Tagovi

Zašto sam “facts Nazi”

Pokušavam svoje stavove, čak i o naizgled očitim ili banalnim temama, zasnovati na točnim činjenicama. Ne treba žuriti u zaključcima. Pogotovo kad su umiješane emocije, bilo pozitivne ili negativne. Provjeriti točnost fakata, te jesu li to svi bitni fakti. "The truth, the whole truth and nothing but the truth".

Problem brzopletog zaključivanja

jumping-to-conclusions-reliabilitynowKod svakog od nas postoji sklonost prebrzom zaključivanju. Moramo tu slabost kontrolirati. Osobito onda, kad možemo postati žrtva manipulacije.

O zabludama i manipulacijama s činjenicama pogledajte npr. moje tekstove:
Kako se lažima kreira mržnja (28. listopada 2014.),
Slučaj male Jagode: žrtve ste manipulacije. Sjedite i razmislite (17. veljače 2010.),
Još jednom manipuliranje podacima o samoubojstvima branitelja (17. prosinca 2015.).

Treba paziti na točnost, te koliko je moguće i kompletnost podataka. A tek onda dolazi složeno pitanje interpretacije podataka i sagledavanja njihove međusobne povezanosti (cjeline, konteksta), o čemu neću ovdje.

Primjeri iz ekološke ekonomije

Također se u diskusijama o Ekološkoj ekonomiji uvijek iznova suočavam s anti-faktičkim tvrdnjama, često izrečenim svisoka od ljudi uvjerenih u svoju kompetenciju, kako su obnovljivi izvorni energije vrlo skupi, da se bez nuklearnih elektrana ne može osigurati dovoljno energije isl.. Oni često jednostavno odbijaju čak i pogledati na čemu zasnivam svoje suprotne stavove (obično tvrde da i bez promjene znaju da su izvori nepouzdani).

Nedavno sam se susreo i s neobičnim stavom, da nesreća u Nuklearnoj elektrani Fukušima Daići nije bila nuklearna nesreća (iako ju tako klasificira Međunarodna agencija za nuklearnu energiju, IAEA).

U diskusiji o korištenju organizama modificiranih genetskim inženjeringom u poljoprivredi, odnosno van laboratorija (jer to je tema diskusija, ne korištenje u sigurnoj izoliranoj okolini), kod zagovaratelja je tipično da ignoriraju sve čimbenike osim neposrednog dokazivanja utjecaja na zdravlje pojedinca (te također ignoriraju sve, što govore oni, koji nisu eksperti za genetsko inženjerstvo ili molekularnu biologiju, pa makar bili relevatni eksperti poput klasičnih genetičara, agronoma, ekologa, da i ne spominjemo npr. sociologe idr.).

Kako manipuliramo sobom samima i jest-treba problem

Vidimo u tim slučajevima da smo skloni i tome, sa manipuliramo samima sobom. Svoj intelekt, svoju sposobnost spoznaje i kritičkog zaključivanja, podredimo svojim željama. Prerano skačemo na zaključke, na osnovu pogrešnih ili nedovoljnih podataka. zato jer smo neku tezu postavili unaprijed, ili jer nam se previše sviđa da bismo je odbacili.

Tako se dolazi do pogrešnih ili do previše pojednostavljenih ideja. Naročito kad se iz onoga što jest (ili nam se čini da jest) zaključuje o onome što bi trabalo biti ili što bi trebalo činiti. U filozofiji, to je Humov Jest-treba (Is-ought) problem.

Hume analizira može li se na osnovu uvida u ono što jest zaključivati o onome što treba biti ili činiti. Česta je pak i obrnuta greška, ili kombinacija grešaka: na osnovu površnog uvida, zaključujemo o onome što jest, zatim skačemo na zaključak o onome što treba, te s tim preduvjerenjem sudimo o onome što jest.

Internet kao alat, koji treba znati korististiti

Danas raspolažemo Svemrežjem (Internetom). Mene oduševljava taj ocean informacija, koje je na dohvat ruke. Nekada sam, ako me je neko područje zanimalo, morao obilaziti knjižnice, naručivati knjige iz međubibliotečne posudbe isl. (uostalom, to radim i danas, jer surfane treba dopunu u ronjenju).

Međutim, prelako je u taj ocean samo zaviriti, pa zaključiti.

Ne volim kad se ljudi razbacuju sumnjivim ili proizvoljno odabranim podacima (Cherry picking). Znam da često idem na živce, jer nastupam kao pravi "Facts Nazi". Čak i onda, kad se slažem s osnovnim stavom ili barem intencijom. Vrlo mi je drago, kad ljudi prihvate ispravke. A neminovno, povremeno i ja radim slične greške (kao što npr. i šahovski majstor ponekad napravi pacersku grešku).

Zaključivanje na osnovu komparacije: ima li Hrvatska previše političara i općina?

Povod da zabilježim ova razmišljanja bila je jučerašnja objava jedne moje facebook prijateljice. Ona je napisala kako u Hrvatskoj imamo previše "birokracije", navodeći primjer hrvatskoga parlamenta u usporedbi s njemačkim. Navodi da Njemačka ima jednog zastupnika na 133.000 stanovnika, relativno pet puta manje nego u Hrvatskoj. A misli, da je to i 30 puta manje kad se uzmu u obzir lokalne vlasti (ali ne navodi nijedan podatak).

Lako je naravno ljutiti se na birokraciju (i "politokraciju"). Ali, ajmo malo gnjaviti s točnim podacima. Prvo, manje važno: ona je u usporedbi uzela u obzir samo Bundestag, koji ima 630 zastupnika i zastupnica, a zanemarila Bundesrat (dodatnih 69).

Kako sam ranije gledao neke podatke, naveo da je normalno, da je odnos broja zastupnika prema broju stanovnika to veći, što stanovnika ima manje. Ranije sam gledao podatke za razne europske države; mi smo otprilike jednaki državama koje su nam bliske po broju stanovnika (negdje između Estonije i Portugala). Po gornjem omjeru, Luksemburg bi smio imati samo troje zastupnika, a ima ih 60.

(Uostalom, još jedan podatak: Njemačka ima više zastupnika i zastupnica nego SAD u oba doma Kongresa, iako ima četiri puta manje stanovnika.)

Hratska i Tiringija

Njemačka je puno veća od Hrvatske i ustrojena je kao federacija. Hrvatska se može usporediti s nekim saveznim zemljama (Land). Pa sam malo prosurfao za primjerima. Ima i na engleskoj wikipediji: Thuringija.

Der Freistaat Thüringen (Slobodna država Tiringija) ima stanovnika kao pola Hrvatske (2,17 milijuna, uz tendenciju pada kao i za Hrvatsku). Ima sličnosti s Hrvatskom: puno šuma, važan turizam (doduše zimski).

Zemaljska skupština ("Landtag") ima 91 zastupnika, dakle proporcionalno više od Hrvatske.

Postoje ispod toga, kao i u Hrvatskoj, dva nivoa teritorijalne samuprave: regionalna i lokalna. Na regionalnom nivou, zemlja je podijeljena na 17 Landkreise, plus šest gradova koje imaju poseban status. Dakle 23 bjedinice, a Hrvatska ima 21.

Lokalna samouprava: 850 jedinica, što je, u odnosu na broj stanovnika, triput više od Hrvatske. Od toga je 126 gradova.

To ilustrira kako treba biti pažljiv s podacima i čuvati se prebrzih zaključaka. Naravno, o stvarnim problemima učinkovitosti uprave i političkih tijela iz tih podataka ne možemo još ništa zaključiti. Generalno, možemo s dovoljno pouzdanja smatrati da u Hrvatskoj politička i upravna funkcioniraju lošije nego u poslovnično učinkovitoj Njemačkoj. Ali nije od fundamentalnog značaja sam broj općina ili zastupnika i vijećnika.

Koliko komuna ima u Francuskoj?

Druga europska zemlja, vjekovni suparnik Njemačke: Francuska je podijeljena na tri nivoa teritorijalne uprave (kao Njemačka, međutim, Francuskom se upravlja daleko više iz Pariza, tj. uloga teritorijalnih jedinica je manja.). Podijeljena je na 13 regija (ne računajući prekomorske teritorije), na drugom nivou na 96 departmana (ekvivalent naših županija), a na trećem su komune, koje odgovaraju našim gradovima i općinama. Ima ih čak 36.382! Preporcionalno broju stanovnika, to je oko pet puta više od Hrvatske.

Komune i općine u Švicarskoj

Evo da navedem, jer se radi o jednoj od zemalja koje su nam po veličini bliske: upravo se, dok sam ovo pisao, javio jedan moj fb prijatelj, koji navodi podatke za Švicarsku. Hrvatska ima 428 općina na 4 milijuna stanovnika. Švicarska ih na 8,2 milijuna stanovnika ima 2.551, dakle šest puta više. Ima i 26 kantona. (Švicarska je konfederacija, u mnogočemu specifična, pa nema smisla dalje o tome.)

