Tagovi

Zašto logistika? Zašto Rotterdam?

(EU fondovi za školstvo)

Logistika konačno postaje nov obrazovni smer u srednjim školama. Ne više logistika preduzeća, koja se tu u tamo provlačila kroz programe srednjih ekonomskih škola, već moderno konceptirana logistika globalnog transportnog i dobavnog lanca (SC –Supply chain). Logistika kao „time related positioning of goods and services“ ( Roba i servisi na pravo mesto u pravo vreme).
U modernom, modularnom sistemu proizvodnje robe i usluga, pojedinačni proizvođači odavno više ne konkurišu jedni drugima direktno, već indirektno, preko pripadajućih dobavnih lanaca, koji njihove proizvode prosleđuju od sirovinske baze, preko brojnih faza obrade do finalnog proizvoda koji stiže na tržište sve probirljivijih potrošača.
Na globalnom tržištu nosioci kompetitivnosti svakog proizvoda su dobavni i distributivni lanci kojim se ovaj kreće (duga sekvenca globalnog lanca: move/handle/store –transform – move/handle/store – transform - ...).
Svi znamo šta je porez na dodatnu vrednost (PDV), ali malo njih razmišlja o prirodi te dodatne vrednosti. Izostavljam definiciju dodatne vrednosti, radi kratkoće izlaganja, te ću se samo zadržati na prirodi dodatne vrednosti, koja se ovako klasifikuje:
Form value - dadatna vrednost ostvarena transformacijom sirovine u poluproizvod, te poluproizvoda u finalni proizvod, dakle fizička transformacija materije kojom se bavi industrija.
Place value - dodatna vrednost koju proizvodi transportni lanac.
Time value – dodatna vrednost koju ostvaruju depoziti sirovina, poluproizvoda, finalnih proizvoda, u cilju osiguravanja kontinuiteta ekonomskih procesa
Possession value –dodatna vrednost koja proizlazi iz prioriteta koji potrožači daju izvesnim proizvodima (i brendovima), a koju stvara engineering, marketing i kreditni sistem (kroz potrošački kredit).
Ove četiri tipologije dodatne vrednosti su ugrađene u svaki proizvod, iako ne u jednakoj meri. „Form value“, gola industrijska obrada materije proizvodi sve nižu stopu dodatne vrednosti, što je i osnovni uzrok seobe ovih aktivnosti u južnoazijske zemlje, koje su postale fabrika globalizovanog sveta. „Possession value“ - ideacija novih proizvoda, marketing i bankarstvo ostvarjuju visoku dodatnu vrednost i uglavnom su se zadržale u bogatom delu sveta.
Logistički lanac realizuje „place“ i“ time value“, dodatnu vrednost koja raste sa porastom dužine logističkih kanala. Mnogi logistički kanali u globalnoj ekonomiji su već dostigli maksimalnu dužinu od 6.000 km (polovina obima zemljine kugle). Logistika ostvaruje danas oko 13% svetskog društvenog proizvoda.
O logistici malo znamo. U pristupnim testovima obrazovnim projektima finansiranim EU fondovima često postavljam pitanje: „Austrija ne izlazi na more. Preko koje od dole navedenih luka prolazi glavnina Austrijskog robnog prometa?“
• Trst
• Kopar
• Rotterdam
Odgovor je uvek pogrešan – Trst. Tačan odgovor je Rotterdam, koji opslužuje zaleđe u dubini do 3.000 km!
Danas sam sa mojim studentima ponovo u Rotterdamu, na jednomesečnom teorijskom i praktičnom kursu „Dry Shipping“-a, finansiranim EU fondovima za školstvo. Organizovati staž studenata u Rotterdamu je veoma jednostavno. Shipping & Transport College (STC) u Rotterdamu organizuje obrazovne projekte po potrebi komitenta iz oblasti lučke logistike, transportne logistike, Dry i Wet Shipping-a na svim nivoima. Obrazovni projekti se vode na engleskom jeziku, eksperti kojim se STC služi su prvorazredni preduzetnici i profesionalci iz oblasti pomorske logistike, lučke logistike i Shippinga. Osoblje je izvanredno predusretno i efikasno. Projekat se završava Certifikatom velikog prestiža koji će mladi umeti lepo plasirati pri traženju posla. Ali mnogo važnije je senzibilizirati naraštaj na važnost efikasne logistike u modernom, kompetitivnom, globalnom okruženju.
Namera mi je bila pomoći nastavničkom osoblju u projektovanju obrazovnih aktivnosti, uz korištenje EU fondova. (Za eventualne detalje PP).

