Predlažemo da se registrirate na pollitika.com. Registracijom možete koristiti cijeli niz funkcionalnosti; praćenje kreiranja novih sadržaja i čitanje sadržaja koji je vidljiv samo registriranim korisnicima.
Na pollitika.com dnevno se kreira cijeli niz novih tema i ostave stotine komentara; jedino registracijom možete pratiti što je pročitano a što ne i gdje se sve događaju diskusije.
ZERP – HDZ na vrtuljku (ili: Tko je tu čudnovati kljunaš?)
Pet, 08/12/2006 - 15:26 — M.
Odluku o proglašenju ZERP-a (Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas) donio je Hrvatski sabor u listopadu 2003. godine na prijedlog koalicijske Vlade. ZERP je aktivirao ekološku i ribolovnu komponentu gospodarskog pojasa, ostavljajući samo korištenje energije valova i postavljanje umjetnih otoka izvan obuhvata odluke. Početak primjene ZERP-a oročen je za listopad 2004.
Tada su govorili: Ivo Sanader (tada predsjednik najveće opozicijske stranke, govoreći kako ZERP nije dovoljan i kako treba proglasiti isključivi gospodarski pojas i kako treba raspisati referendum): "Europska unija ne može vršiti pritisak, ovo s punom odgovornošću kažem, ne može vršiti pritisak na Hrvatsku da ne proglasi gospodarski pojas jer je to utemeljeno u Konvenciji o pravu mora koja je starija od svih odluka Europske unije."; "…hajmo prenijeti ovu odluku na hrvatske građane pa neka se referendumom u iduća dva tjedna odluči što hrvatski građani o tome žele."; "Nećemo glasovati za ovo što nije ni isključivi gospodarski pojas, niti ono što je Vlada izvorno predložila u svom dokumentu, a dakle nekakva ekološko-ribolovna zona. Naš obični čovjek bi rekao dobili smo neki bućkuriš tipični proizvod starog poznatog hrvatskog nagodbenjaštva i nagodbenjačke politike." Vladimir Šeks (predsjednik kluba zastupnika tada oporbenog HDZ-a, replicirajući zastupniku Trconiću): "…nisam rekao da ćemo glasati za ovog čudnovatog kljunaša koji je na kraju izašao, ja sam naveo da ćemo glasovati za prijedlog odluke o gospodarskom pojasu…"
Pod pritiskom zahtjeva iz Bruxellesa, HDZ u lipnju 2004. godine mijenja svoj stav o ZERP-u. Tada za HDZ ZERP prestaje biti nedovoljno snažan instrument, pa HDZ-ova Vlada predlaže, a Sabor donosi odluku kojom se i takav "slabi" ZERP prestaje primjenjivati na države članice EU-a do sklapanja Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu. Tako ZERP vrijedi za moćnu crnogorsku, srbijansku i albansku flotu, a ne primjenjuje se za talijansku i slovensku. Time talijanski i slovenski ribarski brodovi mogu slobodno loviti u području našega ZERP-a, bez mogućnosti nadzora od strane hrvatskih inspekcija, te bez obveze poštivanja hrvatskih propisa o vremenskim i sezonskim ograničenjima ribolova, ribarskim alatima, vrsti, veličini i količini ribe koja se može loviti, te snazi i veličini brodova koji mogu loviti. Naši ribari su tako diskriminirani, jer za njih u ZERP-u vrijede svi hrvatski propisi o ribarstvu. Suspenzija ZERP-a za članice EU predstavljena je tada kao nužnost (!?!) zbog dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU.
Tada su govorili: Andrija Hebrang: "Mi smo tražili gospodarsku zonu, a sada nećemo niti ribolovno ekološku, pa upravo zato što gospodarsku nismo donijeli i nismo je odmah stavili na snagu danas raspravljamo o toj odluci da jesmo onda o njoj ne bi raspravljali." Florijan Boras: "Pojam ekološko-ribolovnog pojasa ne znači ništa, nepoznanica je u međunarodnom pravu i oko toga su prijepori i u struci i u praksi i takvom odlukom nije ništa zaštićeno jer se tu radi o čudnovatom kljunašu i ničemu drugome." Ivo Sanader: "I jučer i danas i prije 15 godina ova stranka kojoj sam ja na čelu govori jedno te isto." (op. a.: moš' mislit!)
