- Kruh, gnoj i suze
- Vlada metodom srp i čekić rješava inflaciju
- Snovi o beskonfliktnom društvu
- Inflacija - zločin i kazna
- Svakog dana Hrvatska se zadužuje za devet milijuna dolara, a idemo i dalje
- HFP - uspjeh ili sramota Vlade
- Počelo je !
- Šesta brzina
- Što je Rohatinski stvarno rekao
- Poruka Web generacije: Vafanculo!!
Registrirajte se!!!
Predlažemo da se registrirate na pollitika.com. Registracijom možete koristiti cijeli niz funkcionalnosti; praćenje kreiranja novih sadržaja i čitanje sadržaja koji je vidljiv samo registriranim korisnicima.
Na pollitika.com dnevno se kreira cijeli niz novih tema i ostave stotine komentara; jedino registracijom možete pratiti što je pročitano a što ne i gdje se sve događaju diskusije.
Prijava korisnika
Novi dnevnici
Popularni sadržaji
Današnji:
Upravo pročitano:
- O JOT lobiju
- Sa Zokijem u ništa!
- Redizajn istine
- Da nisam platio kaznu od 132 eura, završio bih 18 dana u pritvoru u Novom Sadu
- Svi CRO-medijski skandali
- Slučaj Šibenski konobar - kako HDZ ne poštuje standarde demokratskog društva - ne pišite blogove na blog.hr
- Hrvatski novinari slozno: Zivio drug Tito!
- Bez cenzure, ili kako je EPH zavladao državom
- Feral sutra neće izaći
- Sumrak hrvatskog novinarstva - u okovima korporacija, PDV-a i beskrupuloznih izdavača
Vlada kroz cijenu goriva generira inflaciju
Uto, 19/02/2008 - 15:11 — hdz-ekonomija
Po treći put (ili četvrti put) od izbora, INA je povećala cijene goriva. "Euro super 95" je sada 8,30 kuna po litri (do sada 8,25 kuna), "super 95" 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna), a "super plus 98" 8,38 kuna (do sada 8,33 kune). Za 0,6 posto porasle su i cijene "euro dizela" koji sada stoji 8,15 kuna po litri (do sada 8,10 kuna), te dizela koji sada iznosi 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna).
Ovog puta, cijene su povećane bez obrazloženja, ili mediji nisu isto prenijeli. Prvo postizborno poskupljenje obrazložilo se činjenicom da je došlo do povećanja cijene nafte na svjetskom tržištu, a Vlada nije reagirala jer je tada bila -tehnička-, kako nam je objasnio ministar financija. Vlada već tjednima nije tehnička, a ne reagira na rast cijena benzina. Lagali su? Pa naravno.
Što je s tim kretanjem cijene sirove nafte na svjetskom tržištu?
Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu je otprilike jednaka cijeni na dan izbora. Nakon izbora je bilo prvo poskupljenje, a nakon toga cijena nafte na svjetskom tržištu je počela padati gotovo do 86 $/barel. Normalno, benzin nije pojeftinio. Nakon toga cijene sirove nafte su ponovo počele rasti sve do granice od 100 $/barel, i tada je INA ponovo, u siječnju, povećala cijenu benzina. Nakon toga opet dolazi do značajnog pojeftinjenja, do negdje 87 $/barel. Je li INA snizila cijene? Naravno da nije. Sad opet raste cijena sirove nafte (97 $/barel), i opet imamo poskupljenje benzina...
Ovakvo formiranje cijena kosi se ne samo za svim tržišnim zakonima, nego sa svim zakonima zdrave pameti. Benzin poskupljuje kad poskupljuje sirova nafta, a ne pojeftinjuje kad pojeftinjuje sirova nafta. Tom logikom, da barel sirove padne na 20 $/barel cijene goriva bi ostale iste, a da nakon toga poskupi na 25 $/barel, ovi bi povećali cijene goriva. Nevjerojatno.
Ne treba biti posebno mudar i zaključiti koliko cijena benzina u maloprodaji utječe na rast potrošačkih cijena, i to apsolutno svih, jer cijene goriva utječu na sve moguće troškove proizvodnje, prijevoza i održavanja. Primjerice, rast cijena goriva je u 2005. godini utjecao je na hrvatsko gospodarstvo smanjenjem BDP-a za 2,2 posto, povećanjem potrošačkih cijena za oko 0,39 posto, dok se je prema procjenama vanjskotrgovinska bilanca pogoršala za oko 5 do 6 posto.
Kakve veze ima Vlada s cijenom goriva u maloprodaji?
Prema podacima izvedenim iz najnovijih pravilnika o formiranju cijene goriva, država trenutno od nameta na osnovnu cijenu goriva ubire 54% prihoda od maloprodajne cijene naftnih derivata (za eurosuper 95). Od 8,30 kuna, koliko iznosi litra eurosupera 95, u državni proračun se uplaćuje 1,65 kn kroz trošarinu, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske ceste, 60 lipa ide državnoj tvrtki Hrvatske autoceste, 11,6 lipa ide državnoj agenciji za obvezne zalihe, i na kraju u državni proračun ide još i 1,50 kn od PDV. Ukupno direktno davanje državi iznosi 4,46 kn po litri eurosupera 95. Također, država indirektno, kao 44,85%-tni vlasnik INA-e, od osnovne cijene koja iznosi 3,84 kn, ostvaruje prihod od 1,72 kn po litri prodanog eurosupera 95.
Sveukupno 6,18 kn, ili 74,5% maloprodajne cijene eurosupera 95, ide državi, što direktno, što kroz vlasnički udio u INA-i. Na svako povećanje maloprodajne cijene benzina od 10 lipa, država u proračun dobiva 1,8 lipa više direktno, a kroz vlasnički udio u INA-i 3,7 lipa više, ukupno 5,5 lipa više.
U razlici cijene eurosupera 95 od 30 lipa (8,00 kn na 8,30 kn), država direktno i indikrektno zarađuje 16,4 lipe više.
Na taj način državni proračun ima direktnu korist od svakog poskupljenja goriva u maloprodaju, a sve na štetu građana i gospodarstva u cjelini. Naravno, državi ne pada na pamet za dodatni prihod od PDV-a za isti iznos smanjiti nazovi plivajuće trošarine, isto kao što joj nije palo na pamet smanjiti naknadu od 60 lipa po litri za ceste koje se grade sve sporije, i 60 lipa za autoceste koje se gotovo više ni ne grade.
Zaključno, ovakvim gospodarenjem glavnim energentom Vlada ruši standard građana, usporava gospodarstvo, povećava inflaciju, ugrožava ionako nepovoljnu vanjskotrgovinsku bilancu i produbljuje gospodarsku krizu.
Što je najbolje, dodatnim proračunskim prihodima koji se ostvaruju kroz ovakvo gospodarenje (koje generira inflaciju) smanjuje se proračunski deficit, a to je jedina "mjera" koju Vlada poduzima za smanjenje inflacije!
- hdz-ekonomija dnevnik
- Dodaj novi komentar
- 2151 čitanja
- 24 bodova
Navigation
Preporučeni dnevnici
Najkomentiraniji dnevnici
Tko je online
U ovome času je 6 users i 19 guests online.
Članovi online
- gale
- Bepo
- silverci
- tenor
- klipan
- phoenix
Novi članovi
- NNI
- chaki
- Robert
- dikobraz
- ivo.raunig
RSS izvor
Komentari
Nadam se da mi se neće
Nadam se da mi se neće zamjeriti što ovdje ne komentiram nego pitam odnosno molim za pomoć. Imam problem u svezi sa Šukerovim proračunom jer ne razumijem neke pojmove pa se nadam da će ovdje biti nekoga tko će mi objasniti što su slijedeći termini odnosno bilo bi mi sasvim dovoljno da mi netko da engleski ili njemački prijevod.
Radi se o slijedećim pojmovima:
Deficit oće države
Deficit središnje države
Bio bih vrlo zahvalan na pomoći. i prijevodu ili objašnjenju. Unaprijed hvala
Načelno je središnja
Načelno je središnja država Vlada, ministarstva i vladini uredi, i državna uprava, a opća država svi javni subjekti uključujući i lokalnu samoupravu. Međutim, tu ima nebrojeno puno prostora za muljanje. Primjerice, tvrtke u punom vlasništvu (države ili djelomičnom) se ne vode ni pod opću ni pod središnju državu, nego pod poslovne subjekte, pa se njihov deficit ne prikazuje u bilanci. Naravno, ponekad se i mogu prikazati, sve zavisi od potrebe. ;) Načelno, fondovi tipa mirovinskog ne bi trebali biti dio proračuna, a kod nas jesu u zadnjih par godina.
Probaj tu naći
Probaj tu naći nešto...
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2004/13-223-225-met.pdf
hvala ovo je pomoglo
hvala ovo je pomoglo
Jedan od njih bi mogel bit
Jedan od njih bi mogel bit Defizit bei der Leistungsbilanz a drugi Handelsbilanzdefizit a možda i pišem gluposti.
Ni jedan ni drugi pojam se
Ni jedan ni drugi pojam se ne pojavljuju u njemackoj proracunskoj literaturi. handelsbilanzdefizit mislis vjerovatno aussenhandeldefizit - Vanjsko trgovinski deficit isto nije proracunska kategorija. Ali svejedno ti hvala.
Ovo su ti pojmovi, a sad
Ovo su ti pojmovi, a sad kolko je to ono kaj tebe zanima ili jednostavno tražiš smisao u svemu tome tu ti nemrem pomoći...
Središnjom državom smatraju se svi odjeli, uredi i agencije koji imaju centralnu vlast nad cijelom zemljom. Općom državom smatraju se jedinice lokalne samouprave, te izvanproračunski fondovi (npr. socijalnog osiguranja). Opća država može se proširiti i nefinancijskim javnim poduzećima, pa se tada može govoriti o nefinancijskom javnom sektoru. obujam javnih poduzeća različit je od zemlje do zemlje, no u pravilu javnim su poduzećima obuhvaćena poduzeća iz područja komunalnih usluga.
Ovo jednostavno nije
Ovo jednostavno nije istina,...cijena sirove nafte u zadnje vrijeme na trzistu OPADA, sto znaci da je potraznja mala , REZULTAT toga je snizavanje cijena nafte, koja je ionako upola jeftinija nego kod nas, u SAD-u...jebo lud zbunjenoga...to se zove HDZ zna, idemo dolje!
krava te izbola, daj
krava te izbola, daj registriraj se, Ministar Hdz-ekonomija treba još dobrih suradnika...najavi nam ovdje svoj nick, da znamo...
U SAD-u nije duplo jeftinija
U SAD-u nije duplo jeftinija nafta već benzin (oko 1$ po litri), jer oni nemaju porez na derivate kao većina europskih zemalja. Cijena nafte ovisi o tome na kojem tržištu kupuješ (WTI Cushing za američki kontinent, Brent za dio Europe, Tapis za istočnu Aziju itd.) ali su varijacije male - Brent je obično za par dolara jeftiniji od WTI-a, Tapis je skuplji itd. Nema ni govora o duplo jeftinijem ili duplo skupljem odnosu.
Zatim, što se tiče opadanja cijene, trenutno je bio pad prema 86 ali se evo jučer pomalo vratila na 100. Prognoze su da će pasti ispod 80 ili 70 samo u slučaju velike recesije i smanjenja potražnje, što se još nije dogodilo. U svakom slučaju, predstoje nam amplitude od 80 do 100 i više, a postoje i predviđanja o daljnjem porastu i preko 100 u narednim godinama. Sve ovisi o tome koliko će proizvodnja uspjeti dostići galopirajuću potražnju.
ostala 3 vodeća hrvatska
ostala 3 vodeća hrvatska ekonomista (Bet, Štefan, Leddevet), molim, Ministar čeka vaše materijale za diskusiju...
. . . ostala 3 vodeća
. . . ostala 3 vodeća hrvatska ekonomista . . .
Nadasve duhovito!
A kad nas već vučeš za neku stvar . . . evo priloga:
Stvar je donekle banalna. Zamislimo da imamo zaradu npr. 1 - 1 (odnosno 100%) na cijenu nekog proizvoda. Znaci ako proizvod košta 1 kn mi ga prodajemo po 2 kn i 1 kn nama završi u džep. Dalje ako proizvođač digne cijenu na 1,5 kn mi onda, po istoj matematici, prodajemo po 3 kn i u ovom slučaju je naša zarada 1,5 kn. Zaradili smo više "ni krivi ni dužni", sjajno!
Čudno što nam nije u cilju da proizvođač smanji cijenu!
E, a dodatak toj priči je da je taj proizvod vezan za masu drugih stvari i zapravo je dobar generator inflacije, i tu je genijalnost našeg ekonomskog maga.
Dug naše države prema hrvatskim tvrtkama i građanima sigurno nije mali, a kad imamo inflaciju, i odgodu plaćanja, i dodatno kasnimo u plaćanju, inflacija je pravi spas.
Oni bi tako rado imali inflaciju ali "HNB team" je protiv (ipak nešto znaju o ekonomiji).
Stvarno im nije lako.
Ovo je jedna zgodna definicija:
Inflacija je način da se nešto skupo proizvedeno proda jeftino.
(a naš najskuplji proizvod je država Hrvatska).
leddevet
Ne znam čime sam sam
Ne znam čime sam sam zaslužio čast uvrštavanja medju vodeće ekonomiste (jel ono s porezom na imovinu?), ali kad se već inzistira, nekoliko komentara:
Po treći put (ili četvrti put) od izbora, INA je povećala cijene goriva.
"Euro super 95" je sada 8,30 kuna po litri (do sada 8,25 kuna), "super 95" 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna),
a "super plus 98" 8,38 kuna (do sada 8,33 kune). Za 0,6 posto porasle su i cijene "euro dizela" koji sada s
toji 8,15 kuna po litri (do sada 8,10 kuna), te dizela koji sada iznosi 8,05 kuna (do sada 8,00 kuna).
Cijene su do izbora održavane umjetno ispod "psihološke granice" od 8 kn/litri. Sada valjda treba nadoknaditi
propušteno.
Usput rečeno, plafon je još daleko. EU prosjek(weighted average) za EURO SUPER 95 je ovih dana 1.3 EUR/litri, a negdje košta i preko 1.5 EUR/litri (Izvor: http://www.omv.at/SecurityServlet/secure?cid=1182524435714&swa_id=891421...)
Također, država indirektno, kao 44,85%-tni vlasnik INA-e, od osnovne cijene koja iznosi 3,84 kn, ostvaruje prihod od 1,72 kn po litri prodanog eurosupera 95.
Na ovih 1.72 kn/litri prihoda država ima i povelik rashod, jer treba sirovu naftu i kupiti i preraditi,
pa uvodjenje ovoga u "račun" samo zamagljuje stvar.
...isto kao što joj nije palo na pamet smanjiti naknadu od 60 lipa po litri za ceste koje se grade sve sporije, i 60 lipa za autoceste koje se gotovo više ni ne grade.
Gradile se nove ceste ili ne gradile, treba vratiti one milijarde kredita utrošene dosada. S obzirom da nije sigurno da prihodi od cestarine rastu po "projektiranoj" dinamici, ne bi začudilo me da se traži povišenje.
Pa vraćaju si oni i sa onih
Pa vraćaju si oni i sa onih 500 kuna kod registracije ak voziš na plin... umjesto da te stimuliraju... jedino kaj je dobro, je da po regulativi EU tamo postoji zakon da cijena plina ne smije biti veca od 50% najskupljeg fosilnog goriva - dakle oko 4.5kn , po ovom kak je sad...
A to znači ak imaju u planu dignut cijenu auto plina držali budu i cijenu ostalih derivata il je još dizali...
jedino kaj je dobro, je da
jedino kaj je dobro, je da po regulativi EU tamo postoji zakon da cijena plina ne smije biti veca od 50% najskupljeg fosilnog goriva
Ovo nije točno.
Maloprodajne cijene goriva formiraju se tržišno i (barem u nekim EU zemljama) vlada pravilo da su trošarine otprilike jednake po energetskoj jednici, a stopa PDV-a je ista za sva goriva. To znači da plin nije značajno jeftiniji of različitih naftnih derivata - razlika je uglavnom zbog niže nabavne cijene i drukčijeg načina distribucije.
A valjda si u pravu, moja
A valjda si u pravu, moja tvrdnja o zakonskoj regulativi u EU je preuzeta iz Poslovnog dnevnika, a sad kolko je ona realna, neznam... Više si u tome od mene pa si bliže točnijim informacijama...
Barel nafte, znači 159
Barel nafte, znači 159 litara je oko 100 dolara, dolar je negdje na 4.95, znači cijena sirove nafte na tržištu je oko 3.11 dolara po litri... ja sam se izgubil na toj razini, zanima me kolko bi odprilike bila cijena prerade nafte po litri pa da se onda uz sve poreze i trošarine formira trenutna cijena od 8.15 kuna po litri za eurodizel....
Barel nafte, znači 159
Barel nafte, znači 159 litara je oko 100 dolara, dolar je negdje na 4.95, znači cijena sirove nafte na tržištu je oko 3.11 dolara po litri..
Valjda 3.11 kn po litri...
zanima me kolko bi odprilike bila cijena prerade nafte po litri ...
Bliže tome podatku možeš iindirektno doći izračunom obrnutim putem, ako od maloprodajne cijene odbiješ PDV i trošarine. Ono što ostane uključuje trošak nabave osnovne sirovine, troškove poslovanja prerade i distribucije, i brutto dobit svih u tome lancu.
Ljudi koji se bave naftom sigurno znaju vrlo precizno koliko košta sama prerada.
Lijepo si razradio shemu
Lijepo si razradio shemu pljackanja love na gorivu.Ocito Vlada moze sama smanjenjem raznih poreza i sl. utjecati na cijenu goriva jednim dijelom.No to je samo marginalno moguce realizirati.Ukoliko bi cijena goriva bila bitno jeftinja nego sada, na nasim bi se granicama stvorile kolone Talijana, Slovenaca, Madjara i Bosanaca sa karnisterima i sl.
Vladi je zato sada sasvim OK zateceno stanje.
Pa ni susjedi nebi bili
Pa ni susjedi nebi bili problem, ostaviš cijenu derivata takva kakva je al ti to kompenziraju kod registracije vozila ili ti količina kupljenog goriva uđe u porezne olakšice...
Da, očito bi propali i
Da, očito bi propali i nastupile bi neviđene gužve, kaos, a možda i građanski rat kad bi kod nas benzin bio 7 kuna.
U arapskim zemljama (tj
U arapskim zemljama (tj naftonosnim) cijena supera se kreće oko 8 eurocenti po litri, a dizela 7 eurocenti po litri - NA PUMPI! Pod pretpostavkom da država daruje sirovu naftu i da ne uzima nikakve poreze ni trošarine, da se zaključiti da je cijena prerade i distribucije lokalno vađene nafte cca toliko: 50 lipa po litri.
Cijena nafte na svjetskom tržištu stoga u biti ima relativno mali utjecaj na poskupljenja, pogotovo zbog varijacije cijene. Glavna stavka u cijeni je sama država, kroz namete. A to rade sve europske države, kao što je lijepo objasnio G-news: svi imaju međusobno usklađenu cijenu (koja pada prema jugu i istoku) dok se ne približi ovim bliskoistočnim cijenama u turskoj. Kad bi bilo ikako drugačije, od neprofita države na nafti bi profitirali građani i autoprijevoznici susjednih država koji bi tankali za siću...
I fala bogu da je tak, inače ne bi mogli dihati u ovoj državi. Zamisli benzin za 50 lipa i koliko bi porast prometa generirao... a ne govorim o ekonomski opravdanom porastu potrošnje, već o lijenim guzicama
Mislim da olako
Mislim da olako zaključuješ kolika je cijena prerade i distribucije nafte na osnovi cijene benzina. Kao prvo, samo dio nafte se preradi u benzin pa relacija 1:1 ne vrijedi. Drugo, nisi naveo da su tu i troškovi proizvodnje (bušenja, istraživanja, održavanja postrojenja) a ne samo prerade i distribucije.
Ima tu hrpa stvari, nije sve tako jednostavno, kao nafta je ustvari jeftina (50 lipa) ali je zločeste države poskupljuju. Da, nafta je jeftina, ali samo ona na Bliskom istoku, konkretno proizvodnja barela nafte u Iraku košta oko 2$ (ako ne računamo američki vojni budžet i stotine mrtvih). Međutim, što ideš dalje, tu se upliću razne vrste nafte čija prerada je skuplja, pa nafta koja se vadi 5000 metara ispod površine mora, sve u svemu, na kraju se dođe ipak do nekog prosjeka koji je viši od onih 2$.
Nisam proučavao konkretnu literaturu, ali mislim da subvencija u tim državama nije odabrana po principu evo vam mukte proizvodnja a mi naplatimo preradu, već je određena po kupovnoj moći stanovništva. I nisu te zemlje jedine, čak i u Indiji koja nije izvoznik nafte ima subvencija goriva, pa Kina itd. S time da postoje glasovi i tamo da bi to trebalo ukinuti jer niske cijene potiču rastrošnost i veliku internu potrošnju pa se u konačnici uz rast stanovništva može desiti da ostane manje nafte za izvoz i zaradu.
Apsolutno se slažem, nisam
Apsolutno se slažem, nisam niti pokušao izračunati koliko stvarno košta (pošto uopće nemam ikakvo znanje s tog područja).
Samo sam ukazao na cijenu goriva na pumpi, tj krajnjeg korisnika, u tim zemljama. Moja pretpostavka da je maximalna cijena prerade i distribucije (umanjena za troškove održavanja, njih smatram cijenom prerade - indirektno) ne prelazi cijenu koju plaćaju korisnici, jer si takvu golemu subvenciju ipak ne bi mogli dopustiti niti na blistoku...
A za podatak o Indiji ti zahvaljujem: svakako ne smijemo dopustiti rastrošnost niskim cijenama goriva, kako zbog općeg energetskog stanja tako još i više zbog ekološke katastrofe koja nam prijeti.
Ukoliko bi cijena goriva
Ukoliko bi cijena goriva bila bitno jeftinja nego sada, na nasim bi se granicama stvorile kolone Talijana, Slovenaca, Madjara i Bosanaca sa karnisterima i sl.
Dakle, povećana potražnja. Pa bi možda i više ubrali love u proračun.
A kad čovjek dođe preko granice uliti gorivo možda potroši negdje i za pojesti i popiti. Pa eto još dodatnih prihoda.
Zašto bi naši građani išli u Sloveniju(a idu) po gorivo? Zašto ne bi Slovenci došli kod nas?
silverci
Nekako imam "gut feeling" da
Nekako imam "gut feeling" da bi ti prihodi bili znatno manji od ovih koje država sada ubire.
I svi se ovdje olako stavljaju u ulogu vozača koji plaća namete, a nitko se ne stavlja u ulogu korisnika tih poreza koji se ubiru od potrošnje goriva. Nitko u familiji nema penzionera, svi si privatno plaćaju svo zdravstveno osiguranje, nitko ne prima plaću iz proračuna, nitko nema djecu, isključivo vas država pljačka a vi od toga nemate nikakve koristi?
Svaka čast.
Hoćeš reći da se 60 lipa
Hoćeš reći da se 60 lipa po litri koja ide Hrvatskim cestama, 60 lipa koje idu Hrvatskim autocestama, 1,65 lipa trošarina idu penzionerima i u zdravstveni fond, ili što? Ili dobit od dionica INE, na koje se ne plaća porez možda?
Dio novca ide u proračun a
Dio novca ide u proračun a iz proračuna se krpaju ti fondovi, evo neki dan je bilo u vijestima da je udio proračuna u penzijama već 30 ili 40%, zaboravih točnu brojku. Za zdravstveni ne znam točno, ali i jedan i drugi fond pucaju po šavovima i nema šanse da bi preživjeli samo od doprinosa.
Iz proračuna kojeg pune i derivati plaćaju se i sve plaće u državnim firmama. Koliko znam, i trošarina i PDV idu u proračun.
Da se onih 60+60 lipa ne daje direktno cestama, onda bi vjerojatno država ili lokalne vlasti morale namaći taj novac. Što misliš odakle? Možda veća trošarina na derivate, pa bi opet došli na isto.
Druga je priča da li se to namjenski troši, pogotovo znajući za afere u HAC-u. Vjerojatno ne, ali to je za neku drugu temu.
Zar nije točno da INA
Zar nije točno da INA plaća porez na dobit kao i sva druga društva??
Dobit INA-e je u padu već nekoliko godina. Država vjerojatno ne smije (i ne može) prisiliti politikom cijena privatnu kompaniju INA (u djelomičnom državnom vlasništvu) da posluje bez dobiti ili s gubitkom.
Isplaćuje li INA uopće dividendu na dobit svojim vlasnicima? Ako da, državni dio dobiti ide valjda u proračun.
Super! Ajmo onda dignuti
Super!
Ajmo onda dignuti cijenu goriva na 16 kn. Po tvojoj računici mirovine i plaće iz proračuna će onda biti dvostruko veće.
silverci
Nigdje nisam rekao da je to
Nigdje nisam rekao da je to proporcionalno vezano. I kriva ti je računica. Ako se cijena digne sa 8 na 16 a proizvodni troškovi ostanu isti, državi bi išlo i više nego duplo (ako sada ubiru 4 Kn a 4 ide INI-i, onda bi im išlo 12, dakle 3x više)
I da, ako dođe voda do grla i neće imati para za mirovine i plaće, imaju samo dva izlaza - povećati poreze i trošarine ili smanjitii rashode (mirovine, plaće). I jedna i druga varijanta je pušiona - prvom ubijaju ekonomiju, drugom svoje šanse na sljedećim izborima.
Dakle, ne mogu povećati namete makar bi vjerojatno htjeli, ali ne mogu ni smanjiti, jer je proračun nategnut do boli, dakle, čisto sumnjam u neku zaštićenu cijenu goriva.
Jedino gdje bi mogli biti pošteni pa izaći u susret je obračunati PDV samo na proizvođačku cijenu a ne i na cijenu sa onim nametima za ceste, ali sumnjam da će to učiniti, treba im svaka lipa da zadovolje sve apetite.
Inače, kad si već spomenuo 16 Kn, mislim da ni ta cijena ne bi bila tragedija. Gorivo je još uvijek jeftino u odnosu na korist koju donosi, i ljudi bi psovali i škrgutali zubima, ali bi se i dalje vozili. Ne znam za tebe, ali meni je gorivo još uvijek relativno podnošljiva stavka u kućnom budžetu.
Ako se cijena digne sa 8 na
Ako se cijena digne sa 8 na 16 a proizvodni troškovi ostanu isti, državi bi išlo i više nego duplo (ako sada ubiru 4 Kn a 4 ide INI-i, onda bi im išlo 12, dakle 3x više)
Pa da, ali ovako ostanu i 4 kn za u džep. Tako bi došli do 2xviše. :-)
Inače, kad si već spomenuo 16 Kn, mislim da ni ta cijena ne bi bila tragedija. Gorivo je još uvijek jeftino u odnosu na korist koju donosi, i ljudi bi psovali i škrgutali zubima, ali bi se i dalje vozili. Ne znam za tebe, ali meni je gorivo još uvijek relativno podnošljiva stavka u kućnom budžetu.
Eh, kad bi gorivo samo poskupilo i kad poskupljenje goriva ne bi za sobom vuklo i poskupljenje svega ostaloga. Ali znaš da to nije tako.
silverci
Inače, kad si već spomenuo
Inače, kad si već spomenuo 16 Kn, mislim da ni ta cijena ne bi bila tragedija.
Kratak izračun za prosječno sretnog Hrvata.
Plaća 5000 kn
Godišnja kilometraža 15 000 km
Potrošnja 7l/100 km
Ukupna godišnja potrošnja 1050 l
Troškovi za benzin 8715 kn godišnje, ili 726 kn mjesečno....14,5% ukupnog prihoda
Nemam što prigovoriti,
Nemam što prigovoriti, izračun je točan. Evo jednog malo drugačijeg:
Dvije prosječne plaće u kućanstvu od 5000 = 10000 Kn
Godišnja kilometraža 10000 km
Potrošnja 7l/100
Godišnji troškovi 5810 ili 484 Kn mjesečno ... 4,84% ukupnog prihoda
Vidiš, s različitim pretpostavkama dolaziš do različitog rezultata. Ako imaš službeni podatak o prosječnoj godišnjoj kilometraži privatnih vozila u Hrvatskoj, bio bih zahvalan da mi pošalješ link.
Dvije prosječne plaće u
Dvije prosječne plaće u kućanstvu od 5000 = 10000 Kn
Godišnja kilometraža 10000 km Potrošnja 7l/100 Godišnji troškovi 5810 ili 484 Kn mjesečno ... 4,84% ukupnog prihoda
Ni tih 5% nije malo.
A ta druga zaposlena osoba u obitelji s plaćom od 5000 kn radi od kuće, ili se na posao vozi tramvajem?
U Hrvatskoj ima manje od 1,5 milijuna zaposlenih, i tu negdje automobila: plaća po autu.
Vidiš, s različitim pretpostavkama dolaziš do različitog rezultata. Ako imaš službeni podatak o prosječnoj godišnjoj kilometraži privatnih vozila u Hrvatskoj, bio bih zahvalan da mi pošalješ link.
Ja komuniciram na način da ne tražim linkove po zahtjevu. Kad već netko postavlja protutezu, onda bi bilo zgodno potkrijepiti je. No, samo za tebe:
Najveći dio vozača, i to četvrtina anketiranih (26,2%), godišnje svojim automobilom pređe od 10.000 do 15.000 kilometara, što je i očekivani rezultat. Tek nekoliko postotaka manje (22%) prevali od 15.000 do 20.000 kilometara. Dosta velik postotak je i onih vozača koji svojim automobilom prevale godišnje od 20.000 do 30.000 kilometara (19,3%). Vozača koji godišnje prelaze malo kilometara, i to od 5.000 do 10.000 km, ima samo 16,7%, a onih koji ne pređu brojku 5.000 km ima samo 3,7%. Pri tom vozača koji godišnje odvoze više od 30.000 km ima 12,4%. Iz ankete možemo zaključiti da čak 78,9%, znači 4/5 vozača prelazi svojim automobilom više od 10.000 km. Sasvim očekivano!
http://www.autoportal.hr/200712251451/Jeste-li-znali/Rezultati-ankete-Au...
Uzmemo li medijan, prosječno se radi 17 450 km.
Ajde, Fidele....daj onda
Ajde, Fidele....daj onda precizne podatke o broju vozila, kilometraži u privatne svrhe, prosječnim obiteljskim primanjima, broju vozila po obitelji, i to fino usporedi s situacijom od prošle godine, primanjima, cijenom goriva, i onda to sve fino usporedi s europskim prosjekom i udjelom troškova za gorivo u razvijenim zemljama po vozilu, po obitelji.
Može? Pa možda nešto konačno i dokažeš....
Zgodno, nego koliko Hrvata
Zgodno, nego koliko Hrvata ima tu prosječnu plaću?
silverci
Čak 20% umirovljenika ima
Čak 20% umirovljenika ima mirovinu iznad 5000 kn (po priznanju Jordana iz HUS-u).
Lažeš dok zineš ili što?
Od ukupno 1053822 penzića (bez vojske i branitelja), penziju veću od 5000 kn ima oko 17 000 ljudi, oko 1,6%.
Prosječna penzija je manja od 2000 kn.
Svega 7% umirovljenih pripadnika OS ima penziju veću od 5000 kn, a prosječna penzija je nešto više od 3000 kn.
Bijesu ajde da se i tu u
Bijesu ajde da se i tu u nekim stvarima mogu složiti s tobom ali daj razmisli o rečenici koju naši pametni često koriste, naročito u sportu... ekipa je jaka koliko je jak najslabiji igrač te ekipe... Mislim da bi kroz to trebali gledati i na plaće i gospodarstvo... Standard nam je jak koliko su jaki i oni sa najmanim plaćama... a vjeruj mi, onih sa minimalnim plaćama ima puno više nego ti misliš... Bilo bi naročito zanimljivo kad bi se izračunao prosjek plaća a da ne ubrojiš Zagreb...
Prosječna mjesečna
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2007. iznosila je 4 958 kuna.
Po podacima sindikata s kraja 2007. godine, oko 60% ljudi prima plaću manju od prosjeka, a oko 20% manje od 3000 kuna.
Kladio bih se da statistika
Kladio bih se da statistika uključuje samo legalni dio plaće. Naravno, za plaćanje na sivo i crno pravimo se da ne postoji. Isto tako, postoji i kategorija honorarnog rada ili drugog posla. Ljudi zarađuju više nego što pokazuju službene statistike.
Kladio bih se da statistika
Kladio bih se da statistika uključuje samo legalni dio plaće. Naravno, za plaćanje na sivo i crno pravimo se da ne postoji. Isto tako, postoji i kategorija honorarnog rada ili drugog posla. Ljudi zarađuju više nego što pokazuju službene statistike.
Nemoj zezat. To je onaj dio statistike koji nije mjerljiv, niti vidljiv, a kojim se nepobitno i nepogrješivo dokazuje da nas Vlada na čelu s Njim vodi u pravom smjeru, dio statistike koji se ne može ni analizirati ni komparirati s statistikama drugih zemalja, niti sa statistikama Hrvatske iz prošlih godina. Onaj subjektivni osjećaj koji je pokretačka snaga svakog srca hrvatskog. Da, osjećaj da idemo dalje. Osjećaj koji iskipti kad nas On opčini govorom tijela i kad smo se spremni kladiti na sebe čak i kad činjenično znamo da smo u banani. :)
Ljudi zarađuju više nego
Ljudi zarađuju više nego što pokazuju službene statistike.
Ili u prijevodu: super nam je, ali toga nismo svjesni.
silverci
Često se sjetim one: "Tko
Često se sjetim one: "Tko kuka, taj i ima."
Često se sjetim one: "Tko
Često se sjetim one: "Tko kuka, taj i ima."
Narodna mudrost kontra suhoparne statistike – pobjednički potez.
Možemo li očekivati ozarenu mladež kako bojom preko ekrana na kojem su vidljivi porazni statistički podaci ispisuje takve parole?
I ovo sad bi trebali
I ovo sad bi trebali smatrati smislenim argumentiranim odgovorom? Pa ko da Polančec drobi. Gdje su analize, brojčani pokazatelji, gdje je uostalom i išta vezano uz temu, a naslov je da Vlada generira inflaciju gospodarenjem cijenom naftnih derivata? Otkrio si nam da porez od prodaje ide u proračun, a od tamo za plaće i mirovine. Bravo. Koliko dugo si to analizirao?
@ silverci Zašto bi naši
@ silverci
Zašto bi naši građani išli u Sloveniju(a idu) po gorivo? Zašto ne bi Slovenci došli kod nas?
Sve do ulaska Slovenije u EU, Italija je u Furlaniji / Julijskoj krajini (Venezia Giulia) subvencionirala cijenu benzina. Visina subvencije padala je sa udaljenošću od SLO - ITA granice. Zvanično obrazloženje subvencija bilo je, da se time štiti branža u pograničnim područjima ...
Pozdrav iz Ljubljane.
Ukoliko bi cijena goriva
Ukoliko bi cijena goriva bila bitno jeftinja nego sada, na nasim bi se granicama stvorile kolone Talijana, Slovenaca, Madjara i Bosanaca sa karnisterima i sl.
Petroturizam, što ćeš više?
Otvoriš tax free pumpe na jedno 5 km od granice, obavezno na autocesti tako da im naplatiš i cestarinu jedno 25 km do slijedećeg čvora i natrag, možda i motelčić u sklopu benzinske...:)