Tagovi

Zar opet ispo?etka?

Svi znaju ali nerado priznaju.
Naravno da nema besplatnog ru?ka, doru?ka, lije?enja, školovanja, ?ak ni sprovoda. Netko uvijek plati ili barem volontira. Pravo pitanje, dakle, glasi: tko, koga, zašto i dokad financira?
Netko treba platiti profesore, knjižnice, administraciju i struju i vodu. I ne postoji apriorni razlog zbog kojeg bi trebalo ovako a ne onako.

Dolje korporativno i potroša?ko!
U Americi ne možeš studirati besplatno. Ne možeš i to?ka. Možeš dobiti stipendije iz raznih izvora. Možeš di?i kredit. Ili platiti sam. Platit ?eš ili di?i kredit ako imaš razloga vjerovati da ?e ti se investicija vratiti. Isto je i u Engleskoj.
Koliko je to loše, koliko zbog toga trpe Amerikanci i Englezi te njihova sveu?ilišta – o tome neka brinu oni, ako uop?e misle da je to razlog za brigu.
Mi imamo pravo zagovarati druga?iji pristup. Možemo razmišljati kolektivisti?ki te izvesti zaklju?ak (sa svim posljedicama) da je besplatno obrazovanje investicija u državu i društvo i djecu te da treba odbaciti komercijalizaciju školskog sistema. No ?ak i tada, ?ak i ako se bezuvjetno založimo za takav princip, o?ito se postavlja pitanje odgovornosti. U žargonu obi?no se tu spominju vje?ni studenti. U stvarnosti, pitanje je malo kompleksnije pa glasi: koliko dugo i pod kojim uvjetima zidarski i mesarski nau?nici bi pla?anjem poreza trebali financirati školovanje svojih vršnjaka, budu?ih fizi?ara, indologa i prometnih inženjera.
Odgovor na ovo pitanje nije zadan. Ovisi o svjetonazoru, o vladaju?oj ideologiji i o tome kako zamišljamo budu?e društvo (ako ga ikako zamišljamo).
Pustimo sad teorije; u nekom ?asu trebamo zauzeti poziciju.
Ja bih rekao da i visokoškolsko obrazovanje možemo smatrati op?im dobrom te ga, kao organizirano društvo, trebamo podržavati i financirati. Recimo da se možemo složiti oko toga da financiramo napredak. Što košta da košta. Fer je primijetiti da ovakav pristup u sebi nosi neke kontradikcije ili barem logi?ke i prakti?ne nedoumice.
Ovo što slijedi je pokušaj veleslaloma kroz iste.

Jednake šanse.
Sveu?ilišta i fakulteti trebali bi deklarirati upisne kvote. Stvarne; ne lažirane. Ne na na?in dogovorne ekonomije (kakva je nad nama prakticirana) koja odre?uje koliko arheologa treba na tržištu rada dvijetisu?eiente godine i ne na na?in zagreba?kog Ekonomskog fakulteta koji tradicionalno petlja s kapacitetima i upisuje više studenata nego ih zapravo može educirati (a i nije jedini koji tako djeluje). Nego bi kvote trebale biti kadrovski, prostorno i tehnološki realne i to?no takve od Ministarstva/Sveu?ilišta licencirane i financirane. Odmah primijetimo da to malo ozbiljnije zadire u famoznu sveu?ilišnu autonomiju. No sve ima svoju cijenu.
Svi upisani (podrazumijeva se klasifikacijski postupak baziran na državnoj maturi i ev. provjeri dodatnih znanja i vještina) u prvoj godini trebaju studirati besplatno. Preciznije: školarina za prvu godinu studija treba iznositi 0 kuna.

Izvanredni studenti.
Instituciju izvanrednih studenata treba ukinuti. To, posebno u bolonjskom sustavu, nema smisla. Ne bi trebalo postojati. Ne mislim da bi trebalo onemogu?iti da netko studira a da ne poha?a baš sva predavanja. Tu bolonjska pravila ?ine o?itu štetu.
Me?utim, ta nazovi-kategorija nazovi-izvanrednih studenata zapravo služi kao izvor sivog financiranja fakulteta ?ije diplome su popularne. I tu su plenumaši apsolutno u pravu. U stvari je to tezga koja se ne da objasniti niti jednim svjetonazorom. Izvanredni studenti ne postoje niti u jednom provjerenom sustavu; to je endemska vrsta otkrivena na Kennedyjevom trgu.

Avanturisti isklju?eni!
Za svaki licencirani studij trebalo bi utvrditi definiciju redovitog studenta. Ideja je da redovitost, ne izvrsnost, treba biti ulaznica za besplatno (= društveno financirano) studiranje.
Tko studira redovno trebao bi svoj studij dobiti besplatno. Tko nije u stanju svoje obaveze obavljati uredno, nema ni moralno ni ikoje drugo pravo tražiti da drugi financiraju njegov avanturizam. Avanturisti i ljen?ine bi morali na?i privatne sponzore.

Redovno.
Zdrav razum kaže da bi trebalo odrediti neki rok koji bi bio definiran kao trajanje studija plus razumna margina. Što je razumna margina? Ne znam. Nema univerzalnog odgovora ali nema ni potrebe za takvim. To može biti npr. 4 godine za trogodišnji studij ili šest godina za petogodišnji studij. Ili druga?ije. Svakako treba biti pošteno i realno i Ministarstvo bi trebalo imati ovlasti takvo što propisati, naravno, na prijedlog fakulteta.. (Ako pitate za autonomiju, u pravu ste. Ali, nije li fer da onaj tko pla?a ima i pravo glasa?) Opet treba naglasiti da redovno ne zna?i nužno i izvrsno. Izvrsnost ?e se isplatiti na druge na?ine.
Ovo nas, me?utim, dovodi u epicentar našeg nereda za kojeg su podjednako krivi i Ministarstvo i sveu?ilišta. Što je redoviti student? Što je ponavlja?? Što je bolonjski režim?
Može li netko biti ponavlja? i ujedno redoviti student? Što uop?e zna?i da ste student ove ili one godine studija? I što je definicija studenta koji redovito izvršava svoje obaveze (a to je kategorija koja se i formalno spominje u sveu?ilišnim aktima)? Svi znamo da jednozna?nog odgovora nema, ?ak ni unutar jednog sveu?ilišta. Zapravo, još je gore: koliko fakulteta, toliko interpretacija bolonjske reforme.
Bez jasne definicije redovitosti pitanje financiranja studenata nikad ne?emo riješiti.

Više godine studija.
Ako nisi redovit, ako studiraš samo na papiru, prirodno je da moraš nešto platiti. Ne o?ekuješ valjda da automehani?ari i blagajnice sponzoriraju tvoj studentsku titulu. Ne?eš pla?ati neku nerazumnu svotu, nego nekakvu koja odgovara mjeri tvoje neredovitosti. Pa ?ak i tada, pristojno je sjetiti se kolike privilegije studentski status nosi. Uostalom, kod nas se studij nikad i nije pla?ao po stvarnim cijenama. (Pitajte one Amerikance i Engleze koliko to zaista košta.) Pla?ao se i pla?a se više kao neki porez na nerad po vrlo diskontnim cijenama.
To bi trebalo biti jasno ?ak i plenumu. Plenum sa svojim stavom da visokoškolsko obrazovanje treba biti bezuvjetno besplatno ima problem s prelaskom na limes: ako si student prava 10 godina, zar stvarno o?ekuješ da ti društvo i idu?eg rujna kupi nove radne bilježnice?

A kome se zapravo pla?a?
Sveu?ilišta su kao autonomna. Ali ih financira država. U sustavu „besplatnog“ ili besplatnog visokog školstva tako država brine za narod i napredak. E sad kad neki student potpadne pod obavezu pla?anja, kome on pla?a? Nadležnom ministarstvu? Jok! Pla?a fakultetu. On, takav lijen ili neuredan, postaje prihod fakulteta. Pritom, država ne umanji svotu kojom financira fakultet za iznos koji je napla?en od tog platiše. U ovom krugu ?ini se da ima više i ludih i zbunjenih. Ne vidim kako se ovo može pravdati. U bilo kojem ishodu ove krize ovo pitanje bi trebalo istjerati na ?istac.

Postdiplomski studiji
Glasnogovornici plenuma ukazuju i na problem nerazumno visokih školarina za postdiplomske studije. Opet dva u jedan: treba li postojati školarina za te studije i, drugo, zašto je toliko visoka?
Ovdje mislim da treba, jer negdje se crta mora povu?i. Zbilja ne vidim zašto bi onaj kalfa ili šegrt trebao financirati vašu ekstra karijeru. Ako je netko zaslužio da mu se plati daljnje školovanje jer je osobito talentiran ili jer u?i za nešto zaista nasušno potrebno, taj ?e ve? na?i specijalnije financijere: ministarstva, agencije, fakultete same, znanstvene i druge projekte itd.

Ako mislite da vam postdiplomski treba i koristi, platite. Kao što pla?ate za dodatno zdravstveno, mirovinsko ili za ve?i i bolji auto. Ako vaša vaša tvrtka misli da vam to treba, neka plati ona.
Ali razmislite dvaput. Naj?eš?e vam to u našem školstvu ne treba. Naj?eš?e ne?ete nau?iti novih stvari u ekvivalentu od npr 7 tisu?a eura. Ako vidite da vaši predava?i i njihova predavanja toliko vrijede, super. Ako pak sama diploma (bez sadržaja) toliko vrijedi, to je na žalosnu stranu, ali ne?emo sad o tome. Kako god bilo, u svakom zamislivom slu?aju, teško se može na?i argument za besplatne postdiplomske studije.

Vrijednost za novac
Naravno, kad nešto pla?aš, ho?eš da ti to i vrijedi. Neki dan sam kupio ljepilo koje nije zalijepilo ništa. Platiš li za studije koji te ne nau?e ništa, opravdano ?eš se osje?ati nekoliko puta gluplje od mene s mojim ljepilom. Pa je stvarno pitanje: ne koliko koštaju, nego koliko vrijede naše diplome? Rješenje nije u tome da budu besplatne, nego da budu vrijedne. Naopako je da se o tome ne govori. Naopako je da fakulteti ne odgovaraju za kvalitetu svojih studija. (Tu je sad malo previše autonomije. Gazda te pla?a, ali ne pita kako si obavio posao. Ne pita jesu li tvoja predavanja i?emu. Jesi li uop?e došao na svoje predavanje?)
Nije prirodno da samo pri?amo o novcu, a uop?e ne pri?amo o onome što se tim novcem kupuje i pla?a.

Plenum
Pokrenuli ste važnu temu. Sad je važno da se stvari postave razumno. ?ak i predsjedni?ki kandidati koji po prirodi svojih kampanja povla?uju svima i svakome te obe?avaju brda i doline kažu: da, ali … (Ok, Bandi? ne kaže ništa jer on o ni?emu ne kaže ništa.) ?ak i vaši profesori kažu da vam nije realno inzistirati na bezuvjetno-apsolutno-doživotno besplatnom. A i oni i ministar i javnost, svi vam zapravo na neki na?in daju za pravo. U suštini, ali ne i bezuvjetno.
Šteta je onda da se sporimo oko onog djeli?a oko kojeg se ne možemo složiti. Puno bi bilo smislenije inzistirati na ispravljanju nepravednih i glupih pravila. A bezuvjetno je važno pustiti profesore da predaju i studente da im bude predavano. Blokada li?i na nerad a taj nikome ništa dobrog nije donio.

Tekst je izvorno objavljen na euklid.blog.hr

Komentari

Netko uvijek plati ili

Netko uvijek plati ili barem volontira.

Naravno. Mi porezni obveznici platimo taj porez i želimo ga potrošiti za besplatno obrazovanje Hrvata!!! Fućka mi se za sport, izbore svakih pola godine i sve ostalo, na što se beskorisno troši lova poreznih obveznika. Mi želimo da se taj novac od poreza troši na našu mladost! Dakle, ni u Hrvatskoj nije BESPLATNO obrazovanje, već ja svaki mjesec izdvajam porez za to da se financira nešto što mi treba, a to je besplatno obrazovanje svim studentima! Jer meni treba da su Hrvati pametni i obrazovani, a ne neobrazovane budale, koje nas uspoređuju s nekakvom Amerikom, ali nas ne uspoređuju s Amerikom, kad su u pitanju naselja kamp prikolica u kojima žive ljudi na minus dvadeset stupnjeva, čega nema u cijeloj Hrvatskoj, ili kada je u pitanju spavanje po kartonskim kutijama na ulicama velegradova! Izvoli tu paralelu povući s Hrvatskom. I kakve veze ima Amerika s nama, kojih ima 4,5 milijuna?!

U Americi ne možeš studirati besplatno.

Fućka mi se što se u Americi ne može studirati besplatno. U Jugoslaviji smo mogli studirati besplatno, a Hrvatska mora biti BOLJA od Jugoslavije, a ne gora!

My Soul

Tko je glasao

S većinom se stvari u

S većinom se stvari u članku slažem. Naravno da nije u redu očekivati od države da se financira desetogodišnje studiranje. To je na mjestu.
Općenito mislim da bi studenti trebali preformulirati svoje zahtjeve. Naime, po meni su izostavili jednu jako bitnu stvar - pitanje upisnih kvota na filozofskom fakultetu koje su nerazumno visoke. Po podacima sa HZZ- a od 31. listopada 2009. na HZZ-u je prijavljeno 1265 nezaposlenih profesora društveno-huamnističkih predmeta u srednjim školama, od čega je 247 profesora hrvatskog jezika, 85 profesora engleskog jezika, 39 profesora njemačkog jezika, 56 profesora talijanskog jezika, 6 profesora latinskog jezika, 8 profesora španjolskog jezika, 6 profesora poljskog jezika, 30 prof. ruskog jezika, 132 prof. povijesti. Ovi su podaci alarmantni za struku, budući da se 247 prof. hrvatskog jezika jednostavno nema kamo zaposliti s obzirom na broj slobodnih radnih mjesta, 6 prof. latinskog jezika je izuzetno velik broj s obzirom na ograničenost mjesta na kojima može raditi prof. latinskog jezika. Profesori poljskog i ruskog jezika nemaju mogućnost rada u nastavi, pa se mogu nadati jedino poslu prevoditelja kojih ima na burzi 237 (!)
Čini mi se da se studenti uopće ne osvrću na problem tržišta rada - kao da je to zadnja stvar na svijetu.
Druga stvar, ne mislim da bi se postdiplomski studiji trebali masovno upisivati, jer realno nema potrebe za njima na tržištu rada, ali i tu bi se dao preformulirati zahtjev. Naime, u redu bi bilo da se studenti zalažu za ograničen broj mjesta na postdiplomskim studijima na koje bi se mogli upisati oni koji zadovoljavaju kriterije prijemnog ispita, a ne oni koji su primljeni na fakultete kao novaci ili asistenti. Smatram, naime, pogrešnim pri financiranju postdiplomskih studija, da oni budu financirani na osnovu radnog mjesta znanstvenog novaka ili asistenta, budući da radno mjesto u Hrvatskoj u većini slučajeva (čast izimkama) nije realni pokazatelj nečije sposobnosti, budući da među postdiplomantima ima onih koji su jednopredmetni studij studirali po osam godina s prosjekom 2. 3 i zaposlili se kao novaci (!) To je gorući problem na koji se studenti nisu ni osvrnuli. Isto tako se ne osvrću ni na kvalitetu nastave, tako da ne vidim što bi dobroga mogla donijeti jesenska blokada nastave.

Tko je glasao

Pogledala sam interesantan

Pogledala sam interesantan prilog o sveučilištu u Izraelu, elitnom sveučilištu, ali ne temeljem novca, već znanja i kvalitete.

Jako mi se svidio princip, koji se temelji na izvrsnosti. Onaj student koji ima sjajne ocjene, ima pristup jeftinom financiranju, bez obzira iz kakve familije dolazi i je li u stanju sam plaćati studij, odnosno ima mogućnost plaćanja visokih školarina, a ako nije u stanju (financijskom) otvaraju mu se vrata velikog broja dostupnih stipendija (povratnih i nepovratnih).

Mišljenje njihovog dekana, kako ne žele usporavati procese kvalitetnog učenja i u principu svoj fakultet učiniti prosječnim i nekvalitetnim, zbog ljudi koji imaju novac, ali nemaju sposobnosti i inteligenciju, a ni zbog masovnog studiranja svakoga, koje na kraju ne stvara ništa... osim naravno vječne ili dugovječne studente.

Fakultet se dijelom financira na temelju znastvenog rada njihovih iznimno kvalitetnih studenata, dijelom iz školarina i djelom iz proračuna.

Veleučilišta su za prosječne studente, a sveučilišta samo za iznimno kvalitetne, vrijedne i radišne mlade ljude. I trebaju koštati, ali i imati veliku potporu privatnih biznisa, kao i države.

Tko je glasao

Halo, molim lijepo, opet se

Halo, molim lijepo, opet se degradiraju veleučilišta. Ok, razumijem zašto, u hrvatskoj ima puno veleučilišta koja ne rade na razini kako bi trebala, ali ne rade niti fakulteti. Zapravo i na jednoj i na drugoj strani je premalo onih kvalitetnih.
Ali to nije razlog da se slave sveučilišta a veleučilišta stavi u zadnji red. Osobno pohađao sam veleučilište i svjestan sam da neznam niti približno matematiku ili fiziku kao FER-ovac. Ali sam zato u te prve tri godine radio u odličnim laboratorijima na praktičnim primjerima I NIJE MI ŽAO TOGA. Moji bivši kolege upravo programiraju BMW-ove, Mercedesove i druge tvornice automobila diljem svijeta. I ostali koji su uložili znatni trud ne zaostaju za njima. Ja osobno mislim da sam odlično prošao.
Moj osobni stav je što se tiče toga: fer je odlična stvar ako želiš ići na magistarski ili doktorski studij, baviti se znanosti ili drugim područjima koja zahtijevaju znatno veće poznavanje elementarne materije: fizika, matematika (oboje u svim pojavnim oblicima, osim elektrotehnike koju sam uvijek nekako zasebno gledao iako je dio fizike) itd. a veleučilišta za one koji žele biti kvalitetni inženjeri u praktičnoj primjeni. Recimo tako će na primjer FER-ovac kvalitetno projektirati nove čipove, mikrokontrolere, postrojenja i sl, dok će mu dobar inženjer to provesti u djelo. I to je dobar način raspodjele zadataka.
Moje isprike ali podcjenjivanje inženjera zato jer je inženjer bez dipl. ispred bez da se stvarno razmotri kvaliteta istih I ZA KOJI ZADATAK SU ŠKOLOVANI me iritira.

Tko je glasao

Halo, molim lijepo, opet se

Halo, molim lijepo, opet se degradiraju veleučilišta. Ok, razumijem zašto, u hrvatskoj ima puno veleučilišta koja ne rade na razini kako bi trebala, ali ne rade niti fakulteti.

Ako si stekao utisak da ja degradiram veleučilišta, ja se ispričavam, nije mi to bila namjera. I slažem se sa tobom, kod nas ne funkcionira ni jedno ni drugo.

Moj komentar je bio na tragu potrebitih promjena, a ne kao procjena veleučilišta. Kad govorimo o sveučilištima, ja sam njima namjenila ulogu elitnih škola, u smislu vrhunskog znanja, ali se slažem u potpunosti sa tobom, da ni jedna dobra ideja, ne znači ništa, ako ne postoje stručni ljudi koji će je provesti u djelo.

Moje isprike ali podcjenjivanje inženjera zato jer je inženjer bez dipl. ispred bez da se stvarno razmotri kvaliteta istih I ZA KOJI ZADATAK SU ŠKOLOVANI me iritira.

Tu si u pravu, kvalitetno školovanje nije postojanje jednog ili drugog, već dobar sklad između sveučilišta i veleučilišta.

Tko je glasao

odlično vrlo zdravo

odlično
vrlo zdravo razumski pogled
ključ je uvijek u novcu

dodao bih
za sveučilište, za svaki fakultet, za svakog profesora, svakog asistenta
mora se znati
tko ih plaća i za što
koliko rade i za koga

za svaki studij,
mora se znati koliko košta
što se plaća
i tko to plaća

dakle svaki student znao bi koliko košta njegov studij
tko to plaća
što se za to dobije

luka

Tko je glasao

na jedan fakultet u zagrebu

na jedan fakultet u zagrebu 2005. upisano je preko 1000 studenata.
od njih, 2009. je 25 upisalo 5. godinu.

opcija A: 98% studenata je glupo/lijeno.
opcija B: nešto je trulo na tom fakultetu.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Opcija C: nešto ne štima

Opcija C: nešto ne štima sa uvođenjem bolonjskog procesa (ne samo na tom fakultetu) a da se ne pogubi svaki kriterij vrednovanja znanja, pa je na žalost takav rezultat.
(Ko je ono pričao o našem plaćanju vjećnih studenata, ah da, bivši ministar?)

Tko je glasao

Ovdje mislim da treba, jer

Ovdje mislim da treba, jer negdje se crta mora povući. Zbilja ne vidim zašto bi onaj kalfa ili šegrt trebao financirati vašu ekstra karijeru. Ako je netko zaslužio da mu se plati daljnje školovanje jer je osobito talentiran ili jer uči za nešto zaista nasušno potrebno, taj će već naći specijalnije financijere: ministarstva, agencije, fakultete same, znanstvene i druge projekte itd.
Ako mislite da vam postdiplomski treba i koristi, platite. Kao što plaćate za dodatno zdravstveno, mirovinsko ili za veći i bolji auto. Ako vaša vaša tvrtka misli da vam to treba, neka plati ona.

Govorimo o obrazovanju tj. stjecanju znanja, kompetencija i vještina kao uvjetu ne samo da sistem društva funkcionira, nego i da se razvijaju i nalaze nova i/ili bolja rješenja radi dobrobiti ljudi i njihova okoliša. Pa tako i kalfa i šegrt imaju i neposrednu i posrednu korist od "ekstra" karijere onih sposobnih i talentiranih. I radi se, dajmo to konačno priznajmo, o ponovnom određenju prioriteta ove zajednice. Studenti traže upravo to: novi društveni konsenzus o javnim dobrima.

Promašeno je i izraz pomanjkanja sluha to ne prepoznati i studentski pokret reducirati na kvazi tehnička pitanja ili licemjerno inzistirati na nelegitimnosti (sic!) njihovih metoda djelovanja u situaciji kad nam se društvo naočigled raspada jer ni jedan njego podsistem ne funkcionira. Shvatite, akademska zajednica će, ustraje li na neslušanju i nekomunikaciji, propustiti uhvatiti Kairosov repić i priliku da aktivno sudjeluje u kreiranju boljeg društva. Usput, zanimalo bi me da li ste i gdje svoje ideje iz dnevnika izložili na nekom službenom forumu i kakve su bile reakcije.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Radi se samo o tome u kojoj

Radi se samo o tome u kojoj mjeri ćemo položiti naše nade i naše novce u studente - otprilike se radi o tome da njih delegiramo da stvaraju novu vrijednost i u srednjem i dugom roku poreznim obveznicima to "ulaganje nekako vrate". Koja je prava mjera, zaista je teško pitanje.
Nisam nigdje ništa izlagao, sve ovo pišem sasvim amaterski za ljubav diskusije.

Tko je glasao

Nisam nigdje ništa izlagao,

Nisam nigdje ništa izlagao, sve ovo pišem sasvim amaterski za ljubav diskusije.

E, pa vrijeme je, poštovani kolega, da se i tvoj glas čuje. Mislim da je strahovito važno da i uprava Sveučilišta i prosvjetna vlast dobiju uvid u razmišljanja i stavove sveučilišnih radnika. Živjela solidarnost profesora i studenata!

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Nemesis, Pa tako i kalfa i

Nemesis,

Pa tako i kalfa i šegrt imaju i neposrednu i posrednu korist od "ekstra" karijere onih sposobnih i talentiranih.

Ja sam bil šegrt i kalfa. Nisam nekak primjetil da sam imal koristi od tih koje si navela. Sječam se kroz moj radni vjek da je večina tih studiranih, radnike ganjala i omaložavala.

U zadnje vrijeme sam primjetil, da se sprdaju kad neko od radnika, radi gramatičke griješke. Neki su čak tražili da se takvima onemoguči pisanje, na pollitika.com.

Tko je glasao

Ništa nije "ispočetka":

Ništa nije "ispočetka": nastavlja se aktivnost, koja nikad nije bila ni prekinuta (Međunarodna studentaksa inicijava za slobodno i emancipirajuće obrazovanje, Plenumi koji su se sastajali redovno na raznim fakultetima - i danas se sastaju i na nekim fakultetima koji nisu u blokadi).

Jedan je komentator ovih dana, u nekim od dnevnih novina, napisao: studenti su obećali, kad su prekinuli blokadu u proljeće, da će je obnoviti najesen ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni - i obećanje su održali! Neobičan slučaj za našu praksu (ne samo političku!) da netko drži javno dana obećanja! :)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

Još bih samo dodao da je

Još bih samo dodao da je žalosno što niti približnu medijsku pažnju ne dobivaju srednje škole. Tu ima možda čak i najviše problema. Osim starih problema sa loše plaćenim nastavnicima (i nemotiviranim), udžbenicima, programom itd., imamo i nove probleme gdje nitko ne želi pohađati strukovne škole. Ovako ćemo imati 100000 ekonomista i 5 vodoinstalatera...

Tko je glasao

Bila je medijska pažnja,

Bila je medijska pažnja, kad su srednjoškolci prosvjedovali prošle godine. Dapače, oni su bili primjer studentima! :) Uostalom, znam osobno dvoje koji su onda sudjelovali u prosvjedu srednjoškolaca, a sada su studenti nas FF Zg - sigurno ih ima još. :))

Zoran Oštrić

Tko je glasao

@sarli A zašto se ovdje

@sarli
A zašto se ovdje objavljuju seminarski radovi, makar i dobri? Zato stvarno treba besplatno školovanje pa da se SVI ljudi nauče izražavati kratko i jasno! I sam bolujem ponekad od te epske opširnosti, ali kada je nešto preopširno, preopširno je!
Danimir

Danimir

Tko je glasao

Kritika je na mjestu.

Kritika je na mjestu. Popravit cu se.

Tko je glasao

mislim da se ne radi o

mislim da se ne radi o preopširnosti
nego o sklonosti da se argumente koji nisu vlastiti, na neki način "skrati"
after Procrust
pa se onda to skraćivanje nameće i oponentu
jedan od retoričkih trikova u polemici
koji ne pridonosi razjašnjavanju problema
nije bilo preopširno
nego za akademski napuhane preveć zdravorazumski
dakle
zdrav razum nasuprot revolucionarnosti uvijek je manje šarmantan
zdrav razum nasuprot visokoparnoj teoriji uvijek je manje akademičan
zdrav razum temelj je svake uspješne ljudske aktivnosti
od tržišne ekonomije, politike do znanosti

zdrav razum je jedino što, u nedostatku totalne političke pobjede jedne od suprostavljenih opcija,
može različite polazne stavove uskladiti
do razine efikasnog rješenja

iskustvo nas uči,
da je zdrav razum posljednje čemu se utječemo
pošteno, ako ne može drugačije

luka

Tko je glasao

Po mom skromnom

Po mom skromnom razmisljanju, ovo je najbolji uradak na ovu temu, iako se ne slazem bas u potpunosti. Niste bili preopsirni, nego ste dotakli sve sto je sporno.

Tko je glasao

Slažem se, @onlygranny.

Slažem se, @onlygranny. Meni je zanimljivo promatrati agregiranje protivnika i kritičara studentskog pokreta:

http://www.jutarnji.hr/besplatno-skolstvo-je-reakcionarna-ideja/375651/

http://blog.vecernji.hr/nino-raspudic/2009/11/27/studentska-blokada-kao-...

Ovo su reakcije dvoje pripadnika akademske zajednice, koje ukazuju na tip otpora i blokade na koje nailazi zahtjev za radikalnim prevrednovanjem obrazovanja iz privilegije u javno dobro dostupno svima pod jednakim uvjetima. Čuvari statusa quo su se ukopali i zlorabe svoj monopolistički položaj nastao na umjetno stvorenoj oskudnosti resursa (visoko obrazovanje). Fabriciranje oskudnosti služi kao smokvin list za podvaljivanje bofl robe po cijeni vrhunskog proizvoda i monopolizacije znanja.

Ovdje se može primijeniti Marxov doprinos sistemskoj teoriji koji kaže da revolucija nastaje onda kad društveni odnosi više nisu adekvatni razvoju sredstava za proizvodnju (tj. kad postanu pretijesni). Informatička tehnologija učinila je znanje univerzalno dostupnim (brzina, količina, cijena), dok obrazovni sustav, zbog odnosa, struktura i operacija nastalih u razdoblju prije informatičke revolucije, postaje disfunkcionalan jer nema kapacitet prilagodbe na iritacije iz njegova tehnološkog (i drugog) okoliša.

Iz toga slijedi da studentice i studenti predstavljaju onaj dio obrazovnog sustava koji najbrže uči (oni su svojevrsni strukturalni spoj između tehnologije i obrazovanja) i koji zato nastupa kao nositelj njegove prilagodbe (revolucioniranja).

nemesis

nemesis

Tko je glasao

nemesis kaže revolucija

nemesis kaže

revolucija nastaje onda kad društveni odnosi više nisu adekvatni razvoju sredstava za proizvodnju

malo pretjeruješ, pa nastavljaš

radikalnim prevrednovanjem obrazovanja iz privilegije u javno dobro dostupno svima pod jednakim uvjetima

radi lijepe rečenice, i simpatije prema globalno modernim stavovima, zaboravljaš da smo mi to već više manje imali, obrazovanje nije bilo privilegija, ali nam se ravnoteža malo poremetila
ovo što imamo danas nije baš ataka globalog liberalnog kapitalizma
nego širenje kokošarskog duha
(grabi, grabi, grabi, ko je jamio jamio, nema džabe ni u stare babe, čast svakome veresija nikome, daj što daš, ...)
u akademsku zajednicu
a nažešće su zahvaćeni oni naizgled najmoćniji, dekani, rektori, poslovno nadareni profesori
to je u biti bijeg od rada, pokušaj naplaćivanja nerada
nije to vrijedno revolucije
dovoljno bi bilo
devetanje po turu

luka

Tko je glasao

Meni je zanimljivo

Meni je zanimljivo promatrati agregiranje protivnika i kritičara studentskog pokreta:
http://www.jutarnji.hr/besplatno-skolstvo-je-reakcionarna-ideja/375651/
http://blog.vecernji.hr/nino-raspudic/2009/11/27/studentska-blokada-kao-...

Uz navedena dva teksta, treba dodati i komentar Darka Polšeka na net.hr. On ide još puno dalje u težini optužbi, dajući (dobrodošao!) globalni pogled. Mislim da su ta tri teksta zajedno vrijedan materijal, za prorađivanje na kružoku "Zašto je plenum nelegitiman, blokada nasilna, a besplatno obrazovanje nemoguće" u okviru alternativnog programa samoobrazovanja. :)

Zoran Oštrić

Tko je glasao

tako je govorio šarli :-) i

tako je govorio šarli :-)

i o temi rekao manje više sve što se ima kazati.

BRAVO!!!

Tko je glasao

Ne mogu se baš sa svime

Ne mogu se baš sa svime složiti, međutim dobro je ukazivati na nedoumice i dileme.
Imaju tu dvije stvari:
1. To je složena i ukupna svjetska akcija – pravo na znanje
2. Naše specifično okruženje sa „privatizacijama“ i drugim otuđivanjima našeg novca gdje je ovo za školovanje, studij pa čak i doktorski dodatak kap u moru

Možemo biti ponosni na te mlade ljude koji su, unatoč svemu što je snašlo ovu zemlju i njihovo djetinstvo, uzor mirne, pametne i ustrajne borbe za svoje zahtjeve. Studenti u Tokiju, Kopenhagenu, Sarjevu, Beču i drugdje pokušavaju baš njihov model preuzeti. Uvažavanja imaju i šire u svijetu od samih studentskih grupacija.
Napokon dolazi novo vrijeme i novi ljudi

Tko je glasao

I studenti, i srednjoskolci,

I studenti, i srednjoskolci, pa vec i osnovnoskolci imaju puna usta trazenja svojih prava. A nitko ni da bekne o obavezama.

Moji roditelji, oboje srednje strucne spreme, su mi bas neki dan skomentirali da im svi ti silni 'bundzije' vec idu na zivce deruci se kako oni imaju prava, kako oni hoce prava. Kaze moja majka - pa naravno da imaju prava, i ja im nikad to ne bi osporila, ali - imaju oni i obaveze, koje nit izvrsavaju, nit se spominju. I ostali sunarodnjaci koji uredno placaju to besplatno skolovanje ce se sjetiti pogledati sto se to dobiva za novac kojeg su oni duzni odvajati.

Ja mislim da je lijepo da je sustav obrazovanja u Hrvatskoj jeftin. Ali isto tako to ne znaci da taj sustav treba zloupotrebljavati, te da svima treba biti besplatno/jeftino. Ne treba. Treba neke stvari i ZASLUZITI. Recimo, jedan oblik zasluzivanja moze upravo biti redovitost izvrsavanja obaveza.

Ovi plenumasi se samo znaju derati 'besplatno za sve', a besplatno nije nista - SVE netko mora platiti. Pitanje je samo tko zeli placati koga i ZASTO. I tu se dobro uklapa misao recena ovdje - trebali bi imati pravo glasa i oni koji novac izdvajaju.

Osobno nemam nista protiv cjelozivotnog ucenja, dapace. No tu se, s pravom (za hrvatsku) postavlja pitanje da li ljudi koji placaju izvanredni studij - dobivaju znanje u protuvrijednosti placenog, ili defakto - placaju papir. Da bi trebalo ispitati i regulirati - bi.

eleven plus two = twelve plus one

eleven plus two = twelve plus one

Tko je glasao

Točno je da bolonjski

Točno je da bolonjski sustav ne uključuje izvanredne studente. Ipak, nije mi jasno zašto se podiže tolika prašina oko toga i zbog čega se isto ukida!?! Čisto izbjegavanje problema.

Zašto nezadovoljna blagajnica ili SSS računovođa nemaju pravo na studij pored posla? Naime, upravo zbog poticanja ravnopravnosti trebali bi postojati izvanredni studenti, ali pod određenim uvjetima. Prvi uvjet su razumne kvote koje mora odrediti ministarstvo (nuditi mjesta izvanrednima prema potrebi, a kod redovnih imati fiksne višegodišnje kvote). Drugi uvjet je da se od toga prestane raditi lakrdija, tj. da se jednako znanja traži od izvanrednih i redovnih kad već dobivaju istu diplomu. Naravno, na drugačiji način. Izvanredni nebi trebali pisati nekakve zadaće i slušati predavanja, nego samostalno raditi projekte i samostalno učiti iz literature. Pored toga fakultet će lijepo zaraditi, a građani će imati mogućnost doškolovanja uz zadržanje posla.

Inače, slažem se sa većinom misli autora članka. Važno je razmisliti o samom programu studija i povezati ga do određene mjere sa tržištem rada. Besplatno definitivno za one koji polože sve ispite u godini bez obzira na prosjek (baš kao što govori ministar ako se ne varam). Što se tiče poslijediplomskog, autor članka je potpuno u pravu. Eventualno bi studenti odličnih ocjena i slabog imovinskog statusa uz preporuku profesora mogli imati besplatan poslijediplomski. To bi bile neke moje misli...

U svakom slučaju jako mi je žao što je usvojen taj bolonjski program. Hrvatska je trebala izraditi obrazovanje po svojoj mjeri kao što to rade sve razvijene zemlje. Tada nitko nebi niti tražio nekakvo usklađivanje i svi bi cijenili domaće fakultete. Zašto bi mi morali ukinuti primjerice izvanredne studente ako smatramo da to smanjuje ravnopravnost? Za ovakvo rasulo su isključivi krivci ministri koji se nikada nisu izborili za takve ideje. Hrvatska definitivno nema dobar sistem obrazovanja, a zadnjih godina bezuspješno kopiramo sistem drugih zemalja. Čak i kada bi to savršeno radili, zdrav razum nam govori da bi trebalo modificirati brojke i barem neke odnose... Itd.

S obzirom na to da svi pričaju o važnosti ulaganja u obrazovanje i nekakvom trošenju novca u vjetar itd., napisat ću nekoliko riječi o ekonomskoj koristi u posebnom dnevniku. Pokušati ću realno vizualizirati stvarnu korist od obrazovanja. Takve projekcije su političarima znanstvena fantastika.

Tko je glasao

takvi su ljudi mogli

takvi su ljudi mogli uspješno studirati na veleučilištu
ali tu se radi o novcu
ako svi koji bi platili i studirali upišu veleučilište
(jučer, danas, ... oni koje koje znamo kao izvanredne studente)
sutra fakulteti ostaju bez prihoda od izvanrednih studenata
zato je veleučilište temeljito blokirano
da bi se moglo naplaćivati studij
a po hrvatskoj trenutnoj praksi
naplaćivanje počne sa izvanrednima
ali se brzo proširi i na redovite
a sad se to vraća
kroz blokadu
paradoksalna pravda

luka

Tko je glasao

problem je u tome što su se

problem je u tome što su se izvanrednima nametnule jednake obveze kao i redovnima i ista cijena (a prije je bila skoro dvostruko niža), dok nemaju studentska prava. taj model ne odgovara blagajnici koja hoće studirati. naziv "izvanredan student" je zavaravajuć.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Ulaskom u Hrvatske u EU,

Ulaskom u Hrvatske u EU, medicinski tehničar, kojem je sada za rad u struci dovoljna završena srednja medicinska + godina dana volontiranja/stažiranja + stručni ispit, postat će nekvalificiran.
Dakle, one medicinske sestre koje namjeravaju zadržati posao prilikom ulaska u EU, moraju se dokvalificirati, odnosno završiti višu.
Vjerujem da Mlinović tu problematiku redovno/izvanredno rješava sa novim prosvjetarom - da se ne bi našli u problemu...

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci