Tagovi

Zašto baš takva porezna reforma?

Nakon prvih probnih balona o mogućoj izvedbi mini porezne reforme, Vlada je izašla i sa konkretnim brojkama, kojim se porezne stope za oporezivanje dohotka sa četiri porezna razreda (15, 25, 35 i 45 posto) svode na tri (12, 25 i 40 posto). Dobar pregled izmjena napravio je Daniel N. u svom dnevniku Što donose novi porezi? . U biti, generalno gledano, ova porezna mini-reforma donosi rasterećenje porezne presije na prihode građana – no zamjerke na način izvedbe, koje sam iznio u dnevniku Kad Superhik spašava državu... i dalje ostaju. Smatram da se ova mjera sprovela na loš način i sa društveno nepoželjnim posljedicama. Evo i zašto.

Poreznom reformom Vlada je promijenila dva parametra: broj poreznih razreda sa četiri na tri (te time, automatski i raspon primanja na koje se odnosi pojedina porezna stopa), te visinu poreznih stopa, uvodeći 12 umjesto 15 posto, te 40 umjesto 35 i 45 posto. Obje promjene imaju problematične poslijedice.

Prvo, što se tiče broja poreznih razreda. Porezni razredi postoje kao način progresivnog oporezivanja prihoda – oni sa većim primanjima plaćaju veći porez. Upravo je taj progresivan način oporezivanja tekovina europskog pristupa socijalnoj državi. Suprotnost tom konceptu predstavlja "flat rate" porez, gdje se svima, bez obzira na visinu prihoda, obračunava jednaka porezna stopa.

Osim što veći broj poreznih razreda predstavlja veći odmak od "flat rate" poreza, on osigurava i da između pojedinih poreznih razreda nema velikih skokova u poreznom opterećenju. Na taj način su prelasci iz jednog poreznog razreda u drugi blaži, i destimuliraju pokušaje prikrivanja prihoda kako bi se izbjeglo oporezivanje po višoj stopi.

Zagovornici manjeg broja poreznih razreda zagovaraju "jednostavnost" kao prednost takvog sustava, no podsjetio bih da je upravo "flat rate" porez najjednostavniji za obračunati, ali ujedno i društveno najnepravedniji. Sam prelazak sa četiri na tri stope neće bitno pridonjeti jednostavnosti, ali hoće dodatno narušiti socijalnu ravnotežu, kao što ću kasnije pokazati.

Osim broja poreznih razreda, problematične su i visine novih stopa – točnije, najproblematičnijom smatram promjenom stope za najviša primanja: od 45 posto u 40 posto. Tim potezom, porezna reforma najviše ide na ruku najbogatijima, kojima će mjesečna primanja narasti čak i za nekoliko tisuća kuna. Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da su u razdoblju prije krize (u kojemu je ta ista kriza i generirana), najbolje prolazili upravo oni sa najvišim primanjima, pravedno je očekivati da će taj sloj stanovništva ponjeti i veći teret krize – a ne obratno, da njihova primanja u kriznom periodu najviše narastu.

Nadalje, i sama je Vlada istaknula da u poreznu reformu ide sa ciljem povećanja prihoda građana, kako bi potaknula potrošnju. Pa bih volio čuti i odgovor na pitanje – da li na potrošnju stanovništva više utječe povećanje jedne plaće za 2000 kuna, ili povećanje deset plaća za 200 kuna?

Čak i da je iz nekog razloga opravdano smanjenje četiri porezna razreda na tri, Vlada je mogla, zapravo trebala, obaviti bolji posao. Kao usporebu sa Vladinim prijedlogom, evo jednog poreznog prijedloga sklepanog u dvadesetak minuta, koji i sa tri porezna razreda vrši puno bolju redistribuciju poreznog opterećenja:

Na ovom grafu su prikazani efekti dva prijedloga promjene poreznog sustava. Plavi stupci predstavljaju razliku u neto plaći prije i nakon primjene Vladinog prijedloga (obračunatog bez harača, a sa zagrebačkim prirezom), dok crveni stupci predstavljaju razliku u neto plaći slijedeće izmjene poreznih razreda:

Na osnovicu umanjenu za porezni odbitak od 1800 kuna porez se plaća u tri razreda: na dio plaće do 5400 kuna porez od 10%, na dio plaće od 5400 do 14400 kuna porez od 30%, te na dio plaće veći od 14400 kuna porez od 45%.

Tu je isti graf koji pokazuje promjenu u postotku u odnosu na prethodni neto:

Prijedlog je složen u pola sata, tako da ne raspolažem sa analizom ukupnog djelovanja na porezne prihode države (zapravo, lokalne samouprave, no to je pak posebna priča), no već kao takav pokazuje puno kvalitetnije socijalne efekte za pojedinca – najveći dobitnici (kako u apsolutnom iznosu, tako i u postotku) su primanja do 12000 kuna (s naglaskom na prosječnu plaću od oko 5500 kuna, na kojoj bi se dobilo oko 390 kuna), dok najveći prihodi bilježe gubitak, ali u fiksnom iznosu od 640 kuna, što za velike plaće predstavlja manje od 2%. Dakle, tri puta manje od onoga što im sada Šuker uzima kroz harač.

Dakle, socijalno osjetljive opcije postoje, ali ih se očigledno nije željelo iskoristiti – već je porez najbogatijima sa 45 na 40 posto spuštem namjerno. Pa se moram zapitati dvije stvari – nije li to smanjenje poreza najbogatijima jedna od poluga kojom HDZ namjerava popuniti vlastitu kasu nakon što se političkim strankama (opravdano) smanje proračunski prihodi za 10%? I drugo, kolika su primanja premijerkinih savjetnika koji su slagali ovaj prijedlog? Da li, npr. Škegro, na svoja primanja plaća najvišu stopu poreza, i nije li se ovom reformom doveo u sukob interesa?

Za sam kraj, evo i pregleda broja poreznih razreda i najviših stopa poreza koje se koriste u nekoliko zemalja Europe. Mislim da podaci govore dovoljno sami za sebe, bez potrebe za daljnjim komentiranjem:

  • Austrija - 4 porezna razreda, 50% najviša stopa
  • Belgija - 5 porezna razreda, 50% najviša stopa
  • Češka - 4 porezna razreda, 32% najviša stopa
  • Danska - 3 porezna razreda, 60% najviša stopa
  • Francuska - 6 porezna razreda, 52,75% najviša stopa
  • Njemačka - 3 porezna razreda, 45% najviša stopa
  • Nizozemska - 4 porezna razreda, 52% najviša stopa
  • Portugal - 6 porezna razreda, 40% najviša stopa

Komentari

Odlična analiza. Detaljna,

Odlična analiza.
Detaljna, precizna, jasna.
Brojke govore same za sebe. HDZ je odlučio stimulirati bogate da budu još bogatiji, a siromašnima tih 100 kuna ionako neće previše pomoći.

Tko je glasao

Aktualne stope i porezni

Aktualne stope i porezni razredi * Do 3.600 kuna - 15 %

* Od 3.600 do 9.000 - 25 %

* Od 9.000 do 25.200 - 35 %

* Iznad 25.200 - 45 %

Nove stope i porezni razredi

Do 3.600 kuna - 12 %

Od 3.600 do 10.800 - 25 %

Iznad 10.800 kuna - 40 %

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Draga nam Jaca Kosor krasno

Draga nam Jaca Kosor krasno je i sa velikom dozom skrušenosti i socijalne osjetljivosti izjavila da se
država odriće dijela novaca u korist plaća i bla,bla,bla.
Nije našla za shodno da narodu objasni da se država ne odriće baš ničega, nego novce uzima od
lokalne samouprave koja će tim potezom skrahirati do kraja.

Tko je glasao

Lokalna uprava neće

Lokalna uprava neće skrahirati, jer je uvijek imala nadprosječne plaće, čak isplaćivala ogromne božićnice i ostalo. Pogledaj malo kolike su plaće i ostali dodaci plaćama primjerice u Gradu Rijeci, a vjerujem da ni drugdje nije drukčije. Baš bi bilo zgodno da napišeš post na tu temu i daš nam konkretne podatke.

My Soul

Tko je glasao

Meni to izgleda kao da smo

Meni to izgleda kao da smo na pola puta do Portugala.
Izabrana je najgora varijanta, umjesto najbolje (primjer Danske).

Tko je glasao

blade777, nisi jedini koji

blade777, nisi jedini koji je uočio da smo na pola puta do Portugala i ježi se znajući da je deviza bande lopovske glasi; idemo dalje!

"Što vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu!"

Tko je glasao

Uzalud je trud pretakati iz

Uzalud je trud pretakati iz šupljega u prazno. Ova analiza je na tragu Vladina nastojanja: oduzeti većini, kako bi se dalo manjini. Zapravo se radi o davanju značaja nečemu što značaj uopće nema. Po meni bi bilo puno produktivnije baviti se osposobljavanjem građana da zarade ili stvore puno veće prihode od sadašnjih, pa onda uopće ne bi bilo važno koliko će tko platiti poreznih davanja.

Poznata je stvar da je novac način razmišljanja. Svi oni koji nemaju razvijenu financijsku inteligenciju i ne znaju razmišljati o novcu na način bogataša, taj novac nikada neće imati. I to je sva mudrost. Baviti se otimanjem novca, njegovom redistribucijom nakon pljačke i slične mistifikacije novca su tipične za ekonomske neznalice. Međutim, nema sreće i prosperiteta na tuđem kapitalu.

Mislim da bi autor puno bolje iskoristio svoje znanje i potencijal kada bi se prestao fascinirati budalama i njihovim maloumnim uratcima, a više se okrenuo praktičnom podizanju financijske inteligencije publike kojoj se obraća. Malo više ciljane proaktivnosti ne bi škodilo, a moglo bi puno pomoći. Svima, a ne samo njima.

Tko je glasao

koji su ovo jeftini

koji su ovo jeftini pokušaji manipulacije, ne vjerujem! odabere države ko fol slučajnim odabirom i većina ih ima višu stopu od hrvatske. i većina ih je daleko bogatija od hrvatske. pa bi valjda čitatelj trebao zaključiti da su ih visoke stope poreza dovele do tog bogatstva.
ajmo pogledat tranzicijske zemlje: slovenija 41%, slovačka 19%, srbija 15%, rumunjska 16%, litva 24%, latvija 25%, estonija 21% , mađarska 36%, češka 15%( 32% su imali 2007), bugarska 10%, poljska 32%. pa o čemu ti zaboga pričaš? koga pokušavaš prevariti? hrvatskih 45% je najviše među tranzicijskim zemalja, a novih 40% će je staviti na drugo mjesto među tranzicijskih zemljama. hrvatska i sa novom stopom spada u grupu zemalja sa najvišim stopama poreza na dobit u svijetu!

Tko je glasao

Podaci na koje linkaš

Podaci na koje linkaš (barem za Dansku) su zastarjeli. Maksimalna ukupna porezna stopa za 2010. godinu je 51.5%. Tri porezna razreda koja se spominju, su reducirana na dva: temeljni (3.67%) koji se plaća na poreznu osnovicu (nakon oduzimanja 16% za zdravstvo i tržište rada, te osobnog odbitka od oko 5800 EUR/god., te ostalih individualnih odbitaka), te vršni porez (15%) koji se plaća na oporezivi dio dohotka koji prelazi 52,300 EUR/god. Osim spomenutih, plaća se i općinski porez, u rasponu od 20-25% na poreznu osnovicu, te dobrovoljni crkveni porez.

The Observer

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Neka institucije sistema rade svoj posao od Weteran komentara 1
  2. monoKracija hoće li ugroziti RH? od aluzija komentara 0
  3. Prosvjed branitelja - apdejt od Weteran komentara 93
  4. Ministarstvo branitelja hitno preimenovati i reformirati od Argus komentara 50
  5. Je li Hrvatska spremna za još jedan građanski rat? od Feniks komentara 43
  6. Verbalni terorist Nenad Stazić napada 100-postotne invalide od vkrsnik komentara 3
  7. Trebaju li političkoj stranci neaktivni članovi? od Zoran Oštrić komentara 0
  8. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  9. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 10
  10. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  11. Vargate od Weteran komentara 16
  12. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 70
  13. ona i mi od aluzija komentara 0
  14. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  15. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 89
  16. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 66
  17. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 9
  18. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 60
  19. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  20. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 147
  21. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  22. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  23. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 209
  24. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  25. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • 3103
  • Argus
  • corto
  • Jura
  • lunoprof
  • marival
  • mr_brown
  • rupert
  • Skviki
  • Stardust
  • tomyslav
  • z00ey
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 13
  • Gostiju: 37

Novi korisnici

  • win64
  • Damtiplesku
  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom