Tagovi

Znanje je moć

Znanje je moć

Glupost, rekao bi Orwell. Znanje eventualno može biti alat, a prava moć je neznanje. Orwell je samo zapisao ono što sve vlasti koje se sortiraju pod naslov “autokratija”, ili one koje su podsvjesno takve, dobro znaju i primjenjuju.

Pa smo nekad imali Šuvaricu. Sjeća li se netko Šuvarice. To je bila nazovi škola u kojoj se po prvi pua u praksu provela gornja maksima. U toj se školi učenike zatrpavalo ogromnom količinom informacija i od njih se tražilo da se te informacije reproduciraju. Postupak sticanja takvog znanje zove se “bubanje”. Rezultat, uvjeren sam ne slučajan, bio je kvazi inteligencija koja nije postavljala pitanja. Koja nije kritizirala. Inteligencija (kao društveni sloj) koju je srazmjerno jednostavno povesti za svakom zastavom. Dovoljno je da se njome snažno maše. Nezgodno je što je dobar dio današnjih nastavnika pohađao Šuvaricu, a isto tako i onih koji kreiraju suvremene obrazovne sustave u Hrvatskoj. Pa sad muku mučimo kako od djece napraviti pametnu djecu, a da ih istovremeno ne opterećujemo s tonama besmislenih podataka koji negdje pišu i negdje se mogu naći i kilama knjiga koje svakodnevno moraju vući u školu, dok im se kičma ne iskrivi.

Znanje, dakle, nisu podaci, niti količina podataka kojima čovjek raspolaže. Prije bi se moglo reći da je znanje integriranje podataka kojima čovjek raspolaže i sposobnost da se podaci koje trebate pronađu na odgovarajućem mjestu. To je nešto što škola u Hrvata svoju djecu ne uči. Da bi se tako djecu učilo potrebno je učiti ih pojedinačno, pratiti kontinuirano i služiti se metodama koje djeca razumiju i prihvaćaju. A to košta novaca. Ozbiljnih novaca.

Proračun obrazovanja u Hrvatskoj svih ovih šesnaest godina raste sporije od zbroja rasta BDP-a i inflacije. Što znači da pada, bez obzira što vlast, ova ili ona, govori o društvu znanja i inim iluzijama. Fakte i brojke ne može se pobiti lijepim frazama.

S druge strane, znanje je samo pretpostavka za uspješno obavljanje posla. Uspješni posjeduju i vještine. One se kod nas uče na poslu. Pa čovjek završi fakultet, eventualno magistrira, doktorira, a za pravo ne zna ništa raditi. Tijekom čitavog školovanja nitko ga nije podučavao vještine, osim eventualno nastavnika stranog jezika i gimnastike. Pa vještine uči na poslu. Mladi stručnjaci iz bijelog svijeta te vještine uče na studiju, pa i u srednjoj školi. Ponegdje to nazivaju učeničkim i studentskim projektima, ponegdje “case study”, a ponegdje jednostavno podučavanjem vještina. Svejedno. Oni nauče raditi.

Dobivam svakotjedno spamove kojima mi razni američki univerziteti nude diplome za određenu cijenu, od bachelora do doktora znanosti. Tamo je to legalan posao. Kod nas kriminal. Zašto? Vic je u tome što diploma u bijelom svijetu ne znači ništa (osim eventualno ukrasa na zidu) ako iza nje ne stoje znanja i vještine. Pa se kao papir budalama može i prodati. Kod nas je situacija sasvim drugačija. U natječajima za zapošljavanje naših (posebno državnih) tvrtki redovito stoji samo formalna kvalifikacija (završen ovaj ili onaj fakultet) i eventualno radni staž. Strane tvrtke traže “college education”, što jamči određenu količinu znanja, sposobnosti integriranja fakata, i konkretne vještine kojima se kandidat treba služiti. Tu je razlika u stavu i efikasnosti. To su “standardi” koje ćemo morati usvojiti.

Iz istog razloga je prepisivanje na ispitu nepoznata (ili u najmanju ruku nemoralna) pojava na univerzitetima u svijetu. Zašto prepisati zadatak koji sam ne znaš? To ne služi baš ničemu. Pored toga, nitko ti neće niti dati da od njega prepisuješ jer ga na taj način na ljestvici uspješnosti možeš preteći. A po toj se ljestvici zapošljava.

Prethodno je kratki opis Bolonjskog procesa, kako bi trebao izgledati. Studenti uče znanja i vještine u malim grupama, pod nadzorom sposobnih mentora, najsuvremenijim metodama i na najsuvremenijoj opremi. A kako to izgleda na našim fakultetima? Stolica se zauzima u 6 ujutro, grupa broji 300 studenata, a nastavnici do četvrte godine studija nemaju ni teoretsku šansu da upamte imena i prezimena studenata, kamoli da nešto o njima znaju.

Reforma, što god rekao naš genijalni ministar i njegov genijalni vođa i premijer, košta novaca. Neke su to zemlje (vidi Finska i Irska) shvatile i uhvatile se obrazovanja i znanosti kao najvažnijeg investicijskog projekta. Proračunom, prije svega. Rezultati se vide. A i naši su očiti i logični.

Komentari

Ne, mislim da nije sve

Ne, mislim da nije sve napisano. Jedan je problem što ministar obrazovanja i znanosti koristi upravo istu retoriku kao autor gornjeg teksta. No onda dođu birokratizacija, "prelamanje preko koljena", preopterećenje masovnom proizvodnjom obrazovanih, te nedostatak novaca i neugledan status onih koji se obrazovanjem bave, pa se poletno "hajmo i mi ko Amerika" pretvori u još jedan prazan formalizam --- baš kao što se pretvorilo i Šuvarovo "hajmo se svi mi spremiti za socijalističko tržište rada". Nažalost, trčeći za formom američkog sustava, olako zanemarujemo vrijednosti koje smo imali.

Što se brain draina tiče, svi su ti ljudi --- bojim se --- nastali kao Janica Kostelić: kombinacija velikog talenta i uporne privatne inicijative, velikim dijelom kontra sustava. Bilo kojeg.

Tko je glasao

Hrvatske škole uopće nisu

Hrvatske škole uopće nisu loše, a nisu ni nastavni programi. Ne postoji škola koja će od svih đaka napraviti nobelovce.

Unatoč tome, školstvo će uvijek biti "u reformi". Ta dva pojma ne idu jedan bez drugoga :-)

http://www.simun.info

Tko je glasao

I meni se cini. Dapace,

I meni se cini. Dapace, brain drain nam ukazuje da nije problem u manjku VSSa, vec u manjku prostora koji je otvoren za taj VSS. To niti ne cudi s obzirom na trzisnu konkurentnost Hrvatske.

Sve u svemu, temeljni problem nije skolstvo, vec nesto sasvim drugo i potpuno ocito.

Tko je glasao

Sve je napisano, a širi

Sve je napisano, a širi komentar nepotreban. Za takve investicije nikad dovoljno novaca.

Naša je nesreća da će ga iduće godine biti još manje jer ga Sanader treba za kupovanje glasova.

B-52

Tko je glasao

lakše je sanaderu kupiti

lakše je sanaderu kupiti glasove populističkom 'prijetnjom s istoka', ulaganjem u MORH i integraciju u NATO nego u poglavlje o obrazovanju i znanosti u integraciji za EU kao prioritetom. Jedan od međunarodnih standarda za vrednovanje 'kvalitete' sveučilišta je njen znanstveni/istraživački kapacitet i učinak, koji je u RH jako nizak.
Treba nam učinkovito obrazovanje za većinu ali i sistem prepoznavanja 'nadarenih' i uviđavnost sistema prema takvima. Nedugo sam gledao na CNN-u kako u SAD-u postoji poseban program za nadarene koji ide mimo standardnog nacionalnog programa. Većinu treba školovati da budu sposobni koristiti mozak dok oni koji imaju natprosječan kapacitet neće to biti potrebno. Dapače.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Neka institucije sistema rade svoj posao od Weteran komentara 1
  2. monoKracija hoće li ugroziti RH? od aluzija komentara 0
  3. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 111
  4. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 51
  5. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 45
  6. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  7. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  8. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  9. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  10. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  11. Vargate od Weteran komentara 16
  12. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 70
  13. ona i mi od aluzija komentara 0
  14. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  15. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 89
  16. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  17. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  18. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 60
  19. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  20. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 153
  21. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  22. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  23. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 209
  24. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  25. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Argus
  • indian
  • Laganini
  • lenon
  • lunoprof
  • sjenka
  • Skviki
  • zaphod
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 9
  • Gostiju: 38

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom