Tagovi

Za?arani krug duga

Zašto cijelo vrijeme spominjem veliki problem vanjskog duga Hrvatske? Sada ?u u nekoliko koraka obrazložiti ove teze na znanstveno utemeljenim tvrdnjama... Trenuta?no ukupni vanjski dug RH iznosi oko 40 milijardi eura! Tko je to sve dužan? Dužan je privatni sektor, a najviše je dužna država. Kasnije ?emo vidjeti zašto je to bitno.

Postavlja se pitanje koji je dugoro?ni utjecaj velikog javnog duga kao što je ovaj? Inozemni dug sprije?ava gospodarski rast Hrvatske jer smanjuje rast potencijalne proizvodnje. Smanjuje rast potencijalne proizvodnje zbog toga što premješta privatni kapital, pove?ava neu?inkovitost uzrokovanu oporezivanjem i prisiljava državu da smanji potrošnju kako bi održala svoje inozemno posu?ivanje.

Danas je postala ozbiljan problem recesija, a kako bi izašli iz recesije, država mora provoditi ekspanzivnu politiku, tj. pove?ati javnu potrošnju i/ili smanjiti poreze.. Me?utim, zbog velikog vanjskog duga Hrvatska bi trebala smanjiti javnu potrošnju i/ili pove?ati poreze. Trebala bi to u?initi jer ina?e ?e se smanjiti privatne investicije i tako zako?iti razvoj. Tu se sudaramo u zid brzinom svjetlosti jer oboje ne možemo istovremeno!

Nadalje, HNB je u vrlo teškoj situaciji jer država vo?enjem ekspanzivne politike pove?ava inflaciju i oni ju moraju zauzdati smanjenjem nov?ane mase, što uzrokuje rast kamatnih stopa. A rast kamatnih stopa dalje uzrokuje pad investicija. Upravo zato bloger HDZ-ekonomija i svi mi možemo vidjeti stopu inflacije koja je ve?a nego u nekim drugim državama. U svakom slu?aju, o?ito je da smo se sada našli u takvoj situaciji gdje država može pogriješiti za gotovo svakom odlukom jer u oba slu?aja padaju investicije i usporava se gospodarski rast. Za?arani krug.

Nudim rješenje problema koje je ve? bilo i ponu?eno, ali politi?ka elita je svejedno odlu?ila ponovno zaduživati državu... Jedno rješenje koje moja malenkost nudi je vrlo bolno, a u isto vrijeme efikasno. Moramo biti svijesni kako je Hrvatska socijalna država, ali kako bi postala socijalna morala bi poduzeti neke korake: 1. Ako je država socijalna to ne zna?i da treba toliki broj živjeti na državnoj sisi; 2. Iz toga proizlazi ?injenica da bi bilo potrebno otpustiti sve nepotrebne kadrove u državnim službama; 3. Pove?ati efikasnost državne uprave i organa tehnologijom, poglavito informacijskom; 4. Napraviti Ustavne promjene koje sam spomenuo prije; 5. Obra?unati se poglavito sa gospodarskim kriminalom koji bi donio veliku koli?inu novca u državnu blagajnu; 6. Zaplijena imovine svim osobama kojima se je dokazalo protuzakonito boga?enje, 7. Sva državna poduze?e voditi odgovorno i ukloniti dugove itd.

Ovo su konkretni prijedlozi kako rješiti gore navedeni problem. Vjerujte, potrebne su promjene koje se nekima ne?e svi?ati, ali dugoro?no ?e se sigurno otvoriti mnogo radnih mjesta u privatnom sektoru gdje ?e raditi svi ljudi koji su željni rada. Trenuta?no se HNB nalazi u teškoj situaciji gdje najmanja greška može prouzro?iti teške posljedice koje ne želim niti spomenuti...

Možete opaziti kako bi se to trebalo odnositi i na politi?ku elitu i to se odnosi na njih od samostalnosti Hrvatske. Pitam se zašto su tako neodgovorni i zašto ih se ponovno bira na izborima. Budite sigurni da baš Vas i Vas sigurno ne?e oni spašavati, ve? netko drugi. A tada ?e dragi moji, možda biti prekasno...

Izvori podataka:
HNB
HGK

slobodna kolumna

Tagovi

Komentari

Sa velikim poštovanjem, ali

Sa velikim poštovanjem, ali mislim da prijedlozi nisu najbolji, ili barem nisu kompletni, da bi ublažili bezizlaznost ili začaranost kruga propasti.
- Ako smo siromašni, a jesmo, onda treba spustiti standard u svim segmentima. Mislim da država nije u situaciji da se baškari, i da dijeli novce šakom i kapom, a za neke projekte koji nemaju veze sa potrebom. Naveo bih samo par primjera: Elektronski sustav glasovanja u saboru, financiranje stranaka, financiranje predizbornih kampanja (npr. kad je biran predsjednik, u prvom krugu dobiju po milijun, u drugom po pola milijuna kuna), plaće političara neprimjerene su standardu u državi, plaćamo ogromne novce delegatima u raznim skupštinama samo što dođu na te sastanke i sl.
- Kad su Ljubu Ćesića Rojsa izbacili iz HDZ-a, izjavio je da će reći gdje je otišao novac iz Hrvatske i tko ga je sve odnio. Mislim da ga treba pozvati na domoljublje (ako ne na sud) i tražiti da održi obećano.
- Pored pomenutog duga, za ovo malo godina "slobode" prodali smo i gotovo cijelu državu. Kliko se tu novaca "uzelo" i gdje su.
- Ne treba lizati g... europi i uvoditi zakone koji nas u doba krize vuku ka dnu. Ne treba braniti rad nedjeljom, nego zaposliti još inspektora, koji bi se financirali od naplaćenih kazni za neadekvatno plaćanje radnika za taj rad. Uvesti službu i telefone, ali centralnu, ne po gradovima, koja bi zaprimala prijave. Ne kažnjavati radnike koji prijave poslodavca, nego im iz naplaćene kazne dati nagradnu otpremninu, jer zasigurno neće moći nastaviti raditi za prijavljenog poslodavca.
- Ne treba zabraniti pušenje u ugostiteljskim objektima, jer nitko ne tjera nepušača u taj objekat, ali pušača tjera van. Alkohol zasigurno ubija više ljudi nego nikotin, a nisam primijetio da je netko predlagao da se alkohol zabrani. Ili da se zabrani promet motornim vozilima u gradovima ...
- Da se uvede internet stranica, ili bilten sličan Narodnim novinama, u kojem bi se objavljivalo koliko je i u koju svrhu novaca isplaćeno iz državne blagajne.
- Da se uvede kaznena odgovornost za iznošenje neistinitih podataka u svrhu obmanjivanja javnosti.
- Da se uvede index za izračun plaća koji bi bio vezan za BDP, a koji trebaju sastaviti neovisni stručnjaci, a ne saborski zastupnici.
- Da se ukinu političke mirovine, i da se političar poslije svog mandata vraća u firmu iz koje je došao, a da i za trajanje mandata i u mirovini podliježe indexu plaće radnog mjesta u firmi iz koje je došao u politiku.
- Da se ukinu političke dnevnice, nekontrolirana uporaba službenih vozila i sl.
I da vidiš kako se lako izađe iz recesije i dugova
Glas ne postoji ako se ne čuje!

Glas ne postoji ako se ne čuje!

Tko je glasao

čiji su dug krediti kojim

čiji su dug krediti kojim su rodijaci privatizirali 80% "društvenog-državnog" vlasništva.
koliko je država zaradila na tim prodajama,i gdje su ti novci
zašto su "neki" mogli dići kredite u bankama a kao garanciju založiti ono što tim kreditom kupuju
zašto se ti novci ne potraže
e,zato što su ti novci u eurima vani
i zato što je država neke firme"prodala" pa ih primila nazad pa ih sanirala,pa ih opet prodala,pa ih tako par puta,
evo, može meni na taj način(mislite da 5-6 kutla) za ovako malu državu nisu pogubni, dajte 2-3 firme ,ja ću se borit da radi,ako ne vratit ću je državi nazad(ostavuću neku razliku sebi za uloženi trud-pokušaj)
sjetite se privatizacije

ZAGOR

Tko je glasao

koliko je to unutarnjeg duga

koliko je to unutarnjeg duga drzave u kunama, a koji se iskazuje kroz izravno zaduzivanje privatnog sektora u inostranstvu u stranoj valuti.

domaci dug je denominiran u kunama: dakle drzava duguje prema unutra kune, a vjerovnici drzave duguju opet svojim vjerovnicima stranu valutu €?

koliki dio toga otpada na drzavu sto se krije u privatnome?

Tko je glasao

Trenutačno ukupni vanjski

Trenutačno ukupni vanjski dug RH iznosi oko 40 milijardi eura! Tko je to sve dužan? Dužan je privatni sektor, a najviše je dužna država..

Netočno! Prema zadnjem izvješću HNB-a (Bilten br. 147) struktura ukupnog vanjskog duga koji je krajem siječnja 2009. iznosio 39,91 mlrd.€ je slijedeća:

država= 4,2 mlrd€
HNB = 2,0 mlrd€
Banke =10,45 mlrd€
Ostali sektori= 20,1mlrd€
Izravna ulaganja 5,1 mlrd€ (primijetiti da u vanjski dug ulaze direktne ivesticije)
I to je ukupno tih famoznih 39,9 mlrd eura vanjskog duga.

Još treba napomenuti kako u ostalim domaćim sektorima na dug Javnih poduzeća otpada 4,9 mlrd€ čime se državi (obzirom da za javna trgovačak društva jamči država) može pripisati max. 11 mlrd€ vanjskog duga. Ostatak otpada na privatni sektor za koji država NE jamči. OK?!

Mislim nije mi namjera nikoga braniti već čisto da se zna kome koliko tog famoznog duga pripada. Eventualno se državi može pripisati još koja milijardica koju su povukli u zadnje vrijeme zaduživanjem unutar države, a koji kapital potječe izvana, no opet ni u tome slučaju ne možemo ustvrditi da je država največi vanjski dužnik .

Inozemni dug spriječava gospodarski rast Hrvatske jer smanjuje rast potencijalne proizvodnje.

Ovo mi nema logike. Ukoliko su vanjska sredstva investirana u proizvodne procese to bi trebalo potači gospodarski rast kroz novostvorene vrijednosti, čak i da je uloženo u neke druge sektore (npr. trgovinu) , opet ćemo imati rast BDP-a kroz povećanu osobnu potrošnju.
Uostalom u krizu smo upali jer je opala osobna potrošnja, a posljedično opao je i uvoz.

Smanjuje rast potencijalne proizvodnje zbog toga što premješta privatni kapital, povećava neučinkovitost uzrokovanu oporezivanjem i prisiljava državu da smanji potrošnju kako bi održala svoje inozemno posuđivanje.

Pod porezna neučinkovitost pretpostavljam misliš na smanjene prihode od PDV-a zbog smanjenog uvoza i smanjene domaće proizvodnje zbog pada osobne potrošnje?!
Premještanje odn. preusmjeravanje privatnog kapitala po meni se nije desilo zbog velikog javnog duga, već stoga što su poslovne banke zbog straha od krize stegnule slavine prema građanstvu, pooštrivši uvjete dobijanja kredita i podizanjem kamatnih stopa u nebesa. U tim uvjetima višak novca su odlučili preusmjeriti prema najsigurnijem vjerovniku, a to je država. Vidimo da je država podmirila svoje apetite prema unutra i da nova sredstva sada traži vani, istovremeno banke kojekakvim akcijama prvenstveno nuđenjem stambenih kredita pokušavaju ponovo pridobiti povjerenje građana, no svjedoci smo da odziv baš i nije nekakav. I u tome grmu leži ključ izlaska iz umjetno stvorene krize u režiji naših pohlepnih bankara, odnosno njihovih stranih vlasnika.

Nudim rješenje problema koje je već bilo i ponuđeno, ali politička elita je svejedno odlučila ponovno zaduživati državu...

Ove mjere koje predlažeš su zaseban par opanaka koje ako se provedu, a tu prvenstveno mislim na smanjenje državnog birokratskog aparata, neće puno pomoći problemu izlaska iz recesije. U tome slučaju dobiti ćemo desetak tisuća, (a možda i više) duša koje će završiti na birou za zapošljavanje a dijelom i u mirovini, dakle opet su na teretu proračuna. Ušteda koja bi se time dobila bila bi minimalna. Više bi se ušičarilo (tu se slažem s tobom) suzbijanjem sive ekonomije, odnosno smanjenjem korupcije i lopovluka koje je generirano iz same vlasti namještenim javnim natječajima skupljim barem za trećinu od stvarne tržišne cijene.

Trenutačno se HNB nalazi u teškoj situaciji

HNB je iz svega ovoga izašao neokrznut, devizne rezerve nije ni taknuo, a isto kako i poslovne banke i naš vrli HNB je u ovoj KRIZI zaradio do sada najviše od svog postanka. A gotovo nitko osim sporadičnih napisa u nevažnim tiskovinama, se ne osvrće na enormne profite koje su potonji iskazali u "KRIZI" i "BESPARICI".
U Hrvatskoj ima novca, a najviše ima domaćeg (2/3 aktive "naših" banaka su depoziti građana i domaćih privrednika). Rate su građanima veće od min 10% pa do 40%, poduzetnicima još i veće...i to rate na STARE kredite. Nekima našim bankarima i tzv analitičarima ni to nije dovoljno (PBZ) pa kažu kako bi realno bilo kamate dići za još 3-4 postotna boda, (a samo jedan postotni bod više ratu na dugoročni stambeni kredit poskupljuje 10%), dok istovremeno u medjubankarskim posudbama na Tržištu novca Zagreb si "naše" vajne banke eure posuđuju uz kamatu od svega 3-4% . Da bi dodatno zamaglili i opravdali stvar novim štedišama na oročene depozite nude povećanu kamatu, samo što novih štediša u posljednje vrijeme baš i nema. Rijetki u ovim vremenima padaju na te fore i većina svoje novce čupa van i trpa u slamarice.

Dakle, od BANAKA je svo ovo sranje počelo i BANKE su te koje u svojim rukama drže ključ izlaska iz ove umjetno/namjerno izazvane krize.

Tko je glasao

Netočno! Prema zadnjem

Netočno! Prema zadnjem izvješću HNB-a (Bilten br. 147) struktura ukupnog vanjskog duga koji je krajem siječnja 2009. iznosio 39,91 mlrd.€ je slijedeća:

država= 4,2 mlrd€, HNB = 2,0 mlrd€, Banke =10,45 mlrd€, Ostali sektori= 20,1mlrd€, Izravna ulaganja 5,1 mlrd€ (primijetiti da u vanjski dug ulaze direktne ivesticije), I to je ukupno tih famoznih 39,9 mlrd eura vanjskog duga.

Još treba napomenuti kako u ostalim domaćim sektorima na dug Javnih poduzeća otpada 4,9 mlrd€ čime se državi (obzirom da za javna trgovačak društva jamči država) može pripisati max. 11 mlrd€ vanjskog duga. Ostatak otpada na privatni sektor za koji država NE jamči. OK?!

A tih 10 milijardi eura duga banaka, čiji je to dug? Banke su se zadužile za vlastite potrebe, recimo za uređenje prostorija i nabavu bankomata, ili je to ono što su banke dobile od svojih vlasnika izvana, a da ovdje kreditiraju propalu Sanaderovu politiku?

Da ne spominjem da si dao potpuno krive podatke. HNB nije dužan 2 milijarde eura, nego 2 MILIJUNA eura, krrrkane moj.

Plus, ovo sa jamčenjem države je glupost. Što je s trgovačkim društvima koja nisu javna, a država je vlasnik manjeg ili većeg udjela? Što je s onim javnim poduzećima koji svojom (tj. našom) imovinom jamče za vraćanje duga? Vanjski dug nije gospodarski pokazatelj, on je u prvom redu pokazatelj stanja nacionalnog gospodarstva, koje je u minusu 40 milijardi eura,a od toga je više od pola nabio tvoj ljubimac Ivo the Troll.

Što bi uopće značilo da dio vanjskog duga otpada na privatni sektor? Pa privatni sektor se ne bi zaduživao vani da u Hrvatskoj ima dovoljno novaca, odnosno da ga nije pobrstio Ivo the Troll.

Tko je glasao

A tih 10 milijardi eura

A tih 10 milijardi eura duga banaka, čiji je to dug?

preko 120 mlrd kuna (ca 17 mlrd€) dužni su hrvatski građani, samo na stambene kredite otpada ca 7mlrd€ + još toliko na gotovinske i potrošačke. poduzeća premda su se zaduživala vani takodjer imaju ca 100 mlrd kuna kredita kod domaćih banaka, ukupni kreditni plasmani su ca 250 mlrd kuna pa računaj koliko od toga otpada na državu.

HNB nije dužan 2 milijarde eura, nego 2 MILIJUNA eura, krrrkane moj.

za ovo si jedino u pravu jer mi se potkrala grješka kod prepisivanja (nisam dovoljno obratio pažnju), no u tome slučaju je direktni vanjski dug koji otpada na državu još i manji od spomenutih 11 mlrd€. U spomenutom biltenu HNB-a ( http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-147/hbilt147.pdf?tsfsg=82... ) iz kojega sam i povadio podatke, imaš i podatak za vanjski dug banaka krajem 2007. (dakle kad o krizi kod nas još nije bilo spomena) koji je iznosio 8,88 mlrd€, 01.09 taj dug je povećan na 10,45mlrd€ i tu je razliku većim dijelom pokupila država krajem prošle i početkom ove godine za zatvaranje duga po izdanim euroobveznicama. Kad bi te 2mlrd€ u potpunosti pripisali državi (jer mi se neda sada kopat koliko je točno zatvorenog po spomenutim obveznicama) , opet nismo ni blizu polovici ukupnog vanjskog duga .

Vanjski dug nije gospodarski pokazatelj, on je u prvom redu pokazatelj stanja nacionalnog gospodarstva, koje je u minusu 40 milijardi eura,

Kad bi taj cijeli iznos od 40 mlrd€ otpadao na direktne investicije ( a vidjeli smo da i one ulaze u dug) u hrvatsko gospodarstvo, bil i tada tvrdio isto? Pa Amerika je toliko dužna da im ni onaj brojač više ne broji jer mu fali nula, ali ih to ne spriječava da se i dalje zadužuju, nije bitno koliki je dug već je bitno kako su te pare utrošene, a kritiku na trošenje prihvaćam jer sam i sam naveo da je dio tog novca pokraden kroz preskupe javne radove i razne nabavke.

Pa privatni sektor se ne bi zaduživao vani da u Hrvatskoj ima dovoljno novaca,

eto ovime i sam priznaješ da je vanjsko zaduživanje nužno, sjeti se samo pat pozicije s kraja devedesetih kad smo bili prisiljeni prodati banke strancima da bi u državu ušao svježi kapital i pokrenuo procese, sjeti se samo tko je u kratkom roku vanjski dug države uduplao i na šta ga je potrošio i trošio, sjeti se da ti dugovi stvoreni 2001.-2003. upravo sada dolaze na naplatu i to u najnezgodnijem trenutku, sjeti se kako su se drugovi Račan i Čačić hvalili kako su pokrenuli gospodarstvo iz mrtvila, sjeti se i da su uveli nove trošarine na naftne derivate koji su odmah poskupjeli 40%, sjeti se i da je drug Fižulić zajedno sa ostalim drugaovima u zemlju umjesto proizvodnih greenfield investicija pripustio trgovačke lance prepune uvozne robe . Za te greške učinjene na samom početku mi sada plaćamo debelo s kamatama druže moj, Sanader ma koliko bio nesposoban nije načinio tako velike kardinalne greške kakve su počinili stručnjaci iz Hrvatske Ujedinjene LJEvice.
2 miljarde eura (što se pouzdano zna) je otišlo na saniranje brodogradnje,2000.,2001. smijenjena je kompletna HDZ garnitura, a na kraju balade dug brodogradilišta bio je koliko i na samom početku. Tko je za te promašaje odgovarao, možda Linić?, možda Vrhovnik? Račan? (možda ako njegovu sudbinu uzmemo kao Božji sud).

Tko je glasao

@ krrrrekani Još uvijek mi

@ krrrrekani

Još uvijek mi niste odgovorili tko jamči za sve novce koji spadaju u vanjski dug Hrvatske. To sam i mislio jer to ne znate. Za te novce jamči naša država što ekonomski, što politički.
Vi žmirite ili elementarno ne poznajete ekonomiju. Vratite se gore na moj tekst i vidjet će te sistem. Još niti jednim argumentom niste "pobili" objašnjenje smanjenja investicija.
Očito je da ovdje nema dovoljno novca baš zato što se država abnormalno zadužuje. Svi se slažemo da se je država morala zadužiti u 1990-ima, ali jednom je trebao biti napravljen plan kako sve vratiti jer ekonomska znanost je već proučila i dokazala situaciju vanjskog duga. Razmišljajte svojom glavom.

Poanta deprecijacije kune je u tome što je HNB intervenirala, a Vi ste uporno tvrdili da nije u teškoj situaciji. Time sam želio dokazati da konstantno intervenira sa devizama koje ponestaju.

Vašim konstantnim vrijeđanjem dr. Rohatinskog bez ikakvih argumenata ste me također razočarali... Činite veliku pogrešku kada spominjete SAD jer oni imaju ipak drugačiju situaciju. Osim toga, skrećete pozornost sa biti.

Na kraju, najžalosnije je to što pokušavate opravdati politiku sadašnje Vlade.

Tko je glasao

Još uvijek mi niste

Još uvijek mi niste odgovorili tko jamči za sve novce koji spadaju u vanjski dug Hrvatske. To sam i mislio jer to ne znate.

Jesam, odgovorio sam u postu HDZ-ekonomiji, no taj odgovor vas očito ne zadovoljava. Vi ste sebi utuvili u glavu da za sav vanjski dug jamči država i od toga ne odstupate ni milimetra. Drug hdz-ekonomija da bi potkrijepio ta vaša uvjerenja uspio je isčupati drIvin predizborni govor iz 2003. I odjednom ono što Sanader trkelja, za vas, njegove ljute neprijatelje to postaje mjerodavno.

Lijepo sam vas uputio na stranice HNB-a i zadnji bilten u kojem su objavljene sve informacije koje vas zanimaju. Podatci s kojima se služim su isključivo podatci koje je objavila HNB na čelu koje je zna se tko, pa ako laže svijeća ne laže rog.

Ako niste u stanju pronači željene informacije ja vam tu nisam ništa kriv i ovo je zadnji put da za vas neupućene prepisujem s danih vam linkova.

Dakle u tom famoznom biltenu br. 147 u bookmarksima s lijeve strane su linkovi, pod rednim brojem 13 (skroz do kraja)je link Dug središnje države. U danoj tablici pod točkom 1 UNUTARNJI dug središnje države stoji cifra = 70.313,6 milijuna kuna ( za neupućene i one koji su studirali jezike ili im ispred imena stoji dr.soc. ili nešto slično, koji su posvađani s brojkama to znači 70,3... milijarde kuna), po stavkama niže je navedeno na što sve se taj dug odnosi.
Pod točkom 2. je naveden INOZEMNI dug središnje države i on je brojkama = 30.953,8 milijuna kuna (tj 30,9...milijardi kuna), važno je napomenuti da u taj dug ulazi i dug republičkih fondova i svi ostali dugovi po kreditima i izdanim obveznicama.

Pod točkom 3. imamo ukupno unutarnji +vanjski dug= 101.267, 4 mil kuna (odn. 101,2... mlrd
kuna)

Ispod točke 3. imamo Dodatak: Izdana jamstva RH

- Domaća: 13.496,00 mil kuna (13,4... mlrd kuna)

- Inozemna 31.450,1 mil. kuna ( 31,4... milijarde kuna)

Nadalje u tablici: Bruto inozemni dug ostali domaći sektori (bookmarks link H 15) pod točkom 1.3. naveden je dug Javnih trgovačkih društava i on iznosi= 4.922,3 milijuna€ (odn. 4,9...milijardi €)

Ako vam je teško zbrajat sve te unutarnje i inozemne stavke ponaosob i preračunavati ih u eure imate ih u bookmarksima s lijeve strane pod linkom H 13.

Vi žmirite ili elementarno ne poznajete ekonomiju.

Ja bih prije rekao da žmire ( a možemo dodati i prešućuju, manipuliraju, izvrču...) oni koji ekonomiju poznaju i jesu ekonomisti, a meni baš zanimlivo takove tuči na njihovom terenu koristeči isključivo informacije objavljene u bespućima internetske zbiljnosti u Hrvata.
:)

Jedini problem je što u toj ulozi ispadam branitelj svima nam mrske HDZ ekonomije.
:)

Još niti jednim argumentom niste "pobili" objašnjenje smanjenja investicija.

ja sam dao svoje viđenje tog problema, e sad jesam li time pobio vaše tvrdnje ili nisam nije ni bitno, niti mi je to bila isključiva namjera. razgovaramo se, ne?!

Svi se slažemo da se je država morala zadužiti u 1990-ima
od 91. do 2000. vanjski dug Hrvatske iznosio je ca 10 milijardi€, nakon 3 godine je bio uduplan, a nakon 5 godina ponovo uduplan. Jel trebam što dodati?
Poanta deprecijacije kune je u tome što je HNB intervenirala, a Vi ste uporno tvrdili da nije u teškoj situaciji. Time sam želio dokazati da konstantno intervenira sa devizama koje ponestaju.

hmmm...ova tvrdnja obara s nogu. mislim da je HNB bila u teškoj situaciji ne bi mogla intervenirati s devizama koje ponestaju i to konstantno...te devize rastu na drveću ili ih Roha štanca u nekoj ilegalnoj tiskari?!

Vašim konstantnim vrijeđanjem dr. Rohatinskog bez ikakvih argumenata ste me također razočarali...

U tablici H7 famoznog HNBovog biltena br. 147 imate iskazane Međunarodne pričuve HNB-a i devizne pričuve poslovnih banaka.

HNB je u ožujku ove godine bio težak 8,87 milijardi eura, dok poslovne banke u deviznim pričuvama imadu 3 milijarde€ . U trenutku kada je bilo najžešće i kada je Roha bio najaktivniji u obrani tečaja u ljeto prošle godine, HNBove pričuve su bile gotovo 10 mlrd€, dok pričuve banaka oko 4 mlrd€

Poslovnu godinu 2008. HNB je završio s dobitkom od

Tko je glasao

...3.39 mlrd. kuna link:

...3.39 mlrd. kuna link: http://www.poslovni.hr/111012.aspx

"Dobit HNB-a razljutila banke

Ostvarivši 3,39 milijardi kuna neto dobiti u 2008. Hrvatska narodna banka zaradila je gotovo 2,5 puta više od najveće Zagrebačke banke

Kratko priopćenje s prošlotjedne sjednice Savjeta HNB-a u kojem je stajalo da je središnja banka u državni proračun doznačila 1,34 milijarde kuna od ukupno ostvarenih 3,39 milijardi kuna dobiti iznenadilo je domaće bankare. “Nevjerojatno je da središnja banka ostvari profit kao najjača komercijalna banka na tržištu koja ima najveću depozitnu bazu i kreditni portfelj”, kazao nam je visokopozicionirani menadžer jedne od većih banaka pod uvjetom da ostane anoniman te u (polu)šali dodao da je HNB “na grbači poslovnih banaka postao visokoprofitabilno poduzeće“.

Dok su poslovne banke zaradile 5,8 milijardi kuna prošle godine u jeku najveće svjetske krize:

Banke lani ostvarile 5,8 mlrd. kuna dobiti

Domaće su banke lani ukupno zaradile 5,81 milijardu kuna, 14 posto više nego godinu prije, a najviše i dalje zarađuju najveće domaće banke, Zagrebačka i Privredna

Nerevidirani podaci koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka (HNB) potvrđuju da su domaće poslovne banke lani zaradile više nego u 2007. godini. Poredak vodećih banaka po dobiti prije oporezivanja ostao je nepromijenjen u odnosu na godinu prije, a ukupna dobit 33 domaće banke porasla je za gotovo 14 posto, na 5,81 milijardu kuna. Pet vodećih hrvatskih banaka po dobiti, kao i po visini aktive, i dalje su: Zagrebačka, Privredna, Erste & Steiermärkische, Raiffeisen te Société Générale Splitska banka.

http://www.poslovni.hr/108450.aspx

Eto i HNB i ostale banke konstantno vrše intervencije s devizama koje nestaju, no usprkos tome njihovi računi sve deblji i deblji. Ispada da su naše banke usavršile perpetuum mobile jer su one jedine na svijetu koje sve odreda imaju nikada bolje rezultate, a naš Roha je najbolji svetski guverner. I ne samo to, Roha je svojom anksioznom i restriktivnom politikom najzaslužniji što se HDZ održao na vlasti i što mi nismo (i nećemo) dotaći dno kao neke druge zemlje koje je to prisililo na velike promjene i zato ćemo mi ostati tu đe jesmo. naizgled pobjednici, a u biti najveći luzeri, veći čak i od Islanda.

Tko je glasao

Jesam, odgovorio sam u postu

Jesam, odgovorio sam u postu HDZ-ekonomiji, no taj odgovor vas očito ne zadovoljava. Vi ste sebi utuvili u glavu da za sav vanjski dug jamči država i od toga ne odstupate ni milimetra. Drug hdz-ekonomija da bi potkrijepio ta vaša uvjerenja uspio je isčupati drIvin predizborni govor iz 2003. I odjednom ono što Sanader trkelja, za vas, njegove ljute neprijatelje to postaje mjerodavno.

U stvari, radi se o kreativnoj hadezeovskoj statistici, u biti gomili nevjerojatno glupih i trivijalnih laži za javnost, koja inače ne razlikuje krumpir od kamatne stope. Od Sanadera, Šukera, Polančeca pa do nepregledne plejade internet trolova svi su do beskonačnosti usavršili laganje, trolanje, spinanje, muljanje i uspoređivanje neusporedivih podataka, s jednim jedinim ciljem, a to je negiranje i relativiziranje vlastite odgovornosti i to pred domaćom kretenskom javnošću i oporbom isto takvih karakteristika. To trolanje svo skupa nema nikakvu vrijednost i ne može se prodati nikome, osim domaćoj javnosti. Tako se u ovom slučaju miješaju pojmovi vanjskog duga, unutarnjeg duga, javnog duga, duga središnje države (koja je svake godine nešto drugo), duga javnog sektora (a to bi bio?), duga privatnog sektora (a to je?) i sličnih nevjerojatnih nebuloza. Tehnika je jednostavna. Što više podataka, što više nerazumljivih podataka, što duži tekstovi, to će manje ljudi pročitati, a oni koji pročitaju neće previše razumjeti.

Naravno, tu gomilu gluposti nije moguće prodavati nikome u svijetu. Da se kojim slučajem to može prodavati onima od kojih HDZ preživljava na vlasti, a to su strani kreditori, onda nam kreditni rejting ne bi pao u šrot područje, a državne obveznice bi nam vrijedile više od WC papira.

Samo u ovom tjednu su nam dvije bonitetne kuće snizile kreditni rejting.

D&B http://www.poslovni.hr/116693.aspx
http://metro-portal.hr/vijesti/biznis/fitch-promijenio-kreditni-rejting-...

U oba slučaja, jasno su navedeni ključni problemi. Jasno se navodi da je upitna naša sposobnost podmirivanja i domaćih i stranih obaveza, pri čemu je ključno pitanje visokog vanjskog duga i smanjenje količine deviza koje su potrošene na održavanje tečaja kune (nitko ne spominje hadezeovske nebuloze o ovom ili onom dugu blabla). Navodi se da su se naši gospodarski izgledi "oštro pogoršali", a Sanaderove antirecesijske mjere proglašene su glupošću.

I to je to. Tražili ste, gledajte. :)

Tko je glasao

svi su do beskonačnosti

svi su do beskonačnosti usavršili laganje, trolanje, spinanje, muljanje i uspoređivanje neusporedivih podataka,

oprosti druže, ali ti si u ovome ipak nenadmašan. posebice kada uspoređuješ stope rasta našeg BDP-a s tamo nekim nesvrstanima poput Kazahstana, Azerbejđana i Uzbekistana ili kada izuzimaš samo one statističke podatke našeg DZSa koji tebi idu u prilog, dok one druge prešućuješ.

Da, situacija je takava kakav je, ali to ne znači da moramo muljati i lagati kako bi je prikazali gorom nego što je. To samo stvara otpore koji nikomu ne koriste premda postoje dodirne točke oko kojih se može postiči konsenzus bez obzira na politički predznak.

duga javnog sektora (a to bi bio?), duga privatnog sektora (a to je?) i sličnih nevjerojatnih nebuloza

za objašnjenje ovih nebuloza ćeš ipak objašnjenje potražiti kod onih koji su pisali HNBov bilten. sve te izraze sam doslovno prepisao iz njihovih izvješća na koje sam davao linkove, čak i usmeno navodeći.

:)))

Tko je glasao

Krrrkane moj....nikako da

Krrrkane moj....nikako da shvatim zašto vi iz vladajuće stranke te biltene u kojima se vidi da stvar uopće nije tako strašna (iako bilteni nemaju nikakve veze s ovom temom, ali kad hadezeovci trolaju, onda ima) i crna ne pošaljete tim agencijama za određivanje kreditnog rejtinga. :) Jebate, svi kažu da je vanjski dug ogroman hrvatski problem i da je isti jedan od glavnih uzroka sadašnje krize i nelikvidnosti, pritiska na kunu i posvemašnjeg raspada zemlje, a vi i dalje kažete da stvari nisu tako strašne.

Eto, umjesto da ovdje trolate, ajde majketi uzmite si par dana i pošaljite ih sve u New York i London, i kažite im: "Poglejte, drugovi. Eto, tu piše da je naš vanjski dug u redu. Sad nam vratite onaj rejting od prije. I to hitno, jer debeli ovih dana treba utopiti državne obveznice jer ćemo inače svi krepati od gladi."

Evo što kažu ti drugovi iz D&B.

Bonitetna kuća Dun&Bradstreeet (D&B) sniženje kreditnog rejtinga Hrvatskoj temeljila je na ocjeni da antirecesijske mjere hrvatske vlade neće biti učinkovite te da neće poboljšati gospodarske izglede zemlje, kazao je danas na seminaru u organizaciji tvrtke Bonline u Zagrebu Darren Middleditch, analitičar D&B-a zadužen za Hrvatsku.

Izvoli, krrrkane. Napiši mail g. Midletiću i reci mu da sere, jer ti čitaš biltene. :)

Tko je glasao

nikako da shvatim zašto

nikako da shvatim zašto vi iz vladajuće stranke te biltene u kojima se vidi da stvar uopće nije tako strašna (iako bilteni nemaju nikakve veze s ovom temom, ali kad hadezeovci trolaju, onda ima) i crna ne pošaljete tim agencijama za određivanje kreditnog rejtinga. :)

Pa nisu blesavi pred 2 krug izbora.Sad se primjenjuje njima tako poznata lakirovka.Stara ruska skola objasnjavanja proletarijatu da im je bolje nego sto oni to misle.Tesko se ta praksa mijenja ako se promijenila samo partijaska knjizica druze HDZ-Ekonomija.
Jako je zabavno citati o "nasim" bankama Zagrebackoj, Privrednoj i slicno.Prodas recimo kucu, ali je opet tvoja ;).
Ma kakav Monthy Python, ovo je prva liga humora.
I to sve na nas racun.

Tko je glasao

zašto vi iz vladajuće

zašto vi iz vladajuće stranke

zašto misliš da sam ja HDZ-ovac?! pa meni se iskreno gadi biti u ulozi u kojoj jesam, gadi mi se i Sanader i njegov način na koji vodi državu, a gade mi se i gotovo svi HDZ-ovci koji nemaju muda suprotstaviti se moćnom i drskom drIvi. zato sam nedavno objavio da razmišljam ući u politiku i djelovati iznutra jer vidim da ovako kljucanje sa strane ne daje skoro nikakve efekte. ali eto, od onda mi se iz HDZ-a još nitko nije obratio. :)))

iako bilteni nemaju nikakve veze s ovom temom,

kako nemaju? pa sam autor ovog dnevnika je za izvor podataka naveo upravo HNB (i HGK), dok je tema ukupni vanjski dug i udio državnog duga u istom, i ja ničim nisam izlazio van zadanih "gabarita". u spomenutom biltenu se nalaze sve relevantne informacije bitne za temu ali i šire ukoliko ima volje za konstruktivnom raspravom, a ne da svi koji dođu samo popljuju drIvu i slože se s iznesenim. to ne vodi nikamo, premda nikamo ne vodi ni bilo što drugo ovdje napisano.
Jebate, svi kažu da je vanjski dug ogroman hrvatski problem i da je isti jedan od glavnih uzroka sadašnje krize i nelikvidnosti, pritiska na kunu i posvemašnjeg raspada zemlje, a vi i dalje kažete da stvari nisu tako strašne.

da, vanjski dug ukoliko je ogroman predstavlja problem svakoj državi, samo ja se ne slažem s nekim ovdje iznesenim navodima kao što se ne slažem ni s ovom tvojom tvrdnjom. Prvo ne smatram da je Hrvatski vanjski dug toliko ogroman da s njim ne možemo izaći na kraj, čak ni u ovoj globalnoj i unas umjetno izazavanoj krizi kojoj su najviše kumovale banke. mišljenja sam da su hrvatski potencijali puno veći i da bismo bili u stanju otplaćivati i puno veće kredite, ali ne bilo kakave kredite, već kredite koji će stvarati dodane vrijednosti. dakako uz njihovo racionalno korištenje.

Drugo, nije ogroman vanjski dug uzrok krize, već je uvezena odnosno umjetno izazvana kriza dovela u pitanje vraćanje uzetih kredita koji su odjednom postali ogroman teret. to bi značilo da krize uopće ne bi bilo da mi nismo uzimali kredite, što nije točno. Banke koje su do nedavno dijelile kredite šakom i kapom, bile su glavni generator potrošnje, kako na državnom nivou tako i na osobnom, a najednom banke zavrču slavine, poskupljuju svoje usluge i građanstvu onemogučavaju daljnje zaduživanje u čemu svoje prste i ogromnu ulogu je imao i drug Roha. 1 pp je trošak HNBovih restriktivnih mjera i nakon njihovog slabljenja, a prošle godine kada je HNB ostvarila ogroman extraprofit trošak je dosezao i 2pp.
Dakako da ni poslovne banke nisu mirovale već su na krilima krize prvo povečali kamatne stope na stare kredite, a kasnije su poskupjeli i ostale bankarske usluge od platnog prometa do vođenja računa itd... Ukupno su iz đepova hrvatskih građana isisali (2008.) 20 milijardi kuna, 10 kroz kamate, a deset kroz ostale usluge i naknade, a samo su jednu trećinu vratile građanima i ostalim deponentima (stranim) kroz kamate na njihove oročene depozite ( avista kamate su gotovo zanemarive).

Pored tolikog isisavanja i pritiska na buđete većine kreditom opterećenih Hrvata, morao se desiti pad osobne potrošnje i lančana reakcija je bila pokrenuta. Najgore od svega je što je naša država u svemu tome nemoćna i što može samo nijemo promatrati jer i oni kao i građani ovise o dobroj volji pohlepnih bankara (kako ih je nazvao jedan njihov iz PBZ-a).

Evo što kažu ti drugovi iz D&B.

sve je to ista licemjerna banda (bonitetene kuće i banke) ovisna jedna o drugima i naravno da neće raditi sebi na štetu. nakon što su neslavno završili najveći od takvih (Merrill Lynch) koji su drugima dijelili packe, a sami su potonuli, pozivati se na prognoze takovih parazita je apsolutno out. Eto čak i neki strani stručnjaci smatraju da ovo smanjenje rejtinga neće imati nikakvog utjecaja na novo zaduživanje koje je u tijeku.

Nego mene brine nešto drugo kod "naših" banaka, a to je njihova sudbina koja je u rukama naših štediša i deponenata jer bez obzira na sve, dvije trećine aktive naših banaka su domaće pare. Samo oročenih depozita je ca 120 milijardi kuna i kada bi naši građani odlučili podići te pare najvjerojatnije bi strani vlasnici pustili svoje tvrtke kćeri da odu u stečaj. Obzirom da država jamči za većinu tih depozita (pojedinačno do 400k/kuna) u slučaju tog scenarija "naše" banke bi opet postale naše. To bi bila jedina pozitivna stvar, ono što je negativno je da država nema para za namiriti štedne uloge za koje garantira, pa bi tako i država morala proglasiti bankrot, i tek tada bismo se svi skupa upoznali s pravom krizom, tako da sve ovo do sada je po meni pi*kin dim.

Tko je glasao

zašto misliš da sam ja

zašto misliš da sam ja HDZ-ovac?! pa meni se iskreno gadi biti u ulozi u kojoj jesam

Znam, krrrkane, znam, pa već si ovdje napisao da bi mogao izgubiti sadašnji posao ako bi pisao nešto suprotno onome što trebaš pisati.

pa sam autor ovog dnevnika je za izvor podataka naveo upravo HNB (i HGK), dok je tema ukupni vanjski dug i udio državnog duga u istom, i ja ničim nisam izlazio van zadanih "gabarita".

Ma jok. :)

Drugo, nije ogroman vanjski dug uzrok krize, već je uvezena odnosno umjetno izazvana kriza dovela u pitanje vraćanje uzetih kredita koji su odjednom postali ogroman teret.

Aha.:))))))
Krrrkan je svaki dan od komšije Vojislava posuđivao po 20 kn, i onda kaže Vojo jednog dana "Nema više, komšija, plati ono što si dužan", Krrrkan se sav stisao i smežurao od gladi, ali nije kriv Krrrkanov dug, kriv je komšija Vojo što više neda pare?
Nisi mogao zornije ukazati na Šuker/Sanader/Polančec logiku. :)))))

Dakako da ni poslovne banke nisu mirovale već su na krilima krize prvo povečali kamatne stope na stare kredite, a kasnije su poskupjeli i ostale bankarske usluge od platnog prometa do vođenja računa itd...

A zašto su to napravili? Zato što mogu. A zašto mogu? Zato što je država u banani i posudila je od njih ogromnu količinu love da bi se tekući lopovi održali na vlasti. Tamo gdje država nije u banani, kamate padaju, u zapadnoj i dobrom dijelu istočne Europe.

Eto čak i neki strani stručnjaci smatraju da ovo smanjenje rejtinga neće imati nikakvog utjecaja na novo zaduživanje koje je u tijeku.

Da se ne radi o Davidu Polanchecu? :)

Samo oročenih depozita je ca 120 milijardi kuna i kada bi naši građani odlučili podići te pare najvjerojatnije bi strani vlasnici pustili svoje tvrtke kćeri da odu u stečaj.

Bravo, krrrkane, odličan point. Dakle, nije problem u dugu građana, građani imaju ušteđevinu, mogu koliko-toliko vraćati svoje dugove, problem je upravo u DUGU DRŽAVE (unutarnjem, vanjskom, javnom, privatnom za kojeg jamči javni sektor, neplaćenim računima, dugovima javnih poduzeća, dugovima frimi u kojima država ima udio itd.). Banke su digle kamate zbog DRŽAVE, a ne zbog građana.

Tko je glasao

Krrrkan je svaki dan od

Krrrkan je svaki dan od komšije Vojislava posuđivao po 20 kn, i onda kaže Vojo jednog dana "Nema više, komšija, plati ono što si dužan", Krrrkan se sav stisao i smežurao od gladi, ali nije kriv Krrrkanov dug, kriv je komšija Vojo što više neda pare?
Nisi mogao zornije ukazati na Šuker/Sanader/Polančec logiku.

ma neće biti baš tako druže hdz-ekonomijo. ja od komšije Vojislava prvi dan posudio 10 kuna i tim novcem namirio nužne režije, drugog sam dana posudio 20 kuna, deset + kamate sam mu vratio, a ostatak investirao u cestogranju, trećeg dana sam posudio trideset kuna, dvadeset +kamate mu vratio, a ostatak investirao u brodogradilišta, četvrtog dana sam opet posudio i opet prvo vratio dug + kamate, a ostatak vratio kao dug umirovljenicima i tako sve do danas je ta rabota bez problema šljakala...bilo je dobro i meni, a i komšiji Voji koji je od kamata bogami lepo živeo i saad najednom komšija Vojo se uznemirio i uzjogunio jer je ćuo da belim svetom hara svinjska gripa i zatražio da mu odmah vratim što sam posudio premda znade da sve što mi je posudio sam ja pametno investirao i da treba vremena da se pare razmnože. no to moga komšu ne zanima i tako smo nas dva došli u pat poziciju, kapiš? :)))

Tamo gdje država nije u banani, kamate padaju, u zapadnoj i dobrom dijelu istočne Europe.

gle, Ameri su u banani tolikoj da boli glava, nezaposlenost im je u zadnjih godinu dana uduplana i skroz raste, svakim danom velike firme ako ne otpuštaju radnike proglašavaju bankrote, eto danas i moćni crysler, prije njega je masa privatnih tvrtki završila pod državnom kapom...no sve to, sve te banane nisu utjecale na rast kamatnih stopa osim u samom početku do prvog bailouta, od tada premda se banana svakim danom produbljuje, njihove banke i fed i poslovne konstantno smanjuju kamatne stope. istu ili sličnu situaciju imaš i u europi gdje kamate prema pučanstvu uopće nisu oscilirale već su svo vrijeme ostale iste pogotovo kamate na stambene kredite. takodjer su i ameri i neke europske zemlje suočene s ogromnim vanjskim dugovima no vidimo na primjeru Britanije kojoj je rejting još uvijek aaa, da na njih to ne utječe, a zašto ne utječe? pa zato što oni koji daju bonitete su njihova licemjerna banda koja u ovoj situaciji koristi priliku za pljačku slabijih od sebe. Roha je davno rekao da smo mi u prilici kao neki štampati eure ili dolare, da krizu ne bi ni osjetili. eto valjda ćeš vjerovati njemu ako nećeš meni. no meni je nejasno pošto je Rohi sve jasno zbog čega je pristao na takvu igru i zbog čega je i sam doprinjeo divljanju kamata? zašto se za kamate nije zauzeo kao što se zauzeo braniti tečaj? a sigurna sam da je htjeo da je mogao. ni HNBu ni poslovnim banakma nisu u ovoj situaciji smjeli rasti prihodi i dobit i nije se smjelo dopustiti da banke harače s kamatama kako im se prohtije. pogotovo se nije smjelo dopustiti rast kamatnih stopa na stambene kredite i gušenje stanogradnje koja je motor pokretač ostalim vezanim sektorima, kao npr drvnoj industriji i drugim proizvođaćima građevinskih materijla.
Banke su digle kamate zbog DRŽAVE, a ne zbog građana.

banke su digle kamate zbog pohlepe i lova u mutnom, dijelom i zbog straha u početku, no kad su vidjeli da strah nije opravdan, trebale su ih smanjiti no nisu, naprotiv, banke su najavile novo dizanje kamata i tada kao fol uskače Sanader i zabranjuje Zabi i PBZu da ih podižu, dok je cilj bio zadržati ih na ovim nivoima jer im tako visoke kamate i bez novih plasmana osiguravaju ekstraprofite.

20 milijardi kuna su nam isisali samo prošle godine i tko to može nadoknaditi pitam ja tebe? znaš tko jedini zapošljava nove radnike u ovo krizno vrijeme i tko podiže plaće i isplaćuje premije? Banke druže ekonomijo, jedino one.
;)

Tko je glasao

ma neće biti baš tako

ma neće biti baš tako druže hdz-ekonomijo. ja od komšije Vojislava prvi dan posudio 10 kuna i tim novcem namirio nužne režije, drugog sam dana posudio 20 kuna, deset + kamate sam mu vratio, a ostatak investirao u cestogranju, trećeg dana sam posudio trideset kuna, dvadeset +kamate mu vratio, a ostatak investirao u brodogradilišta, četvrtog dana sam opet posudio i opet prvo vratio dug + kamate, a ostatak vratio kao dug umirovljenicima i tako sve do danas je ta rabota bez problema šljakala...bilo je dobro i meni, a i komšiji Voji koji je od kamata bogami lepo živeo i saad najednom komšija Vojo se uznemirio i uzjogunio jer je ćuo da belim svetom hara svinjska gripa i zatražio da mu odmah vratim što sam posudio premda znade da sve što mi je posudio sam ja pametno investirao i da treba vremena da se pare razmnože. no to moga komšu ne zanima i tako smo nas dva došli u pat poziciju, kapiš? :)))

Je, mlooogo pametno investirano na način da je u zadnjih 5 Sanaderovih godina hrvatski BDP narastao najmanje od svih tranzicijskih zemalja od Slovenije do Tihog oceana (naravno, osim Mađarske), pa nam je tako vanjski dug rastao po stopi od 10-15 posto, a BDP po stopi od 4-5 posto, pa je tako omjer BDP-a prema vanjskom dugu kontinuirano rastao te je ove godine premašio i 100 posto, pa je onda doktor Ivo izmijenio metodologiju izračuna BDP da ne bi bilo preko 100 posto, a cijelo vrijeme ne samo da nije ništa ulagano (da jest, BDP bi nam rastao kao i na Baltiku, po stopi od 10-12 posto), nego je i prodavano sve što se moglo prodati, od INA-e, Plive na dalje. To što je tebi dao komšija Vojo ti (tj. tvoj alter ego Sanader) ste pokrali, popili, potrošili, popljačkali i podijelili svojoj maloumnoj rodbini i biračima, te tu nema nikakve pat pozicije. Komšija Vojo nije glup kad ima toliko love, on bi dalje ulagao i vrtio lovu, ali vidi da od tebe tj. Sanadera nema nikakve koristi jer je jasno da mu, takav kilav i nesposoban, nikad nećeš ništa vratiti.

no vidimo na primjeru Britanije kojoj je rejting još uvijek aaa, da na njih to ne utječe, a zašto ne utječe?

Jer nema zime za ulaganje u Britaniju, oni će uvijek sve moći vratiti. S druge strane, ima i te kako zime za ulaganje u Sanaderistan, ne da ima zime nego je bolje lovu odmah zapaliti nego je dati Sanaderu i Šukeru.

banke su digle kamate zbog pohlepe i lova u mutnom, dijelom i zbog straha u početku, no kad su vidjeli da strah nije opravdan, trebale su ih smanjiti no nisu, naprotiv, banke su najavile novo dizanje kamata i tada kao fol uskače Sanader i zabranjuje Zabi i PBZu da ih podižu

Sanader je izreketario "domaće" banke da kreditiraju, kad neće nitko drugi, njegovu propalu politiku. Normalno da su se banke ukakile kad su morale dati lovu Sanaderu i njegovom proračunu, pa su onda digle kamate i građanima da namire štetu i rizik nastao davanjem love Ivi "Boonika" Sanaderu. To je bar prastara fora. Ako su vani kamate 2 posto, a ovdje su 8 posto, onda nije stvar u onima koji lovu daju, nego u onima koji je žicaju. Nema tako glupe banke iz xy zemlje koja ne bi prije dala lovu Sanaderu za 5 posto, nego kreditirala svoje gospodarstvo za 2 posto, a da ne postoji pitanje ogromnog rizika davanja love Boonika boysima.

Tko je glasao

Sanader je izreketario

Sanader je izreketario "domaće" banke da kreditiraju, kad neće nitko drugi, njegovu propalu politiku.

Ne lupetaj gluposti jer ti to nimalo ne proliči. Svi znamo da su banke izreketarile i ucijenile Vladu jer su im one ostale jedini izvor sredstava, a da im je u tome svesrdno pomogao drug Rohatinski otpuštajuči poslovnim bankama nabildane pričuve. To je uostalom bio uvjet bankama da sredstva plasiraju Vladi, za uzvrat je Roha bankarima dopustio da nas reketare sve skupa i podižu kamate u nebesa. Evo ti dolje najsveježijeg primjera s Hypo bankom koja je podigla kamate na STARE kredite u CHF izjednačivši ih s kamatom na eurske kredite, premda je švicarac trenutno na interbankingu najjeftinija valuta poslije yena.
Da apsurd bude veći pasivne kamate na švicarce se cijelo ovo vrijeme nisu mijenjale i iznose 2% na oročena depozite.

Hypo povećao kamate na 'švicarce'
Šest mjeseci nakon što je posljednji put povećala kamatne stope na kredite u švicarskim francima, Hypo banka je izvijestila svoje klijente da će od 1. lipnja opet poskupiti stambene kredite
Umjesto 6 %, stambeni krediti nominirani u švicarskim francima penju se na 6,75, čime se nekad jeftini i popularni švicarci cijenom izjednačavaju s eurskim kreditima, piše Večernji list.

Trenutno se redovite kamate na eurske stambene kredite kreću od 6,65 posto u PBZ-u, 6,85 u Splitskoj banci, 7,25 u Zagrebačkoj, 7,72 u Hypo do 7,89 posto u RBA.

U Hypo banci, kaže klijent kojega je šokiralo najavljeno povećanje, kamate na kredite u švicarskim francima posljednje su dvije godine poskupjele više od 60 posto (sa 4,20 na 6,75 %). Za kredit od 200 tisuća CHF, uzet na 30 godina, uz kamatu od 4,20 posto trebalo je vratiti 750 tisuća kuna kamate, a sada s kamatom 6,75 ukupan iznos kamata na taj kredit je 1,2 milijuna kuna, što je pola milijuna kuna više nego što se na početku 2007. činilo da će biti.

Prema podacima HNB-a, svaki četvrti kredit s deviznom klauzulom nominiran je u švicarskim francima, a u ukupnom kreditnom portfelju banaka švicarci sudjeluju sa 16 posto. Građane i tvrtke koji su se zadužili u švicarcima uz rast kamata ove i prošle godine pogodile su i tečajne razlike, tako da se potpuno istopila prednost koju je ta valuta imala pred eurom ili kunama.

Hypo banka odlučila se na novo povećanje kamatne stope na stare kredite u švicarcima iako je švicarska centralna banka spustila kamatne stope ispod jedan posto, te je švicarski franak ponovo jeftin.

http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/22495/Hypo-povecao-kamate-na...

Ivo izmijenio metodologiju izračuna BDP da ne bi bilo preko 100 posto,

Opet izvrčeš i govoriš neistine. Nije drIvo izmijenio metodologiju, već ju je uskladio s europskom praksom odn. eurostatom što bi ti kao statističar i kroničar HDZ-ekonomije morao znati. Tako ispada da smo mi cijelo ovo vrijeme bili u zabludi i da nam je bilo puno bolje nego je to pokazivala računica. Ovo će ti potvrditi i svaki sitnozuban kojega ne zanima statistika i usporedbe rasta našeg BDP-a s BDPom tamo nekih nesvrstanih s dalekog istoka. U lepoj našoj se uvijek bolje živjelo nego li su nam to zvanični prihodi dozvoljavali, valjda zbog toga i procjene sive ekonomije su visokih 17% formalno, a neformalno i preko 25%. No nastave li "naše" banke reketariti ovim tempom. bojim se da će nam pokupiti sve pare... kako one na bijelo tako i one na na crno.

Prema zadnjem HNBovom izvješću za poslovne banke u prvom kavartalu su nam samo na kamatama ubrali 5,8 milijardi kuna + 2,5 na ostalim glupostima, pomnoži to sa 4 i dobiješ cifru od koje boli glava. Ranije sam malo rekao kada sam naveo da nam čupaju 20 milijardi kuna godišnje jer tu cifru premašuju same kamate.

I sve to uz blagoslob druga Rohatinskog.
Najboljeg belo-svetskog nacionalnog bankara.
he, he, he.
;)

Jer nema zime za ulaganje u Britaniju, oni će uvijek sve moći vratiti.

ako ne budu mogli ništa zato, opet će oružje u ruke i u osvajanja i pljačke. barem su tome vični ako ničem drugom, a pošto su usavršili pljačkaške metode, sada im oružje nije ni potrebno. za pljačku će im dobro poslužiti banke i bonitetene kuće koje su pod njihovom kontrolom.
:)

Tko je glasao

Aj dobro. Dakle, svi su

Aj dobro.
Dakle, svi su krivi.
Rohatinski, Britanci, masoni, domaće banke, strane banke, bonitetne kuće, SDP, Srbi, ja, samo nikad, ma ama baš nikad, ni u ludilu nikad the ON. :)))))

Tko je glasao

obrisano (dupli komentar).

obrisano (dupli komentar).

Tko je glasao

krrrrekani, Sanader ce

krrrrekani, Sanader ce plesati kako MMF bude svirao ili ce dati ostavku kao i njegov kompanjon Gyurcsany.
Sve ovo novo sto vidis oko sebe, sto se izgradilo, uredilo i to sto se vozika po cestama, su omogucile strane banke.Znas i sam bajke o silnim novim autima, kako se krasno zivi od rada kao...........i onda hoooooooop, nema kredita i odjednom 52% manja prodaja automobila!?
Tj. nema vise ni na leasimg a ni na pushing.Tako isto nema vise ni za Sukera a ni za Bandicev Hohohoholding.
Znaci standard su omogucile banke.A banke su omogucile kad se prestalo mahati srednjakom prema Bruxelessu.Nase banke su sve unistene."Deda daj banku ili dve"
Dok je Francek plazio jezik i mahao srednjim prstom cijelom svijetu imao si 120 DEM place i to je to.
Sad se praviti blesav kad su kamatari pred vratima, nema puno smisla.Komedija se blizi kraju, a za neke drama tek pocinje.
Krleza je to jako davno skuzio.

Tko je glasao

krrrrekani, Sanader ce

krrrrekani, Sanader ce plesati kako MMF bude svirao ili ce dati ostavku kao i njegov kompanjon Gyurcsany.

Sanader će prije dušu prodati vragu (iako već jednom je) nego dopustiti da mu MMF naređuje kako da troši proračunska sredstva. Zato je već opleo po prosvjetarima i ostalima na proračunskoj sisi i oplest će opet ukoliko zatreba. U tome pogledu, a vezano na MMFovu objavu kako u ovim kriznim vremenima neće biti strogi kao inače, mišljenja sam da bi nam bilo korisnije, a i jeftinije, potrebna sredstva zatražiti od MMFa, nego se skupo zaduživati na medjunarodnom tržištu.

No u tome slučaju puši građevinski lobi i megalomanski projekti koji služe za isisavanje novca poreznih obveznika jer to pretpostavljam MMF neće dopustiti...ili možda ipak hoće ako u poslovima bude participirala strana operativa.

Tko je glasao

Dok je Francek plazio jezik

Dok je Francek plazio jezik i mahao srednjim prstom cijelom svijetu imao si 120 DEM place i to je to.
Nije li bolje bilo imati tu plaću (od koje se, realno, možda bolje živjelo nego danas...) i biti vlasnikom svojih banaka u odnosu na današnje stanje?
Svježi primjer je splitska željezara: sanirana novcem poreznih obveznika (iznos od oko 20-tak mil. eura) da bi bila prodana zlomrexu za 1 kunu! koji, naravno, ne ispunjava ugovorne obveze.
U SAD-u su Poljaci u 90 % viceva vezanih za gluposti.
Mi nismo dovoljno pametni da bismo upravljali željezarom, bankama... već treba doći netko lijevi da bi to radio umjesto nas?

cogito ergo sum

Tko je glasao

Nije li bolje bilo imati tu

Nije li bolje bilo imati tu plaću (od koje se, realno, možda bolje živjelo nego danas...) i biti vlasnikom svojih banaka u odnosu na današnje stanje?

netocno. danas su place vece, a i puno je vise izbora i nizih cijena.

Svježi primjer je splitska željezara: sanirana novcem poreznih obveznika (iznos od oko 20-tak mil. eura) da bi bila prodana zlomrexu za 1 kunu! koji, naravno, ne ispunjava ugovorne obveze.

to je ustoliceni princip. znate kako ce sada prodavati zeljezaru.

"ali zeljezara ima dobru lokaciju, znate dogovricemo se sa GUP etc."

Nema ni govora da ce se to prodavati za jednu kunu.

u tome je problem. nasi dovode samo lijeve koji placaju mito i korupciju. prave firme to ne rade, i ne plesu tako rado u krug. sada istim tim "strateskim partnerima" poput orca, zlomrexa itd fali kredita pa moraju napustiti investicije, a nasi ih zele drzati jer sa njima mogu najbolje krasti.

takav spekulativni/opskurni kapital pogoduje korupciji i mitu. ozbiljne firme nas zaobilaze, pored gore navedenog, jer smo preskupi i nemamo nekih veikih prednosti.

sto se stranih investicija tice sam cuo da stranci kada planiraju investicije u hrvatsku cesto ne uzimaju mito i korupciju u obzir. kada ti ljudi i taj novac dodju u hrvatsku i pocnu u biznis, postoje odredjene situacije kada te investicije zbog reketa, mita i administracije najednom postanu neisplativa.

isto tako sto se tice banaka. te banke su prije bile u drzavnom vlasnistvu i kreditirale su poduzeca u privatizaciji/drustvenome vlasnistvu sto se ispostavilo da so to sub-prime krediti, te da se novac isisava iz firmi, a da se dugovi ne mogu utjerati jer su to pravne osobe etc...
hrvatska je tako bila prisiljena prodati te banke, TE NADOKNADAITI DIO DUGA TE IZDATI GARANCIJU ZA VELIKI DIO DUGA. hrvatska jos dan danas vraca dug radi tih posrnulih banaka.

Tko je glasao

Mi nismo dovoljno pametni da

Mi nismo dovoljno pametni da bismo upravljali željezarom, bankama

Tocno!
Bas to svjedocimo.

Tko je glasao

preko 120 mlrd kuna (ca 17

preko 120 mlrd kuna (ca 17 mlrd€) dužni su hrvatski građani, samo na stambene kredite otpada ca 7mlrd€ + još toliko na gotovinske i potrošačke. poduzeća premda su se zaduživala vani takodjer imaju ca 100 mlrd kuna kredita kod domaćih banaka, ukupni kreditni plasmani su ca 250 mlrd kuna pa računaj koliko od toga otpada na državu.

Opet trolaš, muljaš i izvrčeš. Građani su dužni, ali imaju i štednju, koja je tek lani pala ispod duga građana, a imaju i imovinu. Nije problem unutarnje bilance RH, nego je problem bilance RH sa svijetom, tu smo u minusu za 40 milijardi eura, svi skupa.

Osim toga, evo i primjera za krrrkana. Krrrkan ima doma 100 kuna. Dođem ja kao predsjednik kućnog savjeta i uzmem mu 90 kuna. Krrrkan si sutra mora kupiti mast za hemeroide koja dođe 20 kuna, pa posudi 10 kuna od komšije Vojislava iz susjedne zgrade. Sutra se napravi bilanca duga stanara naše zgrade, i dug iznosi 10 kuna. Ja kažem da s tim nemam veze, dužan je samo krrrkan, što nas ostale briga za to.

Kad bi taj cijeli iznos od 40 mlrd€ otpadao na direktne investicije ( a vidjeli smo da i one ulaze u dug) u hrvatsko gospodarstvo, bil i tada tvrdio isto? Pa Amerika je toliko dužna da im ni onaj brojač više ne broji jer mu fali nula, ali ih to ne spriječava da se i dalje zadužuju, nije bitno koliki je dug već je bitno kako su te pare utrošene, a kritiku na trošenje prihvaćam jer sam i sam naveo da je dio tog novca pokraden kroz preskupe javne radove i razne nabavke.

I jope Jamerika? Čuj, krrrkane, ako Rohatinski kaže da je vanjski dug ogroman problem, ako MMF kaže da je dug problem, ako nam zbog vanjskog duga svakih par mjeseci sruše kreditni rejting i ako nam državne obveznice danas vrijede koliko i Polančecove sexy fotke, što ti i dalje tu imaš trabunjati? Amerika je dužna samoj sebi, Irska je dužna ali su dužni i njoj, a Hrvatska je samo dužna i to svijetu. Naša ukupna imovina se nije u 5,5 Sanaderovih godina povećala za 20 milijardi eura koliko je potrošeno, a di su utrošeni radni sati, utrošene sirovine itd. u tom periodu.

eto ovime i sam priznaješ da je vanjsko zaduživanje nužno

Opet si na bunici? :) Ostali trolarluk ne komentiram. :)

Tko je glasao

Opet trolaš, muljaš i

Opet trolaš, muljaš i izvrčeš http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-147/hbilt147.pdf?tsfsg=82...

eto ti gore link pa provjeri :)

tu smo u minusu za 40 milijardi eura, svi skupa

e, nismo!!! i to kaže drug Roha, a ne ja.

od 39,9 mlrd€ ukupnog duga, samo 10,45 otpada na javni dug oliti dug države u što spada direktni dug i dug po raznim državnim jamstvima javnom i dijelom privatnom sktoru (ovo privatnom vidimo da je zanemarivo).
;)

Ostatak od 29,5 milijardi će vraćati oni koji su te pare uzeli, tako ti ni itko od vas nećete vraćati moj stambeni kredit, niti ću ja vraćati kredit koji je uzeo Todorić. Rizik nevraćanja u navedenim slučajevima preuzele su kreditne institucije, prema meni domaće, a prema Todi vanjske.

Kapiš?
;)

ako nam zbog vanjskog duga svakih par mjeseci sruše kreditni rejting i

To oni tako hoće bili mi dužni ili nebili, da nij edug bilo bi nešto drugo, samo da nam otmu više para. isto kao s Haagom i Gotovinom i sada Slovenijom.
Eto mene je začudila najava smanjivanja kreditnog rejtinga Britaniji koji je još uvijek AAA, a koja je dužna ni sama nezna koliko + je funta deprecirala skoro 40% u odnosu na sve svjetske valute čak i našu kunu.

Tko je glasao

e, nismo!!! i to kaže drug

e, nismo!!! i to kaže drug Roha, a ne ja.

Roha kaže ovo: Na pitanje prijeti li Hrvatskoj dužnička kriza guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Željko Rohatinski, u najnovijem broju časopisa Eukonomist odgovara: “Što je veći dug, veća je i opasnost. Nigdje ne spominje dug države, ovog sektora, onog sektora itd, krrrkane moj.

ZNA SE tko kaže da smo svi dužni, krrrkane moj. :)

Ustvrdio je dalje da nema razlike između javnog i inozemnog duga kada vjerovnici nađu način da cjelokupni dug privatnih osoba proglase dugom njihovih država. Kreditori, dodao je, ne pitaju čiji je dug, svi smo dužni i zato treba reći da dug iznosi 4 200 USD po stanovniku. Sva Vaša obrazloženja ne piju vodu i nisu točne tvrdnje ministra Crkvenca da ste se zaduživali za gospodarski rast čime je pala nezaposlenost,
konstatirao je zastupnik. Naglasio je da ipak ima nade te da je jedini odgovor na ovu krizu promjena vlasti.»

Ovo je Ivo Sanader rekao u Saboru 12.09 2003. godine na raspravi o vanjskom dugu, prema Izvjescu HS

od 39,9 mlrd€ ukupnog duga, samo 10,45 otpada na javni dug oliti dug države u što spada direktni dug i dug po raznim državnim jamstvima javnom i dijelom privatnom sktoru (ovo privatnom vidimo da je zanemarivo).

Krrrkane, jesi li dobio primjer s komšijom Vojislavom? Mislim, kako ti se ne gadi svaki put lupati jedne te iste notorne kretenarije smišljene u hadeovskim tink-tankovima? I svaki put isto, i sad bi se svi trebali potrgati iz dana u dan objašnjavati da vanjski dug nije javni dug, javni dug nije vanjski dug, vanjski dug nema veze s javnim dugom itd. Kuiš, ti duguješ svom dečku 100 kn, on tebi 100 kn, a zajedno je vaša izvanbračna zajednica dužna komšiji Vojislavu 1000 kn, što ne znači da ste na minus 800 kn, nego na minus 1000 kn, kuiš?

To oni tako hoće bili mi dužni ili nebili, da nij edug bilo bi nešto drugo, samo da nam otmu više para. isto kao s Haagom i Gotovinom i sada Slovenijom.

Kakav je to odgovor, Krrrkane, zar se u središnjici još niste dogovorili što ćete lagati povodom sloma kreditnog rejtinga, i to upravo u trenutku kad se debeli sprema na turneju trgovine našim obveznicama po svijetu, jer bez toga sve propada do kraja mjeseca? :)

Tko je glasao

...tako ti ni itko od vas

...tako ti ni itko od vas nećete vraćati moj stambeni kredit, niti ću ja vraćati kredit koji je uzeo Todorić

Netocno.

Ako, kako neki strani bankari suskaju, todoric kihne drzava ce trebati "uskociti".

u tom slucaju placas svoj i todoricev kredit!

jos fali godisnje izvjesce agrokora za 2008., zadnje brojke su od 12/2007, dakle otprije godine-ipo.

do tada

Tko je glasao

Slažem se sa hdz-ekonomija.

Slažem se sa hdz-ekonomija. I dodao bih kako su to dugovi Hrvatske, kako god gledamo, politički ili/i ekonomski... Čudi me činjenica da postoje ljudi koji pokušavaju sa stručnog aspekta opravdati politiku Vlade. Zbog toga što je to jako teško...

Jedno pitanje za hdz-ekonomija... Ako može :)

Što kažete na efikasnost oporezivanja u Hrvatskoj trenutačno?
A ostalima, što kažete na to da Hrvatski Zavod Za Zapošljavanje troši 100 milijuna kuna na plaće djelatnika? Jedan portal kao mojposao je efikasniji u svakom smislu jer ne stvara niti približne troškove. Samo jedna ideja za rezanje nepotrebnih troškova. A s tim bi bilo potrebno veće obrazovanje građana itd. itd.

Tko je glasao

Što kažete na efikasnost

Što kažete na efikasnost oporezivanja u Hrvatskoj trenutačno?

Ona je dobra, a bit će lošija, budući da polako izlazimo iz modernog gospodarstva i vraćamo se u period robno-robne razmjene uslijed totalne nelikvidnosti, pa ćemo sve više i češće put sela po svinjske polovice i krumpir, a tu se ne izdaju računi. :)

Tko je glasao

i vraćamo se u period

i vraćamo se u period robno-robne razmjene ...
Tako su nekada radili naši stari :)
Povijest se neprestano ponavlja :)

cogito ergo sum

Tko je glasao

Povijest se neprestano

Povijest se neprestano ponavlja :)

istina, ali svaki put drugacije!
:)

Tko je glasao

treba ih sve pustiti u

treba ih sve pustiti u stečaj, zajedno sa ZABA-om i PBZ-om.. i kupiti assete iz stečajne mase.. nikoga spašavati po principu "stabilnosti sustava" i bla bla.. no za to treba uštediti par milijardi u ove dvije godine kako bi se baš državni dug mogao servisirati (u eurima).. a jamstva na depozite, to Roha lako naštampa... dalo bi se o ovom puno više razmišljati i raspravljati ali mi se ne da..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Prvih šest banaka, sve

Prvih šest banaka, sve u stranom vlasništvu, ostvarilo je čak 94 posto ukupne bruto dobiti svih banaka u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem kvartalu.
Banka u hrvatskom državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka (HPB) u prvom je ovogodišnjem tromjesečju pak zabilježila gubitak od 32,5 milijuna kuna.

Deda, ja bi banku!

Tko je glasao
Tko je glasao

Nije baš tako jednostavno i

Nije baš tako jednostavno i pametno uništiti komercijalne banke... I nije baš pametno svaljivati krivnju samo na njih bez obzira što vole "muljati"...

Rekli ste da Vam se ne da... Možda je tako i pametnije jer ovi razgovori bi trebali početi sa proizvodnjom. Država koja želi napredak i opstanak, mora proizvoditi između ostaloga...

Tko je glasao

proizvodili bi mi da se

proizvodili bi mi da se isplati.. kad kihne kuna isplatit će se i proizvoditi..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

nitko ih ne treba

nitko ih ne treba uništavati.. njihovi su dani odbrojani, ono što ne treba jest spašavati ih..

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Imate pravo što se tiče

Imate pravo što se tiče toga da država stvara manji udio u vanjskom dugu, no niste baš sve dobro ispravili...

1. Nisam znao da država ne jamči za privatni sektor u tom slučaju. Ne znam prema kojim zakonima je tako. Bio bih zahvalan kada bi ste me upoznali. Bez sarkazma.
2. Ne možemo govoriti o povećanju osobne potrošnje kada znamo da je pala cijela agregatna potražnja. Dakle, inozemni dug smanjuje potencijalni BDP, kao što sam objasnio u tekstu. Nisam smatrao potrebnim dodavati grafove... U svakom slučaju, za zaključke koristim monetarni transmisijski mehanizam uz pretpostavku da realni sektor djeluje na monetarni i obratno...
3. Što se tiče preusmjeravanja privatnog kapitala, moguće da ste u pravu, no mislim da svejedno trebamo uzeti u obzir mogućnost onoga što sam napisao. Zbog toga što mi političari izgledaju nervozno i smušeno... Teorija o pohlepnim bankarima se čini realnija, ali teorija o zbunjenim političarima je isto moguća :)
4. Gledajte, prema mojim računicama mirne duše bi se moglo otpustiti 30ak tisuća ljudi u javnom sektoru... Naravno da bi suzbijanjem sive ekonomije puno napravili i to je ključ svega. Tu se kriju milijarde eura. Duboko sam uvjeren...
5. Zbilja se ne slažem s Vama. HNB jest u teškoj situaciji jer nikada nije dobar pad agregatne potražnje, BDP-a i nezaposlenost, pa čak i kad to možda nije pod izravnim utjecajem monetarne politike... Svejedno se monetarna politika vodi s "tim problemom u vidu". Koliko mi je poznato, najčešći instrument (devize) koje koristi HNB ponestaje... Kako objašnjavate deprecijaciju kune u odnosu na euro?

Sve u svemu, za sada imamo 2 mogućnosti uzroka sadašnje situacije... Možda sam malo retorički pretjerao kada sam upozorio bez argumenata na to da država duguje najviše, što nije istina. No, želja mi je bila potaknuti raspravu po tko zna koji put, jer složili bi se svi, nije dobro biti toliko zadužen... Također sam želio ukazati na to da politička elita ne zna i/ili ne želi rješavati taj problem. Budimo realni, i monetarni...

Tko je glasao

Nisam znao da država ne

Nisam znao da država ne jamči za privatni sektor u tom slučaju. Ne znam prema kojim zakonima je tako. Bio bih zahvalan kada bi ste me upoznali.

Podaci s HNB-a:
Dug javnog sektora 10.498 mlrd€
Dug privatnog sektora za koji
jamči javni sektor 52 miliona€
Dug privatnog sektora za koji ne
jamči javni sektor 29.361 mlrd€
Ukupno 39.910

Tko sam ja da sumnjam u podatke koje je prezentirao najbolji guverner na svijetu?
:)
http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-147/hbilt147.pdf?tsfsg=82...

Kako objašnjavate deprecijaciju kune u odnosu na euro?

Koju deprecijaciju? prosječni godišnji srednji tečajevi eur/hrk do početka 2008. su se kretali oko 7,38 kuna za eur, srednji tečajevi ovih dana su čak i ispod tog iznosa, samo u par navrata je zbog špekulacija poslovnih banaka. ovaj tečaj bio probijen isto kao što je tijekom 2008. zbog intervencije HNB-a kuna u jednom trenutku aprecirala.

Što bi vi rekli da je kuna deprecirala koliko i engleska funta ili npr. madjarska forinta? +/- 3% je zanemarivo u odnosu na -30/40% ovih gore spomenutih.

Tko je glasao

bravo!

bravo!

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Koliko sam doznao, izgleda

Koliko sam doznao, izgleda da nas sve ceka malo jace zakucavanje u 2 poluvremenu svjetske krize.Ako se moze vjerovati najavama onda vec u roku do 48h moze doci 2 etapa.
Cini se da se rasipaju nedovoljno zakrpane banke u SAD.( Florida ), UK je malo u zescim g........Nijemci jos ne znaju sto bi sa Opelom, a sve ce ovo izgleda ( ako se ostvari ozbiljnije nego ocekujem) prouzrociti da ce kriza postati duga i vrlo neugodna.
Najgore je od svega da ce oni koji ne znaju nista proizvesti ni izvesti definitvno dozivjeti povratak u proslost.

Tko je glasao

sad vidim kolega jelović

sad vidim kolega jelović već postao :)

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

Debe, sad cu bit ozbiljan,

Debe, sad cu bit ozbiljan, jer se radi o istinitoj prici. Zato pogledaj: Prije mozda i vise od deset godina sam procitao intervju novinara s jednim pekarom. Pekar mu se kroza nj tuzio da ga kupci placaju s velikim zakasnjenjem, a neki uopce ne placaju. Novinar mu je na to: "Doista vam se cudim sto uz takve uvjete uspjevate opstati u poslu". Pekar mu je tada uzvratio: "Pa i nebi uspio opstati da placam na vrijeme radnike i isporucitelje brasna".

Tko je glasao

@Debe Ispričavam se što

@Debe

Ispričavam se što nisam postavio link...

Nisam uopće nigdje u tekstu sugerirao da bi smo trebali povećati poreze, nego činjenicu da bi trebalo razmisliti o inovacijama na polju oporezivanja jer na ovakav način nije baš efikasno. Za to sigurno nisu sposobni ministri u Vladi...

"inače, ovaj prvi dio je totalno keynezijanski, a onda u drugom dijametralno suprotna logika.. pa onda u trećem opet Keynes."

Gledajte, postoji nešto što se zove neoklasična sinteza kad već ulazimo u teorijske vode... Uostalom, nisam shvatio što ste htjeli time reći: da problem objašnjavam sa više gledišta ili da je nešto pogrešno ili možda da neke od spomenutih teorija ne mogu rješiti krizu?

Tko je glasao

ma samo da mi se čini

ma samo da mi se čini kontradiktoran na nekim mjestima i nejasan... ništa posebno protiv niti za nemam

p.s. sad vidim sa strane prijašnje dnevnike.. jučer mi se nisu pokazali.. čudno

Dok dobri šute, zli caruju

Tko je glasao

nije u tvom tekstu ništa

nije u tvom tekstu ništa neprilično napisano. radi se o tome, što smo toga svjesni svi mi, toga što bi trebalo uraditi da nam bude bolje.
al ostvarenje toga već je potpuno druga priča.
dakle, ne radi se o tome da se ne zna što bi se trebalo uraditi, nego o tome da se ne vidi način na koji bi se to moglo sprovesti. upravo ono što je napisao g-news. ako za to imaš neki pametan prijedlog, dapače, samo daj.

Tko je glasao

Izvolite od jednog Primorca

Izvolite od jednog Primorca recept za vracanje dugova. Evo sto o on o tome kaze:

Ja sam totalno zbunjen i izgubljen. Jednostavno, ne mogu razumjeti sve te silne price o implikacijama globalne krize na nas svakodnevni zivot, pogotovu na nivou lokalne ekonomije. Sta vise, ja sam iznerviran i totalno sokiran kojekakvim pokusajima nase vlade da se, kao stimulira lokalna ekonomija, te da se daju poticaji, da se kao "ubrizga" zdrav novac umjesto "fiktivnog" itd.itd. Sve je to, izviniteána izrazu, obicno sranje.
Da vam objasnim:
Zivim u malom primorskom gradicu. Svi smo u dugovima do grla. Turisticka sezona ravna nuli, nikoga nema, niko ne dolazi, niko se ne najavljuje da ce doci.
Za Uskrs, iznenada kod Mate u panisionu, dodje neki Amerikanac. Trazi apartman. Ima slobodnih! Amerikanac ostavi 100$ na recepciji, uze kljuc i ode da obidje apartman. Mate zgrabi lovu i otrca do mesara da mu vrati dug za nabavljeno meso.
Mesar uze pare i ode da plati dug svom dobavljacu.
Ovaj je brze bolje otrcao do farme da plati prase seljaku za koje je dugovao jos od Bozica.
Seljak uze pare i otrca do lokalne "mlade" koja mu je duze vrijeme davala na kredit i zaprijetila da ce poceti uracunavati i kamate.
"Mlada" dotrca u Matin pension da plati dugovanja za sobu jos od prosle godine. Mate uze pare, a Amerikanac sidje u tom momentu i rece da mu ne odgovara apartman. Mate mu vrati njegovih 100$ i Amerikanac ode.
Svi u nasem mjestu su zakljucili da iako nije bilo neke velike zarade od tog Amerikanca, bar su uspjeli vratiti dug i da nema razloga za brigu.
Zasto nasa vlada ne uradi isto? Zasto nas prepadaju tom globalnom krizom?

Da, ali ovaj recept ne vrijedi za Hrvatsku jer joj nitko nista ne duguje.

Tko je glasao

@Pavao Jelovic. Od srca si

@Pavao Jelovic.
Od srca si me nasmijao ovim primjerom.A opet kad razmislim nije smijesno,dapace zalosno.Svi u ovom "tvom lancu"rado bi zadrzali lovu za sebe.I u stvarnosti to i rade.Prva drzava.Posto ima silu,prvo naplati svoje a za ostale "tko vas jebe".I ne placa dalje jer joj novci trebaju za place i bog te pitao za sto sve ne.Molim te, da li si ikada cekao na iti jedan dolar koji je tebi Kanada dugovala.Mom sinu je drzava (USA) prije mjesec dva javila da je prije dvije godine doslo do nesuglasja izmedju njegove prijavljene i stvarne zarade.Drzava je izracunala da mu duguje nesto vise od $200.Poslali su pismo i pitaju da li zeli novac natrag ili da ga smatraju kao akontaciju poreza u ovoj godini.On je trazio novac natrag i u roku od 7 (SEDAM)dana cek je bio tu.Da ,i u USA je globalna kriza,i to velika,ali to nije razlog da drazava ispunjava svoje obaveze.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najviše ocijenjeni članci

Najčitaniji članci