Tagovi

Vrijeme "svirke" je isteklo, valja "sviralu za pas zadjenuti"

Eto Ivica Todorić je svoju "svirku" dugu koliko i samostalna hrvatska država konačno završio i "sviralu za pas zadjenuo", svojim potpisom, skladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, odrekao se i imovine i upravljačkih prava u „Agrokoru“, svojoj voljenoj hrvatskoj državi i još voljenijem hrvatskom narodu ostavio je koncern čija je imovina tek s oko 13,5 % pokrivena vlastitim kapitalom i dugove u visini od 45 milijardi kn, a neki spominju i cifru od punih 60 milijardi. Da mu krivnju za uništenje hrvatske poljoprivrede i ne navodim kao iskaz ljubavi.

Ispada da nas je samo Franjo Tuđman više volio od Ivice Todorića, zato nam je valjda i puno više zla nanio, a bez njega ni Ivice Todorića ne bi bilo.

Nemojmo nikad smetnuti s uma da su Ivici Todoriću sve vrijeme u njegovoj "svirci" i više nego uspješno „basirale“ hrvatske vlasti, neovisno kojoj političkoj opciji pripadale, a u nebesa su ga dizale jednako čitava hrvatska politička elita kao i društvena krema.

Njegov privatna imovina za koju nitko ne zna ni kolika je ni gdje se sve nalazi je još 2015. očišćena od svih terećenja, sve obveze preuzela su društva iz koncerna „Agrokor“.

Čovjek u dugovima nije slobodan čovjek niti je država u dugovima nezavisna država, dugom se veže i pojedinca i državu i drži ih se u pokornosti.

Ono što vrijedi za pojedince i državu vrijedi i za gospodarske i druge subjekte ljudskog djelovanja. Danas u Hrvatskoj „Agrokor“ je najzorniji primjer prezaduženog subjekta koji svojom propašću prijeti kaosom i unesrećenjem mnogih.

Međubankarski sporazum je postignut, odnosni zakon je donesen, objavljen i stupio je na snagu, poslije Todorićevog potpisa Zakon je aktiviran, čeka se samo suglasnost dobavljača da bi proces restrukturiranja „Agrokora“ mogao početi.

Kad je u lipnju 2013. u Kulmerovim dvorima u društvu hrvatske političke kreme i uz pjesmu Miroslava Ilića slavio konačni dogovor o „Agrokorovoj“ kupnji slovenskog „Mercatora“, Ivica Todorić ni slutio nije da je to zapravo početak njegovog kraja.

U to vrijeme se kupnja „Mercatora“ činila, a i sam Todorić je to očito tako doživljavao, kao nekakvo zaokruživanje trgovačko-prehrambenog imperija na Balkanu, što je samog Todorića i u vlastitim očima i u očima drugih uzdiglo do neslućenih visina.

Simptomatično je bilo da su već tada zapadne banke odbijale odobravati kredite „Agrokoru“, znajući ili sluteći da u poslovanju „Agrokora“ što-šta nije onakvo kako je u bilancama bilo prikazivano, ocjenjujući već tada da je „Agrokor“ prezadužena tvrtka.

Na scenu tada stupa najveća ruska banka, Sberbank, koja mu početkom 2014. odobrava sindicirani kredit od 600 milijuna EUR, uz 5,5 % kamata, premda neki izvori tvrde da se radi o poslovno nepodnošljivoj kamatnoj stopi od čak 9 %.

Kasnije se Sberbaku pridružila i druga velika ruska banka VTB, tako da se sudbina „Agrokora našla u rukama tih ruskih banaka. One su tako na vrhuncu krize oko Krima počele financirati već prezaduženi „Agrokor“, čime su njegovog vlasnika uvukle u klopku iz koje očito nema izlaza.

Zašto je kupnja Mercatora bila za „Agrokor“ tako sudbonosan posao? Pa prvenstveno zato što se koncern morao dodatno vrlo skupo zadužiti izdavanjem tzv. PIK obveznica, koje su same po sebi financijski instrument visokog rizika, ali s njima je Todorić prikupio 485 milijuna EUR koje su uglavnom platili američki hedge fondovi.

S kreditom dobivenim od Sberbanke, za koji su jamac društva Ledo, Jamnica, Zvijezda i PIK Vinkovci, poplaćao je prispjele obveze po kreditima kod američkih i evropskih banaka, a kako je dospijeće kredita bilo 2021. godine mislio je da si je „kupio“ nešto vremena, ali izgleda da je time tek čitav koncern pretvorio u svojevrsnog taoca.

Ipak postavlja se pitanje koja je logika vodila Sberbank da kreditira već prezaduženu tvrtku? Njena ocjena je bila da u tom poslu ne može izgubiti, jer bi u slučaju da Todorić preživi i uspješno svoj brod provede između Scile i Haribde, banka na „masnim“ kamatama ostvarila odličnu zaradu, a u slučaju pada ostaju joj društva iz Agrokorovog prehrambenog lanca, za što je Rusija izuzetno zainteresirana.

Todorić koji je svoje poslovno carstvo gradio za vrijeme rata više nego spornim privatizacijama i više nego povoljnim kreditima hrvatskih banaka, a uspjehe je bučno proslavljao kao u „vlaku slobode u kolovozu 1995. u društvu „pajdaša“ iz hrvatskog političkog vrha, ne sluteći da će 20 godina kasnije kupnja slovenskog „Mercatora“ biti njegov „labuđi pjev“, a pogotovo nije mogao slutiti da će se o njegovoj sudbini odlučivati u Moskvi.

Ono što se danas događa s „Agrokorom“ se neupućenima u vrlo vjerojatno neistinite, a možda i krivotvorene, financijske izvještaje koncerna „Agrokor“ još prije dva mjeseca činilo nezamislivim. Ali danas je „Agrokor“ na samoj ivici opstanka, a Todorić, koji je u medijima opjevavan kao nekakav epski junak, je očito na izlazu iz poslovnog sustava kojeg je stvorio.

Velike sile su na Balkanu započele opaku igru, novi hladni rat, u kojem je uloga Ivice Todorića, dojučerašnjeg gospodara Hrvatske, preko noći postala zaista sporedna. Glavnu ulogu zasad igraju Rusi, posebno čelni čovjek Sberbanke, Herman Gref, osobni prijatelj ruskog predsjednika Vladimir Putina, koji je ocijenio da su poslovne teškoće u kojima se našao „Agrokor“ ona prilika koja mu može, pomoći da geostrateške odnose u Hrvatskoj, a onda i na Balkanu okrene u svoju korist.

Što stvarno namjerava Moskva i kakvi su sve njeni interesi u Hrvatskoj ostaje da se vidi.

Za Putina je to bio popriličan izazov, jer Hrvatska kao članica EU i NATO spada u interesnu sferu SAD, koja je zajedno s Poljskom inicijator formiranja nekakvog „sanitarnog kordona“ prema Rusiji, a s druge strane je Zapad upravo preko Hrvatske duže vrijeme opskrbljivao sirijske pobunjenike oružjem. Dodatno, Hrvatska je radi vlasništva nad INOM u latentnom sporu s Madžarskom, koja je među članicama EU ključna saveznica Rusije.

Poznato je što je sve Andrej Plenković „državnički“ izblebetao pri svojedobnom posjetu Ukrajini i time bitno narušio odnose između Rusije i Hrvatske, a ni hrvatska predsjednica, radi upornog zagovaranja formiranja već spomenutog „sanitarnog kordona“ prema Rusiji nije posve čista na tom planu.

Rusi nisu mirovali tražili su i ubrzo su našli neuralgičnu točku u kojoj je Hrvatska najranjivija, shvatili su naime da je „Agrokor“ Hrvatska.

I je!

„Agrokor“ je najveći poslodavac u Hrvatskoj, vlada svim karikama hrvatskog prehrambenog lanca od njive do trgovine, u njegovom vlasništvu je su najveće poljoprivredne površina, a upravlja i s preko 33.000 hektara državnog zemljišta.

Njegova nekontrolirana propast imala bi za hrvatsku pogubne posljedice, jer bi uz njega propao velik broj dobavljača, prouzročio bi velike socijalne probleme, pogoršao bilance hrvatskih banaka i bio veliko opterećenje za hrvatske javne financije.

Sve su to Rusi odavno shvatili, jedino je pitanje jesu li baš i samo radi toga pred tri godine pružili ruku Todoriću, koju je on ništa ne sluteći onako s veseljem zgrabio.

Danas je očito da je Todorić zahvaćen euforičnim raspoloženjem radi sklopljenog dogovora sa Sberbankom potpuno smetnuo s uma međunarodne okolnosti, za Rusiju je bilo previše da pored baltičkih država i Gruzije u zapadni tabor prijeđe i Ukrajina. slijedilo je priključenje Krima, radi čega su SAD i EU Rusiji uvele prve sankcije, na istoku Ukrajine izbili su sukobi označivši da je počeo novi hladni rat.

Sankcije i pad cijena nafte prouzrokovale su Rusiji poprilične poteškoće, ne ostavivši netaknutim ni njene banke, ali je Sberbank uz sve poteškoće u proljeće prošle godine odobrio “Agrokoru“ novi zajam od 350 milijuna EUR, a njoj se u međuvremenu pridružila i druga velika ruska banka, VTB, tako da je danas dugovanje „Agrokora“ ruskim bankama veće od 1,3 milijarde EUR.Na vrhuncu napetosti između Hrvatske i Rusije u studenom 2016. su Sberbank i VTB Todoriću postavile klopku kad su svoje zajmove novim sporazumom vezale za plaćanje odnosno neplaćanje PIK obveznica koje dospijevaju na naplatu u proljeće 2018., tako da bi, ukoliko „Agrokor“ ne uspije platiti te obveznice, one potpale pod zajmove ruskih banaka, tako da bi na naplatu prispjele obaveze od gotovo 2 milijarde EUR. U tom slučaju bi se „Agrokor“ financijski potpuno urušio.

Ta saznanja prouzročila su paniku na međunarodnom tržištu kapitala, a Todoriću su jedna za drugom počele pristizati samo loše vijesti. Propada pokušaj dogovora sa zapadnim bankama koje ni uz izuzetno visoke kamate više ne žele kreditirati Todorića, bonitetne agencije mu ruše kreditni rejting, započinje rasprodaja „Agrokorovih“ vrijednosnica, slijede ovrhe dobavljača, a na policama trgovina opaža se nestašica nekih roba ... zavladala je panika, jednako u „Agrokoru“, kod dobavljača, ali i u hrvatskom političkom vrhu.

Iz ruskih bankarskih krugova došla je i ozbiljna optužba o „friziranim“ bilancama „Agrokora“ koja je kasnije ublažena izjavom da bilance nisu krivotvorene, nego samo nejasne jer nisu dovoljno detaljne.

Sigurno je jedino da će obje ruske banke igrati najvažniju ulogu u daljnjem rasplitanju krize zvane „Agrokor“.

No bez obzira na sve navedene nesporne činjenice tvorca „Agrokora“, Ivicu Todorića, se najmanje može smatrati nekakvom žrtvom sukoba interesa velikih sila, on je žrtva vlastite megalomanije, vlastite pohlepe, vlastitih pogrešnih poslovnih odluka, neobuzdanog zaduživanja i uvjerenja u svoju nadmoć i nepogrešivost, koju su proteklih dvadesetak godina podržavali svi njegovi ovisnici ali i većina hrvatskih političara. Pajdašija iz „vlaka slobode“ nesmetano se nastavljala i trajala do danas.

No došlo je vrijeme kad se pajdaši prorjeđuju, svakim danom ih je sve manje, a Ivica Todorić je bio sve bliže izlazu iz poslovnog carstva koje je stvorio, da bi na kraju posve iz njega izašao.

Komentari

Glup, gluplji, hrvatski

Glup, gluplji, hrvatski ljevičari.

Samo da spomenem grad Zaprešić,

Samu u jednom km2 se nalazi Kaufland, Plodine, Lidl i Konzum. Kad uzmemo u obzir broj naših stanovnika i kolko tih je raspdjeljeno po zemlji, onda je jasno da neko od njih strada. Da je stradao Konzum je normalno jer on smeta ljevičarima, a ostali prodaju više uvozne robe upitne kvalitete pa čak i smeće.

Tko je glasao

Jedino je Tito na ovim

Jedino je Tito na ovim prostorima znao naplatiti lojalnost jednom (zapadnom) ili drugom (istočnom) partneru. Nakon njega, u novije vrijeme pogotovo, nešto šićare Slovenija i Srbija pokušavajući balansirati između dva bloka, dok Hrvatska, odnosno njezine političke elite iskazuju posvemašnji politički diletantizam. Vanjska je politika svugdje nastojanje da se ostvare vlastiti nacionalni interesi i jedino političke neznalice, beskičmenjaci i sitni lopovi mogu interese vlastite države podrediti tuđima.

Ne treba ići daleko u povijest kako bi se vidio diletantizam onih koji se kunu u domoljublje. Najsvježiji slučaj Plenkovićevog lupetanja o Krimu kada se upirao demonstrirati lojalnost Zapadu, Kolindina bulažnjenja u korist NATO već postaju legendarna pa ih ne treba posebno ni isticati, a prije toga Milanovićevo odustajanje od naftnih polja u Siriji zbog sankcija koje je SAD nametnuo Asadu zorno pokazuje kako provodeću tući zanemarijemo vlastiti nacionalni interes.

Saudijska Arabija i Izrael su na drugoj strani idealni primjeri za pokazati kako se lojalnost SAD-u može jako dobro naplatiti. Šerijatskim zakonom uređena monarhija tako izbjegava naći se na listi nedemokratskih režima, a mala zemlja uspijeva biti vojno nadmoćna daleko većima jer dobija najsuvremeniju vojnu tehnologiju i obilnu financijsku pomoć, a o političkoj podršci da ni ne govorimo.

Plenković pokušava graditi iluziju o sebi kao vanjskopolitičkom znalcu, ali ne uspijeva na Zapadu dobiti novac za isplatiti Ruse nego će hrvatski porezni obveznici na kraju morati pokriti ceh izbacivanja Rusije iz igre, odnosno priječenja njima da preuzmu vrijedne Agrokorove tvrtke, odnosno prirodne i druge resurse kojima one raspolažu.

Tito u svoje vrijeme ne bi dopustio stvaranje koncerna koji počiva na izdavanju mjenica bez pokrića i kreditima koje ne može vratiti, ali ako bi i došlo do situacije kakva je sad u Agrokoru, cijenu izbacivanja Rusije i njezinih interesa na Balkanu bi sigurno platio Zapad. Ne bi kod njega bilo moguće da SAD i EU kažu kako ruski interes ne smije prevladati, a da ceh plate domaći porezni obveznici. On bi znao reći - gospodo, ako želite da izbacim Ruse iz igre, odriješite kesu, ne mislite valjda da će moj narod financirati provedbu vaših interesa.

Plenković nažalost niti ima pojma kako se igraju geopolitičke igre niti ima muda za reći Americi i EU da ako žele muziku, da trebaju dati i nekakve pare. Koliko para, toliko muzike - odavno se zna ta narodna mudrost. Jedino što naši političari bez sluha za interese naroda za nju ne mare.

B-52

Tko je glasao

graditi politiku na

graditi politiku na geopolitičkim premisama zastarjelog tipa je potpuno pogrešno. Podjela na Zapad i Istok iz vremena ideoloških blokova je odavno nestala, nema smisla probleme koji su nastali zbog sasvim drugih uzroka dovoditi u vezu sa izmišljenim podjelama iz vremena Tita i Brežnjeva. Rusija je sasvim normalna kapitalistička tvorevina, koja uglavnom ima vlastitih problema snalaženja u suvremenom kapitalizmu, pa njezina političkaa elita traži spas u prividu nekave svjetske geopolitičke strategije, potpuno nepotrebno za zemlju od 20 milijuna kilometara kvadratnih i obilja nafte i plina.
Koji su, npr, realni interesi Rusije u Siriji? nikakvi, a američki još manji, zato se Obama i držao na pristojnoj udaljenosti, jer je i ruskoj i američkoj javnosti teško objasniti "šta mi tamo uopće radimo".
Sirija nema ni nafte ni plina u količinama zbog bi velike alijanse kretale u kolonijalna osvajanja, kao u Iraku.
To se normalno reflektira i na ostale. Nije Agrokor propao zbog ideoloških frontova Zapada i Istoka, nego zbog toga jer je jednostavno prevelik i pretrom za ovako malu i ekonomski slabu zemlju.
Onog trenutka kad je pod diktatom Europske unije i Njemačke domaća politika krenula smjerom štednje i smanjenja proračunskog deficita u bilanci Agrokora nastala je pukotina koja se ne može sanirati na način da nitko ništa ne poduzima, i svi tretiraju krizu kao elementarnu nepogodu.
A to stvarno nema nikakve veze sa ideologijom, izmišljanjem sukoba nekakvog Zapada i istoka, koji onda ostavlja dojam da se moramo hitno naoružati, i svi zajedno vrijedno pilimo granu na kojoj sjedimo.
SBER banka u Hrvatsko kreditira veliki broj klijenata, među ostalima i samu državu, i do sada nisu pokazivali nikakvu agresivnu politiku u smislu nametanja rješenja koja bi ličila na neprijateljski take over. Oni su se ovdje pojavili zapravo iz Austrije, kad su kupili malu Volksbanku, a da li u Hrvatskoj veliku ulogu tereba imati banka, koja je, gle čuda, u vlasništvu Ruske centralne banke, e, to je već nekaj sasvim drugo.... to jeste stvar politike, ne zbog toga što će Rusija preko te banke proširiti svoj geopolitički utjecaj, nego zato što donekle odudara od bolje poslovne prakse europskog bankarskog i monetarnog mehanizma.

Tko je glasao

Hlad

Ostavi se Sirije na ovoj temi. Imaš taktičko ograničenje i strateško, te geostrateško nepoznavanje cjelokupne problematike tamošnjih događanja.
Drži se Agrokora da se ne difamiraš.

Tko je glasao

nemam ambicije da budem

nemam ambicije da budem nepogrešiv i sveznalica, zato ću s velikom pažnjom pročitati tvoj stav o tom pitanju...

Tko je glasao

Hlad

Tema je Agrokor, a kad bude Sirija onda ćemo pisati.
Ovo je bez namjere vrijeđanja.j

Tko je glasao

Moj point je da ako ti Obama

Moj point je da ako ti Obama kaže napustite naftonosno polje u Siriji, naša politika treba reći - ok, ali to nas košta toliko i toliko dolara, nadoknadite nam gubitak.

Ili, ako kažu da nemojte dopustiti ruskim bankama da preuzmu najveću nacionalnu tvrtku, da naša politika treba reći - ok, ali hajte onda vi otplatite njene dugove, a ne da to trebaju hrvatski porezni obveznici.

Tito je spomenut u tom kontekstu, on je znao naplatiti želje inozemnih partnera i saveznika. Naša se politika ponaša dodvornički pa ispunjava tuđe želje na štetu vlastitih građana.

U kontekstu Agrokora to znači da ako europskim bankarima smeta da ruska banka preuzme glavninu Todorićeve tvrtke, neka oni odriješe kesu, a ne hrvatski porezni obveznici.

Osobno, meni je potpuno svejedno hoće li ruske banke ubuduće biti vlasnici Agrokora ako će zdravi dijelovi tvrke nastaviti radom. Nerentabilni pak dio nitko normalan neće htjeti uzdržavati..

B-52

Tko je glasao

ruske banke sigurno neće

ruske banke sigurno neće preuzimati Agrokor, jer za to nemaju nikakvog interesa.
Agrokor, sa jedinstvenom koncepcijom I.Todorića "od polja do stola" ne zanima nikoga. To je preživjela stvar.
Ruska banka može inicirati postupak rasprodaje dijelova holdinga, da bi izravnala svoj loš plasman pa bi tom slučaju Spaar ili Lidl, ili netko treći, kupio Konzum, Coca Cola Jamnicu, Podravka Ledo i uljaru, srpski tajkuni srpske dijelove holdinga. Slovenci se već i ovako već spremaju na povrat Mecatora pod rukovodećom palicom aktualne polititke "Mercator Slovencima!"
Mađari bi, to je javna stvar, odavno ušli u Baranju, zato i jačaju položaj OTP banka i MOL-a u Hrvatskoj. Ali, to sve ima veze samo s biznisom, a ne sa fantaziranjem o geopolitici i o tome kako je Hrvatska odjednom postala magnet za geopolitičke planove Ruske federacije.
Meni ovo sve najprije liči na austrijski scenarij. Austrijske banke i hotelijeri vladaju hrvatskim turizmom, zašto ne bi i trgovinom.
No, zato imamo novi zakon, koji po uzoru na article 11. of US Bankruptcy Law, štiti dužnika od grabeži vjerovnika...pa da vidimo...

Tko je glasao

@hlad

S tobom plemizirati nema nikakvog smisla, jjer ti doslovno ni o čemu pojma nemaš.
Ruske banke vode teške budaletine pa kreditiraju prezaduženu tvrtku iz razloga čistog milosrđa?
Ruski veleposanik lupa u vjetar, pa i kad otvoreno prijeti?
Jedino bi bilo zanimljivo da nam rastumačiš na koji način "Članak 11" štiti dužnika od vjerovnika?

Tko je glasao

Amerikanci imaju zakon koji

Amerikanci imaju zakon koji se zove United States Bankruptcy Code, ili se još zove Title 11 of the United States Code. Ima devet poglavlja, npr chapter 7 regulira klasične bankrote sa prodajom imovine dužnika i namirenjem vjerovnika, Chapter 11 regulira bankrot sa reorganizacijom dužnika i nagodbom s vjerovnicima, otprilike kao i naš novi zakon, koji je u određenoj mjeri inspiriran i Chapterom 11. To znači da dužnik, ako smatra da ima realan plan da izbjegne klasičan bankrot, traži zaštitu suda i dozvolu da u određenom razdoblju stekne uvjete da bankrot završi bez rasprodaje imovine.
Budući da vidim da si tu negdje spominjao Lee Iacoccu i Chrysler, poznato je da Lee nije fajlao za Chapter 11. 1979, nego je tražio kredit od američke administracije, dobio ga je i vratio za par godina nakon uspješne reorganizacije Chryslera.
No, kompanija je opet propala 2009. Ovaj puta su tražili zaštitu po chapteru 11, i završili su u postupku restrukturiranja tako da ih je vlada prodala Fiatu.

Tko je glasao

Ruska banka može inicirati

Ruska banka može inicirati postupak rasprodaje dijelova holdinga, da bi izravnala svoj loš plasman pa bi tom slučaju Spaar ili Lidl, ili netko treći, kupio Konzum, Coca Cola Jamnicu, Podravka Ledo i uljaru, srpski tajkuni srpske dijelove holdinga. Slovenci se već i ovako već spremaju na povrat Mecatora pod rukovodećom palicom aktualne polititke "Mercator Slovencima!"

I ništa se lošeg u tom slučaju ne bi dogodilo - proizvodilo bi se i trgovalo dalje, ljudi bi radili i primali plaće..stradali bi oni dijelovi koji nemaju ekonomskog opravdanja i, ono zbog čega se i donosi ovaj zakon kao zapreka, izgubila bi se sprega plitičara i tajkuna, privatizacijskih dobitnika za kunu.

Geopolitiku unosi Plenkovićeva vlada kao alibi, ali niti to, kao što sam u prvom komentaru naveo, ne zna raditi kako bi onda trebalo. Istina je da imamo nesposobne političke elite koje zabadaju nos tamo gdje ne bi trebalo, a ne znaju raditi ono što bi morali.

Bitno je uočiti da su Lex Agrokorom zaštitili Todoriću vlasništvo, a preuzeli na sebe, odnosno hrvatske građane i državni proračun financijske dubioze. Prethodno su izmjenama zakona osigurali da se utajivačima poreza ne može naplatiti zaostali dug iako u normalnim društvima nema zastare. I onda još kažu da rade u interesu građana, svašta.

B-52

Tko je glasao

Bitno je uočiti da su Lex

Bitno je uočiti da su Lex Agrokorom zaštitili Todoriću vlasništvo, a preuzeli na sebe, odnosno hrvatske građane i državni proračun financijske dubioze
Gdje ti to vidiš u Zakonu?
U članku 43. su navedeni svi oblici koje nagodba između vjerovnika i dužnika može poprimiti, pa među ostalima i slijedeće:
prodati sva imovina ili dio imovine dužnika, raspodijeliti sva imovina ili dio imovine dužnika između vjerovnika

Tko je glasao

Stoji to, dakako, ali nešto

Stoji to, dakako, ali nešto niže, u stavku 5. podstavak 7. stoji doslovce "– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika".

Todorić je vjerovnicima već dao sva moguća jamstva i osiguranja pa nagodba može podrazumijevati, odnosno definirati samo nešto novo, drugo osiguranje i jamstvo nekoga drugoga.

Znamo li da vjerovnici - dobavljači od Plenkovića traže upravo to, da im Vlada RH zajamči plaćanje ne samo ranije isporučene robe nego i njihovih regresnih obaveza prema bankama i faktoring društvima, jasno je u kom grmu leži zec nagodbi.

Jer u čije će ime i čime, molit ću lijepo, izvanredni povjerenik može jamčiti bilo što, a da to prethodno nije mogao Todorić? Samo autoritetom Vlade RH i u njezino ime državnim jamstvima i proračunom - ničim drugim.

Državni je proračun mrkva kojom se maše pred nosom vjerovnika, ne eventualna prodaja imovine jer su to vjerovnici mogli osigurati i prema stečajnom zakonu, nije im trebao ovaj.

Ovaj je zakon donesen samo kako bi vlada ušla u igru i svojim resursima zajamčila da će dug, odnosno neki dio Todorićevog duga biti stvarno i vraćen. Zato što Agrokorova jamstva, imovinom i drugačija, ne vrijede više ni pišljive bobe..

B-52

Tko je glasao

Povjerenik vlade nije one man

Povjerenik vlade nije one man band nego institucija s mandatom onoga koji ga je postavio, i u tome leži glavna kvaka. Prema tomu, ne određuje povjerenik u kojem smjeru iz članka 43. Zakona se sklapa nagodba, nego je provodi.
Doduše, to jako lijepo zvuči, jer je malo vjerojatno da eksperti iz vlade znaju šta bi oni sa Agrokorom, a vjerojatnije je da se nadaju i očekuju od povjerenika da on zna u kojem smjeru treba navigavat. Ponoviti će se vjerojatno storija s Oreškovićem, koji je shvatio da je on premijer i može donositi odluke, koje nisu pripremljene u stranačkim središnjicama, pa ga je ekipa kolektivno očistila.
Povjerenik mora imati precizan mandat - tj vlada mora znati da li želi Agrokor, kao dosadašnji holding sa vertikalno integriranom, međusobno zavisnom proizvodnjom, trgovinom i financiranjem, ili niz nezavisnih proizvođača i trgovaca sa samostalnom robnom markom. To nije jednostavan izbor, jer veća koncentracija kapitala i tehnologija znači i veću otpornost na tržišnu konkurenciju, veće cijene kad dođe do prodaje poduzeća, lakšu obranu od neprijateljskih preuzimanja.
S obziromda naša vlada nema neka veća iskustva u takvim poslovima, bojim da povjerenik neće imati precizan mandat i da će mu posao biti znatno otežan dnevnim politizacijama svakog povučenog poteza.
Tvoj strah od neposrednih intervencija u cilju spašavanja Agrokora financijskim sredstvima poreznih obveznika je potpuno opravdan. Do sada je to bio redovan postupak u procesu spašavanja INE, Diokija, cesta, luka i lučkih uprava, a posebno brodogradilišta, i to sumama koje nadmašuje ove koje se spominju u slučaju Agrokor. Prema tome, ništa novo pod suncem....

Tko je glasao

Pa imaš onda u stavku 19.

Pa imaš onda u stavku 19. sljedeće:

U slučaju da je za provedbu nagodbe potrebno donošenje odluka bilo koje treće osobe ili tijela, uključujući, ali ne i ograničeno na članove i/ili dioničare dužnika i povezanih i ovisnih društava, prihvaćena nagodba će na odgovarajući način zamijeniti takve odluke i predstavljati valjani pravni temelj za provedbu potrebnih promjena pri nadležnim tijelima, registrima, javnim knjigama, upisnicima i očevidnicima.

Čije bi to odluke, a da nisu dužnikovih tijela, mogla zamijeniti nagodba? Da nije možda vlade?

A da ne govorimo o "eventualnim državnim potporama" - ulijevat će vlada u Agrokor još puno toga, o da.

B-52

Tko je glasao

Igra je jasna, kada se vidi tko su igrači!

Kad je u lipnju 2013. u Kulmerovim dvorima u društvu hrvatske političke kreme i uz pjesmu Miroslava Ilića slavio konačni dogovor o „Agrokorovoj“ kupnji slovenskog „Mercatora“, Ivica Todorić ni slutio nije da je to zapravo početak njegovog kraja. Kukurikavci zamutili s Rusima.
I ovdje:
http://direktno.hr/direkt/pozadina-nestanka-kotromanovica-duudi-rusi-i-v...
http://www.maxportal.hr/vijesti/mesic-cetiri-dana-u-rusiji-put-i-sve-tro...

Igra je jasna, kada se vidi tko su igrači!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Krstičević i MORH, programom proslave"Oluje"napadaju Predsjednicu i hrvatske branitelje od ppetra komentara 0
  2. sutra zar neću biti živ od aluzija komentara 1
  3. VLASNIŠTVO od petarbosni4 komentara 0
  4. Preko ministra obrane Krstičevića, Plenković ruši „Inicijativu triju mora“ i K.G.Kitarović, jer smetaju njemačkim interesima od ppetra komentara 9
  5. Ukrasti Ubiti... hranu od aluzija komentara 0
  6. mene čovjeka spasi od aluzija komentara 1
  7. znanje za konkretni rad od aluzija komentara 0
  8. povjerovati NE moramo od aluzija komentara 0
  9. ŠEFovi zastupnici vijećnici od aluzija komentara 3
  10. život u bogatstvu od aluzija komentara 0
  11. Zadnji je čas ili jako blizu njemu od lunoprof komentara 3
  12. laganini... neka jesi kakav jesi... ALI od aluzija komentara 3
  13. Dvije ravnopravne Hrvatske, antifašistička i „blajburška“ od Feniks komentara 1
  14. zaljubljen u tuđi ZAKLJUČAK od aluzija komentara 2
  15. život svoj živimo otuđeno od aluzija komentara 0
  16. kako živimo 24 sata od aluzija komentara 0
  17. Studiranje u Hrvatskoj od Voltron komentara 2
  18. Bandić i ustaše „izbosne“? – Ne, Račan, Milanović i SDP! od Feniks komentara 5
  19. Vrhunac stranačke prostitucije - koalicija HDZ-HNS od vkrsnik komentara 0
  20. Javno, jasno i otvoreno prokazano licemjerje aktualnih hrvatskih vlasti od Feniks komentara 16
  21. elitizam i proleterizam od aluzija komentara 0
  22. u ludnici jesam... lud nisam... od aluzija komentara 4
  23. lud nisam.. u ludnici jesam od aluzija komentara 0
  24. razumijevanjem majmuna razumjeti ŠEFA od aluzija komentara 0
  25. Globalno zagrijavanje od Zlatno doba kap... komentara 6

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 41

Novi korisnici

  • gived
  • AlexD
  • Voltron
  • IMOTA MORLAK
  • pzbunj