Iako bi se sustav lokalne i regionalne samouprave vjerojatno mogao poboljšati u Hrvatskoj, broj općina i zastupnikasam po sebi nije fundamentalan. Kvaliteta rada je glavni problem, a ne broj. U tome se i moja fb prijateljica složila. Ovo razmatranje samo nam pomaže da izbjegnemo pogrešne, preuranjene zaključke i recepte. Sklonost površnosti i brzopletnosti vjerojatno jest dio problema.

Ali, treba se čuvati i obrnute greške!

Još nešto želim dodati, u težnji za dubljim i cjelovitim uvidom, u težnji za onime što zovemo "mudrost".

Greška oslanjati se na nedovoljno provjerene ili malobrojne podatke (ili čak mnogobrojne, ali da su neki bitni zanemareni), praktična greška djelovanja može biti i suprutna - ono, što često percipiramo kao "birokratizam": prevelika pedanterija i gubljenje u detaljima.

Često je to slučaj i kad se poziva na "eksperte" odnosno zastupa "ekspertokraciju". S jedne strane, stručnjaci i znanstvenici mogu biti suženog pogleda, čak i slijepi za ono što je van njihovog područja ekspertize (vidi gore slučaj s GMO). S druge pak strane, mogu nas uvesti u diskusiju o beskonačnim detaljima gdje se izgubi fokus i paralizira sposobnost odlučivanja; izrazit slučaj mogu biti pravnici.

Ne smije se zaključivati naprečac, ali se također ne smije bojati donositi zaključke, u razumnom vremenu, o tome što treba činiti. Nikad ne možemo imati apsolutno sve potrebne podatke. Odluke moramo donositi na osnovu neke ravnoteže: ni premalo ni previše, ni olako ni neodlučno, uz pogled ni preuzak ni preširok. Teško je pogoditi pravi omjer; za to nema gotovih recepata. To je vještina, u kojoj se treba vježbati.

Filozofsko obrazovanje, uz naravno obrazovanje u različitim posebnim temama i vještinama (uže ekspertsko, ali i ono "upućenog laika"), može za tu vještinu biti vrlo korisno.

Sagledavati sve strane, razmatrati oprečnosti, sagledavati ne samo kakvi fakti jesu nego i postoji li neka tendancija u promijeni; ne samo što jest nego i što može biti, što će vjeronatno biti ili bi moglo biti ako napravomo ovo ili ono.

Nitko nije apsolutno "mudar", niti to načelno može biti. ("Mudrost" se upravo može definirati kao sintetička spoznaja onoga što jest i onoga što treba biti.) Zato ostaje temeljna težnja mudrosti: mudroljublje, filosofia, koja može pratiti sva naša razmišljanja i djelovanja.

Dodatak

Pretraživanje Svemrežja pokazuje da je "Jumping to conclusions" prilično omiljena tema karikaturista.

dilberth-no-fact-i-know-ir-right

homer-simpson-facts-are-meaningless

jumping-to-conclusions-evilenglish-net

'That's the skip-forward button. Great for jumping to conclusions.'

'Before you get upset - maybe he's selling tickets for something.'

"Thanks to yoga, I now gently stretch to conclusions instead of jumping to them"

'I'm very active. I'm always jumping to conclusions, stretching the truth, skipping lunch, and jogging my memory. With all that jumping, stretching, skipping and jogging, I still can't lose weight.'

'What he lacks in slow deliberation he makes up for with quick opinions.'

"Next time, try warming up with a little idle speculation before jumping to a conclusion."

Komentari

Minus dnevniku zato jer rolas

Minus dnevniku zato jer rolas smislene komentare samo zato jer se s njima ne slazes.
Dobro si si zamislio raspravu u kojoj si uzimas za pravo oponenta usutkati.. no to onda nije rasprava..
Sramota

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@luna:

"Rolam" samo besmislene komentare. Shvaćam problem, da beskonačno robotovo blebetanje može nekome izgledati smisleno, ako se ne potrudi dublje raščlaniti diskurs (a većina čitatelja, naravno, to nije sposobna ili nije motivirana na napor). To je stari problem sukoba sofista i eksperta.

Tko je glasao

ekspert

Zorane jebeno je to što se ti smatraš EKSPERTOM ZA SVE. A uz to bit mizantrop je ćudo jedno jebeno.

Glava ka Cocin bubanj.

Tko je glasao

@grdi:

Kao fact Nazi, volio bih vidjeti iz koje si to moje izjave izvukao da se ja smatram "ekspertom za sve". Ima milijun tema za koje nisam ekspert. Ako se slučajno iz neke moje izajve mogl oshvatiti da se smatram ekspertom za sve, molim da mi vjerujete na riječ (jer nema metode da provjerite fakte o tome što je u mojoj nutrini) da se nikako ne smatram "ekspertom za sve".

Za neke stvari - da. Pogovoto u odnosu na one koji ne znaju ništa te se dapače trude ostati neznalice.

Tko je glasao

kratko

"Mnogoznalost ne uči pameti" Heraklit Efežanin, mračni ili tamni. Onaj koji je bio mračan ili taman od dubine.

Tko je glasao

braco krešo i zeleni superhik

suptilnom promatraču nazifacta, nobelovcu iz toleda, zelenom filozofu, šahistu, blogeru, uređivaču wikipedije, aktivisti, sociologu-hobisti očito je promakao jedan detalj koji nije prepisao sa svog ekološkog bloga. u siječnju anno domini 2016. godine jedina nam zemlja, mila nezavisna i samostalna hrvatska se našla u izabranom društvu 9. europskih zemalja koja je dostigla 20-20-20 befel frau kancelarke. obično na repu svih eurostatovih tablica u društvu bugara i rumunja, najveće sirotinje eu, ovaj put smo u gornjoj etaži. i ne bez razloga
http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7155577/8-10022016-AP-EN....
još nam zvone riječi u ušima jedinog i nepogrešivog druga sekretara
https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-milanovic-hrvatska-osjeca...
koji je primjetilo je da hrvatska "osjeća" posljedice klimatskih promjena, pa on je to osjetio u svojoj kući kada mu je pukla cijev i poplavila stan.

poplave poput katastrofalnih u istočnoj Slavoniji ili ekstremne temperature, prijetnja su okolišu, zdravlju i sigurnosti građana te nacionalnoj ekonomiji.

(rekao bih, gledajući neumoljive nazifact eurostatove tablice koje o hrvatskoj ekonomiji da su klimatske promjene i globalno zatopljenje topla vodica spram milanovićeveve vladavine).
no momak nije toliko naivan, on je poduzeo korake i recimo umjesto da smo ovdje
http://www.nesta.org.uk/blog/eastern-europes-internet-great-does-matter-...
mi ulažemo domaća sredstva, domaćim investitorima, otvaramo zelene poslove i brinemo se za boljitak malog hrvatskog čovjeka

Kako bi ublažili i spriječili klimatske promjene samo u protekle 4 godine sufinancirali smo projekte energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna", rekao je predsjednik Vlade u govoru pred sudionicima konferencije.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/od-nove-godine-poskupljuje-struja-318178
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Prosjecan-racun-za-struju-od-Nov...

oštrić, koji je inače lijevi marksist-lenjinist, kada treba pisati o titu, partizanima i jugoslaviji, je surovi libertarijanac kada treba primjeniti kojekakve feed in tarife-čitaj porez kojim bogati uzimaju sirotinji posljednju lipu tu ostavlja stvar u ruke bankarima i tržištu.
zeleni superhik je sigurno zapazio na svemrežju, kojeg revnosno prati
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/racuni-za-struju-ce-do-kraja-2016-ope...

Zbog naknade za poticanje računi su veći od 2007. Tad se za potrošeni kilovat sat plaćalo manje od lipe. Svake sljedeće pomalo se povećavala, a od 2010. do danas potrošači izdvajaju 3 i pol lipe. Do kraja godine, očekuje se, naknada će biti veća od 5 lipa, a stručnjaci procjenjuju da bi u idućim godinama mogla narasti na čak 12 i pol lipa po potrošenom kilovat satu.
"Poskupljenje se dešava iz razloga što je prošle godine potpisano dosta novih ugovora o tokupu električne energije sa proizvođačima iz obnovljivih izvora, pretežno biomase i drugi dio razloga je što se dio troška, znači obnovljivih sa obnovljivih proizvođača energije prebacuje na građanstvo, na finalne potrošače", pojašnjava Edo Jerkić, stručnjak za obnovljive izvore energije.
Jednostavnije rečeno, potrošači subvencioniraju proizvođače. Prema novoj cijeni, za prosječno bi kućanstvo to značilo izdvajanje oko 400 kuna na godinu. "Za proizvođače znači da smo evo, da ćemo u sljedećih godinu, dvije vidjeti porast investicija u obnovljive izvore energije i da će se kroz to otvarati dosta novih radnih mjesta", kaže Jerkić.

hep je inače ostvario neto dobit 2015. u milijardama kuna, pravi mali rudnik za uhljebe svih boja, ideologija i nazora. doduše, povremeno im se zna desiti da potope strojarnicu hidrocentrale, jer je umorni djelatnik koji je cijelu noć u kontrolnoj sobi igrao sudoku, odrvrne krivi ventil, no ima se, nije beg cicija. znalo se to dešavati i u socijalizmu kad su milki planinc upalili nedovršeni generator reverzibilne hidrocentrale.
no, protivno mišljenju sitnozubića hep nema ništa sa obnovljivim, on nešto proizvede, nešto kupi, i to skupo proda sitnozubanima, za obnovljive je bitan duo glupih imena - hera i hrote.
hrote potpisuje ugovore sa proizvođačima obnovljivih, hrote je podređen ministarstvu gospodarstva, a ministar gospodarstva određuje pravila igre, odnosno kvote za obnovljive izvore i tu leži zeleni zeko. veća kvota obnovljivih, znači veći poticaji obnovljivima, veći rashodi hroteu, veći računi sitnoj raji. ako ste dobro vidjeli link sa eurostata hrvatska je dostigla i prestigla potrebne kvote za obnovljive za 2030.-tu.
o zokijevom zakonu iz rujna prošle godine stručnjaci su malo palamudili
http://www.energetika-net.com/u-fokusu/res-publica/novi-zakon-o-obnovlji...
kome treba više dati, konju ili kraljeviću marku, no indikativno je

No, količina energije koju su opskrbljivači dužni otkupiti kontinuirano raste. Računa se da će ove godine trebati otkupiti 1,2 TWh zelene električne energije, a iduće godine to bi ukupno moglo iznositi 1,8 TWh, sukladno broju postrojenja koja će ući u sustav poticaja. Da se otkupna cijena zelene energije nije smanjila, to bi stvorilo značajan pritisak na ionako nevelike marže u opskrbi strujom, gdje bjesni velika bitka za velike kupce. No, po staroj logici, kad nekome svane, nekome mora pasti mrak. Iz otkupa zelene energije u fond HROTE-a godišnje se slijevalo oko pola milijarde kuna, a građani su zahvaljujući tome bili do sad pošteđeni velikih davanja za zelenu energiju. Iako neki misle da će i s ovom manjom razinom otkupnih cijena HROTE moći nastaviti isplaćivati poticaje, drugi smatraju da će naknada koju plaćaju građani za zelenu energiju morati porasti iduće godine sa sadašnjih 3,5 lipa po kWh na 5,0 lipa po kWh, kako bi bilo dovoljno novaca za poticaje. U svakom slučaju izvjesno je da će naknada građanima nastaviti rasti, a s njom i računi za električnu energiju.

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/je-li-se-hitnim-izmjenama-i-dopu...

U HOPS-u su nam potvrdili da su u roku ispoštovali nove zakonske propise te sklopili anekse ugovora s investitorima koji ispunjavaju propisane uvjete i da su na taj način preuzeli obvezu priključivanja dodatna 323 megavata priključne snage vjetroelektrana u sljedećih nekoliko godina. Ali, to je za HOPS i dodatni trošak jer, kažu, na današnji 421 megavat instalirane snage vjetroelektrana, za uravnoteženje sustava plaćaju oko 100 milijuna kuna na godišnjoj razini u odnosu na razdoblje kada vjetroelektrane nisu bile priključene na sustav. Prihvatom ovih novih vjetroelektrana, ovisno o vremenu njihova priključenja na prijenosnu mrežu i godišnjoj proizvodnji vjetroelektrana, taj trošak, koji nije obuhvaćen postojećom tarifom za prijenos, povećat će se, procjenjuju u HOPS-u, i do 150 milijuna kuna. U tom odgovoru pojašnjavaju da "budući da navedena integracija vjetroelektrana u HOPS-ov elektroenergetski sustav može uzrokovati ugrozu sigurnosti pogona sustava, HOPS će s ciljem očuvanja sigurnosti pogona, za koju je zakonom zadužen i odgovoran, po potrebi primijeniti mjere i ograničenja pogona".

*vidi opet tablicu eurostata gori. ko bi gori, sad bi doli.
421mW+323mW= X
X faktor-bilo bi zanimljivo vidjeti tko je to uletio u ova 323 mW, tko je potpisao ugovore, investitori, pa gdje su smješteni obnovljivi izvori, pa recimo koji su predsjedici općina dozvolili ga im smjeste obnovljive, po kojim cijenama, da li imaju obavezu nakon što saseru prirodu, pokupe čaure i svoj otpad, ekološke studije, tko ih je radio, i tako dalje i tako bliže. po mojoj skromnoj procjeni dinko cvitan bi imao posla i prekovremenih barem sljedećih 4 godine i čuvali bi ga tri kordona pretorijanske garde.
dakako ne nasjedajte robotovoj propagandi i izjavama anonimnih stručnjaka tipa

Zato treba izbjegavati pogrešne teze koje često čujemo: da je energija iz obnovljivih izvora energije jeftina ili čak besplatna. Države s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije, poput Danske i Njemačke, u pravilu imaju najviše maloprodajne cijene električne energije", ističe naš sugovornik koji je tražio da ostane anoniman.

kada je planeta zemlja i progres u pitanju ne treba cicijati, pa makar nam umirovljenici za koju godinu ne budu umirali od hladnoće kao rusi u opsadi lenjingrada. imat će izbor gdje utrošiti mirovinu opcije 1)kilo kruha i jedna pašteta, 2)kupi lijekove, 3)plati struju, 4)štrik i grana u parku

...za kraj evo da znate kome recimo ide dio masla
http://www.wallenborn-gruppe.com/en/references/wind-energy/wf-senj-i.html
pogledajte prekrasne vizure hrvatske ukrašene još prekrasnijim turbinama, raj na zemlji hrvatska, pozdrav našim njemačkim prijateljima, sada se (opet) borimo rame uz rame za siemensov lebensraum.

Tko je glasao

Mali primjer nevjerojatnog neznanja:

421mW+323mW= X
X faktor-bilo bi zanimljivo vidjeti tko je to uletio u ova 323 mW

Tri puta npisano, dakle nije tipfeler, "mW", kao da se radi o milivatima.

Inače, nedavni tekst iz Jutarnjeg ne daje ništa novo u odnosu na ono, što se o istoj temi pisalo prije godinu dana. Tada sam o tome bio objavio jednu bilješku. Donose li se energetski zakoni uz lobiranje Krešimira Milanovića? (direktno.hr, 16. rujna 2015.) (Naravno da se svi zakoni donose uz lobiranje.)

Tko je "uletio" u tih 323 MW (s velikim "M"!) točno se zna i nije problem naći precizne podatke na netu o svim tim projektima. Inače, problem je pak nastao odlukom iste vlade 2013.. I ja i dosta drugih data smo pisali o tome. Evo, napisat ću jedan dnevnik na tu temu.

Tko je glasao

Tulipani u Mandićevcu i đakovačko ‘misno’

Ovo je dobar i pohvalan način/primjer kako se dopunjuje tema dnevnika, daje drugi pogled i samo malo špota autora - stoga to cijenim i podržavam.

No, dojam političke i svjetonazorske neutralnosti, barem meni, umanjuju

- nepotrebno za temu stav o Milanoviću: “…pa on je to osjetio u svojoj kući kada mu je pukla cijev i poplavila stan.jer se radi o medijskoj zloporabi terenske izjave koja se vadi/vadila iz objektivnog i stvarnog smisla i konteksta.

- I sam sam umirovljenik, preko 30 godina kod liječnika ne pregledan, posljedično onda naizgled zdrav, pa su tvoje ponuđene opcije: “imat će izbor gdje utrošiti mirovinu opcije 1)kilo kruha i jedna pašteta, 2)kupi lijekove, 3)plati struju, 4)štrik i grana u parku” suviše uproštene i ne odveć optimistične – evo danas kupih tri pakovanja različitih tulipana (stavi u zemlju u 9.-11. mjesecu, narastu više no troduplo od prosječnog hrvatskog desničarskog penisa, cvjetaju od ožujka do lipnja) kojim ću obnoviti i ukrasiti lijehu na prilazu vikendice u selu Mandićevcu, mjestu nedaleko Đakova, na par kilometara od jezera Borovik, izvrsno za ljubitelje ribolova, domaćeg vina kojem zrenje i vrenje nadgledaju ‘stručne’ osobe .

Lebensraum čovjeka i prirode (u radosnom odgađanju, osobnog, konačnog kraja bez Boga) može se uljepšavati zalijevanjem tulipana u Mandićevcu i pecanjem na jezeru.

Jezero je prekrasno, u bistrini vode se jednako ogledaju lijevi i desni, ateisti, vjernici  i svi – ako imaju love za najam i raspolažu vremenom za uživanje.

------

http://www.stad.com/index.php?city_id=3203680

http://www.misna-vina.com/onama.php

Dobro vino koncentrat je Boga, čovjeka i prirode!

Tko je glasao

antropogeni nasipi

kada već spominjemo milanovićevu izreku ja se ovaj put sa njim potpuno slažem da su uzroci poplava antropogeni, i nalaze se u jednoj ustanovi koja se zove hrvatske vode, i oni antropogeni faktori koji su radili nasipe. inače poplave u slavoniji i bih su bile uzrokovane jednim specifičnim meteorološkim fenomenom kojega po volji možete pripisati ili ne pripisati korpusu klimatskih promjena. alarmisti poput oštrića će ionako sušu, kišu, vjetar, bonacu, izostanak menstruacije, hemoroide, inflaciju, broj komaraca pripisati klimatskim promjenama, a mi koji tako ne mislimo ćemo se zabavljati to čitati.

Tko je glasao

Posljedice poplava uzrokovane

Posljedice poplava uzrokovane su losim zakonom o javnoj nabavi, radicevim muljanjem s njom, nelojalnom konkurencojom inzenjerskih firmi dumpingom (koja je moguca lose i manjkavo obavljenim poslom) i oslobadanjem inzenjera posljedica svojih odluka.
To sve sa milanovicem ima veze ko i s trumpom, cak i s cinelom bivsom vladom ne bi se mogla naci ni trunka podvezice ni vezice

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Robotova taktika:

U beskonačnost ponavljati laži, polulaži, podatke iskinute iz konteksta, krive interpretacije, proizvoljne tvrdnje, zastarjele podatke... Na temelju kopiranja i prevođenja ponajviše sa američkih sajtova poricatelja klimatskih promjena i protivnika obnovljivih. Taktika ima uspjeha, jer je puno teže precizno iznijeti istinu nego ispaliti nešto proizvoljno, a čitatelj bi morao uložiti znatni napor da obje stvari razlikuje. Pritom, sam je posve neosjetljiv za protuargumente - naprosto će ignorirati direktno pobijanje i nabaciti nešto novo, a nakon nekog vremena ponoviti isto.

Vidimo tipičan odnos prema Njemačkom Energiewende, prekopiran sa spomenutih sajtova na engeskom. Njemačka im je osobiti trn u oku, a odbijaju shvatiti "tajnu" njenog uspjeha.

20-20-20 befel frau kancelarke
Metoda je dobra, da se u tom mixu ubace i političke injektive, protiv nekih koji su danas na zubu desničarima. Ne bi naravno ovako prezrivo spominjao Angelu Merkel prije samo dvije godine. (Iako je ona zaista oduvijek značajna u promociji borbe protiv klimatskih promjena ).

Dakako, ciljevi "20-20-20" su ciljevi Europske unije, postavljeni na osnovu puno ranijih intenzivnih akcija, a ne ciljevi koje je postavila Angela Merkel ili Njemačka. U Njemačkoj je pak "Energiewende" na federalnoj razini započela crveno-zelena vlada 2000. g., a Merkelove vlade su strategiju preuzele i nastavile. Francuska, pod socijalističkom većinom u parlamentu, imala je na temu energetske strategije dvije godine javne rasprave i prihvatila istu strategiju (zatvaranje trećine nuklearnih reaktora, veliko povećanje obnovljivih.) U Njemačkoj postoji konsenzus svih parlamentarnih stranaka i vrlo visoka potpora javnosti za strateške ciljeve do 2050., a diskusije su o nekim modalitetima unutar tih parametara (npr. oslobađanje velikih izvoznih poduzeća plaćanja naknade za obnovljive izvore, uz inače nižu cijenu struje, što je bilo predmet spora i na nivou EU, kao moguće kršenje slobodnotržišnih načela). Zbog potpora gradnji obnovljivih je struja skuplja, i velika većina građana to prihvaća, jer je do toga došlo zato jer su političari prihvatili ekologističke ideje masovnog društvenog pokreta iz 1980-ih i 1990-ih (ne samo Zelene stranke!), ljudi znaju zašto je tako i to podržavaju. Odlučili su već 2000. početi ulagati u zaorket, koji će trajati 50 godina, i to zaista i košta. Zahvaljujući tim poticajima, cijene obnovljivih su znato pale i sad i mi od toga imamo korist.

O tome da je Hrvatska ispunila uvjete EU do 2020, neću ovdje. Trebao bi poseban dnevnik.

Dakako, onda dolaze dalje metode demagogije - o tome kako je Zoran Milanović grozan - s čime se načelno slažem, davno sam rekao da je idiot. Pa se onda ubaci kleveta:

oštrić, koji je inače lijevi marksist-lenjinist
Ma da? Ajd upitajte Matu Kapovića jesam li. :-) Ali to vam pokazuje metodu - a ono blebetanje dalje o potporama za obnovljive je potpuno isto, naprosto proizvoljno nabacivanje.

surovi libertarijanac kada treba primjeniti kojekakve feed in tarife-čitaj porez kojim bogati uzimaju sirotinji
FIT je mjera državne politike, dakle je izrazito anti-libertarijanska. Libertarijanci su protiv takvih stvari. U SAD inače imaju drugačije vrste potpora, i federalne i državne. FIT međutim ima prednost da je vrlo transparentna i da potpora iide tek kad je postrojenje posve sagrađeno i počinje proizvodnju, točno po proizvedenom kWh.

FIT nije "porez", dapače nije ni "subvencija" (potonje je bilo i predmet međunarodnog sudskog postupka), jer novac ne ide u državni proračun, nego u posebni fond, odakle se raspodjeljuje privatnim poduzećima i fizičkim osobama (pri čemu veliku ulogu imaju i "energetske zadruge" i poljoprivredne zadruge, koje ulažu u obnovljive, pa milijuni obitelji u Njemačkj dobivaju opet tu lovu iz fonda).

Nijemci nisu izmislili feed-in tarifu, ali su je najdosljednije primijenili i od njih su je preuzele desetine država. Međutim, to je svjesno poticaj novim tehnologijama, koje su još u razvoju, da se probiju na tržištu brže nego što bi inače mogle. Pokazalo se spektakularno uspješnim: rast tržišta doveo je do velikog pada cijena. Sada i sama Njemačka smanjuje udio FiT i zamjenjuje ga tenderima, gdje nema unaprijed fiksirane cijene nego se ponuđači takmiče. A lovu i dalje počinju dobivati tek kad sve sagrade. I pritom smo došli do toga, da je struja iz solarnih elektrana u tmurnoj Njemačkoj jeftinija od one iz TE na ugljen (7,4 ct/kWh vs. 8,5 koliko je bilo predviđeno za TE Plomin C), a pogotovo NE. Indija, gdje je cijena solarne struje naravno znatno niža - dvaput veća insolacija - sad od toga ima veliku korist (trenutno je na tenderima cijena oko 5,5 ct/kWh), a mogli bismo i mi (nismo na ekvatoru, ali insolacija je na obali i otocima 30-40% veća nego u Njemačkj).

Ah ,ne da mi se se više. Uvijek isto. Koga zanijamaju svježi i pouzdani podaci i analize, neka prati moj blog "Ekološka ekonomija" i istoimenu fb stranicu. Kome je robot uvjerljiv, OK.

Tko je glasao

;)

odgovor je kratak...
Among the 28 EU Member States, a third have already reached the level required to meet their national 2020 targets: Bulgaria, the Czech Republic,
Estonia, Croatia, Italy, Lithuania, Romania, Finland and Sweden.
a ti se zabavljaj dugim odgovorima.

Tko je glasao

@robi:

a ti se zabavljaj dugim odgovorima.
Budem, ne brini. A ti bi to vrijeme možda mogao utrošiti u to, da naučiš razliku između megawatta i miliwatta. Možeš ti to, siguran sam!

Tko je glasao

mikrocefalija i miliwatti

Jedan bjesomučni neprijatelj obnovljvih izvora energije pokušava dokazati kako ja nemam pojma. Pritom, snagu elektrane uporno piše s jedinicom "mW", umjesto točnog "MW". :v
Prvo označava miliwatt, tj. tisućinku watta, a drugo megawatt, tj. milijun watta.
Što zna dete što je razlika od jedan prema milijardu. :-D

kao što ste mogli primjetiti ja ne koristim velika i mala slova u svojim postovima, i pišem poput malog marinka, tako sam počeo u početku i zadržao sam to do danas, jedina iznimka su dnevnici gdje koristim velika slova. dakako da je razumljivo iz konteksta da je riječ o megawattima, a kako na ovom websiteu ne postoji mogućnost uređivanja postova, koja postoji na većini takvih websiteova jednom napravljena greška se ne može ispraviti. inače to mi je smiješno jer bez obzira na akademski stupanj iz društvenih znanosti, a kako nisam tada imao posla zaposlio sam se kao električar u jednom građevinskom poduzeću gdje sam kao pomoćni električar servisirao elektriku od dizalica do građevinskih strojeva, a pored toga mi je hobi elektronika, hifi, i digitalni audio, pa mogu reći da poznajem tu materiju daleko iznad prosjeka običnog bloger vulgarisa. izrađujući cijevna pojačala, posebno režim rada elektronskih cijevi, kao i digitalno analogne konvertere, te analizirajući sheme uređaja i service manuale trebao sam daleko veća znanja iz materije o kojoj pišem ovdje, tako da bih te molio da prestaneš kenjati o marginalijama.
ovdje sam dr. jekyll, a ovdje sam mr. hyde, pa zaključi da li znam razliku :)...
http://www.audiofil.net/forum/forum_posts.asp?TID=14195&PN=9