Digresija:
Ta rasprava 3. lipnja 2004. godine je zanimljiva i stoga što su se tamo dogodile dvije poznate pikanterije:
1. Upravom prigodom ove rasprave, Andrija Hebrang je izjavio svoju poznatu i već legendarnu rečenicu: "Ja ne lažem niti izgovaram laži, samo povremeno govorim neistinu, a to je puno pristojnije."
2. dr. Ivo je u sumnjivom stanju nakon druženja po vinskim podrumima Požeško-slavonske županije, iznerviran cijelodnevnom raspravom, došao u poslijepodnevnim satima u Sabor i prostački izvrijeđao sve redom, načinom i stilom koji niti najmanje ne pristaje hrvatskom premijeru.
U listopadu 2006. godine HDZ ponovno mijenja stav o ZERP-u (sad već treći puta) i sada traži politički konsenzus svih stranaka za aktiviranje ZERP-a i za članice EU.
Onda je u javnosti isplivalo ono što je dr. Ivo tajio od hrvatskih građana skoro 6 mjeseci: državni tajnici za vanjske poslove Hrvatske, Italije i Slovenije, te predstavnik EK, potpisali su u lipnju 2004. godine Usuglašeni zapisnik. U Usuglašenom zapisniku, hrvatska Vlada se obvezala da do sklapanja Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu, Hrvatska neće mijenjati postojeći režim suspenzije ZERP-a za države članice EU. Bez obzira na razlike u tumačenju međunarodno-pravne obveznosti Usuglašenoga zapisnika, ostaje činjenica da je time Vlada neovlašteno preuzela ovlasti Sabora, te samovoljno pristala na produžavanje suspenzije ZERP-a na neograničeno razdoblje, iako je znala ili je trebala znati da se Sporazum o partnerstvu u ribarstvu s EU nikad neće potpisati, jer EU ne potpisuje takve sporazume s državama kandidatima za članstvo!
Dr. Ivo ne samo da gubi vjerodostojnost u pitanjima ZERP-a (to da stalno mijenja mišljenje i nije neka novost!), nego gubi i živce u odnosima s EU. Neprimjereno i neodgovorno javno komunicira (da ne kažem da se opet prostački poaša!) s voditeljem Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i optužuje ga za otkrivanje i pogrešnu interpretaciju Usuglašenoga zapisnika iz lipnja 2004. godine. Takvim prebacivanjem odgovornosti na druge i skretanjem pozornosti sa svojih očitih političkih i diplomatskih promašaja, premijer ugrožava ukupno ozračje partnerskih odnosa s EU, te time i ozračje u kojima se vode pristupni pregovori. Nažalost, za očekivati je da će u predvidljivim pokušajima da ipak smiri tenzije u odnosima s EU, premijer sada biti još skloniji popuštanjima u pitanjima ZERP-a.
Nagradno pitanje: Tko je sad u cijeloj priči čudnovati kljunaš?
Ovo su dva odgovora na anketu Pulsa koja je napravljena odmah nakon odluke o zamrzavanju ZERPa:
Vlada je donijela odluku o izuzimanju Italije i Slovenije iz primjene ekološko-ribolovne zone na Jadranskom moru zbog straha da Europska komisija neće tijekom ovog mjeseca prihvatiti hrvatsku kandidaturu za članstvo u EU?
Smatrate li ovu odluku Vlade opravdanom ili smatrate da takvu odluku nije trebalo donijeti bez obzira na posljedice?
%
N
600
Odluka Vlade je opravdana
22%
Odluku nije opravdana i nije ju trebalo donijeti bez obzira na posljedice
65%
Ne zna/ nema mišljenje
13%
Dok je bio u opoziciji HDZ se zalagao za proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu, a sada se zalaže za odgađanje primjene te odluke. Smatrate li to dosljednim ponašanjem HDZ-a ili ne?
%
N
600
To je dosljedno ponašanje
5%
To je nedosljedno i prevrtljivo ponašanje
60%
To je opravdana promjena mišljenja zbog nacionalnih interesa
Slovenski premijer i mediji o ekološko-ribolovnoj zoni
LJUBLJANA,5. lipnja(Hina) - Ljubljana je zadovoljna jučerašnjim sastankom predstavnika ministarstava vanjskih poslova Italije, Slovenije i Hrvatske u Bruxellesu i izjavom koja je tom prilikom donesena uz pomoć predstavnika Europske komisije, ali i dalje naglašava da je za nju najvažnije pitanje granice na moru s Hrvatskom i da ekološko-ribolovna zona, čija je primjena odgođena "dok se ne nađe zajednički dogovor u duhu EU-a" na tu granicu ne može utjecati, ocjena je slovenskih medija u subotu.
"Za hrvatsku je diplomaciju cijelo vrijeme najveći problem bio kako naći častan izlaz iz situacije, a za slovensku je najveći rizik bio kako upotrijebiti prijetnju vetom na ulazak Hrvatske u EU, a istodobno je ne iskoristiti do kraja", piše danas u glavnom komentaru ljubljansko "Delo". List navodi da u vezi s izjavom donesenom u Bruxellesu sada postoji problem "interpretacije" jer će "u Zagrebu tumačiti da nisu popustili niti za pedalj", a u "Ljubljani da su postigli sve, pa i više od toga". Slovenija je svoje postigla, no koliko je dobila ili izgubila vidjet će se po tome koliko je prijetnja slovenskim vetom u EU-u ostavila traga na buduće slovensko-hrvatske odnose, piše list.
Vodeći slovenski dnevnik također u naslovu na prvoj stranici navodi da se "jadranska zona gubi u magli, ali ostaje" s obzirom na različite interpretacije koje se mogu pojaviti u odnosu na njen utjecaj na granicu na moru.
"Hrvatska je dogovorom u Bruxellesu posredno priznala Sloveniji pravo na suodlučivanje o statusu istočne polovice otvorenog mora na Jadranu, ali time nisu otklonjene sve rezerve jer će unatoč tome 3. listopada početi primjenjivati zonu na području do krajnjeg sjevera dijela otvorenog mora na točki T-5 (na geografskoj širini Umaga) za nečlanice Unije", pojašnjava "Delo", te dodaje "No, to će biti širenje jurisdikcije u akvatorij na koji po dosadašnjim tumačenjima Ljubljane nema pravo samo Hrvatska nego i Slovenija. To bi onda mogao biti jednostrani potez koji bi prejudicirao granicu", navodi list.
Slovenska tiskovna agencija citira slovenskog premijera Antona Ropa koji je jučer kasno na večer dogovor iz Bruxellesa po drugi put istog dana komentirao za elektronske medije, ovaj put za emisiju "Odmevi" TV Slovenija.
"Dogovor iz Bruxellesa dopuna je onoga što je hrvatski Sabor donio u četvrtak", rekao je Rop, dodajući da spomenuti dogovor u potpunosti štiti i slovenske interese na moru.
"Status Slovenije u vezi s Jadranskim morem neće se promijeniti, ni u čemu nećemo biti u slabijoj poziciji. Imat ćemo naravno i slobodan pristup otvorenom moru", rekao je Rop.
Slovenski je premijer u razgovoru za slovensku televiziju također rekao da dogovor iz Bruxellesa "jasno implicira da ekološko-ribolovna zona ničim ne može više utjecati na bilo kakvo određivanje granice.
"Pregovore o granici već smo završili. Imamo sporazum Drnovšek-Račan, a Hrvatska je odbila da on bude prihvaćen u Saboru", rekao je Rop. Ponovio je svoje ranije više puta izraženo stajalište da "jako sumnja" u mogućnost "dodatnih razgovora i dogovora" o granici. Čak i ako bi došlo do arbitraže, Slovenija je na nju spremna, no osnovica za nju uvijek će biti sporazum Drnovšek-Račan, rekao je Rop, a prenosi slovenska agencija STA.
Komentari
Pronašao sam još ;) Ovo su
Pronašao sam još ;)
Ovo su dva odgovora na anketu Pulsa koja je napravljena odmah nakon odluke o zamrzavanju ZERPa:
Vlada je donijela odluku o izuzimanju Italije i Slovenije iz primjene ekološko-ribolovne zone na Jadranskom moru zbog straha da Europska komisija neće tijekom ovog mjeseca prihvatiti hrvatsku kandidaturu za članstvo u EU?
Smatrate li ovu odluku Vlade opravdanom ili smatrate da takvu odluku nije trebalo donijeti bez obzira na posljedice?
Dok je bio u opoziciji HDZ se zalagao za proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu, a sada se zalaže za odgađanje primjene te odluke. Smatrate li to dosljednim ponašanjem HDZ-a ili ne?
Evo HINAino izvješće od
Evo HINAino izvješće od dan nakon sada već antologijskog sastanka u briselu.
Sada je sasvim jasno zašto su slovenci bili zadovoljni sastankom.
Slovenija-Hrvatska-more
kategorija=P
Slovenski premijer i mediji o ekološko-ribolovnoj zoni
"Za hrvatsku je diplomaciju cijelo vrijeme najveći problem bio kako naći častan izlaz iz situacije, a za slovensku je najveći rizik bio kako upotrijebiti prijetnju vetom na ulazak Hrvatske u EU, a istodobno je ne iskoristiti do kraja", piše danas u glavnom komentaru ljubljansko "Delo". List navodi da u vezi s izjavom donesenom u Bruxellesu sada postoji problem "interpretacije" jer će "u Zagrebu tumačiti da nisu popustili niti za pedalj", a u "Ljubljani da su postigli sve, pa i više od toga". Slovenija je svoje postigla, no koliko je dobila ili izgubila vidjet će se po tome koliko je prijetnja slovenskim vetom u EU-u ostavila traga na buduće slovensko-hrvatske odnose, piše list.
Vodeći slovenski dnevnik također u naslovu na prvoj stranici navodi da se "jadranska zona gubi u magli, ali ostaje" s obzirom na različite interpretacije koje se mogu pojaviti u odnosu na njen utjecaj na granicu na moru.
"Hrvatska je dogovorom u Bruxellesu posredno priznala Sloveniji pravo na suodlučivanje o statusu istočne polovice otvorenog mora na Jadranu, ali time nisu otklonjene sve rezerve jer će unatoč tome 3. listopada početi primjenjivati zonu na području do krajnjeg sjevera dijela otvorenog mora na točki T-5 (na geografskoj širini Umaga) za nečlanice Unije", pojašnjava "Delo", te dodaje "No, to će biti širenje jurisdikcije u akvatorij na koji po dosadašnjim tumačenjima Ljubljane nema pravo samo Hrvatska nego i Slovenija. To bi onda mogao biti jednostrani potez koji bi prejudicirao granicu", navodi list.
Slovenska tiskovna agencija citira slovenskog premijera Antona Ropa koji je jučer kasno na večer dogovor iz Bruxellesa po drugi put istog dana komentirao za elektronske medije, ovaj put za emisiju "Odmevi" TV Slovenija.
"Dogovor iz Bruxellesa dopuna je onoga što je hrvatski Sabor donio u četvrtak", rekao je Rop, dodajući da spomenuti dogovor u potpunosti štiti i slovenske interese na moru.
"Status Slovenije u vezi s Jadranskim morem neće se promijeniti, ni u čemu nećemo biti u slabijoj poziciji. Imat ćemo naravno i slobodan pristup otvorenom moru", rekao je Rop.
Slovenski je premijer u razgovoru za slovensku televiziju također rekao da dogovor iz Bruxellesa "jasno implicira da ekološko-ribolovna zona ničim ne može više utjecati na bilo kakvo određivanje granice.
"Pregovore o granici već smo završili. Imamo sporazum Drnovšek-Račan, a Hrvatska je odbila da on bude prihvaćen u Saboru", rekao je Rop. Ponovio je svoje ranije više puta izraženo stajalište da "jako sumnja" u mogućnost "dodatnih razgovora i dogovora" o granici. Čak i ako bi došlo do arbitraže, Slovenija je na nju spremna, no osnovica za nju uvijek će biti sporazum Drnovšek-Račan, rekao je Rop, a prenosi slovenska agencija STA.
(Hina) xfl ysd
Zna se!!!!!
Zna se!!!!!
Ja NISAM ZNAO
Ja NISAM ZNAO
Nisam ni ja za zapisnik, ali
Nisam ni ja za zapisnik, ali da će Sanader za početak pregovora i vlastitu promociju izdati bilo koji naš interes, moglo se znati.
Za tri godine sam naučio da se kad god on postigne neki sporazum ili uspjeh, odmah zapitam što je dao zauzvrat.
Zalosno je sto na nasoj
Zalosno je sto na nasoj politickoj sceni ne postoji jedna jedina vjerodostojna osoba. Dok je tako, Sanader ne mora previse da brine.
A Tadić i Ninić
A Tadić i Ninić