Tagovi

Zašto ulagati u znanost?

Praktični uspjeh neke ideje, bez obzira na njezinu inherentnu vrijednost, ovisi o stavu suvremenika. Ako je stigla na vrijeme, bit će brzo prihvaćena, ako ne, događa joj se isto što i nježnoj biljci koja niče iz zemlje prizvana tolim suncem, samo da bi se smrzla i propala na mrazu i hladnoći.

Nikola Tesla

Stigla su krizna vremena i za znanost: financijska i gospodarska kriza najprije je pokucala na vrata onih područja koja se u široj javnosti ne smatraju toliko nužno korisnima. Znanost i obrazovanje su, nominalno, uvijek na prvom mjestu, ali će vlade lakše dati stotine milijardi eura za spašavanje svoje vlastite kože, a za poneki milijun eura uloženih u znanost i obrazovanje zahtijevat će beskonačnu proceduru. No, to nije ni hrvatska, ni europska, mnego svjetska specifičnost i karakteristika: u bankrotiranoj Kaliforniji, prvi koji su se našli na listi otkaza su upravo učitelji, i to ne bilo koji, nego učitelji prirodnih znanosti.


Slika: rad na magnetima u unutrašnjosti CERN-ovog istraživačkog tunela; inače, Končar je za CERN isporučivao magnete za nuklearna istraživanja

Gospodarska kriza je pokucala i na vrata privatnih sveučilišta i instituta, posebno u SAD-u, koja su godinama živjela od privatnih donacija koje su se mjerile u milijunima i milijardama dolara. Sada, sva velika privatna sveučilišta, poput recimo Harvarda, strepe za svoju budućnost jer su prisiljeni smanjiti svoj godišnji proračun. Pa i u Europi nije drukčije: prvatno sveučilište u njemačkom gradu Wittenu je već proglasilo krizno stanje. Čini se ipak da se u ovoj gospodarskoj krizi najboljim pokazao tzv europski model financiranja znanosti: iz državnih i javnih sredstava. No, svaki model ima svoje prednosti i nedostatke. Harvard je jedno od najboljih svjetskih sveučilišta: privatne donacije su godinama stizale, veza s gospodarstvom je izvrsna, a ipak, na Harvardu su vrlo jake i one fundamentalne znanosti: Ako niste dobri u znanosti, nećete biti dobri ni u tehnologiji, govorio je pakistanski fizičar i nobelovac Abdus Salam, i imao je pravo.

U situaciji u kakvoj je Hrvatska, znanost i obrazovanje pokazuju se kao prioritet broj jedan što se tiče ulaganja. To vrijedi posebno za zemlju koja tvrdi da bi htjela postati društvo znanja, a zapravo bi bilo bolje inzistirati na društvu izvrsnosti. Mnogi se slažu da se reforme u Hrvatskoj u znanstvenoobrazovnom području često tiču samo kozmetičkih promjena, i da srž ostaje nepromijenjena. U takvoj situaciji, ako bi 2009. godina bila godina u kojoj bi znanstvena ulaganja stagnirala ili opadala, a sve zbog izvlačenja na gospodarsku krizu, 2009. godina bi zaista bila izgubljena godina. Već sada zaostajemo za Europom; ovako bi zaostajali još i više. U tom kontekstu, uz gubljenje godine, može se očekivati i skora kriza u gospodarskim granama koje se u Hrvatskoj smatraju vrlo važnim, kao što su poljoprivreda i turizam, posebno turizam. Zaista, znanost i obrazovanje su apsolutni nacionalni prioritet. Usprkos tome što to piše u gotovo svakom strateškom dokumentu u Hrvatskoj, usprkos tome što se u to zaklinju svi, usprkos tome što se svi s time slažu i oduševljeno plješću na spomen "društva znanja" , činjenica je da još uvijek ne postoji široki nacionalni konsenzus oko tog pitanja. I to je glavna teza i glavna tema ovog članka.

Što je znanost? Prema definiciji Frascati priručnika OECD-a,

Istraživački i eksperimentalni razvoj (research and development- R&D, istraživanje i razvoj - I&R) obuhvaća kreativni rad sustavno poduzet radi širenja količine znanja, uključujući i znajje o čovjeku, kulturi i društvu, i korištenje tog znanja za zamišljanje novih primjena.

Pojam I&R pokriva tri vrste aktivnosti: temeljna istraživanja, primijenjena istraživanja i eksperimentalni razvoj. Temeljna istraživanja su eksperimentalni ili teorijski rad poduzet u svrhu ostvarivanja i stjecanja novih znanja o temeljima pojava i opaženih činjenica, bez plana o bilo kakvoj konkretnoj primjeni. Primijenjeno istraživanje je originalno istraživanje poduzeto u svrhu stjecanja novih znanja, ali usmjereno ka nekoj praktičnoj svrsi. Eksperimentalni razvoj je sistematski rad usmjeren ka proizvodnji novih materijala, proizvoda, uređaja, instalaciji novih procesa, sistema i usluga, ili za poboljšanje već postojećih sistema, a koje se temelji na postojećem znanju proistekom iz istraživanja i/ili praktičnog iskustva.

Nasuprot znanosti i istraživanju, posebno onom temeljnom, koje je baza za sve kasnije, inovacija je više ekonomski nego znanstvenoistraživački proces, a može prema Tiddu biti opisan pomoću četiri p-a:

- inovacija proizvoda: promjene u proizvodu i/ili usluzi koja se nudi

- inovacija procesa: promjena u načinu na koji se proizvod izrađuje ili pruža

- inovacija položaja: promjene konteksta u kojem se proizvod nudi

- inovacija paradigme: promjena u samom mentalnom modelu koji je temelj za ono što organizacija (tvrtka, institut..) radi

Važno je napomenuti da je na početku cijelog inovacijskog procesa istraživanje, a na samom čelu I&R procesa je temeljno istraživanje. Bez njega, nema ni razvoja proizvoda, a konsekventno ni razvoja gospodarstva, pa ni razvoja društva.

Gdje je tu Hrvatska? Hrvatska već ima niz strateških dokumenata koji opisuju u kojem bi se smjeru trebala razvijati znanstvena politika u RH. Citat iz "Znanstvene i tehnologijske politike RH 2006- 2010.":

Glavni su ciljevi znanstvene i tehnologijske politike Republike Hrvatske:
1. Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj i njihovu učinkovitost.
2. Preustroj znanstvenoga sustava u RH.
3. Jačanje suradnje znanosti, Vlade i gospodarstva u stvaranju novoga znanja i dobara.
4. Intenzivnije sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i drugih subjekata u okvirnim programima EU-a.

To je u redu. Pogledajmo malo stvarne brojke: Hrvatska izdvaja oko 1.14 % svojeg bruto- društvenog proizvoda za znanost i istraživanje (2003.), što je manje od EU25 prosjeka (1.92 %), a još manje od prosjeka nekih najrazvijenijih europskih zemalja: Francuske (2.19 %), Austrije (2.19 %), Njemačke (2.25 %), Danske (2.59 %), Finske (3.48 %) i Švedske (3.99 %). Hrvatska, po izdvojenom postotku BDP-a, spada u grupu zemalja kao što su Češka, Slovenija, Mađarska, ali i Irska, Italija, Španjolska...no, bez obzira na to što smo u istoj grupi, te zemlje su po znanstvenim rezultatima i gospodarskom outputu puno naprijed. Razlog, dakle, nije samo u izdvojenom postotku BDP-a. Najveći nedostaci hrvatskog istraživačkog i inovacijskog prostora su:

- nedovoljna implementacija međunarodnih standarda i standarda kvalitete i izvrsnosti

- kapacitet apsorpcije (upravljanje kvalitetom, broj istraživača u industriji, kompjuterizacija)

- personalna struktura( obrazovana radna snaga, ulaganje u obrazovanje)

- efikasnost primjene znanosti u tehnološke svrhe

Na razini brojaka to izgleda ovako: Prema Državnom zavodu za statistiku, 2004. u znanost je uloženo 2 586 686 000 kn, 2005. 2 311 712 000 kn, a 2006. 2 179 160 000 kn. Budući da se BDP povećavao, povećavao se i postotak izdvajanja BDP-a, no očito je da se novčano izdvajanje smanjivalo.

Kada se pak pogleda statistika izvora sredstava, vidi se da je u 2006. više od polovice sredstava došlo iz državne i lokalne uprave i samouprave. Samo 265 milijuna kuna (od onih 2 milijarde) došlo je iz privatnog sektora, privatnih i javnih poduzeća, a samo 4 milijuna kuna iz neprofitnog sektora. To ukazuje na jedan bitan problem: nisu samo sveučilišta kriva što nisu efikasnije i bolje povezana s industrijom, nego je i privatni sektor kriv što dovoljno ne ulaže u znanost i istraživanje, tj u istraživanje i eksperimentalni razvoj (R&D). Proces bi trebao biti dvosmjeran, nažalost, promet je ometan u oba smjera.

Etzkowitz i Ranga (2006.) predložili su tzv model trostrukog heliksa (uzvojnice) za razvoj znanosti u tranzicijskim državama Europe. Trostruki heliks odnosi se na troplet sveučilišta i instituta, privatnog sektora/industrije i vlade. Odnosno, razvoj neće slijediti samo iz samostalnog djelovanja jednog od ta tri sektora, nego iz njihove uske suradnje.

Pritom je važno:

- stvaranje prostora znanja: fokus na regionalni inovacijski potencijal i stvaranje lokalnih centara koji djeluju kao atraktor za I&R aktivnosti

- stvaranje prostora konsenzusa: višestruka komunikacija i interakcija triju sektora

- stvaranje prostora inovacija: stvaranje okruženja za kombinaciju triju važnih faktora: kapitala, tehničkog znanja i poslovnog znanja i vještina

Cijeli proces počinje od temeljnog istraživanja, dakle od sveučilišta i instituta, i nastavlja se preko primijenjene znanosti i znanstvenotehnoloških centara izvrsnosti sve do industrije, no proces je dvosmjeran: i iz smjera industrije i gospodarstva mora postojati realna inicijativa za povećanje I&R potencijala i performansi hrvatskog istraživačko- inovacijskog prostora.

Stoga se poneke neslužbene najave da u ovoj godini npr neće biti toliko odobrenih novačkih mjesta čine vrlo pretjerane, jer ako je već kriza , mogli bismo ukinuti i vrtiće i škole, što će nam to? Isto tako, u razdoblju krize sigurno će biti umanjen potencijal ulaganja iz smjera u industrije u znanost, koji je u Hrvatskoj ionako gotovo minoran. Zato je baš ova godina ključna: treba čuvati i radna mjesta, ali se pritom ne smije dopustiti da brod potone do kraja.

U svemu tome je važna i europska perspektiva, a prema tome i što brže potpunije uključivanje Hrvatske u europski istraživački, obrazovni i inovacijski prostor, uz onaj političko- gospodarski ,koji nam jamči stabilnost. Vezivanje uz tu gospodarski i znanstveno napredniju Europu može i mora poslužiti kao katalizator nužne transformacije hrvatskog istraživačko- inovacijskog prostora .

Jedan primjer za nedostatak ulaganja iz neprofitnog sektora: postoji u Hrvatskoj znanstvenostručni projekti koji se izrađuju izvan okvira institucionaliziranih znanstvenih projekata (zProjekti). Takvi su projekti obično osuđeni na grozomorno traženje privatnih donatora, koje je izuzetno teško dobiti. Takvih projekata ima, no o njima se ne piše i nisu poznati u javnosti, na kraju krajeva to im nije ni cilj. Spomenut ću samo neke: projekti udruge bius, te jedan fizikalno- astronomski projekt koji ima za cilj stvaranje regionalnog centra izvrsnosti i institucionalizaciju projekta na rok od 10 godina, s procijenjenim godišnjim proračunom reda veličine 50 000 kn, a provodi se u suradnji sa Zvjezdarnicom Višnjan. Nije potrebno ni spominjati da takvi projekti teško nalaze donatore.

Na kraju krajeva, vrlo je važno spomenuti i nedostatak nacionalnog konsenzusa, koji sam spominjao. O tom dobro kaže već navedena Znanstvenotehnologijska politika:

Jačanje javne svijesti bit će, zajedno s obrazovanjem, jedan od presudnih elemenata za uspješnu provedbu nove strategije. Javnost još ne prepoznaje i nedovoljno priznaje ulogu i mogućnosti znanosti i tehnologije u stvaranju novih vrijednosti i ekonomskoga blagostanja, stoga, postoji jaka potreba da se probudi svijest o korisnosti razvoja znanosti i tehnologije te promijeni slika znanstvene struke u javnosti. Nužno je demistifi cirati ulogu znanosti i učiniti ju privlačnom mladim ljudima. Uloga znanosti u svakodnevnome životu trebala bi se prikazati na način blizak javnosti. Građane bi trebalo informirati o troškovima i ulaganjima novca poreznih obveznika u znanost i tehnologiju te o njihovim krajnjim rezultatima.

Evo i izvoda iz jednog teksta objavljenog u rezultatima UNESCOve konferencije o znanosti u jugoistočnoj Europi, koji se dotiče baš Hrvatske (Švarc, Bečić: Croatian Innovation Policy meets reality)

Glavni razlozi za ovu situaciju su sociokulturna inercija i nedostatak političkog učenja, koji su preduvjeti za pomak u konvencionalnoj znanstvenoj politici prema proaktivnoj inovacijskoj politici. Intenzitet istraživanja i oporavak I&R sektora od 2000. pokazuje da se policy- makeri brinu oko razvoja i tehnoloških aspekata ekonomskog razvoja. Međutim, nisu u mogućnosti upravljati transformacijom temeljnog I&R u inovaciju jer im nedostaje znanja i iskustva koje je potrebno da bi se potaknuo razvoj baziran na inovaciji i istraživanju. Kompleksnost inovacijog procesa i potreba za tehnološkim sposobnostima kompanija su slabo percipirani u Hrvatskoj, od strane svih strateških faktora: političara, poduzetnika i istraživača. Znanost i poduzetništvo, kao oi inženjeri i istraživači, uključeni su u međusobnu konfrontaciju umjesto u suradnju koja je nužna.

U skladu s time , koja su vaša mišljenja o nužnosti ulaganja u znanost i istraživanje u Hrvatskoj u slijedećih nekoliko godina? Jeste li spremni to apsolutno podržati? Jeste li spremni zahtijevati barem dvostruko povećanje svih sredstava, ne samo za istraživanje i razvoj, nego za obrazovanje, posebno visoko obrazovanje? Jeste li spremni zahtijevati da sveučilišta postanu centra izvrsnosti, ali i da poduzetnici i vlada ulažu u sveučilišta? Jeste li spremni podržati povećanje sredstava za znanost i obrazovanje, čak i pod cijenu čekanja na neke druge poteze koji se u javnosti percipiraju kao važni?

hyeronimus.mojblog.hr

Komentari

U hrvatskoj vlada izrazita

U hrvatskoj vlada izrazita antiintelektualna klima. To je tradicija, jednostavno zazor prema "učenim ljudima" koji "ne žele kopati" nego "nekaj izmišljaju". To se najbolje pozna ... npr. na odsluženju vojnog roka u HV, po komentarima prosječnog čovjeka.

Tako je u mnogim zemljama, Amerika je jedan primjer. Ali tu vlast mora napraviti ono što narod ne bi — trošiti lovu na sveučilište umjesto na socijalu. Naravno veći dio te love je bačen, ali jedan dio se jako oplodi.

Možemo odlučiti i drugo: sveučilište je luksuz, idemo biti 100% turističko-poljoprivredna zemlja i to je to. Ionako znanstvenici odlaze van...

Tko je glasao

Naravno veći dio te love je

Naravno veći dio te love je bačen, ali jedan dio se jako oplodi.

Da,ali za to su krivi upravo oni kojima odgovara nesređen sustav. Ili su jednostavno nesposobni za provesti nužne reforme. Ne znaš što je gore.

Možemo odlučiti i drugo: sveučilište je luksuz, idemo biti 100% turističko-poljoprivredna zemlja i to je to. Ionako znanstvenici odlaze van...

Možemo. Ali tada ćemo u rekordnom roku postati društvo robova drugih, bogatih zemalja. Zemlja u kojoj će najcijenjenija zanimanja biti konobar (koji poslužuje druge za malu lovu), kuhar (koji kuha drugima za malu lovu), vojnik (čitaj: topovsko meso za druge, bogatije zemlje) i sportaš (tko ima u nogama...). Zemlja u kojoj će se hrvatski govoriti samo na ulici, dok će se na Markovom trgu govoriti kineski ili neki drugi jezik. Nemam ništa protiv Kineza, kao što nemam ni protiv konobara, kuhara, sportaša i vojnika, ali jedini način da Hrvatska opstane kao zemlja, društvo i nacija jest ulaganje u znanost i obrazovanje.

Tko je glasao

Osobno mislim da je naše

Osobno mislim da je naše školstvo bolje nego u puno članica EU. Gledam djecu svojih susjeda, trud tih istih koji ulažeju u svoju djecu i to od prvog razreda osnovne škole.

Da košta je istina, no sve se može kad se hoče.

Tko je glasao

Osobno mislim da je naše

Osobno mislim da je naše školstvo bolje nego u puno članica EU. Gledam djecu svojih susjeda, trud tih istih koji ulažeju u svoju djecu i to od prvog razreda osnovne škole.

Rade li i u EU škole u tri smjene? Ima li WC papira u WC-u? Imaju li razredi manje ili više od 30 učenika? Da spomenem samo neke stvari koje su problematične, a ima ih masa.
I tako dalje, i tako dalje. Naše školstvo je, u usporedbi s članicama EU (barem ovim razvijenijim), na katastrofalnom nivou, a uništava se i dalje.

Tko je glasao

Ja sam pohađal u dvje

Ja sam pohađal u dvje smjene u školu i brisal si rit s novinskim papirom, ak ga je bilo. Zato sam stalno imal u đepu komadič novina.

U Njemačkoj ima i 33 učenika u razredu. Moja mlađa kčer je bila u takvom razredu realne škole i danas je diplomirani inžinjer arhitekture.

Tko je glasao

Opet ti na temelju svojeg

Opet ti na temelju svojeg primjera donosiš zaključak o cijeloj zemlji i cijelom sustavu. Zato što je tvoja kćer diplomirani inženjer arhitekture, to bi trebalo značiti da je naš obrazovni sustav dobar? Što bi to trebalo uopće značiti, osim da je tvoja kćer eto uspješno postala dipl. ing. arh.?

Pravo na osobno mišljenje imaš, ali nažalost, sva relevantna ispitivanja te demantiraju. Npr PISA i sl. - hrvatski obrazovni sustav uvjerljivo je među lošijima u Europi.
Osim toga, mogu pretpostaviti da i nemaš iskustvo rada u školi i u razredu, i da ne komuniciraš baš s nastavnicima i profesorima. Oni bi ti vrlo uvjerljivo pokazali kako je naše školstvo palo na vrlo niske grane, a u vodu padaju i sve tvrdnje kako su eto "Hrvati jako pametni". Oni koji jesu - jesu, oni koji se potrude- oni uspiju, ali općenito, hrvatsko školstvo je u katastrofalnom stanju.

Tko je glasao

Svukud ima pametnih i manje

Svukud ima pametnih i manje pametnih ljudi. Njemci baš nisu po PISI dobro ispali.

Tvrdim iz osobnog iskustva da kad roditelj uloži vrjeme u djete se isplati.

Tko je glasao

NIsu, ali su ispali kudikamo

NIsu, ali su ispali kudikamo bolje od naše propagiranje "zemlje znanja".

Tvrdim iz osobnog iskustva da kad roditelj uloži vrjeme u djete se isplati.

O tome uopće nisam ni govorio nit sam to dovodio u pitanje.

Tko je glasao

Za obrazovni sustav je

Za obrazovni sustav je uočljiva koleracija imovinskog i obrazovnog stanja roditelja s obrazovnim stanjem djece kao "njihovim proizvodom". Dakle, djeca nižeg imovnog i redovito tada i obrazovnog stanja roditelja, bit će i kasnije u toj istoj društvenoj stratifikaciji plus,minus.

Društvo znanja, kao potpuno razumljivo najvažniji "organski sadržaj" onoga što nazivamo postindustrijski svijet, ne može "nastati" na takvim kao u Hrvatskoj ogromnim socijalnim razlikama.
Ja osobno znam što valja učiniti s onih pola milijarde kuna koje ima Ljuština u svojoj "Kulturi", međutim, nisam siguran da mi je "mudro" objaviti takav koncept bez osoba koje su IN (dakle, koje su u tomu). Što znači da napišem u ovom izbornom programu da ćemo za djecu roditelja slabijeg imovnog stanja osigurati 10% iz razreda Proračuna za kulturu grada Zagreba kao podmirivanje troškova završetka srednje škole s minimalnom ocjenom 3,00, i troškove studija s prosjekom ocjena 3,00? To se može učiniti, i nije kasno. No to se i mora ostvariti.
U svakom slučaju Hyeronimus, potaknuo si me na "operativno razmišljanje" .... (Dosta je o tomu objavljeno na H-Alteru)

Tko je glasao

Gard Zagreb djeli 60

Gard Zagreb djeli 60 učeničkih i 60 studentskih stipendija, manje nego najmanji gradovi ali turboelitno.

U tome je najelitniji u svijetu, ispred Dubai-ja a Japanci i Kinezi uopće nisu konkurencija.

Učenicima nije dovoljno da su stvarno evropska elita u ocijenama i jednoj disciplini i da su pri tome siromašni jer ispred njih uvijek ima onih koji su uz neki glazbeni i sportski uspjeh uspjeli otići i na neku debatu u London i slično.

Ljuština, iskusna kakav jest, je za dodjelu angažirao plaćeno višestranačko povjerenstvo od zastupnika koji zdvajaju jer za lovu kao stipendije rade sve više i još ih svi ganjaju, nikako udovoljiti (svim članovima svih partija) i ...

Kada npr. u društvu odličnih učenika i glazbenika koji se jako dobro znaju jer se godinama sreću i druže stipendiju dobije 1 ili 2 od njih za koje oni znaju da su iza njih bar 30, onda je to korisnije za upoznavanje i trening društva od svega skupa.

Te stipendije izvrsnosti su tako zbilja odigrale izvrsnu ulogu - mogu iz osobnog iskustva posvjedočiti da imamo mlade koji već na prvim godinama studija znaju više nego mi prije sa 30 a zapravo prosječno sa 50-60 godina.

Tko je glasao

Ap, citiram: "Te stipendije

Ap,
citiram:
"Te stipendije izvrsnosti su tako zbilja odigrale izvrsnu ulogu - mogu iz osobnog iskustva posvjedočiti da imamo mlade koji već na prvim godinama studija znaju više nego mi prije sa 30 a zapravo prosječno sa 50-60 godina."

Ne slažem se, nije moguće da oni koji su dobili stipendije Kulture Ljuštine znaju više od njega?
Oprosti, to mi djeluje nemoguće, da nisi pogriješio?

Tko je glasao

Mislio sam da ti sadašnji

Mislio sam da ti sadašnji mladi koji su, za razliku od nas, prošli i apsolvirali životnu školu da većina onih sa 5,00 i dodatno najizvrsnijih u raznom nemaju ni teorisjke šanse dobiti i 1 kunu stipendije ili kredita Grada Zagreba

neće morati čekati 30 pa ni 50 i 60 godina da bi naučili šta je to ona prava "izvrsnost", ona koja dobije tih 60+60 stipendija Grada Zagreba.

Oni to svi pomoću takve koncepcije i prakse "izvrsnih" stipendija jako dobor znaju dok su starije generacije, deformirane praksom i tradicijom ostalih neizvrsnih gradova i općina i nekadašnjom neizvrsnom praskom zagreba, kao telad koja na tu činjenicu "izvrsnih" stipendija Grada Zagreba uopće ne reagiraju, vide a ništa im ne znači.

Dakle, mlade generacije, 20-30 godina, znaju ne samo to nego još puno toga bolje nego naše generacije. Njih npr. treba upitati jeste li za to da i dalje ulažemo 6 milijuna kuna godšnje za 120 izvrsnih stipendija i 6 mlijuna kuna za honorare Povjerenstava koje to djeli kao sada ili da to povećamo na 30 milijuna kuna godišnje i manje izvrsno damo bar 3.000 stipendija po 10.000 kuna godišnje ili čak veći broj po manje.

Tko je glasao

Da, ali ako se od pola

Da, ali ako se od pola milijarde Kulture Ljuština odvoji za stipendije onih koji imaju 5,00, to bi bilo, po meni nepravedno. Naime, takvima koji imaju 5,00 ne treba niš - jer dobro uče i bez love. Prema tome, tih 6 mil. kuna je previše. Tu je Kultura Ljuština u pravu. Zapravo, kad se to serijozno sagleda, tada bi još i valjalo smanjiti.
No, dobro, uočavam da se sada već Hy jako mršti, jer ovime ulazim u nekritičko sagledavanje znanstvene problematike iz tvojega kompleksnog sagledavanja i uočavanja. No, uza svekoliko uvažavanje svačijeg metodologijskog pristupa, mi ovime financiramo izvrsnost, a to nije niš drugo nego financiranje elitnosti i akademizm. Što ostaje za široke narodne mase? Stoga je Kultura Ljuština u pravu. Ja bih na njegovu mjestu 4 milje za stipendije i 8 milja za honorare.
Osim toga što će nam oni s 5,00, još ih stipendiramo, i kada završe s 6,00 nemamo kam s njima, jer su pre-educirani.

Tko je glasao

Doslovno "bodu oči"

Doslovno "bodu oči" usamljeničke riječi prof. dr. sc. Milana Polić.
Ne vidim da je Kultura Ljuštine u bilo kojem smislu "involvirala" Polićeve riječi u svoj "sustav". :)

Tko je glasao

Hyeronimus kazao bih da je

Hyeronimus
kazao bih da je ovo klasičan članak, i odlično napisan iz ishodišta tumačenja pojma znanosti, i važnosti za društveni razvitak. Međutim, upozorio bih i na odgovor Sri, 14/01/2009 - 08:19 — magarac. Ono što je u tom komentaru rečeno, ali i ono što je kazao ap - jednako je tako važno, kao i ovo što si ti napisao! Temeljno pitanje koje se meni postavlja je kako umrežiti i njihovo - i ovo tvoje, jer je i njihovo i ovo tvoje t o č n o, premda je konfrontirano!?

Kao što je poznato, i kao što si sam predočio, temeljna funkcija znanosti je proizvodnja znanja. Pretpostavka za imati osobe koje čine "znanost" je što kvalitetnije prethodno obrazovanje, na što se nadograđuje ono "nešto" (nadarenost, rad, uvjeti rada itd.) da bi se onda u "finalu" "dobio znanstvenik". Ovo spominjem zbog slijedećega.
Nakon ujedinjenja nekadašnje Istočne Njemačke sa Zapadnom Njemačkom, temeljno pitanje koje se gotovo odmah postavilo bilo je što s istočno-njemačkim znanstvenicima koji su u odnosu prema zapadno-njemačkim znanstvenicima bili "lošiji", odnosno onda kada je riječ o društvenim i humanističkim znanostima - tada su bili "jako loši" (točnije rečeno: brojni među njima nikakvi, tj. bili su "papirnati znanstvenici".) Naravno, isto se pitanje itekako odnosilo i na što učiniti s njihovim proizvodima, a to su VSS pravnici, VSS ekonomisti, te "VSS ovi - i oni"...
Što su Zapadni Nijemci učinili? Poznato je da je značajan broj IE znanstvenika umirovljeno, jedan dio je "ostavljen da radi" ali na sporednim poslovima (do mirovine), a jednom dijelu su znanstveni naslovi "zamrznuti" sve dok se ne "obnove" - ali na klauzuri pred zapadno-njemačkim mentorima. (Naravno, jedan dio tj. "pravi" znanstvenici su nastavili raditi kao da se ništa nije dogodilo, a za njih i nije.)
Točno ovo mi u Hrvatskoj nismo mogli provesti, jer je to objektivno bilo nemoguće, pa i zapriječeno !!! Nastavno, ni ogroman broj VSS nije "prekvalificiran" u zapadni "VSS" !!! Zato je iz itekako "bitnog" tzv. "zapadnog motrišta" značajan dio postojeće "hrvatske inteligencije" faktički stručno polupismen ... Mene je spasilo golemo korištenje Interneta, i samostalno učenje - međutim, takvi brojni (!) pojedinci ne mogu zamijeniti s u s t a v, koji je institucionalno "zabetoniran" na 1990. godini! (Dapače, u Hrvatskoj brojna trgovačka društva sama "doobrazuju" zaposlenike, naravno - ne sve.)
Prema tome, u Hrvatskoj danas postoji u osnovi još uvijek znanstveni sustav iz komunističke Jugoslavije. Samim time visokoškolski obrazovni sustav, i njegovu kvalitetu - kreira i određuje postojeći stari znanstveni sustav. (To se može dokazati i objektivnim mjerilima.) Ono što može promijeniti postojeće "močvarno stanje", samo i jedino je "politička volja". Postojeća "politička volja" takvo stanje ne želi mijenjati, zbog poznatih razloga … i da ne širim temu! Prema tome, umjesto itekako važne i bitne "snažne" promjene postojećeg stanja, imamo opservacije o tomu "kakva nam znanost treba", ili zašto u nas "Bologna" ne funkcionira ... itd. (Dapače, čak i ovakva "Bologna" ne bi u Hrvatskoj "nastala iz Hrvatske" ni za narednih "pedeset godina".)

Drugo. Uloga znanstvenika u društvu, i proizvodnja društva znanja nije dvojbena. Konačno, u Hrvatskoj ipak više ni "seljaci" - nisu "takvi seljaci" da ne znaju da znanje "ima vrijednost". Tamo gdje postoje nesporazumi, a oni se očituju i sada, u tomu je što i "posljednji hrvatski seljak" (ako takav postoji) uočava i bez "znanstvenog znanja" da ono što je u Hrvatskoj znanost - faktički "ni niš" (mojim, pojednostavljujem!) ! S druge strane, ja osobno - znam da u Hrvatskoj postoje itekako kvalitetni znanstvenici. U čemu je "izvor nesporazuma"? Dakako, izvor "nesporazuma" je u spomenutom pod prvo, ali i u tomu što ne postoji ni SUSTAV koji povezuje u DJELATNU cjelinu proizvodnju znanosti - i proizvode znanosti.
Djelatan, konkretan, i učinkovit odgovor na ovo drugo pitanje (ne i prvo!) imaš u izbornom programu Zagrebački treći put (premda ne i ekplicitno rečeno) !
S našom pobjedom na izborima 17.05.2007. godine nitko više ne će postavljati dilemu "komu znanost treba" i "tko će to platiti".
No, to se ne će ostvariti "samo od sebe" :)
(Skrećem pozornost na činjenicu, uz ostalo, da ja osobno znam značenje riječi "izborna volja" i način "njezine materijalizacije"!).

Tko je glasao

Greškom sam autoru umjesto

Greškom sam autoru umjesto plusa dao minus. Mogućnost ispravke ne postoji. Budem idući put:-)

"As you have violated our land and our honor, (we) will violate everything, even your children."

"As you have violated our land and our honor, (we) will violate everything, even your children."

Tko je glasao

ajde odgovori na par

ajde odgovori na par pitanja.

što je znanost?
što je ulaganje?
što je ulaganje u znanost?
zašto baš znanost?
zašto su sadašnja ulaganja nedovoljna?
koji su uvjeti za razvoj znanosti?

Tko je glasao

kolega magarac, vi ste

kolega magarac, vi ste garantirano znanstvenik :)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Mislim da sam na sva ta

Mislim da sam na sva ta pitanja donekle odgovorio i u svojem dnevniku, no pojasnit ću još jednom:

što je znanost?

Znanost je organizirano prikupljanje novih znanja i spoznaja o svijetu koji nas okružuje.

Konkretno, u ovom kontekstu u kojem govorimo, radi se prije svega o znanosti i znanstvenim istraživanjima koji mogu potaknuti gospodarski i društveni razvoj. Prema OECD-ovoj definiciji iz Frascatija:

Istraživački i eksperimentalni razvoj (research and development) obuhvaća kreativni rad sustavno poduzet radi širenja količine znanja, uključujući i znanje o čovjeku, kulturi i društvu, i korištenje tog znanja za zamišljanje novih primjena.

što je ulaganje?
što je ulaganje u znanost?

Ulaganje, u ovom kontekstu, znači ciljano financiranje znanstvenog, tehnološkog, obrazovnog i inovacijskog sustava radi stvaranja novih vrijednosti, i radi stjecanja koristi (koja ne mora biti nužno materijalna) na kraći i/ili na duži vremenski rok.

zašto baš znanost?

Zato jer je znanost jedina osnova za tehnološki, industrijski, gospodarski, a time i društveni, kulturni i civilizacijski razvoj jedne zemlje.
Samo jaka znanost, počevši od temeljnih istraživanja (ona koja se provode bez ikakve konkretne namjere o primjeni), primijenjenih istraživanja (s namjerom o primjeni) i tehnološkog razvoja (konkretan razvoj nekog uređaja, procesa ili sl.) može poslužiti kao baza za razvoj industrije, gospodarstva, pa društva u cjelini. Bez jake znanosti, koja je ujedno temelj za gospodarski razvoj ali i za jako obrazovni temelj koji je tada opet baza za gospodarstvo, nema razvoja, postoji samo stagnacija, a dugoročno, stagnacija znači nazadovanje.

zašto su sadašnja ulaganja nedovoljna?

Zbog toga jer ne postoji dovoljno dobra baza za razvoj znanosti koja se nalazi "na samoj fronti". Ne možeš raditi vrhunsku znanost bez vrhunske opreme. Hrvatska jest mala zemlja, ali dovoljno velika da može imati vrhunsku znanost i da percipira u međunarodnim znanstvenim kolaboracijama vrhunske znanosti. Osim toga, bez jake znanosti ne postoji dobar temelj za dobar inovacijski sustav, što se reflektira u npr količini prijavljenih patenata i slično, kao i u općenitom transferu znanja u gospodarstvo i društvo (dakle, brzo i efikasno prenošenje novih znanja, vještina, spoznaja, u industriju, gospodarstvo i cijelo društvo).
Osim toga, potrebno je ulagati i u ljude, ne samo u opremu, no nije stvar samo u financijama i povećanju ulaganja, nego u reformi čitavog sustava. To dvoje je vrlo usko povezano, a to nas dovodi do tvojeg slijedećeg pitanja...

koji su uvjeti za razvoj znanosti?

Dakle, prije svega rekao bih stabilno društveno, političko i ekonomsko okruženje, s time da je veza povratna, odnosno razvoj znanosti djeluje povoljno i na stabilnost okruženja (ovdje ne ubrajam, očito, vojnu znanost, koja je po mnogim znanstvenicima čista zloupotreba znanosti).
Potrebno je jako financiranje, ali i efikasno korištenje financijskih sredstava, što nas vodi na uređen znanstveno- obrazovni sustav (ali je veza i povratna, pa, ako se puno ulaže u sustav, to vodi i do uređenja sustava).
Potreban je i nacionalni, društveni konsenzus i svijest o važnosti znanosti i istraživanja, ali je i tu veza povratna, jer kao što postojanje konsenzusa snaži znanost, tako i znanost doprinosi razvoju i snaženju društva. Nije slučajno što su upravo najrazvijenije zemlje svijeta zemlje s najrazvijenijom znanošću, a taj je proces bio dvosmjeran: znanost je jačala gospodarstvo i društvo, koje je tada bilo sposobno i dalje ulagati u znanost, koje je opet jačalo i gospodarstvo i društvo.

Hrvatska jest mala, ali je i dovoljno velika da se može razviti u društvo znanja (efikasni transfer novih znanja i spoznaja u industriju, gospodarstvo i društvo), i društvo izvrsnosti (posebno poticanje onih ljudi, institucija, projekata i procesa koji mogu garantirati brz i značajan opći razvoj, uz snaženje cijelog sustava). Ako gledamo u perspektivi u kojoj će Hrvatska svoje gospodarstvo temeljiti upravo na takvom brzom transferu znanja, uz malo i srednje poduzetništvo, pa i poneku jaku tehnološku industriju, onda je ovakav razvoj nužan. Turizam, iako značajan, razvoj zemlje ne može pomaknuti iz jednog tehnološkog stadija u drugi. Isto tako, za političku, ekonomsku, financijsku i društvenu stabilnost i znanosti i općeg sustava važna je za Hrvatsku upravo europska orijentacija. Očito je da se nam susjedne zemlje ne mogu pohvaliti nekom velikom razvijenošću, zato je još bitnija upravo ta europska perspektiva, orijentacija prema najrazvijenijim zemljama Europe, a to je upravo EU i tzv Europski istraživački prostor, te Europski obrazovni prostor.

Tko je glasao

Znanost je organizirano

Znanost je organizirano prikupljanje novih znanja i spoznaja o svijetu koji nas okružuje.

Po ovoj definiciji svatko od nas je zanstvenik

Konkretno, u ovom kontekstu u kojem govorimo, radi se prije svega o znanosti i znanstvenim istraživanjima koji mogu potaknuti gospodarski i društveni razvoj. Prema OECD-ovoj definiciji iz Frascatija:

gledati znanost kao sredstvo društvenog napretka znači zanemariti povijest i zdravu logiku..
osim eventualno ako nije riječ o društvenim znanostima, no sva postignuća društvene znanosti od početka civilizacije nisu promijenila društvo na bolje pa je iluzorno očekivati da će daljnji razvoj iste donijeti neke pozitivne promjene.

treba razlikovati značaj znanosti kao fundamentalnog razvoja obujma znanja društva (iliti određenih slojeva društva) i značaj obrazovanja i podizanja svijesti svakog pojedinca u datom društvu

Bacanje novaca na određene projekte (tko daje novac određuje i što želi od znanosti) neće unaprijediti društvo niti mrvicu, pogotovo u sustavu gdje se uvažava pravo "intelektualnog vlasništva". Unaprijediti se može samo kompetitivna prednost jednog sloja društva u odnosu na ostale..

Što se tiče hrvatske znanosti, iluzorno je i deplasirano očekivati da država slomljene ekonomije, ogromnog duga, niske civilizacijske svijesti, zaostalog društvenog uređenja, sa 4 miliona stanovnika, može financiranjem i rezultatima konkurirati u "svj. znanosti" ( s naglaskom na prirodne i tehničke znanosti).

Hrvatski je imperativ podizanje hrv. svijesti, a ne "razvoj znanosti" kako si je to autor ovog teksta zamislio..
Da se otkrije perpetuum mobile u Hrvatskoj, Hrvati od tog ne bi imali NIŠTA

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

ja ću početi od

ja ću početi od kraja.

koji su uvjeti za razvoj znanosti?

dobro si rekao da su uvjeti potrebni za razvoj znanosti stabilno društveno, političko i ekonomsko okruženje. to i ja mislim, ali tada znači da traba stvarati uvjete. uvjet nije više novca jer se i zadnjih godina povećavaju ulaganja u znanost a pogledaj kakvi su rezultati, jesu li proporcionalni s povećanjem ulaganja.
također je cijela znanost i znanstvena zajednica u neredu i uloženi novci ne daju potrebne rezultate. bez da se stvore pravi uvjeti povećana ulaganja samo iscrpljuju resurse i privlače mutne tipove i lupeže u znanstvene krugove.

zašto su sadašnja ulaganja nedovoljna?

ovo sam pitao jer je slična stvar i kod drugih stvari koje ne funkcioniraju, poput zdravstva. stalno se priča o nedovoljnim ulaganjima, stalno se upumpava sve više novca, a pravi pomaci se ne vide.
možda treba popraviti neke deuge stvari pa onda ulagati više novca. bačvu bez dna nikad ne možeš napuniti, najprije pokrpaj dno a onda je puni. slično je i s tim stvarima gdje se stalno govori da se ne ulaže dovoljno. koliko je opreme za bolnice kupljeno zadnjih godina, a koliko se se smanjila čekanja ne preglede?

zašto baš znanost?

znanost ne bi smjela biti odvojena od drugih djelova života, a ona se sve više odvaja. bez gospodarstva koje može i traži inovacije neće biti velikog razvoje, a i stručnjaci će bježati vani, bez uređene države inicijative iz znanosti nailaze na nerazumijevanje i ulaganja su u biti jalova. tek potrebe za inovacijama u gospodarstvu i potrebe društva koje traži rješenja od svojih znanstvenika(a ne europe, mmf-a, nato-a...) će stvoriti osnove za razvoj znanosti. jaki i stabilni gospodarski i državni sustav će omogućiti stvarni razvoj znanosti.

kod nas se prečesto ljudi ponašaju kao da živimo u biti u savršenom društvu, a problemi koje imamo se mogu popraviti finim podešavanjem jedne ili dvije stvari i onda će krenuti sve naprijed samo od sebe. samo da dobijemo hrvatsku kao samostalnu državu, samo da uđemo u eu, samo da se malo više novca uloži u znanost, zdravstvo, samo jedna stvar i onda će automatizam našeg savršenog sustava sve dovesti u red.

što je ulaganje u znanost?

ovo me je zanimalo jer se kod nas svašta mulja s tim ulaganjima, i razni "projekti" koji u biti služe za izvlačenje državnog novca i spremanje u vlastite džepove. tu su i razna ulaganja privatnih firmi i interesnih grupa koje znanost naštimavaju u svoju korist, pa nam razni znanstvenici ovisi o tome tko ih plaća nude rješenja ua zagađenje, bolesti, ekonomske probleme... time znanost i uz velika ulaganja postaje sve manje neovisna, poštena, vjerodostojna, znanstvena.

što je ulaganje?

ulaganje se uglavnom smatra upumpavanjem novca. i sve povezano s materijalnim stvarima.
koliko npr. sveučilišnih profesora uloži svoje slobodno vrijeme obilazeći srednje škole pomažići učenicima i profesorima da unaprijede svoje znanje olakšaju usvanjanje novih znanja i pomognu unaprijeđenju sustava školstva, u biti koliko profesora uopće obavlja one svoje osnovne dužnosti. eto whatever je jednom spomenuo da on vrijeme kd bi trebao biti na raspolaganju za konzultacije koristi za neke druge stvari. zašto bi se mi još više odricali za znanost ako oni koje plaćamo ni sada ne žele obavljati ono za što su plaćeni.
prije par godina je bio prilog na televiziji o tome kako zbog loših uvjeta propadaju knjige u knjižnici ( ili gdje su već bile deponirane) HAZU-a. bismo li se svi trebali odricati da se to popravi i da se knjige spase? a što je s akademicima? kako su uopće dozvolili da se tako nešto dogodi? svi ono primaju naknade kao akademici, je li se ijedan od njih odrekao svoje naknade za spas knjiga?

što je znanost?

to znanost, obrazovanje edukacija mi sve više liči na parole, a onaj tvoj poziv na odricanje mi još više porvđuje te sumnje. nekad je bili "za kralja" pa "za tita i jugoslaviju" pa "za hrvatsku", stalno neke parole i stalno se svi moramo odricati za neke uzvišenje ciljeve i parole koje će nas dovesti u nekakav zemaljski raj, a iza toga se najčešće krije pljačka, glupost, bezidejnost, ponižavanje naroda...

Tko je glasao

Pljačka, glupost,

Pljačka, glupost, bezidejnost, ponižavanje naroda???

Volio bih da pokažeš kako je to u vezi sa ulaganjem u znanost i istraživanje i temeljite reforme znanstvenog i obrazovnog sustava, te, ako ti sve to ne odgovara, da onda prezentiraš koji su tvoji prijedlozi i koje je točno tvoje mišljenje o svemu tome?

Tko je glasao

Nisam jedini koji upozorava

Nisam jedini koji upozorava na potrebu ulaganja u znanost, čak i u uvjetima gospodarske krize:

http://www.konkurentnost.hr/jesteliznali.asp?ID=86

Tko je glasao

Zašto sam za ovaj gornji

Zašto sam za ovaj gornji komentar dobio minus????

Neka Debe obrazloži to, po čemu je gornji komentar uvredljiv, provokativan, nekonstruktivan, odnosno po čemu zaslužuje minus?

Tko je glasao

linkove na loše tekstove

linkove na loše tekstove (koji bi valjda trebali biti neko mjerilo vrijednosti?) isto kao i loše tekstove (sa pogrešnim premisama, slabim argumentima, i samim time krivim zaključcima) ocjenjujem negativno. U svojem tekstu (tekstovima) sustavno miješaš pojmove obrazovanja i znanosti, što je vrlo česta pojava. Jednom strpano u isti koš, ta kategorizacija onemogućuje svaku daljnju argumentiranu raspravu o tim temama (jer to nije ista stvar). Činjenica da su tvoji stavovi sukladni stavovima većine oni koji se slikaju po medijima ne čini ih točnijima i vrednijima. Štoviše, da je većina upravu, ne bi živjeli u ovako usranom svijetu.

Što ima prosječni Amerikanac od najnaprednije i najfinanciranije svjetske znanosti (daleko najjače). Ne puno.. Iako su Amerikanci znanstveno najjača svjetska nacija, istodobno su i najgluplja i najneobrazovanija država "zapada"

Gdje ćeš bolji primjer da razvoj znanosti ne doprinosi razvoju društa u cjelini?

i dok razvoj "znanosti" zahtijeva puno novaca, unapređivanje obrazovanja ne košta praktički ništa (ili vrlo malo u odnosu na trenutnu cijenu), samo mali pomak svijesti..

p.s. ti slobodno ocijeni mene s minusom ako to želiš..

ja sam dao svoj vrijednosni sud o kvaliteti teksta, a na zahtjev si dobio i objašnjenje..

p.p.s. jel taj Marinac neki rod onom iz Podravke :)?

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Jeste li spremni to

Jeste li spremni to apsolutno podržati?
Apsolutno apsolutno samo tko će to učiniti i s kojim novcem?
Vidimo da se ovima 'ne da'.
Možda stoga jer se sa neobrazovanom masom lakše manipulira? Ups... opet moje teorije zavjere :)

cogito ergo sum

Tko je glasao

Možda stoga jer se sa

Možda stoga jer se sa neobrazovanom masom lakše manipulira? Ups... opet moje teorije zavjere :)

Imaš potpuno pravo, jedinohrvatska. I više nego što to možeš i zamisliti :) Neki su čak toliko nesvjesni te činjenice da vatreno zastupaju neka stajališta..a da pritom nisu ni sami razmislili.

Apsolutno apsolutno samo tko će to učiniti i s kojim novcem?

Mi, s našim novcem. Vjerujem da će velika većina kao odgovor na ovo moje pitanje napisati "apsolutno da". No, potrebno je više od toga. Kao prvo, novca u Hrvatskoj ima dovoljno, pa čak i u uvjetima gospodarske krize, jer ako se može trošiti na Pelješki most, ako se može neefikasno i neracionalno trošiti u druge svrhe, onda fakat ima i za znanost.
A kao drugo, ističem ponovno dvije stvari: postojanje nacionalnog konsenzusa (odnosno stvarno shvaćanje građana kako je znanost, obrazovanje, istraživanje, eksperimentalni razvoj i tehnologija jedini ključ našeg dugoročnog razvoja /jer ćemo u suprotnom samo stagnirati, bez obzira na naše "sunce i more"/), te, da se pozovem na svoj raniji dnevnik "Rekapitulacija ..." , potrebna je građanska inicijativa, a to znači i realna podrška razvoju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj.

Tko je glasao

...jer ako se može trošiti

...jer ako se može trošiti na Pelješki most, ako se može neefikasno i neracionalno trošiti u druge svrhe, onda fakat ima i za znanost.
"U sridu!"
...potrebna je građanska inicijativa, a to znači i realna podrška razvoju znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj.
Hmmm... sad si već na tragu nečega.

cogito ergo sum

Tko je glasao

Znanost u Hrvatskoj danas

Znanost u Hrvatskoj danas katastrofa...
Da li smo čuli za neki veliki znanstveni događaj u Hrvatskoj , da li ima mjesto u Hrvatskoj koje će dan noć biti otvoreno za obične ljude koji bi svoje ideje mogli isprobati i prezentirati ... Nažalost od toga ništa...
Dok sam radio u svojoj bivšoj tvrtki HEP d.o.o. ostao sam fasciniran neznanjem mnogih ljudi koji su završili fakultete i unaprijedili se na raznim tečajevima... Tako sam npr. surađivao sa jednom simpatičnom djevojkom (zajedno radili...) koja nije znala napraviti nikakav statistički izvještaj u Excelu ili napraviti neku prezentaciju u Powerpointu... a završila je ekonomski fakultet u Osijek (čak ja mislim sada i magistrirala...) I šta je npr. onda Elektra imala od nje kada je većinu posla od nje se moralo prebaciti na nekoga drugoga... Normalno ona je šutila i pokušavala samo ne smetati glavnim igračima (čitaj muljatorima, šefovima i direktorima...) i svima super... uvijek se govorilo pa neko će drugi to napraviti... Ipak nije bila gamad te je malo po malo od mene i drugih naučila nešta o ekonomiji, knjigovodstvu i informatici te danas ipak zna nešto ...
Tako je u svim državnim tvrtkama, na mnogim fakultetima (izuzev FER-a , medicinskog fakulteta i par drugih...), državnim institucijama, policiji , sudstvu... i kako onda očekivati napredak kada ljudi koji bi trebali predvoditi napredak nemaju ni znanja, ali ni moći (čitaj : moraju biti podobni i što manje razmišljati glavom (izuzev npr. Rohatinskog i sličnih kojima skidam kapu...)

Zašto se to događa... pitaju se mnogi...

Zato što su nam iskrivljene totalno vrijednosti, a to bi država, ali i MI sami morali promijeniti... Danas roditelj kada šalje dijete na fakultet kaže sinko ili kćeri završi fakultet kako ne bi morao (morala...) kopati kanale ili raditi u trgovačkom centru... Sa fakultetom ćeš lakše preko veze negdje upasti... Ne zanima roditelje znanje , šta dijete voli, nego ih samo zanima da djetetu dalje omoguće lagodan život i da bude ponosan na njega što ima novaca.... a baš bi trebalo biti suprotno roditelj bi trebao reći : Uči, unaprijeđuj se u onome što voliš , kako bi ti mogao svojim znanjem i radom unaprijediti svoju domovinu Hrvatsku... normalno je da ćeš više ti raditi od običnog radnika, ali ćeš biti i više plaćen i cijenjen od drugih ljudi.
E dok se takvo razmišljanje ne postigne nema nama napretka u Hrvatskoj , u znanosti... badava nama sva ulaganja , ako će ti ljudi u koje se uloži novac iskoristiti za lagodniji život ... Nama trebaju ljudi koji će željeti se žrtovati za druge i biti nosioci ovoga društva i napretka...

Justice for all !

Tko je glasao

Sve to manje- više stoji;

Sve to manje- više stoji; drago mi je da je moj tekst pokrenuo kakvu- takvu diskusiju: naime, o znanosti i znanstvenotehnološkom razvoju se u Hrvatskoj jako slabo priča. Novine su nam pune afera i aferica, a o onom što je doista bitno, o strategiji i strateškim ciljevima priča se malo ili ništa.
No, volio bih istaknuti da je glavna tema mojeg teksta znanost, istraživanje i razvoj, a ne obrazovanje. Iako je to naravno usko povezano.

Tko je glasao

No, volio bih istaknuti da

No, volio bih istaknuti da je glavna tema mojeg teksta znanost, istraživanje i razvoj, a ne obrazovanje. Iako je to naravno usko povezano.

Pa je bih rekao i nerazdvojivo. O tome kakvo obrazovanje imaš, ovisi i kakvu ćeš znanost, a u širem smislu i društvo imati. Posebno u tehničkim znanostima se stvari neopisivi brzo mijenjaju (kao što je super pokazao onaj mrakov klip malo niže) te mi je malo problematično upumpavati ogroman novac u visokotehnološka istraživanja u uvjetima kad naš obrazovni sustav ima vrlo problmatične kapacitete reprodukcije kadrova sposobnih da na njima rade.

Jasno, stvar može biti slična kao i sa klasičnom keynesianskom krivuljom u ekonomiji, gdje stimuliranje agragatne potražnje (ili potrošnje) pokreće i agregatnu ponudu, međutim, nisam siguran da bi ta analogija bila dobra ovdje. Ja bih jako volio vidjeti da se za izgradnju ili rekonstrukciju nove kuće postave novi, dobri temelji.

Inače, oko jako malo stvari sam tako radikalan i ne volim ekstremne rezove, ali za taj sustav se bojim da je bolestan do srži te da nam je tu potrebna istinska inovacija...i to socijalna koja će ulogu znanosti, ali dominantno i pravila igre i prevladavajući mentalitet u tom poslu bitno redefinirati.

Tko je glasao

Imao si nedavno dnevnik na

Imao si nedavno dnevnik na sličnu temu (čini mi se), utvrđuješ malo gradivo :), jel?

Smatram da kvantitativno povećanje ulaganja u znanost bez dobre pripreme institucionalnog okvira, posebice bez korjenite reforme sveučilišta koja će omogućiti dvije temeljne pretpostavke za uspjeh bilo kojeg projekta:
a)racionalizaciju u trošenju sredstava te postavljanje jasnih kriterija za njihovu dodjelu;
b) stvaranja mehanizama koji će omogućiti neku razinu odgovornosti za preuzete poslove, da u najmanju ruku, ljudi koji potpuno zaribaju projekt ne dobiju lovu na sljedećem natječaju;

nema pretjeranog smisla.

Tu priču o dva temeljna procesa koje je potrebno pokrenuti na našim sveučilištima (radi se o usklađivanju sa zahtjevima tržišta rada te o demokratizaciji sveučilišta - cjelokupnog procesa odlučivanja, ali i načina provedbe nastavnog programa) sam već ranije spominjao, ali nisam siguran (a nisam niti čuo posebno konstruktivnih prijedloga) kojom bi se to tehnikom moglo provesti, s obzirom na prirodu autonomije naših sveučilišta.

Osobno smatram da bi se kratkoročno najviše moglo raditi na redistribuciji postojećeg dohotka koji ide u znanost, s posebnim naglaskom na fundamentalna istraživanja - posebice u fizici, koja je temelj svega (jesam te Hyeronimus obradovao s ovim, priznaj :). Ipak, iskustvo mi kaže da dobar posao u pravilu obavljaju pojedinci ili mali timovi dobrih znanstvenika pa se treba pobrinuti da lova ode njima te da rektori, dekani i razni drugi ne uzimaju svoju "proviziju".

Inače, ako hoćeš, mogu ti na mail poslati prezentaciju tvog kolege Dejana Vinkovića sa splitkog PMF - a, koji se bavi prvenstveno popularizacijom fizike među osnovnoškolcima, s ciljem povećananja broja onih koji se s njom bave u daljnjem obrazovanju, napose na faksu...ima i nekih zanimljivih podataka, a i spaljena je 100%, skoro koliko i Dejan :)

Mislim da je to pravi put, postepeno ulaganje u ljude koje daje dugoročne rezultate, a ne po principu:"Krkni rođo pare pa da vidimo kome koliko."

Tko je glasao

Za inspiraciju, pogledaj si

Za inspiraciju, pogledaj si ove linkove:

http://www.vaeksthus.dtu.dk/english.aspx
http://www.entrepreneur.dk/
http://www.dtu-innovation.dk/
http://www.noviinnovation.dk/?newLanguage=en

Od fundamentalnih istraživanja, ma kako rezultati bili dobri, Hrvatska neće imati velike koristi ako se rezultati već od začetka ne počnu pretvarati u business kroz izvorno poduzetništvo onih koji su nositelji istraživanja. A to treba institucionalno podržati - odgovarajućim znanjima i kapitalom.

Bez toga, kvalitetni ljudi će otići u inozemstvo i opet ništa od svega toga.

The Observer

Tko je glasao

Kada se pak pogleda

Kada se pak pogleda statistika izvora sredstava, vidi se da je u 2006. više od polovice sredstava došlo iz državne i lokalne uprave i samouprave. Samo 265 milijuna kuna (od onih 2 milijarde) došlo je iz privatnog sektora, privatnih i javnih poduzeća, a samo 4 milijuna kuna iz neprofitnog sektora. To ukazuje na jedan bitan problem: nisu samo sveučilišta kriva što nisu efikasnije i bolje povezana s industrijom, nego je i privatni sektor kriv što dovoljno ne ulaže u znanost i istraživanje, tj u istraživanje i eksperimentalni razvoj (R&D). Proces bi trebao biti dvosmjeran, nažalost, promet je ometan u oba smjera.

Na strojarstvu (mom bivšem fakultetu) dobar dio profesora dolazi na fakultet u 11 ujutro, odlazi u 14. Koriste telefon, grijanje, prostor fakulteta za projekte na tržištu (gdje su redovito najjeftiniji jer ne moraju davati plaću, plačati grijanje i telefon - jer im država plaća). Postoji dobar dio prostora koji je neiskorišten, laboratoriji su prazni, bez pravih projekata. postoje neke fantomske institucije za koje neznam kome i čemu služe
(recimo - Centar za transfer tehnologije prvi je tehnologijski centar u Republici Hrvatskoj. Osnovan je 1996.g. s ciljem povezivanja znanstveno - istraživačkih resursa visokih učilišta i znanstveno - istraživačkih instituta s gospodarstvom, kroz realizaciju postojećih kao i kroz pokretanje novih projekata usmjerenih na primjenu novih tehnoloških rješenja, suvremenih proizvodnih procesa te prilagodbu organizacije poslovanja zahtjevima tržišnog gospodarstva, u interesu održivog razvoja.)

Najpametniji studenti profućkaju par godina kao asistenti i onda odlaze a da nisu napravili niti jedan zanimljiv i koristan projekt - a toga bi bilo, samo da je mašte i volje za radom...

U svakom slučaju u ovakve institucije mi se ne ulaže te postoje mnoge unutranje rezerve koje treba iskoristiti.

Isto tako ima fakulteta gdje stvari bolje stoje i u koje treba ulagati (recimo FER).

Tko je glasao

SAD ne ulažu mnogo u

SAD ne ulažu mnogo u obrazovanje, nego u R&D, doduše indirektno, preko ulaganja tamošnjih corporacija u ambiciozne istraživačke projekte.
Ljudski resurs visokog potencijala se rekrutira širom planete. Tako male i relativno siromašne zemlje finansiraju obrazovanje svog podmlatka, osiguravajući često vrlo kvalitetno visoko obrazovanje i onda dođe Korporacija sa svojom milionerskom ponudom i odnese im najkvalifikovaniji kadar ispod nosa.
U prvom broju 2009. godine "Scientific American" na nekoliko stranica ilustruje uspehe na polju molekularne logike i kompjuterizovanih nanoagregata DNA u biokompatibilnom ambijentu (čovečji organizam) uz otvaranje novih horizonata u selektivnom lečenju bolesnih ćelija,
rad dvojice naučnika, drugova iz školskih klupa u Beogradu (Darko Stefanović i Milan N. Stojanović).
Obrazovanje plaćaju siromašne zemlje u razvoju, plodove ubiraju drugi.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

To je istina što kaže

To je istina što kaže Julijana, samo treba vidjeti što se to dešava. Očigledna je kriza obrazovanja u SAD i krađa talenata po svijetu.

Kažu da promjene koje utječu na materijalne okolnosti često postižu svoj kulturalni utjecaj tek nakon smjene nekoliko naraštaja. Amerika je do sada bila predvodnik u toj znanstveno tehnološkoj preobrazbi pa je time i ranije nagrizla temelje obrazovnog sustava razvijenog u doba početaka kapitalističkog razvoja. Tamo već dugo traje kriza školskog sustava, koja se eto sada prelijeva i na naš prostor, sa kašnjenjem.

U novom društvu koje nazivamo informacionalizam tržište rada ima posve novu strukturu. Zaposlenje više ne predstavlja ugovor koji traje cijelog života , a trajanju radnog odnosa više se ne pridodaje najveća važnost. Poslovne organizacije postaju sve fleksibilnije, koncentrirajući se radije na privremene projekte na kojima se zapošljavaju ljudi sa posebnim sposobnostima. Stvaraju se privremeni timovi koji nestaju kada se projekt privede kraju. Obrazovanje nikada ne predstavlja zaključeno poglavlje, te ga se treba neprestano unapređivati. Svaki novi zadatak uključuje i novu situaciju, koja obično zahtjeva i novo znanje. Neizbježna posljedica takve situacije jest da sve diplome, titule i certifikati postaju gotovo bezvrijednim istoga dana kada se položi završni ispit.

Pripadnici ovog virtualnog plemena na pollitika.com mogu više naučiti o društvenim, ekonomskim i političkim zakonitostima uz svoja računala nego u školskim klupama. U sve raštrkanijem i promjenjivijem društvu cijela se ideja centraliziranog i homogeniziranog školovanja koje je povezano sa nacionalnom državom doima zastarjelom.

Tko je glasao

vrijedi pogledati

vrijedi pogledati

Tko je glasao

Sve 5, ali mi je

Sve 5, ali mi je najfascinantnije da se Indijci najviše sexaju na planeti!
A da se preselimo tamo :)

cogito ergo sum

Tko je glasao

Radi poticanja rasprave o

Radi poticanja rasprave o ovoj temi nabacit ću nekoliko disonantnih ideja.

Dugi niz godina se ističe značaj ulaganja u znanost i obrazovanje. I ovaj članak ističe isto, uz širu elaboraciju stanja stvari. U promišljanju teme polazim od temeljnih postavki. Jedna od dilema sa kojom se mučim jest pitanje: kome to treba. Druga je dilema: tko će to platiti.

Temeljna istraživanja

U to se upuštaju uglavnom jako velike države, ponekad i privatne kompanije ako već naslute da će im se to kasnije isplatiti. Uzmite primjer istraživanje vezano za ljudski genom. U igri su bila dva projekta, jedan državni i jedan privatni. Unaprijed se znalo kakva će korist od toga nastati. Na pr. ovo stoljeće se naziva biotehnološko stoljeće. Gotovo najveći biznis u US je farmaceutski biznis. Istraživanje svemira, subatomskih čestica i sl. si mogu priuštiti samo veliki. Mi smo država ekonomske snage jednog srednjeg europskog grada.

Primijenjena istraživanja

Prema definiciji ono bi trebalo biti interes pretežno velikih kompanija. Navedena statistika kaže da je po izdvajanju za znanost Švedska na prvom mjestu po visini. Bilo bi zanimljivo vidjeti iz kojih izvora se financira. Iz reportaže Denisa Kuljiša o avio industriji u Švedskoj, kada se počelo šuškati u javnosti o kupnji novih aviona za HV, saznao sam o kavom se to proizvodu radi. To je supertehnika i iza nje stoje ogromna istraživanja i znanstveni rad. Pogledajte i druge dijelove švedske privrede: automobilska industrija, elekronička i komunikacijska proizvodnja, rudarstvo i čelici, vjerojatno su jaki i kao softveraši….To je sami vrh svjetske tehnologije, uloženo je puno znanja u to, a čujem da proizvodnju sele u druge zemlje Europe i Azije. Znači, sebi ostavljaju samo pametne stvari (čitaj: znanost, istraživanje, obrazovanje).
Naša Pliva je na pr. imala takvu znanost, no kako vidim taj razvoj se gasi …To želi novi vlasnik.

Eksperimentalni razvoj
Ova vrsta „znanosti“ bi eventualno mogla pustiti korijenje u nekim granama industrije koje su kod nas preostale. Ali, za to se brine ta industrija koja to naručuje i plaća a ne država. Ukupno bi to bilo malo u državi jer nam je struktura privrede takva – jednostavna proizvodnja i jednostavne usluge.

Par riječi o obrazovnoj politici. Govori se o društvu znanja i potrebi postizanja brojke od 30% posto visokoobrazovanih, kao u Finskoj. To će nas preporoditi…Opet postavljam pitanje kome to treba. Zapravo se pitam što je prije – kokoš ili jaje. Moje je mišljenje da je prvo bila Nokia, a onda je finski obrazovni sustav morao po nalogu isfabricirati sve te silne visokoobrazovane. Tko je to platio? Pa Nokia, tko bi drugi.
Država je u tom lancu servis privrede, organizator obrazovnog sustava. Mi imamo paradoks velikog broja obrazovnih ustanova, veliku produkciju kadrova, a rezultat je hrpa nepotrebnih stručnjaka koji neće naći posao nikada pa ni onda. To sve plaća naša nejaka privreda.

Ilustrativan primjer je iz Mađarske kada su tamo došle velike svjetske kompanije. Ubrzo se ispostavilo da mađarski obrazovni sustav proizvodi neadekvatnu radnu snagu. Slučaj je riješen na brzinu: radite vi po svome, mi vam nećemo plaćati doprinos za obrazovanje – sami ćemo otvoriti svoje škole, rekli su menadžeri tih kompanija.

Tko je glasao

Jedna od dilema sa kojom se

Jedna od dilema sa kojom se mučim jest pitanje: kome to treba. Druga je dilema: tko će to platiti.

Obje dileme su vrlo legitimne, i nisi jedini koji postavlja ta pitanja. Postavljaju ih svi koji se ikad dotaknu ovih tema, a vjerujem da si ponekad i mnogi građani postave isto pitanje. Istog trenutka padaju u vodu sve teze o Hrvatskoj kao o "društvu znanja", što sam posebno pokušao istaknuti u tekstu - nedostaje nacionalni konsenzus, prisutna je velika količina sociokulturne inercije, koja je uzrok tome da ljudi jednostavno ne vide nikakve direktne koristi od ulaganja u znanost.

Primjer: prije predsjedničkih izbora u SAD-u znanstvenici su pokušali vratiti znanost u centar predsjedničke debate: http://www.sciencedebate2008.com/www/index.php

Pa vrijeme je da se diskusija o znanosti i obrazovanju vrati u centar naših debata i diskusija.

Krenimo redom:

Temeljna istraživanja
U to se upuštaju uglavnom jako velike države, ponekad i privatne kompanije ako već naslute da će im se to kasnije isplatiti. Uzmite primjer istraživanje vezano za ljudski genom. U igri su bila dva projekta, jedan državni i jedan privatni. Unaprijed se znalo kakva će korist od toga nastati. Na pr. ovo stoljeće se naziva biotehnološko stoljeće. Gotovo najveći biznis u US je farmaceutski biznis. Istraživanje svemira, subatomskih čestica i sl. si mogu priuštiti samo veliki. Mi smo država ekonomske snage jednog srednjeg europskog grada.

Nažalost, to ne stoji. Najprije treba objasniti točnije što to znači "temeljna istraživanja". To su istraživanja koja se poduzimaju iz čiste "znanstvene znatiželje" iz čiste želje za spoznajom i razjašnjavanjem svijeta oko sebe. Dakle, temeljna istraživanja nemaju neke izravne ekonomske koristi, osim tada kada se u procesu temeljnih istraživanja razvijaju novi uređaji (kao što je tu slučaj npr s LHC-om).

No, bitno je naglasiti da temeljna istraživanja predstavljaju jedinu bazu za sve ono što kasnije slijedi. Dakle, primjenjena znanost izlazi direktno iz temeljne znanosti, a iz primjene tada proizlazi i sva tehnologija i industrija.

Ovo što si spomenuo, farmaceutski biznis, samo je primjer jedne tehnologije (biotehnologije) i primijenjene znanosti (dakle, izabrao si loš primjer :) , ali biotehnologija nije temeljna znanost! No, da bi bio u stanju razviti jedan dobar biotehnološki biznis, potreban ti je dobar temelj u kemiji i biologiji. Bez toga ne ide!

U temeljne se znanosti ubrajaju matematika, fizika, kemija, biologija...Te discipline predstavljaju nužan temelj za sve primjene: računalstvo & informatika, tehnika, tehnologija....Kako je moguće biti dobar strojarski inžinjer bez poznavanja fizike i matematike? Kako je moguće biti dobar biotehnolog bez dobrog poznavanja bioloških i kemijskih procesa u prirodi?

Temelj nije samo u obrazovanju. Primjer: Prilikom razvoja našeg niskopodnog tramvaja, u Končaru, hrvatski konzorcij sigurno je koristio svu moguću hrvatsku tehnologiju...ali samo do neke granice. Kada se recimo dođe na razinu poluvodiča, senzora, dioda, bazične elektronike itd, itd, u nekom trenutku moraju se naručiti gotove komponente iz inozemstva. Kada bi takvu industriju htjeli razviti tu kod nas, morali bi imati i jaku pozadinu u onom temeljnim strukama, jer elektronika, na kraju , proizlazi iz fizike.

Nije sve tako crno: fizika čvrstog stanja je u Hrvatskoj relativno jaka (u odnosu na regiju :) , pa tako postoji određen potencijal razvoja i kapitalizacije toga u gospodarstvu. Nije naodmet reći da je Zagreb prije samo 40tak godina bio jedno od svjetskih središta za neka područja u fizici čvrstog stanja...

Ono što je još bitno naglasiti, a to je: ne postoji "veliko" i "malo" temeljno istraživanje (iako bi zlobnici rekli da postoji znanost "za Nobela" i ona koja nije baš kandidat za Nobela :) Postoji samo temeljna znanost koja se može platiti ili koja se ne može platiti. Hrvatska je mala, ali je dovoljno velika. Stoga su temeljna istraživanja u Hrvatskoj nužnost; uz ciljano ulaganje u transfer znanja, vještina i tehnologija ka industriji.

Što se tiče istraživanja svemira i subatomskih čestica, to je također zabluda. Danas su mnogi projekti u svijetu vrlo skupi, i stoga se radi u kolaboracijama koje ponekad uključuju tisuće znanstvenika. SAD je osamdesetih i devedesetih počeo graditi veliki tunel za istraživanje elementarnih čestica: Supravodljivi supersudarač trebao se zvati taj 87.1 km dugi tunel. SAD je na kraju odustao od gradnje tog tunela jer im je ponestalo novaca.

Za razliku od njih, na drugom kraju svijeta, nedaleko od Ženeve, počeo se graditi novi uređaj u već otprije izgrađenom tunelu opsega 27 km. Europljani su taj uređaj izgradili, i trebao bi biti pokrenut u ljetu 2009. godine, no taj je uređaj zapravo ogromna kolaboracija između većeg broja zemalja svijeta, a svaka zemlja ulaže onoliko koliko može. I od toga sigurno ima koristi.

I Končar je, kao što sam naveo ispod slike u tekstu, isporučivao magnete za taj CERN. Dakle, magneti su se isporučivali za temeljna istraživanja, za istraživanja čestica koja sigurno neće imati direktne ekonomske koristi, barem ne u slijedećih 10 godina :) no razvoj tehnologije nužne za to svakako se isplatio. Treba spomenuti da svi magneti koji se koriste npr u bolnicama za magnetsku rezonanciju su proizašli upravo iz temeljnih istraživanja. Da je netko išao razvijati magnete ciljano za bolnice i za komercijalnu upotrebu, to bi bilo puno skuplje i puno neefikasnije. Sviđalo se to nekima ili ne, ljudska znatiželja ponekad značajno snižuje cijenu :)

I što se tiče istraživanja svemira, stvar je tu potpuno drukčija. Naravno da Hrvatska ne može sama izgraditi bazu na Marsu :) (možda bi IGH mogao? :) ) Ali istraživanje svemira nije samo gradnja baze na Marsu. Kao što već rekoh, radi se u kolaboracijama. Drugo, danas postoje i mali, nanosateliti, mase od nekoliko kilograma i manje, koji se mogu iskoristiti za niz komercijalnih aplikacija, a nisu skupi, državni bi proračun stajali sigurno manje od nekoliko km autoceste...

Postoje neki projekti u Hrvatskoj u kojem ona ima priliku biti na samoj fronti novih istraživanja...ta se područja kreću od čvrstog stanja do astrofizike.

Primijenjena istraživanja
Prema definiciji ono bi trebalo biti interes pretežno velikih kompanija. Navedena statistika kaže da je po izdvajanju za znanost Švedska na prvom mjestu po visini. Bilo bi zanimljivo vidjeti iz kojih izvora se financira. Iz reportaže Denisa Kuljiša o avio industriji u Švedskoj, kada se počelo šuškati u javnosti o kupnji novih aviona za HV, saznao sam o kavom se to proizvodu radi. To je supertehnika i iza nje stoje ogromna istraživanja i znanstveni rad. Pogledajte i druge dijelove švedske privrede: automobilska industrija, elekronička i komunikacijska proizvodnja, rudarstvo i čelici, vjerojatno su jaki i kao softveraši….To je sami vrh svjetske tehnologije, uloženo je puno znanja u to, a čujem da proizvodnju sele u druge zemlje Europe i Azije. Znači, sebi ostavljaju samo pametne stvari (čitaj: znanost, istraživanje, obrazovanje).
Naša Pliva je na pr. imala takvu znanost, no kako vidim taj razvoj se gasi …To želi novi vlasnik.

Ne samo velikih kompanija, nego i države i društva, no opet se miješaju "kruške i jabuke". Razvoj novih aviona ne predstavlja "primijenjenu znanost", nego čistu tehnološku industriju. Razvoj fotosenzora koji bi se mogli koristiti i za vojne avione bi npr bila primijenjena znanost.

Evo jednog pozitivnog primjera iz Dubrovnika/Varaždina što se tiče primjene znanosti i tehnologije: http://www.solvis.hr/about.php?lang=hr

Par riječi o obrazovnoj politici. Govori se o društvu znanja i potrebi postizanja brojke od 30% posto visokoobrazovanih, kao u Finskoj. To će nas preporoditi…Opet postavljam pitanje kome to treba.

Da, zaista, kome to treba ako baziramo naše gospodarstvo na jeftinom uvozu, trgovini i konobarenju? Bez uvrede tim zanimanjima , koja su itekako vrijedna, no činjenica je da to nisu zanimanja koja "vuku naprijed". "Naprijed vuku" znanstvenici, matematičari, fizičari, kemičari, biolozi, inženjeri, informatičari, računalni znanstvenici....
Obrazovna struktura nam je slaba. Ali baš zato: trebaju nam vrlo duboke reforme.

Tko je glasao

"Naprijed vuku"

"Naprijed vuku" znanstvenici, matematičari, fizičari, kemičari, biolozi, inženjeri, informatičari, računalni znanstvenici....
Obrazovna struktura nam je slaba. Ali baš zato: trebaju nam vrlo duboke reforme.

Do sada očigledno znanstvenici nisu povukli. Dubokih reformi je bilo napretek, društvo je više od 100 godina u više nego dramatičnim reformama koje se odvijaju tako da je uvijek nakon dobrog iskoraka taj iskorak brutalno fički uklonjen, ljudi i pojave i nastavljene avangradne bakanalije.

Upravo je po tko zna koji put u štetna ulaganja i trošenja ili u najbljem slučaju ne prioritena prokockano po tko zna koji put razmjerno više novaca nego što su ikada napravile najbogatije zemlje.

Znanstvenici se harmonično s drugim obrazovanim snagama na to ne obaziru.

Objektivna je pozicija jedna od slijedećih mogućnosti:
1. i dalje čvrsto tako, pa kao bude - na tu su navikle većinske obrazovane i elitne snage, jer im sve drugo bitno ruši koncepciju, ako ne koristi a onda estetsku sliku najljepših, najnaprednijih i naj naj u svijetu;
2. velike i složene gužve - sve je isto kao osamdesetih;
3. neke vrste kontrarevolucija - jaka redukcija svijet koji smo poznavali, uključujući na masovnim zločinima, krimenima, hapanjima i lažima stečenih prava, te brzi minimalistički selektivni potezi. Za znanost vjerojatno odabrati nešto minimalno i karaktera čime brzo hvatamo priključak sa svjetski smislenim i izglednim pravcima.

U svakom slučaju su na sve prebahato i prenadmeno potrošene sve prošle i puno budćih generacija, naročito na šepurenje nekretninama, novcem, uživalačkim, pa i navodnim znanostima. Uvijek se je stavrno najmanje trošilo, prenedovoljno, na ono što se službeno i stvarno tvrdi. Tj. sustavno se laže, a svi znaju zašto. Kardelj jeste skicirao, ali to nije alibi.

Tko je glasao

Ulagat treba u prvi, drugi,

Ulagat treba u prvi, drugi, treči i četvrti razred pučke škole i to intenzivno. Djeci pokazat da se isplati učit i da je znanje garancija za bolju budučnost. Tu su i roditelji važan faktor, jel moraju sa školom biti povezani.

Tko je glasao

ovo je najpametnije što sam

ovo je najpametnije što sam na temu obrazovanja pročitao u zadnje vrijeme.
dosta vremene sam se čudio zašto neki ljudi koje znam i znam da su inteligentni imaju problema s školom. a onda sam otkrio da velik dio njih ima problema s osnovnim stvarima. ljudi sa dvadesetak godina slovkaju, ne znaju osnovne računske operacije i za najmanju sitnicu im treba kalkulator.
nama trebaju osnove, mi se ne snalazimo u osnovnim stvarima, kako to da netko nakon dvanaestak godina u školi iz škole može izići nepismen i da ne zna tablicu množenja. barem dvadesetak profesora je radilo s takvim učenicima i nitko nije prepoznao da fale osnove, da treba poraditi na osnovama.

kakva suradnja znanosti i gospodarstva? kakva znanost? kakvo gospodarstvo?
u kakvoj industriji mogu surađivati naši znanstvenici. do prije par mjeseci se je sprdalo sa svakim tko je spominjao ikakvu industriju. financije, turizam,trgovina
građevina to je bila mantra svih ovih godina. s kime bi trebao surađivati institut Ruđer Bošković? s blagajnicma ili s bauštelcima?

osnove ljudi, osnove.
nama fale elementarne stvari, elementarna znanja, a ne novci.

Tko je glasao

Dakle, obrazovna struktura

Dakle, obrazovna struktura nam je doista slaba, no ne trebaju svi biti doktori znanosti :) Ono što nam treba je konstantno "šiftanje" sredine Gaussove krivulje prema desno, uz snažnu stimulaciju onih koji se nalaze na samom desnom kraju....(po razini obrazovanja) .

Također, ono što se zapravo zna ali se često ne spominje: već sada Hrvatskoj nije problem radne snage, nego kvalificirane radne snage, u specifičnim područjima i zanimanjima, kao što je to npr computer science...

Tko je glasao

Na razini brojaka to izgleda

Na razini brojaka to izgleda ovako: Prema Državnom zavodu za statistiku, 2004. u znanost je uloženo 2 586 686 000 kn, 2005. 2 311 712 000 kn, a 2006. 2 179 160 000 kn. Budući da se BDP povećavao, povećavao se i postotak izdvajanja BDP-a, no očito je da se novčano izdvajanje smanjivalo.

Institut za mozak, Institui IGH, Brodarski institut i razno su tu uključeni sa niti 5 % ili 11 milijuna godišnje ili manje od 250 mlijuna kuna u povijesti a smo na rezidencijalne komplekse i ekstra uplate je na njih otišlo 250 milijardi kuna ili 1.000 više.

Izgleda prekarikirano ali nije.

Tako da Hrvatska, kao u većini toga, ulaže i troši daleko najviše u svijetu. kao što je čelništvo odavno sa najviše rezidencija, ali to nema veze jer nisu privatizirali, pa i ako su privatizirali nisu nigdje odnijeli, tako i ovo. Nema veze što je samo u rezidencijalne klomplekse i ekstra honorare znanstvanika ulupano bar 50x više od prvog idućeg i naravno sa više štete nego koristi, jer:
- to ima stila i šarma;
- jer smo po tome poznati u svijetu;
- jer se možemo ppkazati;
- jer uvijek imamo ne samo najviše nego i revolucionarne ciljeve;
- jer smo jedini koji to još radimo samo upravno;
- jer slijedimo i najviše i EU i svjetske vizije;
- jer nam nakon što imamo 550 doktora znanosti i magistara betona i na njih trošimo beskrajno konačno ništa ne štima pa svi čeznu za dobom kada smo imali samo jednog i kada smo bili čvrsta točka ne evropskoj mapi i sve je štimalo.

U skladu s time , koja su vaša mišljenja o nužnosti ulaganja u znanost i istraživanje u Hrvatskoj u slijedećih nekoliko godina? Jeste li spremni to apsolutno podržati? Jeste li spremni zahtijevati barem dvostruko povećanje svih sredstava, ne samo za istraživanje i razvoj, nego za obrazovanje, posebno visoko obrazovanje?

I desetorostruko povećati, kao i sve drugo, samo da to otvori vrata kontrarevoluciji i da se oslobodimo tako dugog i zamornog napretka. Sve za to ako treba. Sve za sve. Obzirom d se to i onako odvija na Marsu i nema veze sa zemljom kao planetom a i sa našom zemljom, možda je najbolje sva sredstva preusmjeriti na "Zvjezdane staze", da oni to preuzmu.

Tko je glasao

da, da treba pod hitno

da, da treba pod hitno povećati izdvajanja, pogotovo za naše vrle stručnjake tipa asim kurjak. posebno treba uložiti u fotokopirne aparate tako da možemo naštampati dovoljan broj diploma i tako povećamo broj visokoobrazovanih u rh na barem 120%.
treba ulagati u strane jezike tako da lakše možemo prevoditi strane radove i predstavljati ih kao naše originalne umotvorine.
i plagiranje radova trebamo usavršiti i napraviti dostupnijim širokom sloju građana, a ne samo nekima.
treba ulagati u stanove za profesore, onda svaki profesor mora imati i svoju tajnicu.
trebamo više ekonomskih stručnjaka i ekonomskih znanstvenika jer nas ovi presporo vede kontrarevoluciji.

Tko je glasao

U donjem komentaru sam dao

U donjem komentaru sam dao opći osvrt, a sad mi je palo napamet da bi bilo korektno i odgovoriti na pitanja koja si postavio :-). Pa ajmo redom:

U skladu s time , koja su vaša mišljenja o nužnosti ulaganja u znanost i istraživanje u Hrvatskoj u slijedećih nekoliko godina? Jeste li spremni to apsolutno podržati?

APSOLUTNO DA!

Jeste li spremni zahtijevati barem dvostruko povećanje svih sredstava, ne samo za istraživanje i razvoj, nego za obrazovanje, posebno visoko obrazovanje?

DA (ali isključivo uz uvjet REFORME Sveučilišta, jerbo tu ima barem 20-30% neradnika kojima je i ovo što sad dobivaju previše!)

Jeste li spremni zahtijevati da sveučilišta postanu centra izvrsnosti, ali i da poduzetnici i vlada ulažu u sveučilišta?

DA sveučilištima kao centrima izvrsnosti, DA tome da vlada ulaže u sveučilišta (iako, to smo već gore riješili ;-), a poduzetnici će SAMI doći po relevantna znanja jednom kad sveučilišta postanu centri izvrsnosti!

Jeste li spremni podržati povećanje sredstava za znanost i obrazovanje, čak i pod cijenu čekanja na neke druge poteze koji se u javnosti percipiraju kao važni?

NIŠTA NIJE VAŽNIJE OD OBRAZOVANJA!

dr.sc. Zvonimir Vanjak, FER Zagreb (alias Zvone Radikalni)

Tko je glasao

Poštovani (kolega?)

Poštovani (kolega?) Hyeronimus,

Na razini "općeg" uočavanja problema i njegove razrade, dnevnik je BRILJANTNO napisan i doista mu se nema što dodati :-). Međutim, ovakve "opće" rasprave i ukazivanja na problem, avaj i kukulele, neće nas daleko dogurati niti će (nažalost) doprinijeti rješavanju problema.

Evo recimo, od cijelog dnevnika ja ću vjerojatno zapamtiti samo činjenicu da Zvjezdarnica Višnjan ima problema u prikupljanju 50.000 kuna za svoj projekt. FUCKIN PEDESET TISUĆA KUNA!!!

A eto, ja sam svoju "znanstvenu" (navodnici nisu slučajni ;-) karijeru počeo upravo kao mladi astronom, još u četvrtom razredu osnovne škole, dogurao sam i do nekih nagrada na, tada Republičkim :-) natjecanjima i, ono što je za ovu priču bitno, već tada je Zvjezdarnica Višnjan, čak i u jugoslavenskim okvirima bila "ime". Otamo su dolazili vrsni mladi astronomi koji su redovito sa svojim radovima završavali na Saveznim :-) natjecanjima, vjerujem da su neki (mnogi?) od njih ostvarili i znanstvenu karijeru, ali eto ... 50.000 KUNA SE NE MOŽE NAĆI!!!

Nego, da se vratim osnovnoj niti izlaganja.

Problem sa hrvatskom znanošću se, IMHO, može svesti na jednu jedinu riječ - GERONTOKRACIJA! Za one koji stoje slabije sa latinskim :-), slikoviti hrvatski prijevod bi bio "vladavina starih lavova". A pod "starih", ovdje mislim više onako u kineskom smislu na one sa +80 (iako, i kineski CK se polako "pomlađuje" ;-) a ne na one +60 (što bi recimo netko normalan stavio pod "stare").

Stari lavovi iz nekih davnašnjih vremena danas drmaju hrvatskom znanošću, i "pametni" mladci (myself, unfortunately, NOT INCLUDED :-) vrlo brzo shvate da je najjednostavnije ići im niz dlaku, i da jebo ti i entuzijazam, i pamet, i marljivost i želju - naprosto treba "odguliti" tih 20 (minimum minimalnog minimuma - čitaj nastupaš "na scenu" s 45), 30 ili možda čak i 40 godina, dok i ti sam ne postaneš "stari lav" i onda si na konju :-).

Samo treba spomenuti da Miroslav Radman i Ivica Đikić NISU dovoljno "dobri" za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, i reći onu famoznu "I rest my case" :-).

Problem je institucionalan, duboko ukorijenjen, i bojim se da će ga biti jako teško riješiti.

Tko je glasao

sve ok..,,no zašto

sve ok..,,no zašto određeni koji imaju novac ne ulože u inovacije-primjenjenu znanost?
u čemu je problem kada im se posljedično povećava kapital i utjecaj?

Tko je glasao

To je dobro pitanje.

To je dobro pitanje. Zašto?
Za ulaganje u istraživanje & razvoj sigurno je potrebno više truda, a high- tech industrija definitivno nosi više mogućnosti od one radno- intenzivne. Najlakše je doduše otvoriti tvrtku za eksport - import (a najčešće bude samo ovo drugo) i poslovati...
U svakom slučaju, ovo je jako dobro pitanje: zašto poduzetnici ne ulažu toliko u I&R?
Možda im i samima fali, neću reći obrazovanja, nego svijesti koliko je to korisno i bitno i profitabilno. Usudio bih se ustanoviti da velika većina poduzetnika s pozadinom u društvenim i drugim područjima jednostavno nemaju "grifa" za takvu vrstu industrije, dok oni koji imaju pozadinu iz matematike, informatike, prirodoslovnih znanosti i tehnike (MIPT) svakako lakše vide koja je direktna korist za gospodarstvo. To nas, konkretno, dovodi do jačanja položaja MIPT područja u obrazovnom sustavu, počevši od osnovne škole, pa posebno preko srednjih škola i fakulteta...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Kako Europa po treći puta gubi nevinost od Molotov komentara 4
  2. Skoti izgubili državnost i državu od aluzija komentara 0
  3. A tko nas štiti? od Weteran komentara 10
  4. Škotski referendum , a zašto izbjegavate teme koje su važne i znakovite...? od Busola komentara 8
  5. Moratorij na zdrav razum od MKn komentara 13
  6. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 22
  7. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  8. Korisni 'uhljebi' i 'paraziti' od hrvoje štefan komentara 1
  9. USA planetarni poredak jest u krizi od aluzija komentara 0
  10. Propagandne laži od Kvarner komentara 15
  11. Uvijek se trudi pozdraviti i manje ogovoraj (isprika zlata vrijedi ili ne…) ! od Busola komentara 1
  12. KADA LJUDSKA PROKLETOST POSTANE PREVELIKA … ! od Busola komentara 43
  13. Mali traktat o Ustavu RH i etici od spvh komentara 13
  14. panSlavizam tko je zabranio? od aluzija komentara 5
  15. GMO OMG od z00ey komentara 35
  16. Valcer s Mefistom od Atomos komentara 302
  17. rat za eutanaziju Rusije i €U-ropske unije od aluzija komentara 0
  18. Lupeži i ološ u Saboru od spvh komentara 18
  19. Odnos "mi" i "Oni", gdje je posve jasno tko smo "mi" ali tko su "Oni" ? od lunoprof komentara 64
  20. Najveći "uspjeh" detuđmanizacije: ograničavanje slobode govora od MKn komentara 63
  21. HRTV : nikada "katedrala duha" - imamo i imat ćemo katedralu repriza od Ljubo Ruben Weiss komentara 23
  22. Napoleon Hitler Obama protiv Rusije... od aluzija komentara 43
  23. Smanjenje poreza na dohodak od magarac komentara 14
  24. Tko bu mene tužil ? od boltek komentara 26
  25. Bar "Sport" o preraspodeli dohodka (i bogatstva) od Julijana Mirkov komentara 6

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • bube
  • laufer

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 2
  • Gostiju: 18

Novi korisnici

  • caye
  • mislavru
  • Jura
  • DamirFerd
  • Buddha