Komentari

EU - ekonomsko čudo civilizacije i logistike

Evo čitam u slobodnoj i ne mogu virovat

Italija je dužna 1900 milijardi eura, a Bruxelles nikako ne smije dozvoliti da posrne treća snaga eurozone. Sve su veće bojazni i za francusko gospodarstvo, koje je opet - u recesiji, od nekih 0,6 posto. Službeni Pariz zato razmišlja o drugom planu štednje od 10 milijardi eura.

Treća sila eurozone dužna 190000000000000000000000000000 nemore više stat nula za ispisat tu cifretinu duga .
Treća sila europe pa toliko dužna .

Mašala , aferim, evala , zdrastvujte bogami triba dobra logistika za tolko se zadužit.

Tko je glasao

Off topic!

Tvoj komentar bi pristao uz moj dnevnik "FIAT money", ali ovde je uistinu van teme.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

u temi je

Kako je van teme . Ove cifre su nastale uglavnom plaćanjem robe koja je stizala preko roterdama. Evo sad iako je nered u grčkoj kinezi rade jednu megaluku za dovoz benetona, la costa, prada i ostalih proizvoda . Sve na skonto. Nije kinez lud.
Sarkozi i merkelica lobiraju preko nekog činovnika u polit. birou da im ugovori sastanak barenko sa nekim iz ureda kineskog ministarstva financija . Ako budu imali sreće dogodine će ih primit jedan od sto visokopozicionoranih pod pomoćnika ministra.

Da ima pametnih u europi zatvorili bi na pet godina ti roterdam ,jerbo bar pet godina triba za potrošit ovo što ste do sad uvezli.
Europaće i gaće prodat da vrati kinezima dug. Oni ajfel iz pariza će završit u dvorištu CKKP KINE, a kosi toranj iz pize će krasit čuveni trg u pekingu. Venecija će komplet u lagunu hongkonga.

Tko je glasao

službene i stvarne obveze vlada...


...ako je Italija nesolventna, što su Francuska i Njemačka?
Tko će njih izvlačit´?

Tko je glasao

U današnje vrime ne triba

U današnje vrime ne triba rušit nikakav sustav on sam sebe poždere.
Prvo smo vidili kako je komunizam pojeo sam sebe ,a sad gledamo kapitalizam .
Svi sistemi su samožderci .

Tko je glasao

Zašto logistika?

1. Jednostavno, bez brzog i kvalitetnog transporta nema globalne mreže. A tome težimo.
2. Način da se zaposli veliki broj ljudi lokalno nepotrebnih proizvodnji (zbog globalnih proizvođača)
3. To bez obzira na moje antiglobalizacijske primjedbe bitno olakšava rad. Govorim kao proizvođač koji je presretan što njegov kupac u Vladivostoku može naručiti rezervnu Omronovu fotoćeliju u Moskvi. Ili što mogu svom kupcu u Vilniusu reći:
- Idi u Festo u toj-i-toj ulici i reci da sam te ja poslao. Dat će ti dio koji ti treba. Plaćeno je.
Ili to što mogu drugi tjedan poslati stroj u Rijad avionom, a ne da se taljiga danima u kamionu.

Ozbiljna proizvodnja je bitno rasterećena skladišta kroz "Just In Time" shemu. Jeftinije je tri puta platiti prijevoz nego skladištiti preveliku količinu repromaterijala.

A zašto Roterdam?
Da Rijeka ima toliko kupleraja kao Roterdam...

Tko je glasao

Zašto logistika ??? A zašto ne proizvodnja

Uglavnom se slažem sa tvoim dnevnicima , s ovim ne.
Ovi dnevnik pokazuje kako europa ide u lipom smjeru , kako bi mi tribali ić u tom smjeru i tako dalje i šire.
Smjer je skroz pogrešan , a nemore drukčije ni bit kad je određen od ljudi koji nemaju veze sa sadašnjošću . Europejac je iz ka neke avangarde svitske preša u totalnu debilanu i ponosi se tim. Europa misli da je neki faktor u misaonom,tehnološkom i moralnom pogledu ovog svita. Sa napuhanom slikom blagostanja , sa pogrešnim prijoritetima europa je točno na onom mistu di se nalazilo rimsko carstvo kad je došeta na konju oni atila ( mislim da se tako zva ) i stavija točku na i, tog ,, pametnog i humanog carstva,,

Kako vidim sad europa iz svojih fondova školuje neke dispečere, skladištare, agente, nadglednike po lukama . Koji kretenizam. Umisto da sve novce bace na otvaranje proizvodnih firmi koje bi mogle jeftinije proizvodit one pizdarije sve po osam , oni školuju trgovačke pomoćnike i skladištare .
Ma šta misli europejac da je ovi kinez glup ?? Zar ti blesani europski misle da će kinezi proizvodit a oni to vično moć prodavat i glumiatat u skupim odjelima ???

Ma ti kinezi danas vide mikser , do naveče njihovi inžinjeri skiciraju i osmisle proizvodnju istog, a sutra ujutro traka proizvodi 42 kom. na minuti. Ti mikseri su naveče u kontejneru na putu za rotterdam . Kad mikseri dođu u europu europski institut deset dana utvrđuje jel kopija il original.

Razlika između europskog glupog mozga i kineskog pametnog je ogromna.

Kinez kad vidi nešto odmak misli kako će to bolje napravit dok europljanin kad to isto vidi misli di će to jeftinije kupit ili bar drpit.
To je ogromna razlika u mišljenju i očito je da je uspješniji kinez. Zato kinezi ne školuju dispečere,knjigovođe , skladištare, poreznike i pravnike nego fizičare , kemičare i inžinjere.

Tko je glasao

Logistička platforma

Svaki proizvod inkorporira sva četiri tipa dodatne vrednosti, ali ne u istoj razmeri.
Uzmimo da ti u Hrvatskoj i neki Pavlek u Poljskoj odlučite da proizvedete isti proizvod - sportsku skijašku opremu, recimo.
Tebe puka proizvodnja staje recimo 100 evra po komadu, a Pavleka 200 evra. Kao proizvođač "form – fizičke " dodatne vrednosti ti si efikasniji. Ti si usposlio inženjere, fizičare, hemičare da ti kontrolišu proizvodni proces. Uposlio si visoko kvalifikovano osoblje da ti kontroliše procese koji proizvode relativno nisku dodatnu vrednost.
Pavlek je unajmio izvenredne dizajnere i tehnologe materijala koji su kreirali novi dizajn uz primenu novih tehno-materijala. U svom laboratoriju Pavlek je proizveo i par prototipa, razlučio je proizvodne procese na faze i poručio je kod nekoliko estonskih proizvođača modularnu proizvodnju opreme: svako će proizvesti tek jedan deo. Pavlek je pri izboru proizvođača strogo vodio računa o troškovima transporta i skladištenja od dobavnog tržišta preko proizvodnih punktova do potrošačkog tržišta. Pavlek se ne bavi logistikom, ali zna da logistički trošak odlučuje o uspehu ili neuspehu njegovog proizvoda na svetskom tržištu.
Pavlek je pokrenuo i vrlo agresivnu promotivnu medijsku kampanju, na šta je utrošio dodatnih 100 evra. Ti to nisi učinio, Tvoj proizvod je kvalitetan u fiziškom obličju, ali mu nedostaje imidž. Uz to ti si uključen u neifikasan logistički lanac koji kasni sa isporukama, ne proizvodi "just in time", te tebe svaka dobavka sirovine za proizvodnju na jednoj strani i plasman na tržištu staje dodatnih 200 evra, dok Pavleka logistika staje tek 50 evra po komadu. Ukupni troškovi uračunati u tvoj proizvod koje je stigao konačno do prodavnica su 400 evra i tek 350 evra za Pavlekov.
Uzmimo da je tržištna cena proizvoda 450 evra, i da ni ti ni Pavlek na nju ne možete uticati. Ako uvećaš cenu nećeš prodati.
Ti nisi zaradio baš ništa, jer ti je trgovinska marža odnela recimo 20 % prodajne cene, logistički lanac 200 evra, i ti si u gubitku. Hteo bi da proizvodiš, ali "ti ne daju"!
Odlučio si da proizvod izvezeš za Novi Zeland. Obratićeš se naravno“ pametnom“ kinezu koji će ti doturiti container, ti ćeš ga napuniti, a kinez će ga otpremiti do Rotterdama i uskladištiti na „ECT container terminal –u“ uz pomoć nekih „glupih“ skladištera , u išćekivanju containership-a.
Nezaposlenost u Rotterdamu je 0%: 85.000 ljudi radi na lučkim poslovima, dodatnih 350.000 je zaposleno na onim poslovima koje ti nazivaš „ glupim“: dispečerskim poslovima, agenturama, ship brokerage-om, poslovima transshipmenta, itd, koji stvara izvanredno visoku dodatnu vrednost. Ali dokle god se ne upoznaju tehnike sistema „hub-and –spoke“, ostaje se na periferiji robnih tokova (i proizvodnje dodatne vrednosti).
Kontejnerizacija transporta je jedna od najvećih revolucija moderne ekonomije: kineska i južnoazijska roba stižu u sve krajeve sveta upravo zahvaljujući modernom konceptu logističkog lanca, koji je oborio transportni trošak po robnoj jedinici. Malo njih želi da zna da pomorski saobraćaj prevozi 90% ukupnog svetskog robnog prometa iskazanim u zapreminama.
More nije samo balnearni i turistički resurs, nego i odlučujući distributivni resurs svetskog robnog prometa (i svetskog DP). I kad govorimo o moru kao distributivnom resursu, trebaju nam, bar ovde u Italiji, nove profesionalne figure „logistics provider-a“ koje će umeti da revitaliziraju robne tokove u korist italijanske logističke platforme.

Julijana Mirkov

Tko je glasao

ti roterdam je najbolji dokaz mojega misljenja

Tvoj odgovor mi samo potvrdjuje da europska inteligencija zivi u svitu iluzija.
Dobro poznajes transport i brojkice, ali nisi rekla bitno.
Brodovi sto dolaze puni odlaze uglavnom prazni. Kako je tih brodi sto parte iz roterdama prazni, sve vise, tako je sve vise i potvrda o dugu na stolu onog simpaticnog kineskog presidnika.
Mene bas interesira sta cete mu poslat iz roterdama kad mu dopizdi cekat isplatu duga.
Njega siguro necete moc zajebat sa nekim dobro osmisljenim, dizajniranim, reklamiranim smecem. Nemos kineza tako lako zajebat konfucijeva je to skola.

Tko je glasao

Ti očito ne znaš priču o Kinezici...

Ona se naime obogatila na preradi smeća. Brodovi koji su u Ameriku odlazili puni nisu se vraćali prazni, već puni američkog smeća, od kojeg je ona stvorila bogatstvo.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

petlja,

...ako govoriš o Cheung Yan, vlasnici "Nine Dragons Paper", onda
to i nije baš smeće već stari papir. I ne zarađuje na tome razvažući
papir ´vamo-tamo već to "smeće" prolazi kroz njene fabrike i izlazi
kao ambalaža za proizvode drugih kineskih tvornica, koji tako opet
završavaju u kontejnerima, ovaj put na putu na zapad. Da bi tamo
na policama za krajnje korisnike imali cijenu 5 do 15 puta višu od
one po kojoj su fakturirane na ulazu u kontejnere. I tako usrećuju
ministre financija zapadnih zemalja koji pune proračune porezima
na dodanu vrijednost stvorenu na tim putešestvijima po oceanima
i kontejnerskim terminalima. I mole svevišnjeg da ne dođe do neke
tamo deflacije jer da neće imati za isplate potpora nezaposlenima.

Tko je glasao

Tko je rekao da je ona vozila vamo-tamo smeće?

Rekla sam da su kontejneri dolazili puni, ali se nisu vraćali prazni - pročitaj još jednom taj (kratki;) komentar.

Da, na nju sam mislila...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

nije problem u logistici već

nije problem u logistici već u tome da se sve pretvara u nekakve logistike za uvoz iz kine ili nekih drugih zemalja gdje je otišla proizvodnja, a dobra logistika pojeftinjuje cijenu proizvoda kinezima i time vrši dodatan pritisak na proizvođače na zapadu.
znači nije loše upoznati kako logistika funkconira, ali tomi je u pravu kad te kritizira jer ako logistiku ne koristima kao pokretač proizvodnje već kao podršku uvoznicima i trgovcima tada ona donosi propast svimanama u Europi.
iskoristite li znanja iz logistike da se olakša proizvodnja u evropi i poboljša konkurentnost i zaposlenost onda sve super u suprotnom loše nam se piše.

Tko je glasao

Kineska roba i kineska logistika

Da Kina i Tajvan nisu radikalno revolucionirali svoju logistiku, ne bi mi ovde videli ni parčeta kineskih krpica po radnjama, ma koliko im proizvodna vrednost bila niska!
Ali jesu! I upravo ulaganje u logistiku im je omogućilo da preplave zapadno tržište svojom robom. Izgradili su izvanrednu flotu container- shipa treće generacije (13.000 TEU po brodu), a u toku je gradnja brodova 4. generacije koji će nositi 17.000 TEU (1 TEU=jedinica kontejnerizovanog transporta, odgovara standardnom kontejneru dužine 20 stopa).

Julijana Mirkov

Tko je glasao

kupija sam talijansku vespu

Ima san pravi motor . Kako me država jebavala s tim motorom na svakom kantunu (čak mi ga je i pauk diga) , kako je i harač na ti motor velik odjeba san ga i kupija motor do 50 kubika i 50 km /sat.
Nisan tija kupit kineskog kimka u peveca za pet iljada kuna , nego san kupija vespu za četrnaes iljada kuna .Kupija san je ka EU proizvod jer sam europejac i volim italiju. Mogu komotno reć da su me ti tvoji europski školovani logističari iz italije dobro zajebali . Čak ni ona plastična etiketa sa imenom nije talijanska no kineska.
Ta vespa je ustvari sklepani kimko . Ondak sam poveza da je PIAGGIO&C.s.p.A ustvari neka imaginarna firmica čiji je posa jedino da odlete avionom virgin.com u neko kinesko selo , naruče kontejnere kimka sa naljom PIAGIO i uvale meni ka talijansku vespu.
Tako kako je s tom vespom tako je i sa opelom , golfom, televizorom, špaherom, klimom, kapulom , rižom i manistrom. Lažu sami sebe i druge marketinški potpomognuti logistikom .

Sad ću se osvrnut na tu kinesku kontejnerašku logistiku . Jako je bitno napomenuti da uzročno posljedičnu vezu . Nije kimko nasta ka posljedica logistike kontejneraša nego je kimko uzročnik kontejneraša i logistike . Za boga miloga što će im kontejneraši ako nema kimka za punit ga.
Svaki brod koji se napuni triba i ispraznit pa je potrebna logistika i logističari , ali ja uporno pitam s čim će ti logističari u europi napunit brod za nazad. S oviom vespom ,opelom, golfom siguro neće .

Tko je glasao

cesnjak

triba uzgojit bili luk i prodat kinezima. cilu lipo hrvatsku zemlju usadit u cesnjak i punit kontejnere iz rijecke luke za kinu.. a oni neka saljedu vespe nase..

mi cemo se risit svih krvopija, vistica, vampira, muha jer svi oni bizidu od tega mirisa..
bokun cemo i izist, a bit ce i za svaku kucu vincic da ne ude vrag opet u nas svih ilibolje da izade ovi koji je..

kinezi ce konacno dobit luk koji jelte i smrdi kako se dolikuje i bit ce oznaceni pa se nece vise moc kamuflirat logistikon..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

???

Zar je logistika ili autorica dnevnika kriva što netko pametno koristi logistiku?

Osim toga - i nama kao uvoznicima logistika pojeftinjuje proizvode, navodno :) Ako već ne pojeftinjuje, a ono barem povećava nekome zaradu, koje se nešto i radi... Dakle, ovakvi dnevnici ne da su potrebni, nego su nužni! U RH godinama pročamo o nekakvoj velebnoj luci u Rijeci, a ako se dobro sjećam zadnjeg zahtjeva iz Kine - čija je projekcija porast sa 150.000 kontejnera godišnje na 7,5 miliona kontejnera godišnje (ako oni krenu tu u posa) je gradnja 40-ak novih dokova, gradnja pruge prema Trstu, modernizacija prema Zagrebu, itd., itd. Što je tu loše?

Tko je glasao

Dosta je tu toga loše.

Jako je loše ulazit u posal kasno .
Kad je posal počeo kontejneri su se punili na obje strane a sad se pune samo u kini.
7,5 miljona kontejnera iz kine triba napunit s nečim kad se vraćaju nazad, a europa nema s čim.
Pitam se na čemu će hrvacka zaradit lovu za platit robu iz kineskih kontejnera.
Ako neko misli da će zaradit lovu radeći poslove dizajnera, dispečera, modnih gurua, gastro nomada i sličnih zanimanja grdno se vara.

Ta luka je promašaj ka i ovi autoput u koji je hrvacku košta ka kajgana svetog petra , a sad stoji za kurac.

Da se u jugoturbinu karlovac sasula lova umisto u u oni kalmetin odvajak prema gaženici sad bi hrvacka bila neki faktorčić u proizvodnji motora.
Da je umisto onih hdzovskih rugla od dvorana po hrvackoj napravljen veliki plastenik sa trišnjama napunija bi se koji kontejner prema japanu sa trišnjama koje su tamo vrlo omiljene .

Stvarno je puno loše u tome što se samo trguje i transportira tuđe a svoga se nima , i misli se da ne triba imat.

Tko je glasao

lose je sto to nismo odavno

lose je sto to nismo odavno napravili

i shvatili vaznost logistike
:))

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

E sad...

kako se to dogodilo da onaj koji prizvodi i zbog čijeg proizvoda i postoji sve ovo o čemu govoriš - baš najmanje zaradi - to je vjerojatno neka druga tema. I kako to da se vrijednost 99% sastoji od "dodane vrijednosti" a samo 1% od vrijednosti...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

dodane vrijednosti treba

dodane vrijednosti treba razlikovati..

jedino zadnje dodana marza je ta koja je upitna u svojoj vrijednosti

nema razlike u opravdanosti vrijednosti koja nastaje proizvodnjom, transportom ili razvojem proizvodnje ..

sve je to proizvodnja

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Nije tema al' mi ne da vrag mira ;)

Dakle, imaš prizvod, ali da bi ti taj proizvod imao uspjeha potrebno ga je još brandirati, uložiti u marketing (direktni, indirektni, ovaj onaj), potrebna je distribucijska mreža, a i servisna, i dakako, potrebna je dobra, brza i pouzdana logistika (transport itd) - od ideje, pa i od samog proizvoda, do kupca koji taj isti proizvod nosi doma, dug je put, a kupcu se čini da je platio - proizvod. Zapravo, ono što je kupac doista platio najčešće je manjim dijelom upravo proizvod, već hrpa tih drugih dodanih vrijednosti (koje ne sporim, one su svakako nužne).

E, a sad (kad smo u travi pronašli mrave), da te pitam još jednom - što misliš o sudjelovanju radnika u profitu ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

to je bedastoca i protivno

to je bedastoca i protivno svakoj logici ako radnik nije ujedno i vlasnik i ako drzava nije socijalisticka..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Zašto?

Proizvod kao takav kao da ne postoji bez tih dodanih vrijednosti, zar ne? Ma kako dobar proizvod bio.

Poduzetnička ideja, ma kako dobra bila, ne može se realizirati bez kapitala i bez rada

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

vidi stvar je poprilicno

vidi stvar je poprilicno jednostavna .. imamo dva potpuna razlicita prihoda

1. rad - posljedica rada, siguran i placen bez obzira na dogadaje sa proizvodom rada
2. profit - posljedica ulaganja i rizika, nesiguran i puno kasnije naplativ od iskazivanja na papiru

u trenutku kad je rad placen on je prodan, i pripada kupcu koji u tom slucaju predstavlja poslodavca. dakle ne pripada vise radniku.
to je isti princip kao i za sve ostalo sto ucestvuje u samom proizvodu, sirovine, strojeva, razvoja, logistike..itd..

logika stvari bi rekla da profit moras dijeliti onda na sve sudionike? pogledaj koliko ih ima u proizvodu i svi su se sigurno naplatili. to ne bi islo tako. ne moze se traziti ponovno placanje onoga sto je vec placeno.

dalje ako je rad placen realno on ne stvara ekstra profit da bi se moglo reci kako je netko prevaren.

zakljucak:
ono sto jednom prodas i dogovoris se koliko to kosta ne mozes jos jednom traziti da ti plate
rad ne sudjeluje u profitu vec ovisi iskljucivo o ulozenom, riziku i uvjetima trzista .. naprosto je posljedica kapitala i poslovne politike a ne rada

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Obecanje ludom radovanje

zakljucak:
ono sto jednom prodas i dogovoris se koliko to kosta ne mozes jos jednom traziti da ti plate

Banke nisu cule za ovakav zakljucak kad prodaju kredite.

Tko je glasao

?

banke traze tocno to sto im potpises na ugovoru. potpisom pristajes na uvjete.

i ne placas 2 puta ono sto si potpisao nego potpisujes da ces im vratiti duplo a to je bitna razlika.

dakle ne treba pristati na uvjete ako ti se ne svidaju, ili generalno mijenjati zakone, odnose, sto god.. ali unaprijed, prije nego se dogodi..

malo si si zabrijao seneka danas..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Buuhahaha...

1. rad - posljedica rada, siguran i placen bez obzira na dogadaje sa proizvodom rada

Sorry, vidim da se ne isplati ulaziti u diskusiju, ispričavam se i Julijani...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

pa sto mislis da ne bi trebao

pa sto mislis da ne bi trebao biti placen?

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

@bigi

definicija
Profit (engl. profit, njem. Profit, Gewinn) je izraz kojim se označuje novčani iznos koji ostaje vlasniku kapitala nakon podmirenja svih troškova i obveza.

ps
molim julijanu da zarola sve komentare nevezane na temu u spam

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

luno

Profit je razlika između prihoda i troškova. U svojoj definiciji ne sadrži vrijednosni sud o tome kome on ostaje.

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

točno

Zato i postoji bruto i neto profit (iliti dobit) i zato države često mijenjaju stope oporezivaja reinvestirane odnosno izvučene dobiti. Dakle - dok se ne isplati vlasniku kapitala - nejasno je čiji je.

Tko je glasao

brutto i neto profit

Poznajemo bruto profit i neto profit.
Pod bruto profitom se razumije ukupni prihod tvrtke po odbitku materijalnih troškova i nadnica.
Neto profit, međutim, sastoji se od razlike između bruto profita i troškova (kamata) za korištene kredite i eventualne deprecijacije.

Drugim riječima, čistim profitom se smatra onaj ostatak bruto profita nakon što su odbijeni i troškovi novca (kapitala), kada se od toga odbiju porezi (takse), preostali profit je raspoloživ za raspodjelu vlasnicima tvrtke kao njihov dohodak, odnosno za rezervu i fondove za nova ulaganja.

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

argh...

... opet imamo predavanje iz osnova ekonomije, i opet promašaj lopte :)

Dakle - kada je koalicija bila na vlasti donijeli su zakon o oporezivanju ne-reinvestirane dobiti, tj. postupak je izgledao sljedeći:

Bruto dobit: 100 kn
Porez na bruto dobit: 20 kn
Neto dobit: 80 kn

Ako ostaje u tvrtci - to je to. Ako vlasnik kapitala pokuša podignuti tu svoju dobit (što je njegovo legalno pravo) - postupak je sljedeći:

Neto dobit (osnovica za porez): 80 kn
Porez na neto dignutu dobit 15%: 12 kn
Prirez na porez (18% Zagreb) - 2,16 kn
Neto neto dobit: 65,84 kn

Dakle - to je protivno izjavi "neto dobit pripada vlasniku kapitala" jer ispada da ne pripada, tj. nisu isti iznosi ako odluči staviti dobit u tvrtku ili je podignuti - što znači: nema slobodu raspolagati svojom dobiti.

p.s. Stvarno ne razumijem tu potrebu da mi objašnjavaš osnovne ekonomske pojmove, sori :)

Tko je glasao

naravno da nije tocno da nema

naravno da nije tocno da nema slobodu raspolagati

da li negdje u tom tvojem komentaru stoji da je vlasniku zabranjeno povlaciti dobit ili pise da povlacenje dobiti kosta? to su sasvim razliciti pojmovi

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

odgovor je na @bigi

odgovor je na @bigi komentar.. nadam se da si ga primijetio..

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

naravno da nisam...

... budući je napisan kao odgovor na moj komentar :)

Tko je glasao

Mislim da si tu malo falija, tomy...

Osnovni problemi čovječanstva budućnosti bit će transport i smeće. Ona najbogatija Kineskinja već se sjetila smeća, EU se sjetila transporta, nama ostaje izmislit više tu hladnu fuziju ;)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Kozmicka energija

klikni i poslusaj :)) - Tesla - Energy Blue

rjesenje je tu http://www.teslasecret.com/video2.php

ps
i w, reich je isto pricao o blue energy, zato su mu ameri 1953 spalili sve knjige i unistili masine koje je napravio

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Mdaa..

„Austrija ne izlazi na more. Preko koje od dole navedenih luka prolazi glavnina Austrijskog robnog prometa?“
• Trst
• Kopar
• Rotterdam

Odgovor je mogao biti i - Rijeka... Teoretski :(

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

i prakticno no to smo sjebali

i prakticno no to smo sjebali sustavno... slovenci su pripomogli jer su htjeli da to bude kopar, ali nisu bas nesto postigli

autocesta za rijeku izgradnja bila je sustavno bojkotiran od strane hdz jer im nije pasala vlast u tim podrucjima

onda se mrdalo sa izgradnjom luke (ne znam tko, ali dosta njih) makar mislim da se moglo poceti i sa onim sto je bilo preostalo

zatim zeljeznica koja se morala do rijeke potpuno obnoviti (kao prioritet drzave) te zeljeznicka obilaznica zagreba

da smo to napravili imali bi najvazniju luku srednje europe. ali nismo. jer imamo idiote na vlasti i jos lude koji ih biraju

lunoprof
(Luna)

Tko je glasao

Port Authority of the Year

Port Authority of the Year (2011)
1. Port of Barcelona
2. Port Authority of New York and New Jersey
3. Port of Rijeka Authority

http://www.ci-awards.com/winners/

Tko je glasao

ŽELJEZNICA

Kada vlak iz Rijeke nebi morao gmizati 4 sata do 150 km udaljenog Zagreba

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci