Tagovi

Zbogom banke. Dobrodošli bogati građani.

Država za građane – razvoj sustava novca – više milijardi kuna godišnje za građane direktno i indirektno putem javnih usluga, a manje za banke i vladajuće i njihove veze.

Uvod
Tekst opisuje kako će izgledati život građana kad na vlast dođu oni koji će raditi u korist građana.
Slijede još nekoliko tekstova o razvoju države građana, a ne u korist grupa koji rade protiv građana..

Novac u sustavu pravila zakona i akata nedemokratskih država omogućava državi, narodnim bankama i financijskim institucijama da manipuliraju vrijednosti novca na štetu građana, od inflacije i povećanje mase novaca do vrijednosnih i izvedenih vrijednosnih papira te da i tako otimaju od građana.
Tu je i prikriven monopol određivanje tko može raditi s novcem te cijena raznih novčanih usluga.
Male banke u nas nisu nestale tržišnim načinom već birokratskim i hm ..
Već desetljećima su mogli postojati kiosci samo za platni promet. I bilo bi ih mnogo pa građeni ne bi morali čekati i radili bi mnogo duže i subotom i nedjeljom i ne bi bilo redova u bankama i naknade bi bile upola niže.
Gnjusne nedemokratske rabote sustava zakona koji otimaju građanima će biti spriječene.

Tekst navodi manji broj karakteristika novčanog sustava građana.
.
Neke odrednice novčanog sustava građana

KONCEPT NOVČANOG SUSTAVA USMJERENOG GRAĐANIMA.
Nema nikakvog za državu opravdanog razloga da:
* pravila za banke budu drugačija od pravila za ostale poduzetnike
* se lošim zakonima omogućava da jedan resurs poslovanja – novac bude dostupniji, jeftiniji od ostalih jer to dovodi do velikih gubitaka u državi nizvodno u društvenim procesima: stečajni, sudski postupci, ovrhe, beskućništvo,...
Trik je u tome da se "umjetno" zakonima pojeftini novac na početku procesa kako bi ga se što više uzelo-stvorila potražnja koja nema snage da vrati novac, a da se kasnije taj novac poskupi ili uzme na druge načine od građana
* da se trošak lošeg upravljanja bankama, prevelika dobit, luksuz HW i velike plaće uprave prebacuju na građane i državu što tržištu šteti, a građane siromaši.

Oni koji će raditi s novcem plaćat će koncesiju i sve poreze kao i drugi poduzetnici.
Novac je javno dobro kao i državna zemlja i to je osnova za naplatu koncesije. Naime taj segment tržišta ne bi postojao da nema države.
Dio novca je u vlasništvu građana i to je u masi javno dobro čak i kad je "pohranjen" u bankama..

Svi će plaćati porez na dodanu vrijednost.
Izjavljena glupost "Da banke ne trebaju plaćati porez na .dodanu vrijednost da bi novac bio jeftiniji," osim što uvodi neravnopravnost u odnosu na ostale poduzetnike je i štetna za državu.
Taj poklon države u praksi "seli se" od onih kojima bi krediti trebali biti jeftiniji na banke pa su dobiti banaka za rad koji obavljaju prevelike, a prostori na najboljim lokacijama i skupo uređeni, a tek plaće hijerarhijskog vrha. A kamatne stope su među najvećima u EU.
Ovdje zakoni omogućavaju bogaćenje jednih i siromašenje drugih. Novac koje banke ne uplaćuju u proračun na osnovi PDV proračun uzima od siromašnih građana tako da se neoporeziv dio plaće određuje manjim od životne košare te na druge načine.

Država će odrediti plafon cijena za usluge svih vrsta plaćanja
Time će se potaknuti konkurentnost banaka i ograničiti "lihvarsko određenje cijena usluge".
Banke u praksi za on line plaćanje naplaćuju 2 kune za jednu transakciju. A agencija za tržišno natjecanje nije ispitala kalkulaciju te usluge. Na početku je cijena iznosila 0,5 kuna. Svakako je riječ ili o dampingu ili o prekomjernoj cijeni. Rast od 300 posto je prošao nezapaženo?

Državi neće biti dozvoljen proračunski deficit
Izjavljena glupost "Korisno je da države imaju proračunski deficit jer njime plaćaju razvoj" je stručno nakaradna. Iskustvo nam kazuje da u četvrt stoljeća nismo povećali realan BDP.
Naime novac od deficita može služiti i za korupciju, za nepotrebna luksuzna kupovanja, za pokriće troškova grešaka upravljanja i rada, za usporavanja povećanja učinkovitosti javnog sektora, te za još stotine devijantnih radnji vlasti.
Kvazi elita i kriminalno koruptivne grupe obožavaju deficit. S njime plaćaju troškove svoga neznanja i svoga položaja, a mogu i manje raditi.

Vlada i javni sektor se želi prisiliti na kvalitetni razvoj i optimalno upravljanje.
Dapače vlada će u razdoblju prilagodbe morati ostvarivati suficit koji će slijedeće godine biti uložen u povećanje kvalitete javnih usluga, a nakon toga će doći do smanjenja naplata poreza za 30% najmanje.
Povećanje poreza, paraporeza i svih naknada državi i lokalnoj upravi je zabranjeno.

Država će se biti korektiv monopolnih odnosa i povećavati će konkurentnost banaka te bogatiti građane, a ne banke.
Na državi trebaju zarađivati građani, a ne banke.
Porezni račun građana koristit će se i kao štedna knjižica. Kada na njemu bude više novca država će plaćati kamate građanu. Država će planirati godišnje zaduživanje odrediti pojedino pravo građana da kreditira državu. Svaki građanin svoje pravo kreditiranja države može prodavati. Država će određivati iznose i rokove kredita 6,,12, 18 i 24 mjeseca. Pravila su za sve ista.
Građanin sam upravlja stavljanjem na račun i zahtjevom za dizanje s računa, odnosno unosom šifre prava drugih građana ako ih je kupio.

Država će napraviti računalnu platformu da se poduzetnici i građani mogu udruživati i kreditirati međusobno
Postojati će četiri vrste kredita obzirom na rizike pravila kredita su standardna i ne mogu se mijenjati, a mogu se mijenjati rokovi, kamata i broj rata.
Garancije su zadane, dokumenti su zadani, u slučaju nemogućnosti isplate slijedi ovrha u mjesec dana jer je u proceduru već unaprijed ugrađena zakonska procedura. Korištenje platforme je besplatno.

Država nikad neće pokrivati gubitke bankama
To ne treba objašnjavati.

Država će prestati pomagati bankama sa zakonskim pravilima da troškove rizika svoga rada i lošeg upravljanja prebacuju na klijente i štediše.
Banke će biti obavezne voditi "pogonsko knjigovodstvo" i to po uslugama i po izvorima novca. Novac od štednje građana biti će pod strogim režimom rada zbog toga što su tu dozvoljeni mali rizici bankama. Novac banaka i onog kojeg one posuđuju banke će raspolagati kako žele.
Ovaj mehanizam će povećati kamatne stope za štediše i onemogućiti da banke dio novca štediša koriste za svoje pogreške i previsoku dobit. Marža za upravljanje novcem štediša više neće biti proizvoljna volja banaka.

Za lihvarsku kamatu znamo. No kako se zove ono kada banke postupaju kao lihvari prema kamatama za štediše i isplaćuju im nedovoljnu kamatnu stopu? Kako to da ne znamo kako se to zove?

I stotinjak ostalih mjera.

Novi dnevnici

  1. ŠEFovi... ŠEFovanje... država... proračun... od aluzija komentara 0
  2. Lećevica pokazuje budućnost Hrvatske: zemlja staraca, renti i smeća od Zoran Oštrić komentara 0
  3. Zagrepčani prepoznali „rukopoloženog“ i odbacili ga. Hasanbegović naprema Plenković 2:0 u velikim gradovima Zagrebu i Osijeku od ppetra komentara 8
  4. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  5. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  6. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 21
  7. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  8. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  9. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  10. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  11. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  12. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  13. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  14. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  15. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  16. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  17. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  18. otkaz od aluzija komentara 0
  19. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  20. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  21. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  22. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  23. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  24. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  25. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 23

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500