Tagovi

Vrana na provi! Jesu li Dugobabe daleko od mora?

Oduševio me ve?eras barba Ive iz „Otvorenog“ s pri?om o njegovom didi. I izazvao gomilu reminiscencije s okusom djetinjstva. Dida je barba Ivi jednom davno reka: „Zapamti dobro šta ti kažem, a možda ja ne?u doživit: Na more ?e se spustiti opanak i vrana!“. I Ive je doda: „Opanak je ve? odavna doša, a nekidan su mu dvi vrane otirale galeba s prove!“

Poga?ate, radilo se o raspravi o ribarstvu i briselskoj „krpici“, u kojem se Hrvatska odrekla provo?enja gospodarsko-ekološkog pojasa na Jadranu, samo u odnosu na Italiju i Sloveniju (ali što zna?i da Gr?ka nije uklju?ena kad ovamo ne dolaze, ni Maltežani, ni Španjolci ni Portugalci). Taj kvazi-komi?ni papiri? nije baš ta iz povijesti ?uvena „rije?ka krpica“, ali jest neki zeznuti navodni zapisnik, za kojeg su naši naiv?ine vjerovali da je kupovanje vremena i naklonosti bez velikih obveza. Valjda zato što nije bio sve?ano ukori?en, nije bilo stola ispred televizijskih kamera, zlatnih nalivpera, sve?ane razmjene korica, rukovanja, domjenka poslije toga. Mentalitet državnog pe?ata, austroguarskog „muhuranja“ svega i sva?ega je odavno prošlo vrijeme, a potpis u modernom svijetu zna?i sve, dok kršenje potpisanog izaziva neugodne posljedice.

Ive me podsjetio na moju nonu s dubrova?kog otoka. Kad smo slavili Gospu Veliku, zaštitnicu otoka, ona bi gledala goste s kopna koji su po starim obi?ajima dolazili hodo?astiti, i komentirala: „Evo opeta Vlasi dohode!“. Meni je to izgledalo komi?no, jer smo kopno s kojeg u dolaziti, lijepo vidjeli s otoka, ?ak smo ih „kano?alom“ gledali kako se iz ku?a spuštaju k moru, jer smo morali s barkom na vesla ih po?i ukrcati. Treba razumjeti moju nonu: U njenom poimanju, Vlah je bio onaj isti simboli?ni opanak Ivinog dide , tj. ?ovjek koji ne zna što je more, koji ne razumije more ni pravi pomorski, ribarski život.

Kod moje none su k tome postojali zapretani tragovi davno prošlog kolektivnog pam?enja, što moram bolje objasniti: U staroj dubrova?koj Republici, svi njeni žitelji su imali posebne odore koje su nosili da se ljudi iz daleka mogu prepoznati kojoj vrsti pripadaju. Tako su primorci imali folklornu odoru u kojoj je prevladavao žuti pojas, naravno i opanke. Za primorce se i danas zna re?i „žutopas“ mada nitko više ne nosi takvu odje?u jer se misli na karakter i mentalitet. Konavljani su imali svoju slikovitu odoru donekle sli?nu , naravno s opancima ali mislim crvenog pojasa. Plemstvo je imalo renesansne odore. Stanovnici Grada su imali svoje gradske odore, sli?ne onima po gradovima Dalmacije i Mediterana. To je bio vrlo prakti?an obi?aj jer si odmah znao s kime se susre?eš. Danas taj pragmati?ni obi?aj je posve iš?eznuo. ?ovjek se mora dobro pomu?iti da bi spoznao s kime ima posla. Moja none je pripadala oto?anima, koji su jedini od izvangradskih žitelja ?asne Republike imali privilegiju nositi gra?anske odore. To je u realnom i simboli?nom zna?enju bilo jako važno i zato je u njenom govoru i razmišljanju ostalo zapretano ali stalno prisutno kao dio kolektivnog pam?enja, koji se odnosio uglavnom na karakterne osobine, na mentalitet. Život ni jednima ni drugima nije bio ugodan pa su se me?usobno poštivali, ali su se razlikovali uvjetima življenja, i mentalitetom koji je na tome se kalemio. I to su uvijek naglašavali.

Ni Ive, ni njegov dida nisu precizirali da li su pod opankom mislili samo na naše br?ane, odnosno njihov mentalitet - moja none je razlikovala Vlahe od konotacije koja se tom pojmu danas pridodaje. Za nju nije postojao problem Srba, kao ni za ve?inu bodula na Jadranu. Njih su uvijek najviše mu?ili Talijani. I opanak koji donosi vrane na provu od ribarske barke. Zato im se ?esto, i prije a i danas, spo?itavala slaba nacionalna svijest. Rije? Vlah, sli?no kao u splitskom prostoru Vlaj, se u rje?niku i shva?anju ljudi od mora odnosio uglavnom na ljude koji nisu od mora, koji su dalje od mora, koji ne razumiju što je more.

Mislim da su Ivin dida i moja none imali osje?aja za bit problema mnogo više od današnjih visoko politiziranih i samouvjerenih, samodostatnih „vlaja“ koji su zajahali na pozicije mo?i i odlu?ivanja od tu?im sudbinama. U prošlom sustavu, i blagopo?ivšoj državi nije se mogla nikako provu?i jadranska orijentacija, a nije bilo ni realno dok su prevladavali Pan?evo, Smederevo, Zenica itd. Jadran je bio manjina. Ali i danas je to isto. Zašto danas, kad je Hrvatska duga i tanka a more najduža granica, zašto danas nema jadranske orijentacije?? Jer je opet odluka u rukama onih koji ne znaju što je more, i što je to, kako neko re?e, „slani pomorski kruh sa sedam kora“. Valjda zato što je opet u rukama onih koji sebi pridaju preveliku važnost i pamet, pa potpisuju „krpice“ bez razmišljanja ili da se ugode svjetskim mo?nicima da bi sebi osigurali mrvice mo?i, slave, i pritom u džep štogod. Zato jer opanak kao dio folklorne odje?e, je uglavnom nestao iz upotrebe (mada je ?ak bio ugodan za nošenje- probajte ponekad uzeti ono što prodaju na folklornim tržnicama), ali je „opanak“ ostao kao karakterna osobina i odraz mentaliteta duboko ukorijenjen, i ne da se istisnuti ni u vrijeme tehnološke revolucije u visoko razvijenom svijetu informatike.

I teško se tome suprotstaviti jer „opanak“ obožava vlast. To su oni isti „veliki stru?njaci i diplomati“ kojima se „opan?arska“ Srbija ispred našeg nosa provukla, i zdipila CEFTU i Partnerstvo za mira bez velikih uvjetovanja, dok smo bi svi „krv rigali“ i ponos pod noge bacali a naši šminkeri se šetali od Verone do Bruxellesa gledaju?i svoja posla.

I Dugobabe su tako?er daleko od mora. Tek nedavno su dobili cestu, ali jesu li skinuli opanke? Ne znam, treba dobro promisliti!
A meni ništa ne preostaje nego ovaj slikoviti blog s puno okusa djetinjstva posvetiti mojoj noni i Ivinom didi.

Komentari

Dobar napis. Iako nisam

Dobar napis. Iako nisam siguran sto vrana simbolizira :-( Ona bi trebala biti vijesnik smrti, ali ne vidim kako se uklapa u pricu. Mozda idem predaleko, mozda samo ide ruku pod ruku sa opankom.

Ma da, tragican je taj nedostatak Jadranske orijentacije. Mislim da je cak i samo proglasenje ekoloskog pojasa bilo Racanovo neuspjesno napinjanje nacionalnih misica. Jer, iza tog proglasenja nisam nikakvog dubljeg sadrzaja vidio. Jedino sto je Racanu (slucajno) uspjelo je da se sada Sanader mora oko toga crvenjeti.

Tko je glasao

Ne treba se Sanader

Ne treba se Sanader crvenjeti zbog Račanovog proglašenja ZERP-a, već zbog preočite razlike između onog što je o temi govorio ih hladovine oporbe i ovog što radi s pozicije vlasti.

Bi se on i crvenio, al` mu ponestalo tonera.

B-52

Tko je glasao

zamisli i moj dida sa

zamisli i moj dida sa Ugljana je one iz Zadra zva Vlasi, a meni rodenoj u Splitu koje smo one iza brda zvali Vlajima to bilo smisno...A sad nazad na simboliku, nisam bas sigurna sta bi opanak triba simbolizirat (tudu cizmu???) a vrana (one daleko od mora??) u svakom slucaju, bez polemiziranja, svida mi se jer si me podsijetija na ljeta na otoku.

stefica cvek

Tko je glasao

He he, svi gledaju iz svoje

He he,
svi gledaju iz svoje perspektive i zato demokracija jedino može djelotvorna biti ako je bliska čovjeku i životnim prilikama.
Što se tiče simbolike, barba Ive je bio precizan u Otvorenom, on je samo naglasio da o moru odlučuju oni koji nemaju osjećaja i pojma o tome. Opanak u njegovom značenju nije tiuđinska čizma nego neznanje i nerazumijevanje sunarodnjaka, a vrana (nema veze s općom simbolikom smrti - kao što Moloh reče) nešto što je došlo na more kao i opanak ali tamo ne pripada.

Voltaire: Think for yourselves and let others enjoy the privilege to do so, too.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci