pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Upravo sam dovršio čitanje knjige "Empire - how Britain made the modern world" autor Niall Ferguson, Penguin Books, 2004.

Kad sam je posudio od prijatelja nisam očekivao puno jer mi inače povijest nije prezanimljiva. No, ovu sam knjigu baš s guštom pročitao jer je pisana kao roman, jako je čitljiva, puna osobnih dojmova i citata ljudi iz vremena o kojem se piše, izvadaka iz tadašnjih novina i sličnih prikaza.
Laik u povijesnim pitanjima iz ove knjige može puno naučiti, a paralele s današnjim vremenom i današnjim carstvima se mogu izvući sa gotovo svake stranice.

Zanimljivo je kako je najveće carstvo ikada krenulo jako skromno sa jednog otoka na sjeveru Europe u doba kad su jake kolonijalne sile bile Španjolska, Portugal, Francuska... I dok su ove države gradile svoja kolonijalna carstva uglavnom silom, Britanci su krenuli biznisom. Naravno, uz konstantne okršaje i pljačkanje brodova drugih država. Ali jednom kad bi došli u neku zemlju, prvo su gradili trgovačke baze. Prvi upravitelj u Indiji bila je East India Company, a tek kad su oni proširili svoj utjecaj na lokalne vladare i učinili ih ovisnima, uvodila bi se i civilna kolonijalna vlast. Zapravo ostaje fascinantna činjenica da je ogromnim prostorima Indije i stotinama milijuna ljudi vladala administracija i vojska od nekoliko desetaka tisuća ljudi, a većinu vojske činili su lokalni ljudi služeći Kruni.

Knjiga daje uravnotežen prikaz Carstva, od najgorih trenutaka pokolja lokalnog stanovništva kolonija, do svog pozitivnog naslijeđa kojeg su Britanci ostavili iza sebe. Pregled ide od kolonizacije Amerike i kasnijeg rata za neovisnost, preko naseljavanja Australije kažnjenicima, detaljnog opisa kompliciranih odnosa u Indiji, istraživanja Afrike. Zanimljiv je i opis odnosa samih Britanaca prema Carstvu, od oduševljenja do kasnijeg preispitivanja i de facto odustajanja od agresivnog širenja. Može se pratiti i način vladanja, od jake uloge kraljeva, do parlamentarizma i sve manje uloge monarha, te dobar opis ere kraljice Victorie koja je vladala u doba vrhunca Carstva.

Iz svega se vidi kako je to doba itekako formiralo današnji svijet - princip širenja demokracije kao oblika vladavine, širenje slobodne trgovine, pa čak i ljudskih prava. Princip koji se ponavlja u svijetu je da jedno Carstvo zamjenjuje drugo i nakon opadanja moći Britanije, tu ulogu preuzela je bivša kolonija - SAD. A Britansko Carstvo se nije raspalo tako davno, tek u 1950-ima je krenuo proces osamostaljivanja kolonija koje Britanija iscrpljena ratom nije mogla više priuštiti.

Svoje neformalno Carstvo od tada gradi Amerika, uz sve loše i dobre strane koje to donosi. Ali ako nas povijest ičemu uči, svaka sila je za vremena. Na vrhuncu Carstva Britanci su razmišljali i o vladavini cijelim svijetom, ali ravnoteža je vraćena zbog konkurencije drugih zemalja i zbog skupih ratova... Zvuči poznato?

Koga zanima povijest i tko želi vidjeti kako bi se stvari danas mogle odvijati, svakako preporučujem ovu knjigu.