Tagovi

Zašto je stanarsko pravo imovina?

Posljednjih nekoliko dana, kako sam objavio nekoliko tekstova o „zaštićenim“ najmoprimcima i stanarskom pravu na cnn.blog.hr, javili su se neki pojedinci, anonimni, koji ostavljaju razne komentare u kojima prilično pogrdno govore o „zaštićenim“ najmoprimcima i ujedno iznose niz neistina.

Prva neistina kojom se uvijek pokušava kontrirati je da su nositelji stanarskog prava u nacionaliziranim bili u tuđim privatnim stanovima za kikiriki. To nije istina, jer po tada važećim zakonima, nacionaliziran ili društveni stan bilo je pravno isto i svi su plaćali istu najamninu i još posebno izdvajali u stambeni fond, bez obzira u kakvom su se stanu nalazili. Dakle to po tadašnjim zakonima niti je bio tuđi privatan stan, niti su oni nešto jeftinije stanovali od drugih.

Stanarsko pravo bilo je jedno jedino za sve stanove i nosioci stanarskog prava u čitavoj Jugoslaviji imali su jednaka prava, ali i obaveze. Jedno od tih prava je i nasljedno pravo. Što to znači? To znači da je nosioc stanarskog prava imao pravo na taj stan dokle god je on živ ili postoje njegovi potomci. To pravo bilo je i nasljedno. Drugim riječima to je bilo trajno pravo. Ovdje dolazimo do druge neistinite teze, a to je da stanarsko pravo nije vlasništvo.

Stanarsko pravo je vlasništvo i imovina. To dokazuje i otkup svih onih stanova nad kojima je postojalo stanarsko pravo za 10% tržišne vrijednosti. Da stanarsko pravo nije bilo vlasništvo i imovina onda bi se ti stanovi otkupljivali po tržišnim cijenama, a ne za samo 10% od tržišne vrijednosti. No kako je stanarsko pravo de facto imalo obilježja 90% vlasništva (jedino što nosioc stanarskog prava nije smio je prodati stan, sve ostalo smio je kao da je vlasnik stana) država je odlučila nosiocima stanarskog prava omogućiti otkup stanova za 10% tržišne vrijednosti kako bi nosioci stanarskog prava stekli 100%-tno vlasništvo nad tim stanovima. Dakle vrijednost stanarskog prava je bila 90% tržišne vrijednosti i samim time stanarsko pravo je i imovina.

Da ovo nisu bezvezne tlapnje potvrđuje i izjava prof. dr. Ivana Padjena s fakulteta političkih znanosti u Zagrebu objavljena u Feral tribuneu od rujna 2005.:

„Stanarsko pravo je, naravno, vlasničko pravo, pa shodno tome uživa kao ljudsko pravo zaštitu i po Ustavu i po Konvenciji te tu zaštitu treba da pruže i hrvatski sudovi i Evropski sud za ljudska prava. Shodno tome, Republika Hrvatska treba svima nekadašnjim nosiocima stanarskog prava, uključivo one koji su to pravo izgubili uslijed ratnih okolnosti te one koji su to pravo imali na stanovima u privatnom vlasništvu, omogućiti da otkupe pravo vlasništva na tim stanovima pod uvjetima Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo.“

Treća neistina je da zemljišne knjige dokazuju da su nacionalizirani stanovi u biti privatni stanovi i da oni koji su upisani u zemljišnim knjigama, nominalni vlasnici, polažu pravo na nacionalizirane stanove. Ta bi tvrdnja stajala da su nominalni vlasnici imali vlasnička prava nad tim stanovima, ali oni ih de facto nisu imali. Nominalni vlasnici nisu ni na koji način mogli raspolagati tom imovinom i ako ćemo već govoriti o tome tko je raspolagao kakvim vlasničkim pravima onda su nosioci stanarskog prava imali daleko veća vlasnička prava (imali su 90% vlasničkih prava) od nominalnih vlasnika.

Na ovom mjestu valja istaknuti da je nacionalizacija bila ogromna nepravda, ali nju nisu počinili nosioci stanarskog prava već država i država je ta koja mora obeštetiti nominalne vlasnike stanova, ali ne na način da se nanose nove nepravde (jer nosioci stanarskog prava nisu krivi što su se našli u nacionaliziranom stanu) već da pošteno obešteti nominalne vlasnike. Pa čak niti Vatikan ne zahtijeva apsolutni povrat imovine, već samo one imovine koja se može vratiti, a da se pri tome ne stvaraju nove nepravde. Za onu imovinu koja se ne može vratiti država se obavezala obeštetiti crkvu i na to je Vatikan pristao. Na isti taj način trebaju se obeštetiti nominalni vlasnici stanova. Vratiti što se može vratiti, a da se pri tome ne čine nove nepravde.

Nominalni vlasnici često pokušavaju argumentirati kako je stanarsko pravo komunistička izmišljotina i da je zato ništavno, što je neistina. Hrvatska je slijednica SFRJ (što je zapisano i u Ustavu RH) i kao takva preuzela je sve zakone i obveze koje je imala SFRJ. Isto tako sva stečena prava u SFRJ prenijela su se u RH, a jedno od tih prava je i stanarsko pravo. 1996. godine ukida se stanarsko pravo, ali to ne znači da ono više ne postoji. Stečena prava ne mogu se ukinuti i o tome jasno govori i Aneks G rezolucije 1096 VE koji govori o tome da se sva stečena prava u vrijeme SFRJ i nakon raspada SFRJ do 1996. godine moraju poštovati.

Dakle kad se kaže da je stanarsko pravo ukinuto to znači da se više ne može stjecati novo stanarsko pravo, ali stečeno stanarsko pravo ostaje dokle god se vlasnik tog prava sam ne odrekne. Odricanje od tog prava nosioci stanarskog prava napravili su kroz kupovinu stanova za 10% tržišne vrijednosti. Oni koji nisu otkupili stanove i nisu se svojevoljno odrekli svojeg stanarskog prava i dalje imaju stanarsko pravo. Zakon ih može tretirati kao „zaštićene najmoprimce“, ali zakon im ne može oduzeti stečeno pravo. To vam je kao da netko proglasi sve sklopljene brakove u SFRJ nevažećima samo zato jer su sklopljeni u komunizmu.

Kad bi bila istina da su nominalni vlasnici stvarni vlasnici oduzetih stanova, a da su „zaštićeni najmoprimci“ nekakvi uljezi koji silom hoće nešto što nije njihovo, već bi se odavno donio zakon koji bi im te stanove vratio, ali je svakome jasno da to ne ide tako jer bi se time samo nanijela nova nepravda i ništa se ne bi riješilo. Zato država ne donosi zakone već čeka da nosioci stanarskih prava tzv. „zaštićeni najmoprimci“ jednostavno umru jer su to mahom ljudi od 60, 70, 80 pa i više godina kojima nije još preostalo puno života. I kad svi ti ljudi umru, problem stanarskog prava će jednostavno nestati. Eto tako se to rješava u ovoj zemlji na brdovitom Balkanu.

cnn.blog.hr

Komentari

jasna je ogorčenost kako

jasna je ogorčenost kako stanara tako i vlasnika stanova jer drzava kao najveci krivac nije trosila sredstva od otkupljenih stanova namjenski tj. za rjesavanje stambenih problema stanara u nacionaliziranim i privatnim stanovima, nego je stanare i vlasnike losim zakonom o najmu stanova prepustila samovolji sudova˙te raznoraznim samovoljnim tumacenijma zakona. Ja sam jedan od onih vlasnika privatnog stana koji je nasljedio stan i stanara u njemu te kao naivac pokusavam doci do svoje imovine sudskim putem. Pribavim dokaze o stanaru koji stanuje u spornom stanu: 1.stanar otkupio druš.stan na osnovu stanarskog prava na tom stanu,ne vraca privatni stan vlasniku nego otkupljeni stan proda i nastavi koristiti moj stan.2.stanar u vlasnistvu ima privatnu kucu sa stanom u istoj te dva apartmana koje naravno iznajmljuje ostvaruje dodatni prihod. 3.stanar nasljeđeni stan od svoje rodbine(vlasnistvo)proda i dalje se nastavi koristiti mojim stanom itd. Nakon pribavljenih dokaza ustanem tuzbom protiv stanara smatrajuci da takav stanar ne moze dva puta koristiti institut stanarskog prava, prvi put kod otkupa drustvenog stana na kojrm je imao stanarsko pravo, te drugi puta kao zast. najmoprimac. Nakon 12 g. sudovanja opcinski sud stanaru dodjeli da je zast najmoprimac. Dakle ovo vam pisem samo radi toga da znate kako se neki mogu i dva puta koristiti losim zakonima za svoju materijalnu korist. S POSTOVANJEM TRIFUN GRGIC SPLIT RADUNICA 30

Tko je glasao

Jesu li "nosioci stanarskog

Jesu li "nosioci stanarskog prava" koji su tužili RH u Strassbourgu izgubili ili dobili sporove?

Simun.info

Tko je glasao

Iz pozicija pravne obrane

Iz pozicija pravne obrane RH, puno toga se neće uspjeti obraniti temeljem presuda u Strassbourgu.
RH je kontinuirano prikriveno i javno prisiljena preuzimati nove i nove obveze oko imovinskih prava i potraživanja.

Sada su na redu u nekoj mjeri optantska i druga talijanska potraživanja.
U tijeku su potraživanja izbjeglih Srba i samo je pitanje kolika povećavanja ceha će biti.
U tijeku su razni procesi oko povrata ili obeštećenja za oduzetu imovinu, pa se i neki djelovi stanarskog prava uspješno u to uvlače, ako ne uredno onda neizbježnim ekcesima. Npr. povodom slučaja gradnje bloka zapadno od Cvijetnog trga izbijaju podaci o raznim postupcima, dovršenim i neuspjelim trgovanjima te o sastajanju SPC i ŽO u vezi zajedničkih pitanja oko imovine.
Nepoznata su ali aktivna jača grupiranja i peuzimanja potraživanja.
U svim daljnjim rješavanjima će biti pravno i stvarno sve neizdržljivija diskriminacija i sve vjerojatnije pravne i poltičke promjene s tim u vezi, nešto kao pitanje starih i novih penzionera gdje se penzije profesora pod istim uvjetima razlikuju i po 40 %.

Vjerojatno na kraju balade ni većina hrvatskih građana neće moći niti htjeti strpljivo plaćati sve i padati u sve veće dugove, te će jače potegnuti svoja prava većine. Zapravo će na to biti primorana jer zapadne ekonomije ne mogu izdržati u uvjetima neotuđene imovine nad redovno više od 50 % imovinskog fonda sa veoma iskusno angažiranim kapitalom, pa je iluzorno očekivati da će dvije trećine hrvatskih građana moći izdržati unedogled financirati dvostruko više da zauzvrat imati dugove bez ekonomski angažiranog kapitala.

Za ilustraciju - da je RH novce uložene u POS i poticaje na stambenu štednju samo dala na bilo koji način kako to rade sve zemlje, mogli su već u boljim stanovima živjeti svi zakoniti korisnici tih prava, svi razni slučajevi stanarskih i sličnih prava, sve s tim u vezi rješeno i ekonomski učinci bolji bar za 20 %. Naravno da je to uvijek bilo moguće i da nije slučajno što sustavno ide problematičnije, skuplje, nepravičnije itd. Bez toga ne bi moglo biti prisvajanja, grabeži, pljačke i sličnog i sve bi bilo drukčije, problemi, struktura društva, ekonomija, praksa.

Tko je glasao

Cnn je u svemu u pravu. I

Cnn je u svemu u pravu. I više je od toga - stvarna prava i obveze nisu samo ona u zemljišnim knjigama nego i ona vanknjižna. U tom smislu su nositelji stanarskih prava u nacionaliziranim i raznim sličnim stanovima već bitno diskriminirani u pravima, pričinjena im je već znatna šteta.
Međutim, oštećeni su razni i posljedice su razne pa je s tim i državom tek poluvrijeme problema, koji je širi i veći i u izravnoj vezi.

Prvo, RH je globalno u odnosu na druge zemlje bila i jest preširoke ruke, globalno i više od i jedne zemlje, ali veoma neuravnoteženo i selektivno. Dala je ogromne društvene stanove i raznu drugu imovinu za sitniš, puno jeftinije nego itko u povijesti, ali najviše trećini. Sve ostale kategorije su ne samo oštećene nego je to do stupnja destrukcije osnova društva, ekonomije i civilizacijskih tekovina.

Veoma su oštećeni razni kojima je imovina nepravično uzeta pod pojmom ili izlikom neprijateljske i nedopuštene političke djelatnosti, optirana, nacionalizirana, veoma nepravično eksproprirana (cca 40 načina) i koji nisu ni blizu pravično obeštećeni. Tu negdje postoje i pravi aduti italijanskih i drugih krugova za zahtjeve i realne ucijene - nisu oni naivni da gledaju kako se to kod nas stiče puno za 0 kuna a oni da se hrane frazama i za opravdane zahtjeve.
Dvije trećine koje su ulagale u društvene stanove i raznu drugu imovinu ne samo da nisu dobili ništa nego stalno dodatno plaćajau razne troškove u vezi 40 načina uzimanja i cca 500 načina preljavanja novca interesnim krugovima s tim u vezi.

To sve skupa daje rezultat da je za preostalo pravično obeštećenje potrebno još puno novca i svašta drugog, vjerojatno toliko koliko je preostalo mogućnosti. Npr. još puno ljudi u Vukovaru ne može otkupiti društveni stan na kojem od početka nove zgrade imaju stanarsko pravo.

To dominantnu praksu ništa ne zanima jer je do grla u problemima s tim u vezi i jer je navika nek se ovi natežu oko toga nužna za iskoristiti preostale mogućnosti s prisvajanjem imovine, bez čega su dominantne strukture i praksa vjerojatno u knock down-u.
Ono što ne ide pameću ide nuždom pa će se pitanje imovine i donjih razina ravnopravnosti i obeštećenja vjerojatno otvoriti po načelu rješavanja odlagališta - kad ne bude mogle nikako drukčije onda bar minimalno pošteno. To je i inače osnovno geslo naše dominantne prakse zadnjeg duljeg doba. Za strpljive je to blizu a za nestrpljive preostaje to malo pospješiti.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. I meni je žao svih nevinih od drvosjek komentara 7
  2. porezoPrimci naredboDavci ŠEFovi od aluzija komentara 0
  3. VLASNITVO I UPRAVLJANJE NJIME - ius gubernandi od petarbosni4 komentara 5
  4. Ne prestanete li s „pomirbom“, zakrvit ćemo se još i više od Feniks komentara 21
  5. kobna diktatura ŠEFovanja - ažuriranje 2017-08-16 od aluzija komentara 0
  6. naređenje/izvršenje (a za NE poslušnost kažnjavanje) od aluzija komentara 0
  7. Vlada treba služiti građanima od Mucke komentara 0
  8. Porez na nekretnine u RH je agresija mainstream političara-na daljinski iz EU, na hrvatske građane i RH od ppetra komentara 13
  9. Sloboda je tu! A gdje smo mi? od boltek komentara 9
  10. enciklopedija ažuriranja (nacrt) od aluzija komentara 0
  11. Ustaško-revijalna komponenta proslave „Oluje“ izmještena iz Knina u Slunj od Feniks komentara 7
  12. Hrvatska je narodna demokracija, u čemu postoji kontinuitet posljednjih 45 godina od Zoran Oštrić komentara 14
  13. Godina 1941. za nas još nije završila, dok je za svijet godina 2050. već započela od Zoran Oštrić komentara 8
  14. ŠEFovi i paraŠEFovi od aluzija komentara 0
  15. Stanje Hrvatske Politika od AlexD komentara 0
  16. Sad je već sigurno: bliži se kraj ere benzinskih automobila od Zoran Oštrić komentara 26
  17. ŠEF NE MORA... a zašto zločesto nešto uradi od aluzija komentara 0
  18. gramatika ŠEFizma (vladavine ŠEFova) od aluzija komentara 1
  19. Krstičević i MORH, programom proslave"Oluje"napadaju Predsjednicu i hrvatske branitelje od ppetra komentara 2
  20. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  21. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 1
  22. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 13
  23. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  24. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  25. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0

Tko je online

  • indian

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 1
  • Gostiju: 15

Novi korisnici

  • Crvena
  • gived
  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK