Tagovi

Zdravstvo u agoniji

Radim u zdravstvu pa kao insider moram reagirati na često nepravedno optuživanje kolega u odnosu na vrlo odgovorni posao koji rade. Prvo bi morao reći neke stvari o hrvatskom zdravstvu koje je u agoniji. Kao i u drugim granama ovoga društva i ovdje struka ima zadnju riječ. Prošla su vremena kada je ono što je liječnik rekao bila svetinja. Sad je važnije šta kaže nekakav aparatčik pa se često dogodi da lijek koji je propisao subspecijalist sa cca 10 godina edukacije NAKON fakulteta ne odobri neka bakica postavljena preko veze na posao u HZZO i koja je završila trogodišnju drvoprerađivačku školu. Kada ona ne odobri lijek pogodite na koga se pacijent ljuti? Što se tiče korupcije , moram priznati da je ima, ali u puno manjoj količini nego što se percipira. I ovdje je kao i u svakoj drugoj struci: 5% glavešina drži eksluzivno pravo na zajedničke resurse i to masno naplaćuju, držeći pri tome ostalih 95 % osoblja kao taoce , ucjenjujući ih na razne načine (gubitak posla, onemogućavanje napredovanja, mobbing itd.) Najstrašnija ucjena je da liječnik ne može dobiti željenu specijalizaciju za koju ima smisla i u kojoj bi bio dobar, već je princip gdje imaš vezu, ne pitaš koja se može dobiti, već se uzdaš u sreću i nažalost često u novce. Zadnjih deset godina nisu ulagali u ljude već se prema osoblju ponašaju jednako kao prema zadnjem šljamu, moraš raditi za trojicu, bez pauze, često za WC nemaš vremena. Naravno da nije svugdje jednako i da poslušnici gore navedenih 5% imaju sve resurse i beneficije koji ipak većina osoblja nema. I zato molim , nemojte generalizirati jer na taj način vrijeđate dodatno ljude koji su žrtve sustava i koji to ne zaslužuju, a koji su ipak većina (bez prava doduše) ali na kojima počivaju svi uspjesi i nadljudski napori da se spasi sustav koji NE MOŽE opstati. Zapamtite ljudi slijedeći podatak: Još uvijek je na snazi zabrana štrajka liječnika zbog radne obveze koju je donio prije nekoliko godina ministar zdravstva. Kome je još ukinuto elementarno pravo zajamčeno u ustavu RH? Zatim kome je još zabranjeno izaći sa medicinskom uslugom na tržište da ono formira realnu cijenu? I zato ljudi prije nego što pljunete na liječnike opet, sjetite se kakva se diskriminacija provodi nad tom strukom. Za one koji su nasjeli manipulaciji medija u dotičnom slučaju štrajka moram reći da je štrajk bio da imamo pravo na granski kolektivni ugovor, a ne zbog novca što se uporno serviralo prosječnom građaninu. I još da spomenem gornje i pojedinačne komentare o lošoj usluzi u zdravstvu: Koliko para toliko muzike. Ljudi nemaju osjećaj o vrijednosti zdravlja. Puno im je dati 10 kuna participacije, ali za šminku, auta, nakit i druge stvari daju pare a da ne trepnu. Sjetite se koliko ste imali problema sa raznim majstorima oko popravaka. Često niste bili zadovoljni uslugom. Zapamtite i doktori su majstori (za ljude), i oni mogu pogriješiti, ali u odnosu na greške raznih majstora, to je zanemarivo. Ljudi imaju percepciju o svemogućoj medicini, ali tako su mislili i u srednjem vijeku kad su puštanje krvi i pijavice bili zadnji modni krik tehnologije. Treba biti realan i poznavati materiju i pustiti struku da radi, jer i u zdravstvu nje kao i drugdje: glavne role igraju najmanje sposobni po pitanju struke, koji nemaju osjećaja za ljude. I za kraj onaj komantar za štake baš i nije na mjestu, šta bi trebao štake dobiti besplatno? Sve košta, ali eto kad je zdravstvo u pitanju svi bi tada socijalizam. Kako da doktor funkcionira u kapitalizmu kad sve košta po zakonu tržišta, a njegova usluga nije po to principu već mu država diktira da je da mimo zakona tržišta( desetak puta manja cijena min.)
Nadam se da će barem neki gledati od sada liječnike drugim očima.

Tagovi

Komentari

Poštovani gospodine doktore

Poštovani gospodine doktore medicine, pored 10kn participacije za zdravstveno osiguranje izdvajam 3.657,24kn mjesečno kao i svi zaposleni građani Hrvatske (ovisno o primanjima). Što mislite, kakvoj se kvaliteti usluge smijem nadati za svoj novac?
Dosadašnje iskustvo sa "majstorima za ljude" i onima za klimu ili parkete me naučilo da potonji, osim što su često znatno profesionalniji u obavljanju svog posla, za uloženi novac daju bolju vrijednost.

Moram još dodati da me nonšalantno pljuvanje po socijalnom sustavu zdravstvene zaštite koje se često čuje iz medicinske struke već podosta iritira. Ne zbog ekonomske logike (koja je na mjestu) već zbog psihološkog profila koji stoji iza takvog upražnjavanja arogancije.
Teško je zamisliti da će dovoljni i dobri diplomanti hrvatskih medicinskih fakulteta koji masovno populiraju naše zdravstvo prosperirati u tržišno orjentiranom sustavu, posebno kad/ako im konkurencija postanu liječnici kojima su plaće u hrvatskoj medicini dostatan motivator.
Ali zato je tu Komora, zar ne?

Tko je glasao

Ovo je naravno puno finije

Ovo je naravno puno finije napisano nego moja flaša koncentriranog adrenalina, ali ako sve zbrojiš i podvučeš crtu pod ovaj post, ispod crte piše: dajte para ljudi ako hoćete bolje doktore.

Inače, "granski kolektivni ugovor" znači isto što i "daj pare doktorima umjesto svima koji rade u bolnici".

E, sad sam dvostruko nagrabusio jer sam se i protiv svojih postavio:)

Tko je glasao

Da ne pljujemo samo po

Da ne pljujemo samo po liječnicima: sve popularnija moja supruga iz komentara u postu koji je pokrenuo lavinu, isto liječnica, imala je jednom posjet inspektora HZZO-a jer, navodno, troši previše recepata. Nije bitno što joj je struktura pacijenata takva, što joj je specijalizacija takva i što za broj recepata ima racionalno opravdanje. Statistika je rekla da to nije dobro, i došao je inspektor u kontrolu. I tako sjedi inspektor i pozorno proučava neke papire iz kojih će pronaći elemente za "ukor pred isključenje" a ulazi u ordinaciju pacijent koji treba, mislim 8 recepata, i tako stalno, u jednakim vremenskim razmacima.
Veli moja supruga njemu: "ovaj put nećete dobiti recepte jer je g.Inspektor zabranio. Ovaj ovdje". Naravno pacijent upućuje bujicu ljubaznih riječi inspektoru.
G.Inspektor je ustao i otišao s nadzora uz riječi "vidjet ćete vi još", ali to još se još nije dogodilo. Vjerojatno će "još" otiću u zastaru ali nikad se ne zna. I ne znam da li je g.Inspektor medicinske struke ili drvoprerađivačke.

Tko je glasao

Svaka čast na ovom postu

Svaka čast na ovom postu (za razliku od onog, ko fol' "pravogdoktora") !!!

Čovjeku ne treba boljeg dokaza da u hrvatskom zdravstvu ima i moralnih i poštenih ljudi kojima je jasno da ovako više ne ide !

Jasno je i da generalizacije nikada nisu dobre ! I iako ja u svom postu NISAM generalizirao, već sam pričao o jednom KONKRETNOM slučaju, čini mi se da su mnogi to tako shvatili !

Ima ohoho dobrih liječnika u Hrvatskoj, u to nema sumnje, i jedina zamjerka koja se takvima može uputiti je da svojim korumpiranim/traljavim kolegama "pokrivaju leđa" !!!

Tko je glasao

liječničke novine br 50

liječničke novine br 50 Borka Cafuk
Nerazlikovanje vrsta neželjenih ishoda medicinskog postupka
Prim. dr. Hrvoje Minigo

Predsjednik Hrvatske liječničke komore prim. dr. Hrvoje Minigo upozorio je da su neželjeni ishodi pri pružanju zdravstvene zaštite neizbježni. Neželjeni ishodi podrazumijevaju komplikaciju, neizbježan ishod ili nepovoljan događaj, pa i nije uvijek riječ o greški kako se obično pokušava prikazati.

- Potrebno je jasno razlikovati komplikaciju, neizbježan ishod i štetni događaj. Komora se zalaže da liječnici neopterećeno obavljaju svoj posao, u skladu s pravilima struke. Prijetnje sudskim procesima i odštetnim zahtjevima zbog nepovoljnog ishoda liječenja nepovoljno utječu na samostalnost i kvalitetu liječnikova rada. Uvođenje modela osiguranja «no fault compensation» mogla bi postati dobrobit za pacijente i sve zdravstvene djelatnike, zaključio je Minigo.

Komplikacija nastaje usprkos medicinski ispravnom i pravodobno provedenom postupku, koji je izveden pravilnom uporabom ispravne opreme i sredstava, uz optimalnu organizaciju rada. Neizbježni ishod nastaje usprkos pravodobnom i ispravnom medicinskom postupanju zbog nemogućnosti izlječenja, odnosno smrtonosne bolesti, starosti, otkazivanja više organskih sustava i drugih razloga.

Medicinska greška

Štetni događaj je ono što se najčešće naziva greškom i, istaknuo je Minigo, u njemu dolazi do nenamjerne i nepoželjne štete za bolesnike nanesene štetnim postupanjem. Posljedice toga mogu biti produljenje liječenja, oštećenje organizma povezano s prolaznom ili trajnom nesposobnošću te smrt. U nekim sustavima se pod nepoželjnom štetom, osim medicinske greške, podrazumijeva i komplikacija.

Pojam medicinske greške ili greške u tretmanu, naglasio je Minigo, obuhvaća sve greške u profilaksi, dijagnostici, liječenju i naknadnoj skrbi. Greška u tretmanu nastaje zbog zanemarivanja ili odstupanja od medicinskog standarda, odnosno medicinske znanosti.

Prema statističkim podacima Sjedinjenih Američkih Država u 1996. zbilo se 27 posto štetnih događaja zbog nemara ili nehaja; 19 posto zbog neodgovarajuće primjene lijekova; 14 posto činile su infekcije do kojih nije trebalo doći a 13 posto nastalo je zbog neispravnosti ili nestručne primjene medicinske opreme.

luka

Tko je glasao

Prvo, pohvala na konačnom

Prvo, pohvala na konačnom uključivanju u raspravu. Bilo bi puno lijepše da su se svi koji su se osjećali povrjeđeni odmah uključili, ali i ovo je super.

Drugo, niste, čini mi se, uhvatili opću poantu: nije problem što liječnici grješe, problem je što žrtve liječničkih pogrešaka nemaju gotovo nikakvu mogućnost reagiranja.

I za kraj onaj komantar za štake baš i nije na mjestu, šta bi trebao štake dobiti besplatno? Sve košta, ali eto kad je zdravstvo u pitanju svi bi tada socijalizam.

Ne bih ih trebao dobiti besplatno. Trebao bi ih dobiti na korištenje besplatno. Ne bi ih potrošio korištenjem u 2 tjedna. No, to nije toliko bitno, nije uopće bitno da li bi ih trebao platiti, bitno je da nisam nikako mogao do njih a bio sam u bolnici na kirurgiji i nisam mogao hodati.

Zapamtite i doktori su majstori (za ljude), i oni mogu pogriješiti, ali u odnosu na greške raznih majstora, to je zanemarivo.

S ovim se nikako ne mogu složiti. Možda se vama čini zanemarivo, ali primjeri koje ljudi iznose (a uzmimo u obzir samo osobna iskustva) govore malo drugačiju priču.

Ako Vi smatrate da mi nemamo pravo na prigovor, onda Vas pitam, imate li Vi pravo na kritiku politike i situacije koja nas sve skupa vodi u tu situaciju?

Znači, da rezimiram, liječnici su jedni od kvalitetnijih skupina ljudi u društvu, ljudi za svaku pohvalu. Ali! Ne znam za mnogo slučajeva u kojima je liječnik koji je napravio štetu odgovarao za to. O tome se radi. Ljudi masovno imaju osjećaj nemoći i bespomoćnosti pred takvim pojedincima i osjećaju se nezaštićeni. To ne znači da su svi liječnici prozvani i da su optuženi, nego da treba promjeniti sustav koji takvu situaciju dopušta.

glavne role igraju najmanje sposobni po pitanju struke, koji nemaju osjećaja za ljude.

Dok god mi prigovaramo liječnicima, a vi nama da nemamo pravo napadati, nekako se gubi mogućnost da svi skupa uperimo prste u one koji su odgovorni za sve te situacije, bili oni politički podobnici ili nemoralni/loši liječnici.

Tko je glasao

Ok, priznajem, malo sam unio

Ok, priznajem, malo sam unio emocija u odgovor, ali isto tako mislim da je glavna poanta koja se provlači kod dosta ljudi osjećaj nemoći da nešto promjene. Paradoksalno pohvalu ne dobiješ kad dobro radiš, već kad zabušavaš. Negativna selekcija je prisutna svugdje. Nitko ne želi ići studirati najmanje 6 godina, vrlo često u drugi grad, već sad rijetki to mogu platiti + troškovi studija, često neplaćeni staž, dosada vojska, pa obijanje vrata za specijalizaciju za koju traže novce. I ako to sve prebrodiš, radiš u lošim uvjetima- tu povlačim paralelu s poginulim vatrogascija, a ako nešto krene po zlu, tuže te i pitaju zašto nisi pružio najbolje npr. kao u Americi i Japanu. Tko to može platiti-samo izabrani. U takvoj klimi dosta potencijalno dobrih studenata se okreću drugim, profitabilnijim granama. Bez problema se upisuju oni koji prije deset godina ne bi ni primirisali blizu upisa, kavliteta pada, a traži se bolja usluga uz manje novca. Znate li koliko u prosjeku košta bolnički ručak tj. koliko novac ide iz proračuna za prosječni obrok? 4 kn. Nije baš da bi za te pare očekivao išta jestivo. Istina, griješi se sve više. Puno je faktora: pad kvalitete osoblja, loši uvjeti rada, burn out.... A što se poante tiče, znam da treba pružiti određenu odštetu žrtvama. Odbijen je prijedlog komore koja bi po Norveškom modelu isplaćivala odštetu. U Americi godišnje od liječničkih pogrešaka umre 540000 ljudi. Više skoro 10 x nego u Vijetnamu. Oni sami plaćaju osiguranje od pogreške, ali zato mogu postviti cijenu uisluge, koja atda mora biti visoka. Moja frendica je u Americi slučajno pala na ulici. Malo se udarila u koljeno. Snimili su joj rendgen koljena, na slici sve u redu. Rekli joj da kupi nešto protiv bolova i ispostavili račun od 3000$. U nas bi to koštalo oko 12 kn. Mehaničar ti ne digne haubu auta a da te ne rebne bar par sto kuna. I još si sretan kako si dobro prošao, zviždiš od sreće, trljaš ruke,a zamisli kad bi trebali platit cca 100 eura za malo bolji pregled. tada bi bila, momentalna pobuna 100 %. Znam treba puno mijenjati i slažem se da treba počistiti prvo u vlastitom dvorištu. Ali poanta je ad Hrvati nemaju osjećaja za neku rugu skupinu ili branšu i gledaju samo vlastitu guzu. Kad štrajka prosvjeta kažu, šta oni hoće, imaju plaćene praznike ljeti. Štrajkaju policajci, šta hoće kad uzimaju ionako mito. Takve generalizacije pogoduju da se takvo što i odvija. Alergičan sam na ono: "Svi su isti, svugdje je tako."

Zlo pobjeđuje kad dobri ljudi ne rade ništa.

Tko je glasao
Tko je glasao

Svaka čast. To se traži.

Svaka čast. To se traži.

Vjerujem da se skoro svi slažemo s gore iznesenim. Napomenuo bih, mene osobno ne smeta da moram platit određene liječničke usluge, rijetko mi trebaju, (vegan sam pa raka ne bum dobil :), ali cijena usluge ne rješava često uzrok problema. Više me smeta kad znam da umirovljenici koji su najčešće u bolnici moraju plaćat nešto za što su novci pokrani prije nego stignu do bolnice.

Naime, ja ne bih nikada prigovorio doktoru koji zbog premorenosti napravi krivu dijagnozu ili me ne stigne pregledati, nego onome koga nije briga a prima plaću za taj posao.

Inače, kolika bi bila realna cijena za rengdenski snimak koljena, ako se može procijeniti bar donekle odokativno? 100kn, 1000kn?

P.S. Mislim da ste ovim dnevnikom napravili odličan korak naprijed prema imenovanju pravih problema. Ovaj sajt je čitan i u saboru (dosadašnjem sazivu), čitaju ga i mnogi novinari i političari. pa će valjda koja sjemenka pasti i na plodno tlo. Nadam se da ovo nije zadnji post.
:)

Tko je glasao

Liječničke novine (Borka

Liječničke novine (Borka Cafuk)
Predsjednik Hrvatske Liječničke Komore prim. dr. Hrvoje Minigo
To se već sada stalo očitovati u poteškoćama pri popunjavanju mreže primarne zdravstvene zaštite, posebice u turističkim područjima. Neke županije u priobalju nemaju nezaposlenih doktora, a imaju potrebu za otvaranjem turističkih ambulanti. Mnogi doktori imaju poteškoće, kada zbog godišnjeg odmora u mreži PZZ trebaju zamjenu u svojoj ambulanti. Sada smo od HZZO-a dobili na mišljenje prijedlog da se produže ugovori doktorima koji su napunili 65 godina. Stoga Komora ima dužnost upozoriti javnost da zbog ovih problema može doći do pada kvalitete zdravstvene zaštite. A to znači da će doktori u PZZ-u imati manje vremena za pacijente, da će liste čekanja na specijalistički pregled biti sve veće, a postati će upitna i dostupnost zdravstvene skrbi na pojedinim područjima, ističe Minigo.

Studij medicine mladi zaobilaze, a specijalistima u prosjeku 55 godina

Na to ukazuje niz činjenica, izjavio je Minigo. Broj nezaposlenih doktora medicine u značajnom je padu. U Zavodu za zapošljavanje 31. siječnja 2000. bilo je registrirano 1030 nezaposlenih doktora, od kojih 384 s državnim ispitom (licencom). U svibnju ove godine ukupan broj nezaposlenih doktora iznosio je 322, od čega svega 72 s licencom. U isto vrijeme se nije povećao broj doktora na tisuću stanovnika, koji za Hrvatsku iznosi 2.4. Dok, na primjer, u Austriji broj doktora na tisuću stanovnika 3.2, u Italiji 5.7, Mađarskoj 3.6, Sloveniji 2.2, Rumunjskoj 1.9, te u Albaniji 1.4.

Na medicinskim fakultetima sve više pada interes za upis. Tako se 1990. za jedno mjesto na zagrebačkom medicinskom fakultetu natjecalo sedam kandidata, a 2004. samo po dva kandidata. Broj diplomiranih doktora je također u padu. Na sva četiri medicinska fakulteta 1990. ukupno je diplomiralo 504 studenta, a 2002. 432. U usporedbi s drugim zemljama Europe, manji broj novodiplomiranih doktora medicine na 100 tisuća stanovnika u 1995. bio je samo u Sloveniji, Slovačkoj, Velikoj Britaniji i Norveškoj.

Istovremeno dok kod nas pada broj nezaposlenih doktora u nekim državama, bez jezične barijere prema Hrvatskoj, broj nezaposlenih doktora raste. Na primjer u Srbiji i Crnoj Gori postoji oko 1500 nezaposlenih doktora medicine. Također, u tim državama medicinu studira višestruko više studenata nego u Hrvatskoj, čak i u odnosu na broj stanovnika tih zemalja.
Zbog sve manje studenata medicine, sve manje nezaposlenih doktora te u svezi s činjenicom da je prosječna životna dob specijalista u Hrvatskoj 55 godina, dogodit će nam se nedostatak doktora. Prema Pravilniku o minimalnim uvjetima prostora, opreme i kadrova 2007. će nam nedostajati 398 specijalista interne medicine i 340 kirurga istaknuo je Minigo.

Liječit će nas doktori iz bivše Jugoslavije

Prema podacima HZZO-a iz veljače 2005. u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini nedostaje ukupno 159 timova opće/obiteljske medicine, 85 timova u pedijatriji i 71 tim u zdravstvenoj zaštiti žena. U Brodsko-posavskoj županiji nedostaje 19 timova opće/obiteljske medicine, u Zagrebačkoj županiji 18, Splitsko-dalmatinskoj 15 te po 13 timova u Varaždinskoj i Istarskoj županiji. Najviše timova u pedijatriji nedostaje u Osječko-baranjskoj županiji, kojoj fali 10 timova, Vukovarsko-srijemskoj 9, te po 7 timova u Splitsko-dalmatinskoj i Brodsko-posavskoj županiji. U zdravstvenoj zaštiti žena u Gradu Zagrebu nedostaje 18 timova, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 9, te po pet timova u Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji.

- Na temelju svih ovih podataka možemo zaključiti da će se Hrvatska uskoro naći u još nepovoljnijem položaju što se tiče broja doktora medicine. To će neminovno dovesti do potrebe zapošljavanja doktora iz država bivše Jugoslavije, a što ne može jamčiti kvalitetnu zdravstvenu skrb. Uvođenjem 48 satnog tjednog radnog vremena u Europskoj Uniji već sada je iskazan manjak doktora medicine u nekim zemljama EU, te postoji realna opasnost da će naši doktori odlaziti u te zemlje. Sve je manje atraktivno biti doktor zbog dugotrajnog studija, specijalizacije, uže specijalizacije, obvezna trajne edukacije tijekom čitavog radnog vijeka, sve većeg obima posla, te prijetnje sankcijama i tužbama u slučaju nepovoljnog ishoda liječenja, pa čak i ako se ne radi o stručnoj grešci, ali i zbog negativističkog i senzacionalističkog pristupa nekih medija. Komora mora zaštititi ugled doktora medicine, jer je to jedna od njezinih zakonom definiranih zadaća. Mora se boriti za bolje uvjete i kvalitetu rada. Samo poboljšanjem položaja doktora medicine, može se povećati interes za odabir liječničkog poziva, zaključio je Minigo.

Liječnici bježe s istoka na zapad
B. C.
Prim. dr. Egidio Ćepulić

Ni u zemljama Europske Unije situacija nije bolja, ističe predsjednik Povjerenstva za Međunarodnu suradnju HLK prim. dr. Egidio Ćepulić. Uočivši što se događa Komitet europskih liječnika, koji čine sve države koje su u Europskoj Uniji i pridružene članice, zatražio je prije dvije godine do Njemačke i Norveške da analiziraju zbog čega se smanjuje interes za studij medicine. Utvrdilo se da su razlozi za to dugotrajan studij i trajna edukacija, te neodgovarajuće plaće zbog kojih, naglašava Ćepulić, njemački liječnici odlaze u Veliku Britaniju a britanski u Sjedinjenje Američke Države. Također, razlog smanjenom interesu za studij je i radno vrijeme te dežurstva ali i velika odgovornost te rizici koji svakim danom postaju sve veći jer su pacijenti sve informiraniji i zahtijevaju veću odgovornost liječnika. U Njemačkoj, gdje se nekada čekalo tri do pet godina da bi se upisao studij medicine, toga više nema, a prije dvije godine je nedostajalo 28 tisuća bolničkih liječnika dijelom zato što su emigrirali a dijelom zbog direktive 48-satnom radnom tjednu. A, Norveška zbog nezainteresiranost mladih za studij medicine unaprijed educira studente u Poljskoj koji će doći raditi u Norvešku.

- Nalazimo se u situaciji u kojoj dio naših liječnika je nestao iz naše evidencije i od tisuću i nešto nezaposlenih sada ih je samo tristotinjak. Veliki je broj ljudi krenuo prema inozemstvu od Slovenije, Austrije do Njemačke. Slovenci jedva čekaju da netko od naših liječnika dođe tamo jer i njima nedostaje liječnika. I EU je prepoznala problem koji nastaje u čitavoj Europi u zdravstvu, a to je problem manjka kvalitetnog kadra. Ako ništa ne poduzmemo da zadržimo naš kadar u Hrvatskoj dogoditi će se da građane liječe oni koji nisu najbolji i da će dolaziti do sve više i više grešaka, ističe Ćepulić.

Poboljšati uvjete rada i odvojiti liječenje od socijale
B. C.
Dopredsjednik Komore prim. dr. Josip Jelić

Rješenje je teško naći, možda i nemoguće, ali bi se neke stvari mogle poboljšati, smatra predsjednik HLK. S obzirom da Strukovni kolektivni ugovor nije prihvaćen u cijelosti barem bi se neke njegove odredbe mogle unijeti u Granski kolektivni ugovor. Nužno je riješiti stvari koje nisu definirane u zdravstvenoj politici, kao na primjer položaj liječnika privatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kako se, ističe Minigo, sve ne bi lomilo na leđima liječnika trebalo bi uvesti stupove zdravstvenog osiguranja a država bi trebala osnovati fond iz koje bi se financirali lijekovi za teške bolesti, poput Gliveca.

Vlada i Ministarstvo zdravstva, dodaje Jelić, trebali bi zajedno s HLK, Hrvatskim liječničkim zborom i Hrvatskim liječničkim sindikatom razmotriti što liječnike stavlja u poziciju manje vrijednih zdravstvenih djelatnika i to ispraviti. Politika je učinila dvije greške - uvela je fond u riznicu, čime je postalo nejasno kako se novac prikuplja i troši, a svi zaposlenici u zdravstvu su postali državni službenici kojima se sve određuje dekretima. Trend negativnog poslovanja bolničkog sustava dovest će do njegova urušavanja. Očekivati da će županije pomoći u poboljšavanja zdravstvene zaštite financijska je iluzija. Rezerve treba tražiti na drugim stranama, nužno je odvojiti liječenje od socijale i iz budžeta ukinuti troškove koji ne pripadaju strogo zdravstvenoj zaštiti, naglašava Jelić.

luka

Tko je glasao

Nedavno je izašla internet

Nedavno je izašla internet vijest da je pravosuđe najkorumpiranije, pa zdravstvo, itd. Najmanje su korumpirani (prema mišljenju običnog puka) i najviše se vjeruje crkvi, vojsci i nevladinim udrugama. Na Tv-u su obrnuli redoslijed?!
Pije nekoliko godina vlada je drastično podignula plaće sucima jer su korumpirani i ovako s boljom plaćom bi ih bilo teže potkupiti!?

Ponavljam nije toliko stvar u novcima jer pravi medicinar ima sluha za ljude, human je i nije mu do novaca toliko stalo. Danas se takve vrline nažalost smatraju manama, a dobrota se počesto smatra glupošću. Kad se gleda na gore spomenute suce, i medicinarima bi trebalo dati plaću dovoljno pristojnu da se na miru posvete pacijentu, a da ne razmišljaju kako će dijetetu kupiti pelene, hoće li moći razvući plaću i na kredit i na hranu itd. Ja bi volio da moj doktor ima riješenu situaciju da na miru razmatra moj slučaj.

Tko je glasao

Pa nismo u totalitarizmu,

Pa nismo u totalitarizmu, pričate kao da djelujete u ilegali i kao da vas je strah javno se suprostaviti svemu lošem u zdravstvu, izborite se za bolji status, za manje korupcije , to vam Sanaderovi sigurno neće riješiti, hrabro treba progovarati i suprostavljati se svima koji uništavaju ili potkopavaju sustav zdravstva, to se mora i iz nutra pokrenuti nije korektno očekivati da to riješavaju samo političari.

Tko je glasao

Nažalost je ovaj post

Nažalost je ovaj post istinit. U zdravstvu je takvo stanje a bit će, vjerojatno, i gore. Nitko od političara nema hrabrosti reći svojim biračima istinu i nitko od onih tko bi možda mogaoriješiti stanje u zdravstvu za to nema hrabrosti.

Tko je glasao

Ivek, Kak je ono bilo ne

Ivek,
Kak je ono bilo ne dugo: Ja imam poznanstvo i ovja pa onaj su doktori i imam sreču.
Znači prek reda, a drugi čekaju. Socijalnije nejde,... ili?
Znam da je bezobrazno s moje strane to napisat, ali se nisam mogel suzdržat.
Kakve veze ima to s političarima?
Po zagrebačkim bolnicama ima skoro više pacijentih iz drugih država nego naših. Sumnjam da se to našem zdravstvu plača i da je to poznato.

Tko je glasao

Ne, gledaj, imam tri

Ne, gledaj, imam tri šogorice koje su liječnice i koje vrlo uspješno imaju samostalne ordinacije. Budući da sam dvije od njih školovao, naravno da im se mogu javiti kad mi nešto treba i naravno da će mi to odmah učiniti. A one opet imaju dovoljno poznanika po bolnicama. Pa me naruče po noći kad su dežurni. Ali ništa tu ne uzimam badava. Sve to ide preko uputnica, HZZO-a, ili privatnog osiguranja itd. Političari su dužni donijeti takve zakone kojima će se nered u zdravstvu regulirati.

Tko je glasao

Fédération Européenne des

Fédération Européenne des Médecins Salariés
European Federation of Salaried Doctors

PRIJEDLOG VEZAN ZA STRUKOVNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA BOLNIČKE DOKTORE SLOVENIJE I HRVATSKE
Već pet godina FEMS prati probleme s kojima su suočeni doktori u Sloveniji i Hrvatskoj, posebice one koji se tiču pregovora s njihovim vladama.

16 delegacija FEMS-a koje su se skupile na Glavnoj skupštini u Bugarskoj 7. i 8. listopada 2005. godine pomno su proučili kritičnu i sve težu situaciju slovenskih i hrvatskih doktora.

FEMS se posebno brine zbog neprestanog pogoršanja materijalne i moralne situacije medicinske profesije u Sloveniji i Hrvatskoj. Slovenska i Hrvatska vlada trebale bi nastaviti pregovarati s liječničkim sindikatima kako bi sklopili strukovni kolektivni ugovor namijenjeni samo liječnicima te u kojem bi se poštivale direktive izglasane u parlamentu EU.

luka

Tko je glasao

Upravo sam u tom smislu

Upravo sam u tom smislu nešto napisala na drugom dnevniku (odgovor dičnog doktora...). Vi liječnici dopuštate da se događa to što se događa, pacijenti ispaštaju, a oni koji su sve to zakuhali (političari), zadovoljno trljaju ruke. Njih nitko ne krivi i nitko im se ne usudi javno suprostaviti, osim ona 4 hrabra liječnika s Paga. Kad bi se svi tako postavili, došli bi ste na svoje. Ne bi vam svima mogli dati otkaz, a i da ga dobijete, tek onda bi ste imali materijala za raspravu. No dok god se vi bojite za radno mjesto, bit će tako kako jest. Ponižavat će vas i izjednačavti s onom činovnicom s HZZO-a, a možda još i niže. Olako se odričete svih onih silnih godina školovanja i onog što stvarno značite.

Tko je glasao

Fédération Européenne des

Fédération Européenne des Médecins Salariés
European Federation of Salaried Doctors
Datum: 11. srpnja 2005. godine
Dokument broj: F 05/025 FR EN
Naziv: Uvjeti rada hrvatskih liječnika
Autor: Dr Antony Bernard, predsjednik

Gospodo i dame, zastupnici Europskog Parlamenta,

Već više od 5 godina pratimo probleme koji postoje između hrvatskih liječnika i hrvatske vlade.

Ti problemi, za koje je već prije 4 godine FEMS predložio rješenje, sada poprimaju novu dimenziju koja dovodi u pitanje osnovna prava. Ustvari, nakon vrlo dugotrajnih pregovaranja, 8. prosinca je sastavljen i potpisan ugovor između 4 sindikada radnika u zdravstvu i ministra zdravstva.

Nakon odlaska ministra zdravstva zbog bolesti, i nakon što ga je zamijenio njegov zamjenik, taj ugovor nikad nije ispoštivan.

Hrvatski liječnički sindikat (HLS) reagirao je na taj propust pokrenuvši štrajk koji je sud proglasio nezakonitim, unatoč tome što je korištena regularna procedura. I više od toga, u tijeku su pokušaji od strane hrvatske Vlade da se u Saboru izglasa zakon kojim bi se hrvatskim liječnicima zabranjivalo stupanje u štrajk.

Isti ti liječnici dužni su raditi i do 300 sati mjesečno, što prelazi granicu čak i najekstremnijih propisa o radnom vremenu i sigurnosti pacijenata.

Na generalnoj skupštini u Italiji koja se održavala 27. i 28. svibnja 2005. godine šesnaest izaslanstava FEMS-a jednoglasno je osudilo takvo ponašanje.

FEMS, dakle, zahtijeva od svakog europskog zastupnika da u trenutku postavljanja pitanja o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju pažljivo razmisli o kandidaturi ove zemlje koja krši osnovna prava koja su propisana europskim ustavom, prava građana i zaposlenika, uz primjenu metoda iz nekih drugih vremena.

luka

Tko je glasao

Luka, jel imas kakve veze sa

Luka, jel imas kakve veze sa lijecnickim sindikatom?

UZDP-Tiaktiv

Tko je glasao

kasnim al je tema rasuta ko

kasnim
al je tema rasuta ko rasuti teret
nemam, jer se ne slažem sa izborom taktike za štrajk
(priča slična kao ova sa sdp simpatizerima i milanović-linić taktikom)
Mislio sam, u vrijeme štrajka,
i još mislim
- štrajk se ne smije politički instrumentalizirati, jer smo onda ušli kao pijuni u tuđe ratove (i mi i bolesnici)
- štrajk ne smije niti teoretski, nikome naškoditi
- štrajk mora vrlo jasno pokazati ljudima u čemu je problem, i to mora biti sve jasnije kako dani štrajka odmiču
- posao sindikata je zaštita radnika, i sindikat se trebao boriti za dostojnu naknadu za rad, pozivajući se na činjenicu (pravno potvrđenu u EU) da i dežurstvo treba tretirati kao rad.
- liječnik koji dežura 4 x mjesečno, u 20 godina, odrobija skoro 3 godine u dežurstvu (za to bi vrijeme zvone odrobijao svoje baseball palica žrtve)
- plaća za taj, prisilni, prekovremeni rad je bitno niža od naknade za "obične" radne sate
( i kad je koncept loš, ljudi će te podržati prvih desetak dana i da ne radiš nego šetaš sa značkom ja sam u štrajku, ali poslije toga će biti za represiju i uvođenje reda, pa makar se smatrali ljevičarima)

Bilo bi puno jasnije da smo podvostručili broj liječnika na hitnim prijemima, i dežurstvima, i uveli smjene - svakih 8 sati. Onda bi bilo fizički očigledno da nas nema dovoljno, da se od nas traži prisilno da radimo debelo preko 180 sati mjesečno, a da se ti sati ne plaćaju adekvatno.
Svi bi hitni i ozbiljno bolesni dobili što im treba, i bolje nego prije štrajka.
Nešto slično napravili su u Sloveniji, i tamo liječnik specijalist, koji dežura 4 x mjesečno ima otprilike plaću ministra/suca žpnijskog suda. I to je OK.
Toliko bi imao i IT stručnjak da radi 4 x 24 sata mjesečno prekovremeno.
U nas nije uspjelo.
ali to je duga i druga priča. Puno političkih manipulacija (neizbježno za nas hrvate) pa sam citirao ove dokumente europskih udruga/institucija da bi zainteresiranima dao i drugi izvor, i omogućio da objektivnije pogledaju problem.

Ironija je jasno, što je sdp apsolutno po principima za koje se teoretski zalaže
trebao biti predvodnik štrajka.

luka

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Politika prokletih & Sjeta u očima anđela od Laganini komentara 4
  2. Jedino obećanje koje je ispunila vlada Zorana Milanovića od katkapital komentara 0
  3. Podrška, „stvaralaštvo“, doktrina, deklaracija … od Feniks komentara 5
  4. Jesu li tvrdnje g. Josepha Stiglitza (JS) stručne i istinite? od rodjen komentara 2
  5. Život bez stresa i politike od live123 komentara 1
  6. političarski ili trgovački izbori za predsjednika RH? od aluzija komentara 1
  7. pudlice i ostali psi od drvosjek komentara 54
  8. Lalovac "u ništa" od marival komentara 28
  9. Urbane rane moje varoši od Ljubo Ruben Weiss komentara 12
  10. Sramotne reakcije hrvatskih političara na Šešeljeve provokacije od vkrsnik komentara 25
  11. Hanžeković kao delegat sotone u Hrvatskoj od sjenka komentara 10
  12. Obama i Putin jesu li trgovci? od aluzija komentara 0
  13. Uputa za borbu protiv sredstava manipulacije čitatelja od rodjen komentara 7
  14. Hanibal ante portas & Velikosrpska fašistička propaganda od Laganini komentara 68
  15. Nije šija, nego vrat, nije Bešker, nego Feniks od MKn komentara 65
  16. Istina nalazi put i kroz njihove laži jer viri baš iz samih tih laži - Dan sjećanja 2014. od ppetra komentara 41
  17. Pismo investitora petogodišnjem unuku od rodjen komentara 2
  18. Ima se – platilo se! od Feniks komentara 24
  19. referendumsko internetsko upravljanje od aluzija komentara 2
  20. Vukovarsko znati i ne znati od Feniks komentara 39
  21. "Klemovi" anglosaksonski balvani u Savskoj od sjenka komentara 93
  22. Ekonomija i društvo budućnosti od petarbosni4 komentara 7
  23. Budale ili Peta kolona od Weteran komentara 178
  24. Optužba pojma, neistinito tumačenje, obmana i dezorjentiranost od rodjen komentara 0
  25. Financijske teskoce vode direktora u zatvor? od lunoprof komentara 21

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • boltek
  • corto
  • Laganini
  • leddevet
  • pravednik vz
  • zaphod
  • zrakomlat

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 7
  • Gostiju: 29

Novi korisnici

  • Gigaset
  • punktuar
  • Zlatno doba kap...
  • BlackLily
  • Ness