisuću stranica, kad bi pročitao 10% od toga što ti linkaš, ne bi ništa drugo radio čitave dane

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

ti bet uvijek linkove

ti bet uvijek linkove daješ, napiši malo nešto, pokaži znanje.. :)

Pa gledaj, nema potrebe prepričavati nešto što i tako pročitamo. Pravilno odabrani linkovi su tu puno bolje rješenje - štedi se vrijeme i vjerodostojnost poruke se podiže s nivoa anonimnog blogera i komentatora na nivo vjerodostojnosti samog linka.

The Observer

Tko je glasao

zanimljivo stajalište,

zanimljivo stajalište, prilično neznanstveno

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

U znanosti se svaka teorija

U znanosti se svaka teorija mora stalno osporavati, stalno se moraju tražiti protuargumenti, da bi se možda opis svijeta poboljšao.

Većina znanstvenika se ipak slaže da se Zemlja zagrijava, polagano, ali sigurno. Koliko je tu direktno izazvano ljudskim djelovanjem, koliko indirektno, koliko bi toga bilo bez ljudi, mišljenja se razilaze, ali opet je zdravorazumsko (i većinsko) razmišljanje da toliko ispuštanje CO2 u atmosferu mora imati neke učinke.

Mene osobno ne brine toliko CO2, nego drugi silni spojevi koji se ispuštaju kao nusproizvodi ljudskih aktivnosti, čije je djelovanje tko zna kakvo. Sjetimo se samo freona i sličnih spojeva, tko zna koliko toga još ima.

Evo, ni ugljen i nafta nisu "besplatni ručak" — priroda ispostavlja račun...

Tko je glasao

većina znanstvenika se ne

većina znanstvenika se ne slaže, nego oko 45% njih.. ova "većina" dolazi od toga da oni koji se ne slažu ne ulaze u ankete..

minus zbog netočnog navoda, iako bih ti dao plus za drugi dio posta da mogu.. ma evo ti plus

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Gle, većina koja se time

Gle, većina koja se time bavi profesionalno. Netko tko se bavi nečim sličnim, ali ne baš tim ima to mišljenje.

I da nema veze, i da malo povećanje nema nikakvog efekta, prije ili kasnije ćemo toliko povećati CO2 da će se pojaviti nekakav efekt.

Tko je glasao

evo ti sad opravdani minus

evo ti sad opravdani minus

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Komentar koji se sastoji

Komentar koji se sastoji samo od priopćenja "dao sam ti minus!" zaslužuje minus. :)

Inače, Debe, fakat je poražavajuće koliko gordo ističeš i ponavljaš da nemaš pojma o elementarnim pojmovima, iako smo ti već ukazali na to.

Zoran Oštrić

Tko je glasao

pa daj mi minus..

pa daj mi minus.. obrazloženje je da su danielu očito oni koji nisu u "koncenzusu" automatski ne- znanstvenici.. inače, postoji hrpa studija i anketa o tome koliko se znanstvenika slaže s kojim aspektom teorije co2 globalnog zatopljenja i rezultati su toliko različiti ovisno o tome tko ih je radio da je čitava stvar prilično mutna.. no nijedna ozbiljnija studija ne daje više od max. 60% poborničkom taboru..

što se tiče mojeg nepoznavanja elementarnih pojmova, stvarno bih volio čuti malo podrobnije objašnjenje... neko koje može izdržati logički test osobe s IQ-uom iznad 100.. ako želimo proglasiti globalno zatopljenje, ono valjda mora i postojati, ili sam totalno krivo shvatio taj elementarni pojam? ili sam krivo shvatio i pojam stakleničkog plina, naime da zadržava toplinu?

ili sam krivo shvatio da je inicijalni hockey stick bio friziran, pa su ga poslije izbacili iz IPCC reporta.

Ili sam krivo shvatio da korelacija nečega ne daje uzročno-posljedičnu vezu?

ah, da kompjuterski modeli.. junk in, junk out..

ova paraznanost oko c02 i globalnog zatopljenja je vrlo reminiscentna eugeničkim pokušajima u SAD-u početkom stoljeća... to je tada bila mainline znanost.. ušla je i u zakonodavstvo..

a, ti, dragi moj Zorane, bi trebao malo smanjiti to patroniziranje.. pametan si ti, ali ne toliko koliko misliš..

a informiran još manje..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Jesu znanstvenici ali se

Jesu znanstvenici ali se bave nečim drugim, nisu plaćeni da se bave klimatologijom. Čitao sam dosta o skeptičnim znanstvenicima, i njihove članke, i još uvijek mislim da je istina vjerojatnije na strani IPCC. Nema baš pravih dokaza, ali ako ništa drugo, limitiranje CO2 je igranje na sigurno.

Kao kada ideš raditi sa strujom, možda je žica pod naponom, možda ne, možda će te lupiti struja, možda ne, ali je najbolje ipak spustiti osigurač!

Tko je glasao

CO2 ima i sezonski karakter.

CO2 ima i sezonski karakter. Listopadna vegetacija koja ga ne koristi zimi tada stvara peakove CO2, dok se s proljeca i ljeti to stabilizira kad krene pupanje (lipe cvatu, durdevdan,...). Medutim i u tome uocene su povecane koncentracije.
Biljke izravno CO2 fotosintezom pretumbavaju u C6H12O6 ili glukozu (sto u dosta slucajeva zavrsi kao celuloza sto je ustvari ako se logicki gleda spremnik za CO2).
Ovime su biljke ustvari prakticki jedini izvor energije za sve ostalo zivo.
Ciklus CO2 je oko par godina ako se ne varam.

Tko je glasao

Točnije cijanobakterije

Točnije cijanobakterije (koje žive slobodno u vodi), čiji su rođaci kloroplasti u biljkama, nekadašnji interni simbionti i koji se mogu smatrati cijanobakterijama u širem smislu...

Jedino oni imaju klorofil.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci