Tagovi

Vjeronauk u škole – vjeronauk iz škola

Bilo je ovdje već govora o odnosu Katoličke crkve i države, o vjeronauku, o propovijedima. Sve takve napise sam komentirao, ukoliko sam stigao. Nedavno se ovdje raspravljalo o vjeronauku u školi. Ispostavilo se da je vjeronauk u školi osiguran međudržavnim ugovorom Republike Hrvatske i Svete Stolice. Tako da ove moje opservacije o vjeronauku u školi, da ili ne, ne mogu utjecati na stvarnost, nego su isključivo moja razmišljanja, mene kao katolika.

Gdje god se u svijetu crkva previše približila vlasti (bila ona demokratska ili ne) crkva je loše prošla. To se događa i Crkvi u Hrvata. Samo što to oni ne vide. Imati od države zagarantirane beneficije to na dugi rok crkvi škodi. Imati onda kad mnogi nemaju, tako crkva sigurno nije zamišljena. Isus Krist nije propovijedao „blago bogatima“, nego „blago siromašnima“. Isus Krist nije vodio život bogatuna dok bi njegovi apostoli ostali „raja“. Sve dakle što crkvu čini unosnim poslom izravno je upereno protiv Svetog pisma i učenja Isusa Krista.

Svakom koga zanima kako izgleda vjeronauk u školama neka odmah pročita knjigu Jože Horvata „sedmi be“. Pa ako se izbace oni dijelovi knjige koji su komunistička propaganda, još uvijek ostaje dovoljno prostora za sagledavanje problema.

Odrastao sam u vremenu kad je Crkva u Hrvata doista bila proganjana i siromašna. Tada je bila bliže Bogu nego danas. O vjeronauku u školi dakako nije moglo biti ni govora. Naprotiv, nas vjernike se javno sramotilo i proglašavalo nas se „zatucanim nazadnjacima, reakcijom“.

Ali zato smo odlazili na vjeronauk u crkve. U mojoj mladosti bilo je čak zabranjeno održavati vjeronauk u bilo kojoj prostoriji osim u samoj crkvi. Pa smo se smrzavali zimi. Ali su zato na vjeronauk dolazili samo oni koji su to zbilja iskreno željeli.

Ono što je za mene bitno u razmišljanju o vjeronauku u školi ili crkvi jest da smo se mi, dolazeći na vjeronauk u crkvu, vezali na tu crkvu. Pogotovo sam imao sreće ja s odlaskom na vjeronauk u Baziliku Srca Isusova u zagrebačkoj Palmotićevoj, gdje su se nama i našem odgoju posvetili Isusovci, mladi studenti teologije ili filozofije(tada su se ti studiji nalazili tu). Uz vjeronauk tako smo dobivali i dodatni odgoj od toga kako treba učiti (isusovački studenti su bili marljivi do iznemoglosti), ponašati, pa sve do toga kako se baviti športom. Odlazili smo i na izlete. I tako postepeno od polaznika vjeronauka sve više nas je postajalo ministrantima. Veza s Isusovcima je bila još intenzivnija i poučnija.

Iz samo moje generacije mogu nabrojati bez većih problema barem 60 kolega ministranata, mojeg ili bližih godišta, koji su završili studije, rade u svojim strukama, žive u složnim brakovima. Da, od tih šezdesetak samo je jedan otišao krivim smjerom počeo piti i naprasno umro.

Tako je Isusovačka Bazilika bila rasadište i vjere i odgoja. I svi koje sam ovdje spomenuo do danas su vezani na Palmotićevu. A kroz Baziliku u Palmotićevoj prošle su brojne generacije i prije i poslije mene.

Svatko razuman može lako uvidjeti (mislim da to ne moram dokazivati), da škola takovu ulogu na školskom vjeronauku ne može preuzeti, čak ako načas zanemarimo činjenicu da vjeronauk predaju po mnogim školama nekvalificirani nastavnici. Mladi se više ne vežu uz crkvu, pa koliko ih bilo da bilo, te ih u crkvama, uz neke iznimke kao što je Dugo Selo, i nema. Svećenici (redovnici i biskupijski) preopterećeni su školskim vjeronaukom. Ali to će rijetko koji priznati jer školski vjeronauk donosi moć koje se teško odreći.

Ali i za mlade je vjeronauk postao samo još jedna školska obaveza. Koju se ispunjava jer se mora a ne zato što se to želi.

Dio pastoralnog rada svećenicima otpada. Postaju činovnici a ne navještatelji vjere. A kad je Isus Krist ustanovljavao svećeničku službu sigurno nije htio osnovati činovnike-svećenike.

Dakle, moje je mišljenje da je bilo bolje kad se vjeronauk održavao u crkvama (ili crkvenim prostorima), da je siromašna i proganjana crkva imala više uspjeha i veću karizmo od ove današnje i da ovakva crkva kakvu doživljavamo danas nije u skladu sa svojim poslanjem koje proizlazi iz našeg „ustava“ Svetog pisma.

Napomene:
Pretpostavljam da to što hvalim Isusovce, njih neće baš razveseliti. Barem to što ih hvalim ja. Moje tumačenje poslanja crkve naići će na svaku moguću kritiku konzervativnih katolika koji bi htjeli da sve bude „kao prije“. A ono „prije“ nam je donijelo komunizam. A što se tiče vjeronauka u crkvi, možda se vrijeme tako promijenilo da me je pregazilo. To sam onda ja kriv.

Komentari

Cijenjeni maestro, Samo

Cijenjeni maestro,
Samo nekoliko kraćih komentara:
(Molim vas da uzmete sa rezervom moja razmišljanja jer nisam niti pravnik niti stručnjak za Ustav. Želim samo iznijeti neke poglede koji bi mogli biti manje ili više točni.)
Ispostavilo se da je vjeronauk u školi osiguran međudržavnim ugovorom Republike Hrvatske i Svete Stolice.
Mislim da je ovaj ugovor nevažeći pošto bi trebao biti u sukobu sa Ustavom Republike Hrvatske.


Članak 41.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.
Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, so­cijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.

Ako je moje tumačenje prve rečenice dobro, taj ugovor stavlja u podređeno stanje ostale vjerske zajednice jer nameće učenje u državnim školama samo jedne vjere. U redu, katolici će mi reći da su u većini. Slažem se ali onda trebate promijeniti Ustav. Do tada mislim da je taj ugovor više djelo političkog oportunizma a manje nekakve brige za duhovnost građana Lijepe Naše.

Gdje god se u svijetu crkva previše približila vlasti (bila ona demokratska ili ne) crkva je loše prošla.
Nakon dvadeset godina života u Italiji mogu opravdano tvrditi da to nije tako u Italiji. Crkva ovdje prolazi jako, previše, dobro. Neću navoditi za sada mnoge primjere ;).

Isus Krist nije propovijedao „blago bogatima“, nego „blago siromašnima“. Isus Krist nije vodio život bogatuna dok bi njegovi apostoli ostali „raja“. Sve dakle što crkvu čini unosnim poslom izravno je upereno protiv Svetog pisma i učenja Isusa Krista.
Kada bi se ponovo pojavio ne vjerujem da bi Isus bio katolik, dapače ;). Ali nisu ovo više vremena za mlade ljude, danas je neophodno da se pojavi Tatica ;) a Sin će eventualno pjevati: Oprosti mi paaaaaapeeeee..... :)

Odrastao sam u vremenu kad je Crkva u Hrvata doista bila proganjana i siromašna. Tada je bila bliže Bogu nego danas. O vjeronauku u školi dakako nije moglo biti ni govora. Naprotiv, nas vjernike se javno sramotilo i proglašavalo nas se „zatucanim nazadnjacima, reakcijom“.
Da da, dobro se sjećam. Stara dobra vremena :). Moram primijetiti jednu bitnu stvar, postojala je, koliko toliko, nekakva dosljednost. Barem se znalo tko vjeruje a tko ne vjeruje. Znalo se i ako netko ne vjeruje zašto ne vjeruje ;). Znali smo tko nam je na misi. A danas? ;) Crkve su pune, prepune. Ma odakle su izmiljeli svi ti vjernici?
Sjećam se moga vršnjaka, tada sekretara omladinske organizacije u općini Dubrovnik, koji me je marljivo progonio kao istaknutog klerikala :-D. Tamo negdje iza rata se oženio a svećenik je, sa oltara, najavljivao skoro vjenčanje revnog katolika iz katoličke obitelji. :-D :-D :-D.
Više volim neprijatelja koji je uvjeren u svoje ideje nego "prijatelja" koji ih mijenja prema potrebi (njegovoj naravno).

Ali zato smo odlazili na vjeronauk u crkve. U mojoj mladosti bilo je čak zabranjeno održavati vjeronauk u bilo kojoj prostoriji osim u samoj crkvi. Pa smo se smrzavali zimi. Ali su zato na vjeronauk dolazili samo oni koji su to zbilja iskreno željeli.
Isto iskustvo, potpuno isto.

Danas sa nepunih 47 godina razmišljam na sljedeći način:
Vjera i/ili duhovnost svakog čovjeka je samo osobna stvar. Već sam u komentaru na jedan dnevnik rekao da je duhovnost privatna stvar, čak i više od samog seksa koji se preporučuje barem u dvoje :-D.
Ako je to tako, a za mene jest, onda ne želim da na bilo koji način država uvjetuje izbor za mene, moju djecu ili obitelj.
Lijepi pozdrav sa prosvijetljenog zapada :)

Tko je glasao

nameće učenje u državnim

nameće učenje u državnim školama samo jedne vjere
Samo mali ispravak. U školama u Hrvatskoj ne predaje se samo katolički vjeronauk. Imaju ga i drugi (pravoslavni, evangelici, muslimani).

Tko je glasao

Dajte mi navedite jednu

Dajte mi navedite jednu jedinu tipičnu državnu školu u našem najvećem gradu - ZAGREBU - gdje se predaje neki drugi vjeronauk, osim katoličkog!

Svi se ko pijani plota drže Ugovora s Vatikanom... Ko da su ugovori vječni i nepromjenjivi! Promijenimo taj ugovor, vratimo vjeronauk u crkve.

Vjeronauk - marš van iz državnih škola! Hrvatska je službeno sekularna država!

Tko je glasao

Kaj je ovaj "pametan"...

Kaj je ovaj "pametan"... Propustio je uociti da se islamski vjeronauk odrzava subotom i nedjeljom, dakle ucenici koji ne idu na vjeronauk (islamski) ne dovode se u situaciju da 6. sat imaju vjeronauk (islamski) koji propustaju i tumaraju po skoli zato sto 7. sat imaju tjelesni - situacija u kojoj se moj sin nalazi vec godinama, naravno, s katolickim vjeronaukom.

Kad bi se katolicki vjeronauk odrzavao izvan redovne nastave (kao npr. informatika), mi ne bismo niti vodili ovu diskusiju, koja traje vec gotovo 20 godina demokratske nam laicke i sekularne drzave.

Tko je glasao

Pridružit ću se

Pridružit ću se jednoglasnim pohvalama tekstu :) I zato što je i moje iskustvo s vjeronaukom u crkvi za vrijeme osnovne i srednje škole u Splitu bilo slično - osim samog vjeronauka, imali smo još i niz aktivnosti od kojih sam ja bio uključen u glumačku skupinu i pjevački zbor (propale mi obe karijere, nisam ja za svjetla pozornice :) ali sam dobio sate i sate dobrog druženja, poduke i znanja.

Pred kraj srednje smo dobili vjeronauk u školi i to je bila katastrofa. Običan školski predmet koji je služio za nabijanje prosjeka. Stoga i ja podržavam da se vjeronauk vrati u crkve.

Tko je glasao

Vjera se ne uči, ona se

Vjera se ne uči, ona se doživljava - emotivno. Naučit se može pravila crkvenog nauka, naučit se može i stari i novi zavjet naizust, naučit se može katekizam, naučit se može crkveno ustrojstvo i sve to mogu naučiti i vjernici i nevjernici.
Ali nevjernici vjeru ne doživljavaju nikako (niti racionalno niti emotivno), zapravo je nisu svjesni.
Ako se vjera uči kao matematika, postoje velike šanse da će se djeci ogaditi kao što im sa gadi matematika (najčešće).
Kako naučiti strah, kako naučiti ljubav (ne sex), kako naučiti tugu ?

Tko je glasao

Baš sam tako nešto htio

Baš sam tako nešto htio napisati ali si me pretekao.
Ovo s vjeronaukom u školi je čista "medvjeđa usluga" crkvi, i to su oni skuhali samima sebi.
Stvarno je vjeronauk postao još jedan predmet u nastavnom programu današnjeg prilično lošeg školskog sustava. Njega održavaju samo oni stvarno rijetki pojedinci koji rade posao nastavnika ili profesora iz stvarne ljubavi prema tom poslu. Ostalo je negativna selekcija.
Ako imamo sreće da je nastavnik dobar onda djeca znaju i vole taj predmet, a ako je nastavnik loš . . onda ništa, i nažalost često su upravo nastavnici vjeronauka loši.

Što reći djetetu koje se prestravljeno probudi usred noći jer je vjeroučitelj cijelom razredu obznanio da će njihovi roditelji u strašnim mukama gorjeti u paklu jer ne idu redovito u crkvu.
To je upravo razlog zašto smo našu djecu ispisali sa vjeronauka, da ne zamrze crkvu i vjeru.

Na školski vjeronauk ne idu, vjeronauka u crkvi nema - eto nas ponovo u bezbožničkom komunizmu.

leddevet

leddevet

Tko je glasao

Odličan tekst barba

Odličan tekst barba Ivane!

Po meni nije toliki problem to što se kod nas ne poštuje odvojenost Crkve od države, već što je kod nas došlo do odvojenosti Crkve od naroda.

U tekstu pišete o druženju i komunikaciji svećenika s vjernicima u vaše vrijeme čega danas ima sve manje.
Tu se je Crkva u ponašanju približila sindikalistima, političarima i drugim ljudima koji tvrde da zastupaju imteres naroda (građana,vjernika,radnika...).

Svi oni zastupaju naše interese,a nitko od njih nema vremena popričati s nama,svi oni znaju što je bolje za nas, a nitko od njih nije došao k nama (meni) i pitao ga što on misli i kakvi njega problemi muče.

Političari nemaju vremena za građane (mene),ali mogu provesti sate s predstavnicima Crkve i sindikalcima koji uvijek nešto zahtijevaju.Crkva nema vremena za vjernike (mene),ali se mogu satima dogovarati sa prevrtljivim političarima (mnogi od njih bivši komunisti), a i oko neradne nedjelje se dogovaraju s sindikalcima, sindikalci nemaju vremena za radnike (mene), ali imaju vremena za političare,udruge poslodavaca...

Tko je glasao

Vrlo lucidno promišljanje!

Vrlo lucidno promišljanje! Svaka čast!

Tko je glasao

Bravo, Magarče (uh kako to

Bravo, Magarče (uh kako to zvuči;)), izvanredan komentar koji pogađa bit jednog dijela odnosa Crkve i ostalih.

Peregrine Falcon

Tko je glasao

Izvanredna analiza, Ivane. I

Izvanredna analiza, Ivane.
I don Ivan Grubišić je nedavno rekao da se u povijesti već puno puta dokazalo kako pastorala i moć ne idu zajedno, govoreći o prevelikoj borbi Crkve za svjetovnu moć.

I istina je, ono prije nam je donijelo onaj nesretni komunizam.

Peregrine Falcon

Tko je glasao

Malo si me iznenadija

Malo si me iznenadija Ivane,očekivao sam tvrđi tekst,ali ovaj potpisujem i ja iako ne upražnjavam vjeru.Moguće da bi bilo lakše imati i taj oslonac ali kako ja ne mogu vjerovati u uskrsnuće ne mogu je upražnjavti.Osim toga ta povezanost vjerovanja -življenja-oprosta
za mene je nedokučiva. S štovanjem.

Tko je glasao

Kako je ovaj Dnevnik, ili

Kako je ovaj Dnevnik, ili barem vrijeme njegove objave, potaknut i pitanjima što sam Vam ih postavio u jednoj drugoj raspravi, s moje bi strane bilo neodgovorno kad se u ovu raspravu ne bih i osobno uključio. Premda, moram priznati, nerado. Zašto? Bojim se da od nje neće biti veće koristi. Vrijedi li barem pokušati?
Ponajprije, slažem se s velikom većinom onoga što ste u svojem razmišljanju naveli. Ponajprije s tvrdnjom da vjeronauk u školi šteti Crkvi i njenom ugledu u javnosti. Stoga, kad o toj temi razmišljam kao vjernik, skoniji sam se izjasniti protiv vjeronauka u školi.
Kad bih ovdje završio svoje razmišljanje, svi bismo bili zadovoljni. Umjesto očekivanog “rata”, opće suglasje na pollitici! Milina.

No, ništa od toga! Ajmo mi tu stvar malo “produbit”, jer ja ne mislim da je ovaj forum mjesto na kojem nas dvojica (ili više nas) trebamo skrbiti (samo) o interesu Crkve. O ne! O tome ćemo, ako baš hoćete, na nekom sastanku “župnog pastoralnog vijeća”. Ovo je POLLITIKA.COM. Stoga bih ja ovdje ipak, prije svega, pokušao razmišljati kao građanin.

Pa krenimo redom.
Što ćemo s onim vjernicima, poštovani maestro, koji se s nama ne slažu? A oni su, kako mi se čini, većina. Jer, unatoč tomu što za svoju djecu mogu izabrati i nepohađanje vjeronauka u školi, oni izabiru ono drugo. Konkretne brojke ne znam, no prema onome što čujem, više od 80 posto u osnovnim, a više od 70 posto u srednjim školama IZABIRE vjeronauk. Imaju li oni na to pravo? (ovdje ne mislim na pravo u smislu našeg OI-a, jer je tu stvar, slijedom ugovora i zakona, jasna).

a) Jedni kažu da nemaju. Da vjeronauk nema što tražiti u javnim (državnim) školama. Jer se to, tumače, protivi načelu odvojenosti Crkve i države. I na tome pitanju, kako mi se čini, uopće više nemaju potrebe “gubiti vrijeme”. Ako i ti koji ovo čitaš misliš tako, odustani od ovoga komentara. Što još možeš čuti? Vjeronauk nema što tražit u školi, i točka!

No, ako si još tu, idemo probati dalje zajednički promišljati. Što zapravo znači odvojenost Crkve i države. To, da ništa što spada na vjeru, nema što tražiti u javnim prostorima. A zašto bi to bilo tako? Zato što tako piše u Ustavu. A piše li baš tako? “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.” Aha, vjerske zajednice odvojene od države. To mi se čini OK: Bilo bi nakaradno (naučila nas je to povijest) kad bi vjerske zajednice uređivale državu –donosile zakone, postavljale vladare, represivno djelovale... Još bi nakaradnije bilo obrnuto – da državne vlasti nameću vjeru ili postavljaju biskupe (Mesić imenovao Jezerinca :))

No, je li vjeronauk u školi baš takav slučaj?! Jesu li Tijelovska procesija ulicama grada Zagreba, ili festa sv. Vlaha ispred Orlanda u Dubrovniku – neprimjereni, jer se događaju na javnim površinama. Rijetko će se to tko usuditi ustvrditi (ili možda neće?).
A što su uopće škole? Čemu one i kome, uopće, služe? Tko ih plaća?
Imaju li roditelji pravo od tih škola tražiti da, uz ostalo, i dio vjerskoga obrazovanja i odgoja, organiziraju u tim školama?

b) E, tu dolazimo do onih koji na pitanje: imaju li roditelji vjernici pravo na vjeronauk u školama za svoju djecu - odgovaraju potvrdno. Meni njihovi argumenti uopće nisu bedasti, i nisam na njih sklon “gledati svisoka”. Jer, ustinu, to su i njihove škole, i oni ih plaćaju, te škole moraju i njima služiti.
E, sad će netko primjetiti da te škole plaćaju i ateisti. Jasno, plaćaju i oni. Plaćaju i oni koji uopće nemaju djecu. No, države tako funkcioniraju! Svi mi, iz svojih poreza, plaćamo puno toga za što nismo zainteresirani ili nam se ne sviđa. Ateisti nešto za vjernike, i vjernici za ateiste; homoseksualci za homofobe, ali i homofobi za homoseksualce, HDZ-ovci za SDP-ovce ....

I sad:
Vjeronauk u školama je tu (za razliku od vaterpola na travi, DEMOS ;)). Možemo ga prihvatiti kao činjenicu, ili se protiv njega možemo boriti. Možemo svoju djecu (ako je imamo) na njega upisivati, ako želimo, ali i ne moramo (kad bi svi morali, ja bih bio među prvima koji bi povikao: Svi na barikade!!!)

Ako ga prihvaćamo, trebamo vidjeti ima li u njegovoj provedbi poteškoća. Očito je da ima.

a) Ponajprije, djeca koja ga ne pohađaju, barem u dijelu škola borave “na hodniku”. Kako to riješiti?
Može li se toj djeci ponuditi nešto drugo, a korisno (etika, religiologija...? Je li rješenje, kako je to, ako sam dobro shvatio, predlagala i naša blogerica Marija Lugarić, vjeronauk u nultom satu (prije škole?) ili u suprotnoj smjeni? Za one koji na njega ne idu, očito jest, jer neće morati biti “na hodniku”. No, hoće li to oni koji na vjeronauk idu shvatiti kao određenu “kaznu” (jer u školu moraju sat vremena prije normalnog početka nastave, ili pak dvaput dnevno, pa izgube cijeli dan)? Hoće li to njihovi roditelji shvatiti kao pakosno demotiviranje njihove djece da idu na vjeronauk? Može li se onda, jednostavno, vjeronauk staviti kao prvi ili zadnji sat? Vjerujem da se rješenje, ako postoji dobra volja, može naći.
b) Je li nastavnički kadar za vjeronauk u školi adekvatan i stručan? Koliko sam upućen, tu ima popriličnog napretka. Vjeronauk sve manje predaju svećenici i časne sestre, a sve više “obični” vjernici, koji se školuju na katoličkim fakultetima. Neke od njih i osobno poznam, i o njima imam visoko mišljenje.... Problema sigurno ima, no gdje ih nema?

No, ako vjeronauk u školi, kao građani, ne prihvaćamo, ponajprije moramo znati zašto. Odgovor: zato što to šteti Crkvi – po mom mišljenju nije do kraja adekvatan (ili barem cjelovit). Pravi bi razlog bio – zato što to šteti djeci. No, je li tomu baš tako? Da bi se na to pitanje odgovorilo, trebalo bi barem pogledati nastavne planove vjeronauka u školi. A, rijetki to čine. U najmanju ruku, mislim da je bez poznavanja kršćanstva, u Europi i Hrvatskoj teško razumjeti mnoge sasvim “svjetovne” činjenice u našoj civilizaciji: od umjetničkih motiva u slikarstvu i kiparstvu...., preko glazbe (je li tako, maestro?), književnosti...
Je li u pozadini protivljenja vjeronauku u školi ipak stav da je vjera kao takva zapravo negativna, pa ju je bolje što više “ograničiti”? Ako je tako, onda to treba imati hrabrosti reći! I taj je stav, po mome mišljenju, legitiman.

Previše je tu pitanja, a da bi odgovor na pitanje “jesi li za vjeronauk u školi?” bio jednostavan.

Oprostite mi na duljini teksta.

Tko je glasao

postovani ivan cerovac, kao

postovani ivan cerovac, kao katoliku bijase mi osobito zadovoljstvo procitati vasa razmisljanja.
u potpunosti se slazem i smatram da bi bilo odlicno kada bi takvo razmisljanje bilo prevladavajuce kod donositelja odluka.
veseli leptiric

veseli leptiric

Tko je glasao

Dakle, moj osmogodišnji sin

Dakle, moj osmogodišnji sin prislijen je ići na vjeronauk u školi jer bi u protivnom ta tri sata tjedno provodio sam u knjižnici, a ostatak razreda bi ga gledao kao idiota... da sad ne spominjem kako u 21. stoljeću, za razliku od vjeronauka, vizualne kulture ima 1/2 sata tjedno... i koliko je to strašno... sreća je moja kao i Cerovčeva da sam ja na vjeronauk išla u župi, da sam imala vjeroučitelja za kakve mislite da postoje samo u lošim američkim B-produkcijama pa smo u crkvi imali vlastiti rock-band, koji je psalme svirao u svojim obradama, da smo svake nedjelje poslije mise (a prije Pčelice Maje) opalili partiju nogometa pred Crkvom i da smo smjeli pitati sve što nas je zanimalo... danas je pred tom istom crkvom 'štekat' lokalne pizzerije, djeca tamo nogomet davno ne igraju, a moje dijete ima više zadaće iz vjeronauka nego li iz bilo kojeg drugog predmeta... srećom, od mojeg odgoja ipak ima neke koristi jer on sve što mu kažu uzima sa zrnom soli, ali ipak... nije li Isus rekao - pustite malene k meni, a ne 'privedite mi ih'... i nije li bilo 'draži mi je povratak sina razmetnoga'... u krajnoj liniji za sve one koji su čitali teorijsku literaturu - nije li spoznaja vjere 'milost Božja' a ne pitanje osobnog izbora?

Tko je glasao

Nitko ne bi smio biti

Nitko ne bi smio biti prisiljavan na bilo sto, pogotovo ne na vjeronauk. Ako se vjeronauk vec odrzava u skoli, onda bi bilo i lijepo i korisno kad bi u isto vrijeme za djecu koja ne zele vjeronauk bio sat etike i u sklopu toga jedan neutralan prikaz svih religija.
A kad djeca odrastu neka onda sama odluce koju ce - i hoce li uopce !- religiju odabrati. Tako bi nastali i pravi vjernici, a ne licemjeri kakvih su pune crkve...

Tko je glasao

U nekim srednjim školama

U nekim srednjim školama postoji alternativa vjeronauku, etika. Međutim vrlo mali broj učenika se odlučuje na taj predmet, jer ga predaju "pravi" profesori, koji imaju oštrijwe kriterije u ocjenjivanju od vjeroučitelja, pa je djeci kontraproduktivno.
Vjeronauk je u našim školama izborni predmet. Dakle može, ali ne mora. Međutim, problem je što je to samo formalna dilema, osobito u malim mjestima, gdje se svaka različitost, a osobito ova ne gleda blagonaklono. To zaista nema veze s Crkvom kao takvom, nego s nama, i našim mentalitetom.
Ja mislim da vjeronauku nije mjesto u školi. U školi bi trebali učiti o relegijama, a u crkvi vjeronauk prakticirajuće religije.
Time bi se riješili problema lažnog izbora, i zaštitili manjinu od pritisaka većine.
Molim da ovo "pravi" profesori i vjeroučitelji ne uzmete kao negativnu konotaciju, jer sam samo htjela nagalsiti bitne razlike u kriteriju prilikom ocjenjivanja.

Tko je glasao

Na ovaj bih komentar dala

Na ovaj bih komentar dala 100 zvjezdica da se to moze.

Tko je glasao

Ovo je stvarno odličan

Ovo je stvarno odličan tekst.

Tko je glasao

Bravo maestro !!!

Bravo maestro !!!

Tko je glasao

Razumno ... nemam što drugo

Razumno ... nemam što drugo reći. Ali pored toga što se Crkva ne želi odreći moći i utjecaja, tu su i "folklorni" vjernici (oni koji su to "od jučer" ili oni koji su prihvatili samo ritual, ali ne i vjeru) - oni su uglavnom najglasniji i najvatreniji zagovornici vjeronauka u školama. Takvi obično galamom kompenziraju svoje propuste ili greške iz prošlosti. (Imam prijatelje koji su od prvog dana rata bili u "Minken bojni" i bježali od mobilizacije, rekli mi da sam lud kad su me vidjeli s puškom u ruci, a danas su vatreni desničari koji mi ponekad spočitavaju da sam komunjara zato što sam kritičan prema HDZ-u ... što ćemo, takav je život.)

Tko je glasao

Ovo me posjetilo na vic koji

Ovo me posjetilo na vic koji je bio popularan prije 15-tak godina:

Koja je razlika između malih i velikih Hrvata?
Mali Hrvati su kršteni kad su bili mali, a veliki kad su bili veliki...
(disklejmer: svaka sličnost sa stvarnim osobama je slučajna)

Tko je glasao

(Imam prijatelje koji su od

(Imam prijatelje koji su od prvog dana rata bili u "Minken bojni" i bježali od mobilizacije, rekli mi da sam lud kad su me vidjeli s puškom u ruci

Ko prvo imaš prijatelje koji su prešli van i tebe ostavili od prvog dana samog. Ti si taj isti prvi dan primil pušku i oni su imali vremena te s njom videt i čak ti se izrugavat.

Iz

Tko je glasao

Maestro, rekli ste samo

Maestro, rekli ste samo istinu i ništa više. Doduše, istina je nekad nekome bolna, ali je svejedno istina. Imam dosta slično iskustvo i potpuno se slažem s Vama.

ragusa

Tko je glasao

Ma sto je to rekao? Ozbiljni

Ma sto je to rekao? Ozbiljni narodi u ozbiljnim drzavama ne mijenjanju svakodnevno medjunarodne ugovore, ni zakone, ni ustave, ni udzbenike povijesti, ni pravopis.
U provinciji u kojoj zivim je upravo sisla moja stranka (NDP) s vlasti. U tom cetveromandatnom razdoblju je izgradila u mojem boravisnom mjestu tri srednje katolicke skole s kapacitetom od osamsto do tisucu ucenika. Znaci, ovdje ne samo sto se vjeronauk uci u skolama nego postoje posebne (katolicke) skole. I nemojte se iznenaditi, roditelji drugih konfesija upisuju djecu u njih. Slusanje vjeronauka je obavezno, jer su upisnici pri upisu na to pristali, a ocijena ne utjece na zavrsni uspjeh. U crkvama nema vjeronauka, nego jedino nekolikosatno predavanje pred sklapanje braka.

Tko je glasao

Super je da ste osnovali

Super je da ste osnovali katoličke škole. U njima i jest mjesto vjeronauku, katoličkom, naravno, a tamo i mora biti obvezan. Naravno da i pripadnici drugih vjera upisuju svoju djecu u katoličke škole ako su kvalitetnije od drugih, a to je često slučaj, ali to je onda njihov slobodni izbor, oni znaju kamo svoju djecu upisuju i to svjesno čine, a tako mora i biti.
Problem je kad se zbog toga drugima rade problemi. Dakle, kad se namjerno vjeronauk stavi usred satnice, umjesto na početku ili na kraju radnog dana, tako da oni koji na vjeronauk ne idu ne moraju čekati na hodniku (ili se zbog zadirkivanja druge djece, a znamo dobro kakva su djeca, upišu na vjeronauk, dakle protiv svoje volje i kao rezultat mobbinga), nego ili dođu jedan sat kasnije ili odu doma jedan sat prije nego djeca koja idu na vjeronauk (naravno, kad je već u školi u kojoj mu nije mjesto jer nije vjerska škola).

Peregrine Falcon

Tko je glasao

Ozbiljni narodi u ozbiljnim

Ozbiljni narodi u ozbiljnim drzavama ne mijenjanju svakodnevno medjunarodne ugovore, ni zakone, ni ustave, ni udzbenike povijesti, ni pravopis.
Točno, ali to se odnosi na ozbiljne države! :-)
(Nadam se da je smajlić uočen.)
Malo ozbiljnije:
1. Ugovor s Vatikanom potpisan je gotovo "privatno" - o njemu nije bilo nikakve rasprave, riješili su to Tuđman i Radić, onako na svoju ruku. Tuđman, valjda zato što je pripadao onoj skupini iz mojeg prvog komentara (da podsjetim: "galamom" se obično kompenziraju greške iz prošlosti), Radiću je valjda bila dovoljna kvalifikacija što ima brojnu obitelj, a ako se pročitaju neki tekstovi o njegovim čovjekoljubnim izjavama, kakve su bile nedavno na H-alteru, bit će jasno o kakvoj se moralnoj nakazi radi.
2. Proveo sam nekoliko godina u inozemstvu (u EU), a moje dijete pohađalo je katoličku školu ... eto, igrom slučaja, iako sam ateist, agnostik, ireligiozan ili kako se to već zove i klasificira, i oduševio sam se što su s mojim djetetom u istu školu išli i muslimani i pravoslavci, protestanti i tko već ne, a najveća vrijednost je bila to što su na vjeronauk išli svi, bio je to omiljen predmet, a ovi "drugovjerci" jedino nisu sudjelovali u sakramentima (pričest i sl.), osim kao publika. Dakle, ovime potvrđujem Vašu rečenicu:
nemojte se iznenaditi, roditelji drugih konfesija upisuju djecu u njih.
Ali želim naglasiti kao bitnu i presudnu razliku: djeca drugih konfesija u vrijeme vjeronauka nisu sjedila u hodniku, a već je i njihovo prisustvo na nastavi utjecalo na izgradnju tolerantne atmosfere.
3. Sadržaj vjeronauka: starije dijete koje je pohađalo vjeronauk u EU državi nikad nije dolazilo kući sa zadaćom učenja napamet molitvi i sl. koje nisu primjerene njegovom uzrastu i koje nije razumjelo. Pričali su pričice i crtali sličice, da se eto slikovito izrazim. Ovo drugo koje je išlo u školu u RH učilo je napamet stvari koje uopće nisu bile primjerene uzrastu i nije ih shvaćalo i samo su ga iznervirale.
......
Mogao bih još puno pisati o ovoj temi no ... možda za zaključak: kakvo je stanje u vezi s ovom problematikom mogu najbolje znati oni koji žive i školuju djecu u RH, koji se svakodnevno na raznim razinama društvenog života susreću s utjecajem Crkve (uh, ovo zvuči previše "Mačekovski", mislim zapravo na uplitanje Crkve u politiku). Time, gospodine Jelović ne želim omalovažiti Vaš doprinos , dapače mislim da Vaše primjedbe mogu otvoriti prostor za bogatiju i argumentiraniju raspravu na ovu temu.

Tko je glasao

Gospodine rupert, Uvjek sam

Gospodine rupert,
Uvjek sam spreman na lijep odgovor odgovoriti lijepsim, ali i na dzon ici dzonom. Ja doista ne znam kako se odrzava vjeronauk u hrvatskim skolama. Ni sam nisam veliki vjernik, ali nisam ni ateist. Tu sam negdje na polovici izmedju. Moji sinovi su pohadjali katolicke skole. Ponovit cu, vjeronauk su morali slusati, ali ocjena iz njega nije imala nikakve veze s opcim uspjehom. Od dana zavrsetka srednjih skola pa do danasnjega, nisu se sjetili otici u crkvu. Privoljavati ili prisiljavati ih na to ne mogu i necu, jer nisam ni sam bio poletan za tim. No, mene je majka do petnaeste, sesnaeste godine ipak tjerala. A glede uplitanja Crkve u politiku, sigurno je ima toga, medjutim ne mora se raditi o uplitanju Crkve ako ona poziva vjernike da prije izbora razmisle za koga ce glasati. Ako bilo koja stranka ili politicar ponizava i difamira vjeru i vjernike, na Crkvi je stati u njihovu obranu. Hrvatski ateisti i vjernici, a koji iimaju iole hrvatstva u sebi trebali bi staviti ruku na srce pa priznati da nas je upravo Crkva u nasim dugim i bremenitim vremenima okupljala uza se i bodrila nas. Ponajvise smo, zahvaljujuci njoj opstali. Upravo smo zato duzni pokazati nekada obazrivost prema njoj. A da su u Hrvatskoj neki crkveni dostojanstvenici prilicno gramzivi, takvi su i u Kanadi. I svugdje drugdje. Sa stovanjem.

Tko je glasao

Gosp. Jelovic, niste jasni u

Gosp. Jelovic, niste jasni u potpunosti u svojem izlaganju. Je li vjeronauk obavezan samo u katoličkim školama ili i u državnim? Pretpostavljam da tamo gdje živite postoje i državne škole.

Tko je glasao

Katolicke skole su drzavne

Katolicke skole su drzavne skole. Osim njih postoje javne (Public Schools), koje su takodjer drzavne. Njih pohadjaju pripadnici svih konfesija.

Tko je glasao

Gospodine mujta, S obzirom

Gospodine mujta,
S obzirom sto sam na brzinu pisao gornji tekst, stoga mi se u njemu potkralo nekoliko gresaka. Pokusat cu ih sada ispraviti. Pogledajte, ja doista ne znam je li u redu ili nije sto se vjeronauk odrzava u skolama, ali ipak mislim da je se potrebno pridrzavati ugovora sa Vatikanom. U ovom mojem boravisnom mjestu s oko dvijesto i petnaest tisuca stanovnika je, upravo ih prebrojah u telefonskom imeniku, trideset i sedam osnovnih i osam srednjih katolickih skola. Ponovno cu naglasiti: Katolicke skole pohadjaju i djeca drugih konfesija, a javne (public Schools) i katolici. Ova segregacija se uopce ne odrazava niti na jedan segment javnog zivota.

Tko je glasao

Jest, ali pitanje je bilo je

Jest, ali pitanje je bilo je li u Public Schools obvezan vjeronauk. Normalno je da je obvezan u vjerski usmjerenim školama poput katoličkih. Naime, naše se državne škole mogu u tom slučaju usporediti jedino sa Public Schools, dakle javnim, svjetovnim školama.

Peregrine Falcon

Tko je glasao

Moram priznati da bih

Moram priznati da bih voljela da vjeronauka u školama nema,nego da se on ipak održava u crkvi.Jučer je moja kćerkica krenula u prvi razred osnovne škole i samo pored njenog imena stoji NE VJERONAUK.Suprug je ateist a ja imam vjeru u Boga,ali vjeru,niti jednu ne prakticiram.Odlučili smo da nam dijete neće pohađati vjeronauk ali tom odlukom smo možda svoje dijete stavili trenutno u nepovoljan položaj.Ona se pita ZAŠTO? Zašto i ona ne može biti sa svojim prijateljima nego će vrijeme provoditi u knjižnici ili baš ako želi može ostati na satu ali nije joj to obvezan predmet.Nije meni odrasloj i zreloj osobi reći da ne idem u crkvu,da mi je muž ateist i to pred svojim prijateljima i obitelji koje se to uopće ne tiče jer su i oni zreli i odrasli ali što će moja nježna djevojčica?Hoće li se moći nositi s tim izdvojena kao crna ovca?Nadam se da će se to uskoro promijeniti, jer sam oduvijek smatrala da je vjeronauku mjesto u crkvi i da ne bi trebao imati veze sa državnom školom,ne samo sada kada je moje dijete krenulo u školu.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Medijsko to jest Sveučilište Sjever na entu od bosancero komentara 0
  2. Zašto sam za zabranu zajedničkih lista na izborima (a protiv referenduma) od Zoran Oštrić komentara 8
  3. HDZ nakon Siska hoće li osvojiti RH? od aluzija komentara 3
  4. Vargate od Weteran komentara 16
  5. Kukuriku koalicija sigurno plovi prema debaklu od vkrsnik komentara 44
  6. ona i mi od aluzija komentara 0
  7. Kapital i rad, tržište i država (povodom intervjua s Antunom Vujićem) od Zoran Oštrić komentara 7
  8. Invalidi u minskom polju od timashine komentara 67
  9. Opereta "Invalid je invalid" protiv HRVI, ali i svih branitelja i protiv RH od ppetra komentara 60
  10. Ekonomska sloboda u svijetu od Tko je John Galt komentara 7
  11. Hrestomatija veleizdaje od MKn komentara 57
  12. Ograničenje prava glasa? Ne, ali potiče na razmišljanje od Zoran Oštrić komentara 8
  13. Slon u staklarni ili diskriminacija od boltek komentara 134
  14. Možda im nije jasno, da HRVI ne žele više promatrati uništavanje države koju su stvarali? od ppetra komentara 39
  15. O budućnosti europske energetike u Brislu i Londonu od Zoran Oštrić komentara 3
  16. Prosvjed branitelja od Weteran komentara 190
  17. Prigovor savjesti, kvalitativno i figurativno od lunoprof komentara 75
  18. Dignitet i percepcija od StarPil komentara 23
  19. Tko gnoji hrvatski meinstream fašizmom od sjenka komentara 33
  20. Nevenka Topalušić, 100%tni HRVI i ostavke ministara F. Matića i A. Kotromanovića od ppetra komentara 39
  21. osvajači samoStalnosti RH od aluzija komentara 0
  22. Odletio Milanović. Na Krilima Kvarnera. od Papar komentara 0
  23. Delanec od pravednik vz komentara 22
  24. u povodu ratovanja daleko oko nas od aluzija komentara 0
  25. Dezinfekcija i čišćenje- za laži poraženih i frustriranih od ppetra komentara 77

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Bigulica
  • bosancero
  • corto
  • lpg
  • sibila
  • zaphod

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 6
  • Gostiju: 25

Novi korisnici

  • Laganini
  • jeffrey
  • Turist s razlogom
  • Endrina
  • Primarijus iz BiH