pollitika Neovisni, ali ne i neutralni

Poziv na poboljšanje postojećih mreža i smanjenje pritiska na opterećenim točkama odnosno veći vlakovi, duže platforme, više prometnih traka na autocestama i masivno poboljšanje na križanjima autocesta biti će predloženi danas kako bi se smanjilo naprezanje hrvatskog prometnog sustava.

Osamnaestomjesečna studija o utjecaju odluka o prijevozu na ekonomiju i okoliš je zaključila kako se Vlada treba usredotočiti na poboljšanje postojećih cesta i željezničke mreže umjesto gradnje novih željezničkih ruta velike brzine ili nacionalnih autocesta, saznaje Vrijeme.

Izvještaj koji je pripremio bivši član upravnog odbora Dalmatia Airways i akademik Hrvoje Alagaya poziva Vladu da odluke o ulaganjima za idućih 20 godina veže uz koristi za ekonomiju i okoliš koje će iz tih odluka proizaći, tvrdi izvor iz Vlade.

Umjesto pokretanja "kričavih" i skupih projekata koji koštaju milijarde, Vlada premijera Kačana bi trebala raditi na smanjenju pritiska na opterećenim točkama koje pokazuju pojačano zagušenje i nepouzdanost. Zaključuje se kako svi oblici prijevoza u Hrvatskoj moraju platiti svoje pune ekološke troškove, uključujući naknadu za njihov doprinos globalnom zatopljenju.

Na ovaj dio izvještaja je znatno utjecao Samir Dolančec, predstojnik Vladinog Ureda za gospodarstvo koji je u listopadu objavio izvještaj koji predlaže uvođenje hitnih mjera za smanjenje emisija ugljičnog dioksida. Dolančec je predsjedao vijećem akademika koji su savjetovali Alagayu.

Alagayina poruka, koja je usklađena sa stavom zamjenika premijera Gorana Branića koji je i naručio njegov izvještaj, je da Vlada treba usmjeriti održive i ciljane investicije na programe koji mogu pokazati visoku profitabilnost.

Radi toga ministri će razmotriti uvođenje dvokatnih vlakova na prometnim rutama, a izvještaj preporuča i duže vlakove na poslovnim rutama. Alagaya će podržati i gradnju novih transportnih željezničkih veza prema glavnim hrvatskim lukama i bolji cestovni prilaz sa autocesta do luka. Predložit će i programe za bicikliranje i hodanje.

Alagayin zaključak je da Hrvatska ima općenito dobru prometnu mrežu koja spaja dobra mjesta no da ključne točke dolaze pod nepodnošljiv pritisak koji se mora olakšati. Investicije moraju biti usmjerene na mjesta koja su vitalna za hrvatski gospodarski uspjeh. Prioritet moraju biti zagušeni i rastući gradovi, međugradski koridori i međunarodni ulazi poput luka ili aerodroma. Izvještaj podržava širu naplatu cestarina no napominje kako bi se ona trebala uvoditi postepeno kada se pokaže da uživa dovoljnu političku potporu. Radi se o pristupu koji podržavaju i ministri u Vladi koji su najavili skore zakonske promjene koje će omogućiti županijskim vlastima da se samostalno odluče za neki od programa naplate za upotrebu lokalnih prometnica.

Alagaya smatra da se procesi planiranja moraju reformirati kako bi se ubrzala gradnja prometne infrastrukture te time ukazuje da su poboljšanja cesta, luka i željezničkih veza Vladinog Ureda za promet prespora. Očekuje se da će njegov izvještaj izazvati reviziju organizacije Ureda.

Bogdan Ralmeta, stalni tajnik Ureda koji slijedeće godine odlazi u mirovinu, priznao je nedostatke u dopisu koji je prošlog tjedna anonimno dostavljen Vremenu. U njemu objašnjava kako će imenovanje njegovog nasljednika biti objavljeno prije Božića jer je potrebno odgovoriti na Alagayin izvještaj te dodaje "To može imati organizacijskih ili stukturnih posljedica koje proizlaze iz ocjene u izvještaju gospodine Hrvoja Alagaye koje bi novi stalni tajnik mogao uzeti u razmatranje prije formalnog preuzimanja funkcije."

HDZ je izjavio kako zemlji trebaju programi koji će olakšati pritisak na ključne točke, ali i veliki projekti koji će donijeti trajnu razliku. Ministar prometa u sjeni Jadranko Osor je rekao: "Vlada je očito propustila posve ispuniti svoj javno obznanjeni cilj poboljšanja prometnog sustava."

**Članak je prijevod i adaptacija originalnog članka objavljenog u The Times 1. prosinca 2006. pod naslovom "Wider motorways and bigger trains 'needed to keep Britain going'