Tagovi

Znanje je moć

Znanje je moć

Glupost, rekao bi Orwell. Znanje eventualno može biti alat, a prava moć je neznanje. Orwell je samo zapisao ono što sve vlasti koje se sortiraju pod naslov “autokratija”, ili one koje su podsvjesno takve, dobro znaju i primjenjuju.

Pa smo nekad imali Šuvaricu. Sjeća li se netko Šuvarice. To je bila nazovi škola u kojoj se po prvi pua u praksu provela gornja maksima. U toj se školi učenike zatrpavalo ogromnom količinom informacija i od njih se tražilo da se te informacije reproduciraju. Postupak sticanja takvog znanje zove se “bubanje”. Rezultat, uvjeren sam ne slučajan, bio je kvazi inteligencija koja nije postavljala pitanja. Koja nije kritizirala. Inteligencija (kao društveni sloj) koju je srazmjerno jednostavno povesti za svakom zastavom. Dovoljno je da se njome snažno maše. Nezgodno je što je dobar dio današnjih nastavnika pohađao Šuvaricu, a isto tako i onih koji kreiraju suvremene obrazovne sustave u Hrvatskoj. Pa sad muku mučimo kako od djece napraviti pametnu djecu, a da ih istovremeno ne opterećujemo s tonama besmislenih podataka koji negdje pišu i negdje se mogu naći i kilama knjiga koje svakodnevno moraju vući u školu, dok im se kičma ne iskrivi.

Znanje, dakle, nisu podaci, niti količina podataka kojima čovjek raspolaže. Prije bi se moglo reći da je znanje integriranje podataka kojima čovjek raspolaže i sposobnost da se podaci koje trebate pronađu na odgovarajućem mjestu. To je nešto što škola u Hrvata svoju djecu ne uči. Da bi se tako djecu učilo potrebno je učiti ih pojedinačno, pratiti kontinuirano i služiti se metodama koje djeca razumiju i prihvaćaju. A to košta novaca. Ozbiljnih novaca.

Proračun obrazovanja u Hrvatskoj svih ovih šesnaest godina raste sporije od zbroja rasta BDP-a i inflacije. Što znači da pada, bez obzira što vlast, ova ili ona, govori o društvu znanja i inim iluzijama. Fakte i brojke ne može se pobiti lijepim frazama.

S druge strane, znanje je samo pretpostavka za uspješno obavljanje posla. Uspješni posjeduju i vještine. One se kod nas uče na poslu. Pa čovjek završi fakultet, eventualno magistrira, doktorira, a za pravo ne zna ništa raditi. Tijekom čitavog školovanja nitko ga nije podučavao vještine, osim eventualno nastavnika stranog jezika i gimnastike. Pa vještine uči na poslu. Mladi stručnjaci iz bijelog svijeta te vještine uče na studiju, pa i u srednjoj školi. Ponegdje to nazivaju učeničkim i studentskim projektima, ponegdje “case study”, a ponegdje jednostavno podučavanjem vještina. Svejedno. Oni nauče raditi.

Dobivam svakotjedno spamove kojima mi razni američki univerziteti nude diplome za određenu cijenu, od bachelora do doktora znanosti. Tamo je to legalan posao. Kod nas kriminal. Zašto? Vic je u tome što diploma u bijelom svijetu ne znači ništa (osim eventualno ukrasa na zidu) ako iza nje ne stoje znanja i vještine. Pa se kao papir budalama može i prodati. Kod nas je situacija sasvim drugačija. U natječajima za zapošljavanje naših (posebno državnih) tvrtki redovito stoji samo formalna kvalifikacija (završen ovaj ili onaj fakultet) i eventualno radni staž. Strane tvrtke traže “college education”, što jamči određenu količinu znanja, sposobnosti integriranja fakata, i konkretne vještine kojima se kandidat treba služiti. Tu je razlika u stavu i efikasnosti. To su “standardi” koje ćemo morati usvojiti.

Iz istog razloga je prepisivanje na ispitu nepoznata (ili u najmanju ruku nemoralna) pojava na univerzitetima u svijetu. Zašto prepisati zadatak koji sam ne znaš? To ne služi baš ničemu. Pored toga, nitko ti neće niti dati da od njega prepisuješ jer ga na taj način na ljestvici uspješnosti možeš preteći. A po toj se ljestvici zapošljava.

Prethodno je kratki opis Bolonjskog procesa, kako bi trebao izgledati. Studenti uče znanja i vještine u malim grupama, pod nadzorom sposobnih mentora, najsuvremenijim metodama i na najsuvremenijoj opremi. A kako to izgleda na našim fakultetima? Stolica se zauzima u 6 ujutro, grupa broji 300 studenata, a nastavnici do četvrte godine studija nemaju ni teoretsku šansu da upamte imena i prezimena studenata, kamoli da nešto o njima znaju.

Reforma, što god rekao naš genijalni ministar i njegov genijalni vođa i premijer, košta novaca. Neke su to zemlje (vidi Finska i Irska) shvatile i uhvatile se obrazovanja i znanosti kao najvažnijeg investicijskog projekta. Proračunom, prije svega. Rezultati se vide. A i naši su očiti i logični.

Komentari

Ne, mislim da nije sve

Ne, mislim da nije sve napisano. Jedan je problem što ministar obrazovanja i znanosti koristi upravo istu retoriku kao autor gornjeg teksta. No onda dođu birokratizacija, "prelamanje preko koljena", preopterećenje masovnom proizvodnjom obrazovanih, te nedostatak novaca i neugledan status onih koji se obrazovanjem bave, pa se poletno "hajmo i mi ko Amerika" pretvori u još jedan prazan formalizam --- baš kao što se pretvorilo i Šuvarovo "hajmo se svi mi spremiti za socijalističko tržište rada". Nažalost, trčeći za formom američkog sustava, olako zanemarujemo vrijednosti koje smo imali.

Što se brain draina tiče, svi su ti ljudi --- bojim se --- nastali kao Janica Kostelić: kombinacija velikog talenta i uporne privatne inicijative, velikim dijelom kontra sustava. Bilo kojeg.

Tko je glasao

Hrvatske škole uopće nisu

Hrvatske škole uopće nisu loše, a nisu ni nastavni programi. Ne postoji škola koja će od svih đaka napraviti nobelovce.

Unatoč tome, školstvo će uvijek biti "u reformi". Ta dva pojma ne idu jedan bez drugoga :-)

http://www.simun.info

Tko je glasao

I meni se cini. Dapace,

I meni se cini. Dapace, brain drain nam ukazuje da nije problem u manjku VSSa, vec u manjku prostora koji je otvoren za taj VSS. To niti ne cudi s obzirom na trzisnu konkurentnost Hrvatske.

Sve u svemu, temeljni problem nije skolstvo, vec nesto sasvim drugo i potpuno ocito.

Tko je glasao

Sve je napisano, a širi

Sve je napisano, a širi komentar nepotreban. Za takve investicije nikad dovoljno novaca.

Naša je nesreća da će ga iduće godine biti još manje jer ga Sanader treba za kupovanje glasova.

B-52

Tko je glasao

lakše je sanaderu kupiti

lakše je sanaderu kupiti glasove populističkom 'prijetnjom s istoka', ulaganjem u MORH i integraciju u NATO nego u poglavlje o obrazovanju i znanosti u integraciji za EU kao prioritetom. Jedan od međunarodnih standarda za vrednovanje 'kvalitete' sveučilišta je njen znanstveni/istraživački kapacitet i učinak, koji je u RH jako nizak.
Treba nam učinkovito obrazovanje za većinu ali i sistem prepoznavanja 'nadarenih' i uviđavnost sistema prema takvima. Nedugo sam gledao na CNN-u kako u SAD-u postoji poseban program za nadarene koji ide mimo standardnog nacionalnog programa. Većinu treba školovati da budu sposobni koristiti mozak dok oni koji imaju natprosječan kapacitet neće to biti potrebno. Dapače.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. za suspenziju obiteljskog zakona, a je li netko kažnjen? od aluzija komentara 0
  2. Koliko loše upravljanje državom povećava dobit banaka i šteti drugima? od rodjen komentara 0
  3. Zadnji, drugarski pozdrav Zoranu Malenici od Ljubo Ruben Weiss komentara 2
  4. Ogledalce, ogledalce… istina je gorka od spvh komentara 10
  5. mislimo za nove fronte od aluzija komentara 0
  6. Biti na vlasti je jako različito od upravljanja državom od rodjen komentara 0
  7. AUSCHWITZ, 70 godina poslije od Ljubo Ruben Weiss komentara 63
  8. Tamna strana „veličanstvenosti“ od Feniks komentara 13
  9. Zbog čega su današnji rezultati anketa već zastarjeli? od StarPil komentara 7
  10. New new order of the "Perušar i Sin" od petarbosni4 komentara 16
  11. Što znači "Mi pazimo što obećavamo,..." g. Milanovića od rodjen komentara 5
  12. Radnička Fronta od provinciopolis a komentara 16
  13. Zločinački karakter vodećih domoljuba od sjenka komentara 87
  14. zajmoPrimci chf skloni su čudnim objašnjenjima od aluzija komentara 0
  15. Empatija for Dummies od leddevet komentara 62
  16. Virtualni selfmade Supermeni od rodjen komentara 0
  17. Perjar i Sin - new order. od petarbosni4 komentara 13
  18. Katar, rukomet, novac i moć od mario121 komentara 0
  19. Za g. Sinčića - Kratki savjet s velikim učinkom od rodjen komentara 5
  20. Jesu li nam potrebne političke stranke? od Weteran komentara 15
  21. nisam u braku sa švicarcem od drvosjek komentara 60
  22. Šamponiranje mišljenja gđe. Holy? od rodjen komentara 5
  23. galamimo protiv DRŽAVE... prijetimo DRŽAVI... od aluzija komentara 0
  24. Mediji afere svode na veličinu "krnje A" od rodjen komentara 4
  25. Saving private Milanovic ili posljednji pokusaj brice da od guzice napravi lice od bosancero komentara 0

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Busola
  • drvosjek
  • indian
  • leddevet
  • martin

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 36

Novi korisnici

  • Živko
  • Sistemarš
  • zagonetni. djecak
  • zagonetni djecak
  • nikolag752