no, to je tvoja specijalnost premještanje teme sa biti na marginalije i beskrajno verglanje o nepotrebnim stvarima, palamuđenje poput ovog dnevnika gdje ne znaš što je u stvari pisac htio reći osim da ima debelu zbrku u glavi.
bit mog upisa je da se pitam zašto nigdje u javnosti, nije iznesen podatak eurostata da smo koncem 2015. godine debelo premašili zacrtane kvote obnovljivih izvora u ukupno proizvedenoj energetskoj bilanci, da nemamo obavezu izgradnje novih kapaciteta, i zašto su ugovorene izrade novih vjetroelektrana za koje će se morati plaćati subvencije, kada sada imamo problema platiti postojeće i za koje je jasno bez obzira na verbalni ping pong vladajućih i opozicije će plaćati potrošači većim računima. ne treba biti sherlock holmes te zaključiti da je netko, odnosno grupacija nn-ova debelo iskoristila situaciju i pod mantrom "kako eu od nas traži" u privatne džepove kanalizirala i kanalizirat će goleme svote novca koja se mogu uporabiti u školovanje, zdravstvo i općenito standard običnog hrvatskog čovjeka, kojega ti i tvoji istomišljenici u svojim cinično karikaturalnim blogovima tretirate kao nužnu žrtvu.
na kraju, vjeruj mi na riječ da imaš troje djece i nezaposlenu ženu, da si prisiljen grijati se na struju da bi itekako pazio na račune koje plaćaš, i da ti ne bi bilo svejedno da li je naknada za obnovljive izvore 5 lipa ili 50 lipa/kwh-u.

Tko je glasao

Robotovi upisu su na neki način umjetnički. :-)

Eto, piše kao klinac pa "ne koristi velika slova", ali je "W" ipak bilo veliko. :-)

Ali kako robi neprekidno sere oko glavnih tema, uvijek istim tempom i ne osvrčući se na nekakve bezvezne činjenice, prema Homerovom načelu (vidi karikaturu gore), to je cool! :-)

bit mog upisa je da se pitam zašto nigdje u javnosti, nije iznesen podatak eurostata da smo koncem 2015. godine debelo premašili zacrtane kvote obnovljivih izvora
naravno da se pisalo, i to mnogo. Mi koji tematiku pratimo, i gnjavimo se oko fakata, to znamo. Druga je stvar, što se pisalo vrlo površno. Među razlozima tog privremenog uspjeha su odlična hidrološka godina i produljena ekonomska kriza, zbog koje nam je potrošnja električne energije 2014. i vjerojatno i2015. bila niža neog 2008, ali donekle i svjesne provedene mjere. Međutim ima tu još kvaka.

i zašto su ugovorene izrade novih vjetroelektrana za koje će se morati plaćati subvencije,
I o tome se pisalo. Pisao sam već o tome, ali ljudi kao robot naravno nikad ne čitaju ništa, što im ne odogovara ili treba malko promisliti. Vlada je morala prihvatiti da u kvotu uvrsti one projekte, koji su već bili znatno odmakli u pripremama u trenutku, kad je vlada 2013. bila donijela odluku o naglom rezanju cilja za 2020. sa 1.200 MW na samo 400 MW. Ti su projekti već dobili i lokacijsku i građevinsku dozvolu i prethodnu elektroenergetsku suglasnost. U njih se ulagalo, jer je vlada ranije rekla da želi takva ulaganja. Da je ostala pri tome da se nagl opredomislila, morala bi na kraju plaćati investitorima ne samo naknadu dosad utrošenog, nego i odšetu za izgubljenu dobit. Osobito, što je vlada uredbom drastično promijenila odluku Sabora, koji je iznad nje.

Mogu se mijenjati strateška opredjeljenja, kao i posebne odredbe o ponuđenoj otkupnoj cijeni (smanjenje sa 71 lipa na 53 lipe p kWh), ali to ne može važiti rektroaktivno. Inače, vjerojatno bismo mogli bez problema sa sustava FiT za velike VE i SE preći na tendere i postići još nižu cijenu.

Robot je potpuni antipod mojem inzistiranju na faktima.

Tko je glasao

drka, drka, đon

Tko je glasao

opet sam bio u

opet sam bio u pravu.
http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/427373/mucke-...
"
U svemu tome je zanimljivo da su ugovori za obvezni otkup električne energije po zajamčenoj tarifi od 71 lipu po kWh sklopljeni s HROTE-om (Hrvatski operator tržišne energije) na Staru godinu 2013., istog dana kad je upravno vijeće HERA-e dalo potrebne dozvole, a da je od sljedećeg dana zajamčena tarifa bila 53 lipe po kWh.

Time je ukupni trošak za 14-godišnje ugovore povećan za ukupno pet do sedam milijardi kuna, a Vrdoljak tvrdi kako je sve to moralo biti potpisano zadnjeg dana, jer bi u suprotnom investitori mogli podići tužbe za naknadu štete i izgubljene dobiti.

"
pet do sedam milijardi kuna koju generalići iz mosta misle prebaciti na hep, odnosno distributere električne energije, koji će u tom slučaju bankrotirati, ili u konačnici prebaciti na potrošaće.

Tko je glasao

@robort: ti si organski nesposoban "biti u pravu". :)

Da, naravno, takvi ugovori često se službeno sklapaju u posljednjem roku. Jer treba dosta, da se pripreme. Normalno i uobičajeno. Ako ti daju rok do recimo 31. lipnja 2017. da obaviš neki posao, obavit ćeš ga do 30. lipnja, možda i do 15. lipnja ili čak 15. svibnja, ali vjerojatn se nećeš lomiti da ga obaviš pola godine ranije (osim ako nemaš ekstra zaradu). I u Njemačkoj je tako uvijek, najviše se projekta prijavi malo prije, nego što se garantirana otkupna cijena smanji (a u Njemačkoj to traje 15 godina).

Naravno, nekih muljanja može i biti, ja to ne znam, varati se uvijek može. Najavljena je istraga, i stvarno tu ne mogu reći drugo, nego neka institucije rade svoj posao! Imali smo slučaj VE Fužine, projekt koji je s pravom stopiran. Imalo smo i očitu muljažu s kvotama za solarne, ali eto, to je prošlo bez istrage.

Za načelo poticanja obnovljivih izvora, za načelno sustava FiT i za činjenice o spektakularnom uspjehu, nije relevantbno. Ovom našom vukojebinom ja se ionako rijetko bavim. Ovaj sustav iapk smanjuje mogućnosti za muljanje, jer je, kako napisah, transparentan. Netko može smuljat da dobije ugovor, ali mora sagrediti elektranu i početi proizvoditi i tek tada zarađuje.

A sad dosta o tome.

Tko je glasao

kraljevi vjetra

Tko je glasao

I ja rado gradim dok drugi

I ja rado gradim dok drugi placaju..

Super ti je zakljucak.. konacno si pogodio sukus.. ekipa investira za tude pare ali ne kao gradevinski poduzetnik vec u konacnici kao investitor.. koji nakon izgradnje jos dobije love od raje po sili zakona, trebalo to njima ili ne.. tj. Ne treba im, uglavnom..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

He, he Robot

Tko je glasao

Eto molim dnevnik

Tko je glasao

Države s najvećim udjelom

Države s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije, poput Danske i Njemačke, u pravilu imaju najviše maloprodajne cijene električne energije

Visoke maloprodajne cijene struje nemaju puno veze s velikim udjelom obnovljivih izvora. Visoke cijene uglavnom su posljedica visoke trošarine, kao glavnog elementa u politici cijena energije. Trošarina je otprilike jednaka po kWh za sve energente. Barem je tako u Danskoj

Maloprodajna cijena struje kreće se od 2.1 - 2.5 DKK/kWh, ovisno o tipu tarife i o dobavljaču. Primjer strukture maloprodajne cijene:


Cijena struje: 15,30 øre/kWh
Paušal 0,00 øre/kWh

Transport i distribucija 39,17 øre/kWh
Paušal 9,30 øre/kWh

Porezi i doprinosi
PSO-doprinos za obnovljive izvore20,30 øre/kWh
Trošarina 88,50 øre/kWh

PDV (25,00 %) 43,14 øre/kWh

UKUPNO: 215.71 øre/kWh

Dakle, obnovljivi izvori opterećuju 1 kWh u maloprodaji s oko 25 øre/kWh , tj. 12%. taj novac se troši na:

- Subvencija obnovljivih izvora (vjetroektrane i ostali)
- Subvencija za decentraliziranu ko-generaciju
- Istraživanja i razvoj ekološki prihvatljive proizvodnje energije i efektivne potrošnje struje
- Troškovi Uprave za sigurnost (?)
- Ostali troškovi

Inače, cijena el. energije iz vjetroelektrana koja je plaćena vlasnicima (bez subvencije) u prosjeku je niža nego prosječna cijena, što znači da se dio PSO doprinosa vraća kroz jeftiniju proizvodnu cijenu.

Osim toga, taj sistem je doprinio da je Danska razvila industriju vjetroelektrana koja zapošljava oko 25000 ljudi i godišnje izvozi za oko 48 milijardi DKK.

The Observer

Tko je glasao

Osim toga, taj sistem je

Osim toga, taj sistem je doprinio da je Danska razvila industriju vjetroelektrana koja zapošljava oko 25000 ljudi i godišnje izvozi za oko 48 milijardi DKK.
Kompanija Vestas je početkom 1980-ih likvidirala sve ostale poslove i koncentrirala se isključivo na gradnju VE. Dobili su poslove u SAD (oni su gradili ona golema polja vjetroturbina u kalifornijskoj pustinji) i tu sticali iskustva. Držali su u ono doba nekih 80% svjetskog tržišta, naravno na nivou od nekoliko promila vrijednosti današnjeg globalnog tržišta. I danas su u svjetskom vrhu. Od aktualno instaliranih kapaciteta VE u svijetu, Vestas je sagradio 20%.

A to naravno nije došlo samo od sebe, nego u razne državne poticaje, ali i inicijativu odozdo - od raznih kompanija koje su imale interes, npr. proizvođači kevlara za sportske čamce koji su počeli proizvoditi i elise, preko poljoprivrednih zadruga koje su imale interes ulagati u male VE i TE-TO na biomasu i bioplin, do entuzijasta u što mi kažemo "udrugama".

Kod nas, vlada je 2015. srezala VE s objašnjenjem da mi nemamo domaću proizvodnju. Nisu ni spomenuli da je ipak ima (Končar Vjetrolektrane). ali, naravno, to je stratšeko, integrativno mišljenje, koje je trebalo biti prisutno već 2009. kad se donosila nova Energetska strategija s planom 1.200 MW VE do 2020. plus drugo razno, da se mjerama industrijske politike potiče domaća proizvodnja. Ne, ne može se to naprosto libertarijanski prepustiti tržištu, jer nitko u svijetu to ne radi tako. Imali smo i tri tvornice solarnih panela, dvije su propale, ne znam za treću, a nikoga u vladi nije za to briga. OK, nešto je valjda ipak postignuto kod TE-TO na biomasu i bioplin - volio bih vidjeti neku analizu vladinih mjera, što se napravilo u zadnje tri godine - ali naša vladina tijela nas naravno ne maze izvješćima i analizama - ne znamo točno ni koliko smo struje prizveli i potrošili 2015., a bar je to lako mjeriti.

Tko je glasao

ili...

pregledajući donje podatke, pod uvjetom da su relevantni, a nema razloga da ne budu;
https://www.thelocal.dk/20160301/pull-the-plug-danes-pay-eus-highest-ele...

In 2014, a full 66 percent of the average Dane’s electricity bill went to taxes and fees, while just 15 percent of the cost was for electricity itself and another 18 percent covered transport. This put Denmark head and shoulders above the rest of the EU. Only Germany came marginally close to Denmark’s level of taxation, with German consumers paying 52 percent in electricity taxes.
...
The Eurelectric analysis showed that without all of those excess costs, Danes would pay electricity costs under the European average.

usporediti "fete" crvene pite u danskoj i susjedne švedske koja je ugrubo slično razvijena, i koja ima nemale takse.
http://www.eurelectric.org/media/263667/making-sense-of-your-electricity...
ako ćemo vjerovati reutersu čak je i dancima vjetar postao preskup, obzirom da tamo živiš vjerojatno znaš bolje...
http://www.reuters.com/article/windfarm-denmark-idUSL5N18A2V8
ne bih znao reći zbog čega danska industrija plaća 29 us centi za kwh, a američka 6,75 c/kwh, no ne vjerujem da to ide u prilog kompetitivnosti danske industrije.
u zanimljivom članku
http://www.wsj.com/articles/denmarks-wind-subsidy-lesson-1466105618
wall street journal nedvosmisleno naglašava tvrdnje

But that power hasn’t come cheap, since Danish households pay the highest electricity charges in Europe mostly thanks to Copenhagen’s green levy on electricity bills, the Public Service Obligation (PSO).

da ne spominjemo apsurdne situacije kada za vjetrovitih dana danska mora izvoziti "vjetrostruju", te time sa svojim skupim subvencijama financira inozemne potrošače, a zauzvrat danska od susjeda "posuđuje" baseload kapacitete kada vjetar "omane".

A consequence of the hefty subsidies for wind construction is that if Denmark were to export its surplus power on windy days, taxpayers would effectively be subsidizing someone else’s energy consumption.

"
što se tiče danskog "zelenila" izvozeći viškove svoje "ekološke" struje u norvešku i švedsku koji pretežno proizvode elektriku u hidrocentralama, znači bez fosilnih goriva, karbon neutralno, postavlja se pitanje a koji k. vi spašavate?
osim debele i sigurne love investicijskim fondovima i bjelosvjetskim bankarima.
probajmo zamisliti hipotetsku situaciju da proizvođačima voća i povrća, pšenice, mlijeka... hrvatska država garantira 12 godina otkup po fiksnim cijenama kao što to rade investitorima u obnovljive, pa ovdje bi bio misir...danci i nijemci bi ovdje dolazili kao gastarbajteri...ovako mi koji proizvodimo cijevi, i betonske kocke, iznajmljujemo praktički gratis svoju zemlju, uz put zapošljavajući između ostalih i tih 25.000 danskih radnika.

Tko je glasao

pregledajući donje

pregledajući donje podatke…

Pa ti podaci su otprilike točni. Gore sam pokazao strukturu maloprodajne cijene el. energije. No tek manji dio tih poreza (12% od maloprodajne cijene, uključivo PDV) se može pripisati obnovljivim izvorima. Ostalo je trošarina, koja se plaća za sve energente otprilike jednako i nema veye s obnovljivim izvorima.

usporediti "fete" crvene pite u danskoj i susjedne švedske koja je ugrubo slično razvijena…

Danska i Švedska su puno različitije nego se to obično misli. To je posebno izraženo u strukturi privrede, a specijalno u energetici. Glavninu energije Švedska dobiva iz HE i NE (preko 80%). Ostalo je vjetar i termalni izvori. Švedska troši enormne količine el. energije (grijanje je uglavnom na struju, velika industrija). S druge strane, Danske je prije razvoja VE svu el.energiju proizvodila iz uglja i plina. Jest da su danske TE najefikasnije na Svijetu, ali to je značilo da je Danska bila jedna od vodećih u Svijetu po emisijama CO2. Te dvije različite situacije reflektiraju se i u politici cijena (odnosno poreza) i usporedba bez uvažćavanja tih fundamentalnih razlika nema nikakvog smisla.

ako ćemo vjerovati reutersu čak je i dancima vjetar postao preskup…

Cijene energije u Sjevernoj Europi su u posljednjih godina drastično opale, izmedju ostalog i zbog velikih kapaciteta vjetroparkova. To znači da osiguranje zajamčene cijene vlasnicima VE znači povećanje subvencije. Prijetnja manjinske liberalne vlade (koja se inače samo čudom održava na vlasti) da će odustati od izgradnje novih vjetroparkova je taktički potez u procesu pregovaranja oko uvjeta subvencija za buduće vjetroparkove, jer su zbog pada cijene izgradnje sadašnje tarife previsoke. Nevladina većina u parlamentu čvrsto stoji pri postojećim planovima.

Danish households pay the highest electricity charges in Europe mostly thanks to Copenhagen’s green levy on electricity bills, the Public Service Obligation (PSO).

WSJ pogrešno zaključuje: PSO učestvuje u maloprodajnoj cijeni oko 12%. Visoke cijene su “mostly thanks to” visoke trošarine koja je četverostruko veća od PSO.

Točno je da visoke cijene struje negativno utječu na konkurentnost danske industrije iako energija predstavlja tek mali dio ukupnih troškova. Medjutim o tome su mišljenja različita u različitim sektorima. Npr. ”Grundfos”, poznati proizvodjač pumpi, tvrdi da su visoke cijene struje prisilile njihovu proizvodnju na efektivizaciju, i razvoj know-how za energetski efikasne proizvode. Općenito, proizvodi danske industrije imaju brand energetske efikasnosti. U Danskoj postoji jaka izvozna grana industrije i savjetovanja u sektoru energetske efikasnosti.

da ne spominjemo apsurdne situacije kada za vjetrovitih dana danska mora izvoziti "vjetrostruju", te time sa svojim skupim subvencijama financira inozemne potrošače, a zauzvrat danska od susjeda "posuđuje" baseload kapacitete kada vjetar "omane".

To je jedan mit iz prošlosti. Zbog svog položaja izmedju Skandinavskog poluotoka bogatog hidroenergijom (u jezerima) i velikih VE kapaciteta u Njemačkoj (i vlastitih), trgovina strujom u oba smjera je postala unosan posao za danski prijenosni sistem.

VE su na spot tržištu u 2014. prodavale proizvedenu struju po slijedećim cijenama :

ispod 0 øre u 0,3 % vremena
0-10 øre u 3,2 % vremena
10-20 øre u 20,9 % vremena
20-30 øre u 63,1 % vremena
30-40 øre u 10,3 % vremena
Over 40 øre u 2,4 % vremena

Daleko najveći dio jeftine struje prodan je u Danskoj, tako da je ”financiranje inozemnih potrošača” minimalno. Prodaje se u inozemstvo samo kada je proizvodnja veća od domaće potrošnje.

Potrudi se i Google- prevedi ovaj članak:

http://politiken.dk/oekonomi/2050/energi/ECE2842978/danske-forbrugere-tj...

što se tiče danskog "zelenila" izvozeći viškove svoje "ekološke" struje u norvešku i švedsku koji pretežno proizvode elektriku u hidrocentralama, znači bez fosilnih goriva, karbon neutralno, postavlja se pitanje a koji k. vi spašavate?

Struja iz VE jest ekološka – bez navodnika, zapravo korektnije - nisko-karbonska. Stvar s izvozom u Švedsku i Norvešku je jednostavna. Kad u sjevernoj Njemačkoj i Danskoj puše vjetar, Švedjani i Norvežani zaustave svoje HE i troše energiju vjetra iz Danske i Njemačke. Kad vjetra nema, Švedjani i Norvežani proizvode u HE za sebe i za Dansku i Njemačku, trošeći vodu koja je zadržana u jezerima dok su se grijali na vjetar. Ukupni rezultat je bolja ekonomija svih obnovljivih izvora, ukupno jeftinija struja, veća sigurnost obskrbe i manje foslinih goriva .

…ovako mi koji proizvodimo cijevi, i betonske kocke, iznajmljujemo praktički gratis svoju zemlju, uz put zapošljavajući između ostalih i tih 25.000 danskih radnika.

To je neminovna sudbina društva koje nije sposobno definirati smislenu integralnu strategiju razvoja industrije i energetike, u skladu s ”vjerovima” koji pušu na globalnoj sceni. Ipak je lakše iznajmljivati apartmane i peći pizzu.

The Observer

Tko je glasao

Prijetnja manjinske liberalne

Prijetnja manjinske liberalne vlade (koja se inače samo čudom održava na vlasti) da će odustati od izgradnje novih vjetroparkova je taktički potez u procesu pregovaranja oko uvjeta subvencija za buduće vjetroparkove, jer su zbog pada cijene izgradnje sadašnje tarife previsoke.
Reklo bi se da to i funkcionira, jer u Nizozemskoj je na natječaju za gradnju pučinske VE Borselle, snage 700 MW, postignuta cijena od samo 7,27 ct/kWh. (Za TE Plomin C bilo je predviđeno 8,5 ct/kWh). Najnižu cijenu ponudila je danska kompanija Dong Energy. Prethodna najniža cijena, za jednu pučinsku VE u Danskoj, bila je 10,3 ct/kWh.

https://www.government.nl/latest/news/2016/07/05/netherlands-offshore-wi...

Tko je glasao

Švicarska nije konfederacija

Švicarska nije konfederacija!
Švicarska je federacija.

Tko je glasao

@sajko:

Službeno ime je "Švicarska konfederacija" (na četiri službena jezika plus latinski). Naravno, može se argumentirati da, prema politološkim definicijama, zapravo nije konfederacija nego ipak federacija.

No svakako stoji da je cijeli sustav političkih institucija i instituta vrlo specifičan - od stalnih referenduma, preko specifičnosti institucije kantona, do toga da vlada ima samo sedam članova (i ne zove se "vlada", nego, na njemačkom "Bundesrat", "Savezno vijeće") te da predsjednik Konfederacije ima mandat od samo godinu dana i nije "šef države" nego "primus inter pares", kako stoji na službenim stranicama. (U popisu šefova država na wikipediji, https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_current_heads_of_state_and_governm..., možete vidjeti da je Švicarska jedna od tri suverene države, koje nemaju monarha ili predsjednika koji je "šef države" - druge dvije su Bosna i Hercegovina i Andora - opet naravno posve specifični slučajevi).

Za ovaj dnevnik je važan podatak o broju jedinica lokalne samouprave u Švicarskoj. Dodao sam napomenu o specifičnosti Švicarske zato, da upozorim da se ni u tom smijeru ne smije olako zaključivati iz jednog fakta.

Tko je glasao

Misli zeleno, plaćaj šareno ..

Ludilo od činjenica..

Toliko si time opterećen da i najbanalnije preskačeš, bar koliko sam ja vidjela u tvojim raspravama. To što sam sebe proglašavaš činjeničnim ovisnikom je valjda samoobrana, ego ili što? Isprika za sve zablude samom sebi? Pa ja baš ne vjerujem da nisi svaki put znao koliko si u krivu ali si ponovo zbog ega branio stavove, ili vlastite svrhe, smisla života.. čega god..

Uskoro poskupljuje struja, dio potrošača imat će znatno veće račune
S prvim danom iduće godine za tri i pol puta će poskupjeti naknada za obnovljive izvore energije, koju građani plaćaju na svojim računima za struju bez obzira na to od kojeg je opskrbljivača kupuju.

To je naknada kojom se niz godina puni fond za poticanje proizvođača struje iz vjetra, biomae, sunca ili vode, a koja unatrag tri godine, s PDV-om iznosi 4,4 lipe po potrošenom kilovatsatu.

Prijedlog Ministarstva gospodarstva, koji će vjerojatno biti usvojen na Vladi do 1. listopada, navodi da se taj iznos treba povećati na 12 lipa u 2017., zatim na 14 lipa u idućoj 2018. godini, a od 2019. godine da iznosi 15 lipa po kilovatsatu. Tada će, 2019. godine, prosječno kućanstvo koje sada plaća 105 kuna godišnje (9 kuna mjesečno) plaćati 450 kuna godišnje, odnosno 37,5 kuna mjesečno.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@Luna:

Kako nisi navela nikakav primjer za svoje ocjene, ne mogu ni odgovoriti.

Glede pak vijesti o povećanju naknade a obnovljive izvore i učinkovito korištenje energije, vijest sam naravno vidio. Nešto sam malo komentirao na fb-u.

Koneeptualno, tu je koristan moj tekst iz 2014.: Ekologija? Ja sam za, ali da me ništa ne košta

Mnogi reagiraju zgražanjem i bijesom, jer "struja poskupljuje". Tako je bilo i prije oko tri godine, kad je naknada bila povećana s 0,5 lipa na 3,5 lipe. Mnogi bijesno pišu protiv HEP-a, međutim, taj novac ne ide ni HEP grupi ni njenim dijelovima. To je jedan od onih fakata na kojima inzistiram. (Iako smo međutim mi već imali i aferu, da je taj novac ipak otišao HEP-u. Tad je bio prekršen zakon, i naravno nikom ništa. Ovo nije taj slučaj.)

Sustav je uveden oko 2009. (ne da mi se sad točno kopat po svim bilješkama). To je jedna policy mjera, koju smo (kao i desetine drugih zemalja) preuzeli od Njemačke (feed-in tarifa). Cilj je promocija obnoljvihih izvora energije i kogeneracije i mera učinkovite potrošnje, što su ciljevi koje većina građana u načelu podržava. Ali, o policy mjerama kod nas ne postoji navika rasprave i da ih se ozbiljno shvaća. Ludi reagiraju ad-hoc. Kao što sam u gore linkanom tekstu pisao, ne povezuju da načelna podrška za "ekologiju" ima veze s njihovim svakodnevnm životom.

Policy mjera je možda i loša, ali o njoj moramo raspravljati upravo kao takvoj, a ne kad ljudi uoče neku posljedicu koja im se ne dopada (iako nije neočekivana, zacrtano je ovakvo povećavanje, samo što je normalno trebalo ići puno češće, svaka tri mjeseca, još kad je mjera uvedena), i pritom ne konceptualiziraju cjelinu u okviru koje se to događa.

Policy mjera je možda i loša, ali treba o njoj samoj diskutriati, pa je promijeniti ili čak ukinuti (preći npr. na sustav tendera umjesto FiT), a ne samo galamiti zbog posljedica, koje se k tome pogrešno razumiju.

Tko je glasao

sjećam se tvoje rasprave s

sjećam se tvoje rasprave s robotom na temu vjetroelektrana fužine.. toliko si propagade ispisao nimalo se ne obazirući na argumente koje su ti pisali robot, indian i malkice ja..

inače, todorić se pred nekih dvije godine bacio na vjetroelektranski biznis, tu negdje prestaju sve elektrosubvencije malima i počinju isključivo stimulirati velika alternativna polja, što solara što vjetrenjača.. to je dovoljno da smrdi, smrdi i smrdi.. plus još sto drugih razloga

nadalje ne postoji (NE POSTOJI) niti jedna ekološka studija o utjecaju veće skupine vjetroelektrana na okoliš -- jer ju ne žele raditi i ponašaju se kao da je svaka za sebe i da druge nema nadaleko i naširoko, što je bitna razlika.. toliko o zelenom razmišljanju i argumentima, činjeničnom stanju i ostalom sličnom..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@luna: mislim da se sjećaš pogrešno

sjećam se tvoje rasprave s robotom na temu vjetroelektrana fužine.. toliko si propagade ispisao nimalo se ne obazirući na argumente koje su ti pisali robot, indian i malkice ja..
Ne sjećam se te konkretne rasprave. Glede robota, on je generirao ogromnu količinu besmislica o klimatskim promjenama i obnovljivim izvorima energije.

Koliko se mogu prijsetiti, polemika i nije bila o VE Fužine, nego o VE općenito, gdje sam pobijao pogrešne podatke. Evo jedan primjer kako sam nalazeći izvorne podatke (a ne pogrešne interpretacije) i elementarnom analizom pokazao da se radi o besmislici (koja potječe od jednog britanskog lobista).

O VE Fužine bio sam objavio dva teksta. Trudio sam se naći i iznosio sam konkretne podatke o tom projektu. Jasno sam napisao da, iako sam načelno za gradnju VE, ne znači da svaki posebni projekt mora biti prihvaćen.

Spor oko Vjetroelektrane Fužine se nastavlja (2. svibnja 2013.)

Vjetroelektrana Fužine neće se graditi zbog štetnog utjecaja na prirodu

inače, todorić se pred nekih dvije godine bacio na vjetroelektranski biznis, tu negdje prestaju sve elektrosubvencije malima i počinju isključivo stimulirati velika alternativna polja
Nije mi poznato da je u posljednje dvije godine, a i ranije, bilo takvih promjena. Znatne promjene politike (policy) bile su ujesen 2013., i onda opet ujesen 2015.; potonje je (na površan i senzacionalistički način) nedavno opet aktualizirao Jutarnji, iako bez ikakvih novih informacija u odnosu na ono što se već prošle godine pisalo). Ali promjene i nastali problemi su posve drugačiji, barem koliko je meni poznato, a niti Todorić tu ima neku bitnu ulogu.

Možeš li mi dati izvor za ovu svoju tvrdnju?

nadalje ne postoji (NE POSTOJI) niti jedna ekološka studija o utjecaju veće skupine vjetroelektrana na okoliš
Koješta. Naravno da postoje takve SUO, kako za svaki pojedini projekt – pa zbog SUO je odbačena i VE Fužine! – a također i razna znanstvena istraživanja o utjecajima na okoliš. Lako je naći guglanjem hrpu tekstova, čak i na hrvatskom. Evo jodan moj tekst o problemu koji nije drastičan, ali ga greba uvažavati i u nekim slučajevima poduzeti mjere:

Utjecaj vjetroelektrana na ptice i šišmiše (27. srpnja 2012.)

Za to, kako djeluje veći broj VE na širem području, ima danas mnogo praktičnih iskustava. Njemačka je izgradila 100× više kapaciteta VE nego Hrvatska, relativno gledao, prema površini, to je oko 15× veća gustoća. Slična gustoća je u nekim dijelovima Velike Britanije, Španjolske idr..

Čini mi se da je robot također spominjao neku studiju, po kojoj VE utječu na globalnu klimu i pridonose globalnom zatopljenju. S malo surfanja, našao sam izvorni rad, jednu analizu koju su onda prenijeli klimatski osporavatelji u SAD, ali se sam autor studije javio i rekao da su posve pogrešno interpretirali zaključke.

Tko je glasao

Luna

Daj mi molim te link na taj dnevnik.
Nešto me interesira.

Tko je glasao

Facts Nazi

Kopernik nije bio facts Nazi, a niti Kant. Kad su Hegelu rekli da priroda (činjenice, facts) proturječi njegovom sistemu, dobro je odgovorio : "To gore po nju".

Tko je glasao

Zašto sam “facts Nazi”

...jer će te u “facts Nazi Dženetu” dočekati 70 “facts Nazi Djevica”? ...ako dobro odradiš “facts Nazi Džihad”

Tko je glasao

Oštrić

Pitaš se zašto si facts Nazi.

A Hebi ga, tako si rođen i pomiri se s tim.

Tko je glasao

U potrazi za picajzlama,

U potrazi za picajzlama, zaista treba biti jako obazriv prema činjenicama.

Tko je glasao

Vrijeme

Ja ga nemam previše.
Želio bi se osvrnuti na ovo tvoje;

"Ne smije se zaključivati naprečac, ali se također ne smije bojati donositi zaključke, u razumnom vremenu, o tome što treba činiti. Nikad ne možemo imati apsolutno sve potrebne podatke. Odluke moramo donositi na osnovu neke ravnoteže: ni premalo ni previše, ni olako ni neodlučno, uz pogled ni preuzak ni preširok. Teško je pogoditi pravi omjer; za to nema gotovih recepata. To je vještina, u kojoj se treba vježbati."

E sad dobro razmisli što si napisao.
Sad dobro razmisli koliko si vrimena potrošio, a da ništa zaključio nisi.
Pa nastavi i dalje čuvati onu povjerljivu dokumentaciju (filmove. dokumente itd) dok ti je miši ne poidu.
Il ti je još straj u guzici?
Čoviće umrit ćeš u straju,

"

Tko je glasao

@Grdilin: Shvaćam da ti smatraš...

... kako u ovom tekstu "ništa nisam zaključio". Moja je samopercepcija drugačija.

Nego, ne bih se ni javljao, da nije ovog:

Pa nastavi i dalje čuvati onu povjerljivu dokumentaciju (filmove. dokumente itd) dok ti je miši ne poidu. Il ti je još straj u guzici? Čoviće umrit ćeš u straju,

Hm. Imam osjećaj da si me pobrkao s nekim drugim. :-(

Tko je glasao

Zorane

Ni slučajno nisam porgišija, niti sam te pobrkao s nekim drugim.

Nisam ja bio sa četnicima na drugoj strani barikada.
A znam da imaš odličnih materijala,

Ako ti ih nisu miši poili.

Tko je glasao

@grdili: ako me nisi s nekim pomiješao...

... onda si jednostavno nešto pogrešno umislio.

Nisam ja bio sa četnicima na drugoj strani barikada. A znam da imaš odličnih materijala,
Niti jesam (osim jednom prilikom na nekoliko sati u Bosanskoj Kostajnici u kolovozu 1991., kao novinar - zapravo, pomoćnik jednog talijanskog novinara), niti imam.

Tko je glasao

Da Zorane

Imaš te materijale iz Kostajnice.

Tko je glasao

Jednom prilikom

Si dio toga i ovdi pičnija ali još brže skinija.
Znaš Zorane, nekome bi to dobro došlo.
(meni nije potriba ali ima onih kojima je)

Tko je glasao

Stvavrno si nešto pogrešno zapamtio!

Nažalost, nema tu nikakvih iole značajnih materijala. Bio sam istina dio razgovora snimao na kazetofonu, ali nema tu ništa posebno zanimljivo, iako mi je jedan detalj ostao u pamćenju i negdje sam ga i opisao.

Stvarno si tu nevažnu priču pobrkao s nečim desetim.

Tko je glasao

Slije

Stavi one slije i razgovor.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. ako staneš ispred Plenkovića od aluzija komentara 0
  2. Dilema SDP-a: kad momčad loše igra, je li kriv (samo) trener? od Zoran Oštrić komentara 3
  3. Prva očita posljedica izbora u Zagrebu: ukida se ime Trga maršala Tita od Zoran Oštrić komentara 12
  4. iPhone user would like to buy another iPhone od arvin komentara 0
  5. civilizirano živjeti od aluzija komentara 0
  6. ŠEFovi... prije... a što znače... NOVOM ... ŠEFU... od aluzija komentara 0
  7. ŠEFove post-izborne RH milijunaši već ugovaraju od aluzija komentara 0
  8. 100 godina vladavine Beograda nad Hrvatskom, kako izaći iz psihološkog i fizičkog ropstva? od Laganini komentara 23
  9. Proslava Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope à la HDZ-iana od Feniks komentara 3
  10. čovjek bez prihoda ogladni od aluzija komentara 0
  11. POVODOM DANA POBJEDE NAD FAŠIZMOM od petarbosni4 komentara 24
  12. faraon-izam... i... plenk-izam od aluzija komentara 0
  13. Lokalni izbori u Zagrebu: 1. za Tomaševića, 2. protiv Bandića od Zoran Oštrić komentara 12
  14. Deveti krug (za trg) pakla od Feniks komentara 2
  15. otkaz od aluzija komentara 0
  16. Za ideale ginu budale, pokornima bar nešto kapne od Zoran Oštrić komentara 9
  17. znanstvenici uništavaju bez kažnjavanja od aluzija komentara 0
  18. Nevjerodostojni srušio crvene ćuprijanere od ppetra komentara 6
  19. Nešto o logoru Jasenovac - nažalost, moramo ponavljati od Zoran Oštrić komentara 18
  20. majmun sisavac od aluzija komentara 1
  21. Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno? od Zoran Oštrić komentara 8
  22. ...i bit´će to happyending story? od indian komentara 16
  23. Zagreb je moj grad od Stanivuk komentara 0
  24. naredboPrimci od aluzija komentara 0
  25. Vrijeme je za ustavnu promjenu referendumom koji bi mogla pokrenuti predsjednica RH, ili skupina zastupnika i B. Esih od ppetra komentara 12

Tko je online

  • Laganini

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 43

Novi korisnici

  • arvin
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj
  • Zbunj
  • talk500