Tagovi

Znanje, rad i napredak nasuprot politici

Bijah prisutan jednom "?askanju" ljudi koji nešto zna?e (ili bi mogli zna?iti) u gradu Dubrovniku. Dakle, visoko su obrazovani, rade u javnim institucijama (i to zna?ajnim), mladi su i "perspektivni" (alias: "intelektualci"). Da to nisam ?uo vlastitim ušima, teško da bih povjerovao da netko uop?e može tako nešto misliti – nekada bismo takve stvari pri?ali kao viceve (tipa: "?evabdžinice u Kneževom dvoru"). Naime, komentiraju?i ure?enje vrta jednog dvorca u neposrednoj blizini stare gradske jezgre, ogovaralo se konzervatore (tj. konkrentno jednu osobu kojoj ipak ne bih spominjao ime) da cjepidla?e i da ne dozvoljavaju da se ošte?eni kameni stupovi maknu i stave "novi" (možda betonski?!), pa da je glupo da se automobili ne mogu parkirati ispred samog dvorca (ispred dvorca je ina?e renesansni vrt), pa da su stare kamene plo?e "neravne i otu?ene" i da se tu trebaju staviti "lijepe, nove" plo?ice... Ukratko, nevjerojatno da itko može zaista tako razmišljati!

Ali to otvara cijeli niz drugih, stvarnih problema. Odnosno, ?ega je to posljedica? Je li to posljedica op?eg stanja u društvu, stanja u Gradu Dubrovniku gdje se ruši i gradi bez ikakvog reda i logike, obrazovnog sustava koji može proizvesti ovakve likove s, blago re?eno, ?udovišnim stavovima ili, što je najvjerojatnije, svega toga pomalo? Ima li u aktualnim zahtjevima studenata neka to?ka koja bi eliminirala mogu?nost da visokoobrazovani kadrovi ovako razmišljaju?

Na aktualnu gradsku vlast ne treba trošiti rije?i – tu se ?ak može ponoviti ono što sami kažu: da njihova djela govore više od rije?i. Me?utim, možda se netko sje?a izjave dr. Andra Vlahuši?a iz prošle predizborne kampanje kada je izjavio da je potreba za stanovima za mlade opravdanje da se uništava zelenilo. Izjavio je to?no ovako: "Sadit ?emo ?emprese u pitarima ako netko ho?e zelenilo!". To je kratka, ali dovoljno jasna izjava iz koje se vidi golemo nerazumijevanje trenutka i prostora oko nas.

Naime, svaki ?empres, stara platana, onaj okrhnuti kamen odozgo je RESURS – i to vrlo bitan resurs koji nas ?ini razli?itima od drugih destinacija. I, vjerovali ili ne, upravo TO privla?i turiste. Tako?er, to ?ini i život u Dubrovniku druk?ijim nego u drugim gradovima. Onaj tko ŽIVI u Gradu shva?a vrijednost onoga što se nemilice uništava.

Opet ponavljam (mislim da sam ve? to iznosio u jednom komentaru): Dubrovnik ne može biti grad od 100.000 stanovnika – gospodarska baza nije dovoljna ni za sadašnji broj (zato su prosje?na primanja i niža od državnog prosjeka). Mislim da sam napokon ?uo nekog politi?ara (stvarno treba provjeriti tu informaciju) da je rekao da treba postaviti pitanje koliko turista Dubrovnik uop?e može primiti!? Da ne treba ganjati broj kreveta koji ?e biti popunjeni 1,5 mjesec nego treba "ganjati" kvalitetu ponude, razvijati PROIZVODNJU za turizam (mnogi nemaju pojma što je to)... Ukratko, u?initi da se u Gradu živi 12 mjeseci u godini. I da ne bude "životni san" svake mlade Dubrovkinje ili Dubrov?anina da bude sobarica ili konobar...

A najvažniji zadatak svake lokalne vlasti je u?initi vlastitim gra?anima život ugodnim – na taj na?in se i gosti osje?aju ugodno. I tada se tek može re?i da "imamo privilegiju živjeti u Dubrovniku" – sada mogu samo konstatirati da vlast (i politika op?enito) polako odnosi pobjedu nad gra?anima Grada!

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci