Naslovnica › Dnevnici › ptica_rugalica dnevnik

Vesna Pusić na odlasku

Reakcije i osvrti
Čet, 27/12/2007 - 19:28 — ptica_rugalica

Eto, konačno je Čačić proveo svoju davnu namjeru - da postane šefom HNS-a i da koalira sa hdz-om. Toliko ga svrbe prsti od želje za vlašću, da on jednostavno sebi ne može pomoć. Najprije je uništio priliku da SDP stvori predizbornu koaliciju sa HNS-om, jer je godinu dana prije izbora započeo personaliziranu kampanju za premijera. Na taj način je uništio svaku priliku za koaliranje, jer mu SDP nikako nije mogao dozvolit da u koaliciju uđe kao premijerski kandidat, pogotovo kad se znalo da će SDP dobit puno više glasova od HNS-a. A tako se i dogodilo.

Dakle, naš je dragi Čačić, koji mi je malo ridikulozno izgledao u svojoj preuranjenoj kampanji, odlučio krenuti na sve ili ništa i učiniti sve da se dokopa barem djelića vlasti. Već se u emisiji "Otvoreno" moglo vidjeti da Čačić smjera nešto što smrdi na nevjerodostojnost HNS-a, odnosno na njegovu ogromnu želju za vlašću. Pa šta košta da košta.

Muka mi je od ove vijesti jer sam svoj glas na izborima dala upravo HNS-u, samo zato što sam htjela pomoći SDP-u da ima sa kime koalirati nakon izbora, a oni su mi se činili bliski SDP-ovim stajalištima.

Nadam se samo da će nevjerodostojnost ovog čovjeka biti nagrađena na sljedećim izborima onako kako i zaslužuje - kao HSS i HSLS.

http://www.net.hr/vijesti/page/2007/12/27/0017006.html

Komentari

Čet, 03/01/2008 - 19:25 — Anonimni korisnik (neprovjereno)

PA OVO JE NEVJEROVATNO,

PA OVO JE NEVJEROVATNO, JEDINA OSOBA KOJA " DAJE NADE " NA HRVATSKOJ POLITIČKOJ SCENI RAZMIŠLJA O PRIHVAĆANJU PORAZA. ŽELIM DA ZNA DA SAM GLASALA ZA NJU , DA VJERUJEM U NJU . NISAM JEDINA KOJA TAKO MISLI. PO MENI JE GREŠKA BILA "GURNUTI" ČAČIĆA U PRVI PLAN SA NJEGOVIM BESKRAJNIM SAMOLJUBIVIM PRIČICAMA. U MALOM MJESTU , GDJE ŽIVIM, SVAKI GLAS ZA HNS JE DOBILA VESNA, A DOBILA BI VIŠE DA JE U PREDIZBORNOJ KAMPANJI ONA KONTAKTIRALA SA BIRAČIMA. ŽELIM REĆI, AKO TOUOPĆE NEKOGA ZANIMA, DA NIKADA VIŠE NEĆU IZAĆI NA IZBORE, AKO JEDINA POŠTENA I KVALITETNA OSOBA NA HRVATSKOJ POLITIČKOJ SCENI ODE , JER SIGURNO NEĆU SLUŠATI, A NITI GLASATI ZA KURVE, PRAZNOGLAVCE, BEZVEZNJAKE, AMORALNE OSOBE, LOPOVE, KRIMINALCE I RAZNE BOLESNIKE I PERVERZNJAKE.
VLAST PO SVAKU CIJENU-MA U NAJMANJU RUKU SU GADLJIVI.
SAVJETOVALA BIH IM DA NE MORAJU MISLITI NA MENE, NEKA MISLE NA SVOJU DJECU.
SA ZAKAŠNJENJEM SAVJETUJEM GOSPODINU FRUŠČIĆU DA RAZMISLI ŠTA BI NA NJEGOVOM MJESTU ODLUČIO VLADKO MAČEK( jer je ovaj HSS ,navodno ;sljednik Mačekove HSS)
ŽENA(koja nije neobaviještena, a niti neutralna)

Pet, 28/12/2007 - 18:16 — grgo

Glasam za HNS od kad je

Glasam za HNS od kad je Vesna Pusić preuzela vodstvo te stranke. Po mojem sudu ona je daleko najkvalitetnija (nova) ličnost na domaćoj političkoj sceni. Prvenstveno zbog njezine briljantne artikuliranosti i razumijevanja politike, doprinos Vesne Pusić kultiviranju našeg političkog diskursa je nemjerljiv. Dosljednim zastupanjem politike kao specifično ljudske aktivnosti čija jedina svrha je djelovanje radi vođenja dobrog života u zajednici za najveći broj ljudi, Vesna Pusić se svojom građanskom hrabrošću izdvaja iz mase bezličnih mediokritetskih političara/apartčika koje je u hrvatsku politiku dovela puka kontingencija ili su u nju naprosto zalutali da iza sebe ne ostave nikakav trag ili da svojim lošim djelovanjem političkom tijelu nanesu nemjerljive štete.

Ali kao što to u Hrvatskoj obično biva kad se bilo tko u bilo kojem području života po nečemu osobito istakne ili izdvoji, sve se uroti da takvu pojavu po svaku cijenu ponovno uprosječi, iznivelira ili jednostavno makne iz prevladavajuće prosječnosti netalasajuće političke močvare. Poznavajući jako dobro taj mehanizam društvenog sravnjivanja (ponekad mi se čini da je to jedino što u ovoj zemlji uvijek nepogrešivo i pravovremeno funkcionira), držim da se Vesna Pusić izvrsno držala sve ove godine i pokazala ne samo da može suspregnuti obično ljudsko gađenje pred određenim likovima i endemskom korumpiranošću hrvatske političke scene, već da može djelovati i ostvarivati svoje političke ciljeve na opću dobrobit. A to je osobina samo velikih političara.

Što god Vesna Pusić odlučila (a ona je više puta javno rekla da nema razloga ostajati u politici, ako ne bude mogla participirati u izvršnoj vlasti), njezin čin će ostaviti trag i obilježiti budućnost kako stranke tako i nacionalnog političkog tijela. Ako ostane i za to dobije podršku članstva, HNS čeka svijetla budućnost. Ako se povuče, u vrlo skoroj budućnosti HNS će definitivno prestati igrati značajniju ulogu i dovest će se u rang jednog HSLS-a. Kad je Pusić preuzela stranku, HNS je bila upravo to, a ona ju je uspjela dovesti do trećeg mjesta po političkoj moći i relevantnosti. Ljudima oko nje mora biti jasno da se osobe tako impresivnog političkog kalibra (za hrvatske prilike) kakva je Vesna Pusić ne nalaze iza svakog ugla i da njezinim odlaskom mogu proigrati sve što su dosad mukotrpnim radom postigli.

Bilo bi mi užasno žao da se to dogodi, iako bih čisto ljudski razumio da se Vesna Pusić odluči napustiti politiku.

grgo

Ned, 30/12/2007 - 02:07 — G-news

Pet, 28/12/2007 - 17:16

Pet, 28/12/2007 - 17:16 — grgo
Glasam za HNS od kad je Vesna Pusić preuzela vodstvo te stranke. Po mojem sudu ona je daleko najkvalitetnija (nova) ličnost na domaćoj političkoj sceni. Prvenstveno zbog njezine briljantne artikuliranosti i razumijevanja politike, doprinos Vesne Pusić kultiviranju našeg političkog diskursa je nemjerljiv. Dosljednim zastupanjem politike kao specifično ljudske aktivnosti čija jedina svrha je djelovanje radi vođenja dobrog života u zajednici za najveći broj ljudi, Vesna Pusić se svojom građanskom hrabrošću izdvaja iz mase bezličnih. itd...

Nemoj se ljutiti na mene, ali ako na mjesta u tekstu stavis umjesto Vesna Pusic, npr. Kim Il Jong, dobiti ces sprancu za dobru domacu zadacu skolarca u Pjong Jangu na temu: Zasto obozavam velikog vodju?

Ovako:
Glasam za Kim Il Jonga od kad je preuzeo vodstvo te stranke. Po mojem sudu on je daleko najkvalitetnija (nova) ličnost na domaćoj političkoj sceni. Prvenstveno zbog njegove briljantne artikuliranosti i razumijevanja politike, doprinos Kim Il Jonga kultiviranju našeg političkog diskursa je nemjerljiv. Dosljednim zastupanjem politike kao specifično ljudske aktivnosti čija jedina svrha je djelovanje radi vođenja dobrog života u zajednici za najveći broj ljudi, Kim Il Jong se svojom građanskom hrabrošću izdvaja iz mase bezličnih. itd...

Ned, 30/12/2007 - 13:23 — grgo

Uopće se ne ljutim, samo mi

Uopće se ne ljutim, samo mi je čudno da se služiš ovako prizemnim dosjetkama da bi osporio moje stavove. Kad bi mi se dalo i kad bih imao vremena, mogao bih se na sličan način poigrati i s Tvojim pisanijama. Ipak je to ispod razine argumentirane rasprave.

Ako je pak Tvoja namjera bila da mi ukažeš na idolopoklonstvo Vesni Pusić, mogao si to reći direktno. Moj odgovor bi bio da ju ne idealiziram, ali da bi mi hrvatska politika bila beskrajno odiozna da ona nije na sceni. A Ti mi reci koji to od aktivnih političara/političarki nadmašuje Vesnu Pusić u kvalitetama zbog kojih je ja cijenim.

grgo

Ned, 30/12/2007 - 19:27 — G-news

A Ti mi reci koji to od

A Ti mi reci koji to od aktivnih političara/političarki nadmašuje Vesnu Pusić u kvalitetama zbog kojih je ja cijenim.

Npr. Jordan iz HSU-a.Bez puno filozofiranja je dao ostavku kad je stranka ostvarila manje mandata nego ranije.Ruzno je kad se netko tko bi htio biti liberal tako nekriticki i samodopadno zalijepi za fotelju da ga nikakvi rezultati ii promasaji ne micu iz nje.Zato mi je ovo tvoje panegiricno velicanje lika & djela predaleko od liberalnog dozivljavanja politicara.

Pon, 31/12/2007 - 20:15 — ptica_rugalica

Ne mogu vjerovat da Vesnu

Ne mogu vjerovat da Vesnu Pusić uspoređuješ sa Jordanom, čovjekom trgovačke stranke, koja je i osnovana samo zbog trgovine. Profil Vesne Pusić i gosp. Jordana su udaljeni jedan od drugoga kao zemlja i nebo! Ne mogu se niti uspoređivati.

Pon, 31/12/2007 - 20:16 — grgo

Svaka čast na izboru, ali

Svaka čast na izboru, ali nisi odgovorio na moje pitanje. :)

grgo

Sub, 29/12/2007 - 00:36 — gale

Da ne zivim u Hrvatskoj dao

Da ne zivim u Hrvatskoj dao bi ti dobru ocjenu. Ovako mi s uma ne silazi cinjenica da je zastitila Ferencaka, dala nogu Mesicu, te da je Zagar bio njezin izbor. Te tri stvari ukazuju na potpunu nesposobnost (Marfijev zakon?) za vodjenje stranke. Vesna moze biti kvalitetan savjetnik za odredjena pitanja, no sve ostalo sigurno kompromitira opciju iza koje Pusicka stoji.

UZDP-Tiaktiv

Sub, 29/12/2007 - 01:55 — grgo

Stranka za kakvu se Ti

Stranka za kakvu se Ti zalažeš u Hrvatskoj (a bojim se i nigdje drugdje na svijetu) još uvijek ne postoji. Moje prosudbe odnose se, na sada i ovdje, ponuđene političke opcije. I koliko god su za ocjenu neke stranke bitni njezini vodeći ljudi, jednako je važno ocjenjivati stranački program, vjerodostojnost u provođenju tog programa, utjecaj na formiranje javnog mnijenja, vrijednosti koje zastupa itd. Primjedbe koje Ti upućuješ na račun Vesne Pusić mogu biti Tvoj ili bilo čiji posve legitimni razlog da skupa s njima ne prihvatiš ni nju ni sve što sam gore nabrojao kao neke od relevantnih elemenata za ocjenu HNS-a ili bilo koje druge političke stranke. I svima nama koji pratimo Tvoje komentare je savršeno jasno da Te takva kritičnost dovela u situaciju da nemaš za koga glasati.

Mi se razlikujemo u tomu što ja imam svoju političku orjentaciju i prema njoj nastojim mjeriti pojedine stranke i političare. Ne smatram da bilo što što oni rade može "kompromitirati opciju" iza koje stoje, naprosto zato što je ta opcija (liberalna, socijaldemokratska, demokršćanska ili bilo koja druga) veća i starija od njih i sigurno će nadživjeti njihov osobni politički vijek trajanja. Oni svojim djelovanjem samo mogu u većoj ili manjoj mjeri odstupati ili biti dosljedni u odnosu na idealni tip opcije za koju su se deklarirali. U svim strankama imamo kadrovskih promašaja, pogrešnih taktičkih odluka pa i čitavih strategija, nesnalaženja i neodlučnosti. To sigurno šteti i njima i cjelokupnoj političkoj klimi, ali moralizirati nad time i na tomu temeljiti svoje političko opredjeljenje je, po mom sudu, deplasirano. i zapravo je izraz svojevrsnog političkog kukavičluka.

Kao što pojedine političke stranke mogu biti nevjerodostojne (kad ne rade ono što propovijedaju), tako jednako nevjerodostojni mogu biti i birači. Evo što pod time mislim: kad ne mogu artikulirati svoj interes ili kad biraju protiv svog interesa. Možemo spekulirati o razlozima nevjerodostojnog političkog izbora, ali ostaje činjenica da je u normalnom slučaju svatko slobodan birati (u demokraciji su izbori slobodni i tajni) što uključuje i paradoksalnu mogućnost da se izabere vlastita nesloboda. Stvar je u tomu da se to (nepodudarnost izbora i vlastitog interesa) obično shvati a posteriori, kad je već sve gotovo. I tada slijedi uobičajeni slijed racionalizacija od kojih je najpoznatija ona "tu-se-ionako-nije-imalo-što-birati-jer-su-svi-isti".

Uz dužno poštovanje za Tvoja nastojanja u kreiranju alternativne političke snage, meni se čini da se Ti, gale, ipak ubrajaš u ovu vrstu politički nesvrstanih kojima manjka elementarne građanske hrabrosti.

grgo

Pon, 31/12/2007 - 20:19 — ptica_rugalica

Odlično rečeno, od riječi

Odlično rečeno, od riječi do riječi!

Sub, 29/12/2007 - 08:00 — Skviki

Kao što pojedine političke

Kao što pojedine političke stranke mogu biti nevjerodostojne (kad ne rade ono što propovijedaju), tako jednako nevjerodostojni mogu biti i birači. Evo što pod time mislim: kad ne mogu artikulirati svoj interes ili kad biraju protiv svog interesa. Možemo spekulirati o razlozima nevjerodostojnog političkog izbora, ali ostaje činjenica da je u normalnom slučaju svatko slobodan birati (u demokraciji su izbori slobodni i tajni) što uključuje i paradoksalnu mogućnost da se izabere vlastita nesloboda. Pratim politiku več više godina. Dulje u Njemačkoj nego u domovini ali ovak nekaj još nisam čul.

Još nisam doživel tak radikalno uvjeravanje birača da se radi o njihovom dobru, i na kraju se ih krivi za osobnu ne sposobnost im prenjet svoje programe.

Sub, 29/12/2007 - 02:44 — gale

Grgo, covjek bi pomislio da

Grgo, covjek bi pomislio da si emotivno vezan za Pusciku. No, ostavimo ad hominem po strani. I vratimo se na sporne dijelove:

koliko god su za ocjenu neke stranke bitni njezini vodeći ljudi, jednako je važno ocjenjivati stranački program, vjerodostojnost u provođenju tog programa, utjecaj na formiranje javnog mnijenja, vrijednosti koje zastupa itd.
Program? Hoces li malo vise napisati o tom programu? Sto su prioriteti tog programa i koji je njihov odnos spram dva kljucna problema hrvatskog gradjanina? Nezaposlenost i korupcija su ta dva problema, da te podsjetim.

Koji je HNSov odgovor na ta pitanja, osim da je zadrzao krajnje kompromitiranog Ferencaka na visokoj poziciji unutar HNSa, dok je covjeka koji je pokazao muda spram ****** Mamica iskljucio iz stranke? Ja mogu vidjeti te detalje i na temelju toga zakljuciti da je netko ili pao sa Marsa (vjerujem da je to Puscikin slucaj, cesta osobina sociologa kojima je fenomen ala Bandic jednostavno neobjasnjiv) ili se samo pravi blesav.

Po pitanju javnog mnijenja, ako je to maksimum koji Pusicka moze dati, preporucio bih joj da pise kolumnu. Sigurno ce se naci koji dobri Pavic da joj osigura tu poziciju. I tako barem nece kompromitirati politicku opciju koju podrzava.

Ne smatram da bilo što što oni rade može "kompromitirati opciju" iza koje stoje, naprosto zato što je ta opcija (liberalna, socijaldemokratska, demokršćanska ili bilo koja druga) veća i starija od njih i sigurno će nadživjeti njihov osobni politički vijek trajanja.

Konkretno cu uzeti primjer iz Njemacke. Da socijalisti 30tih nisu bili dozivljavani kao klijentelisticka nakupina (nesto slicno nasoj sceni danas), prosirio bi se krug sklonih socijalistickim idejama. Ili bi se bar zadrzao na nekom nivou. Umjesto toga, zbog uzurpacije politicke pozicije zastupnistva socijalizma (slicno je bilo i u drugim strankama), ljudi su im prestali davati podrsku, a otvorio se ogroman politicki prostor nezadovoljstva pogodan za radikalne opcije. Prostor gdje je Hitler uspjesno profitirao.

OK. Mozemo reci da se ideja po sebi ne moze kompromitirati (mada je i to vrlo upitno), no stranka SIGURNO moze. A Pusicka je na zalost uspjesno dala svoj doprinos u tome kroz osiguranje klijentelizma (kako drukcije objasniti podrsku Ferencaku i Zagaru?), tako da je HNS ono sto danas jeste. Stranka koja ne moze niti primirisati opce kompromitiranom HDZu, stranci koja je kroz prevaru izgubila svoju bazu, a jos uvijek visoko kotira. Nesto sto mozemo nazvati sramotnim rezultatom, osim ako stvar necemo komparirati sa Djapicem, naravno. Ako hocemo, siroko nam polje, a za nekog novog Hicu, jos je i sire.

U svim strankama imamo kadrovskih promašaja, pogrešnih taktičkih odluka pa i čitavih strategija, nesnalaženja i neodlučnosti. To sigurno šteti i njima i cjelokupnoj političkoj klimi, ali moralizirati nad time i na tomu temeljiti svoje političko opredjeljenje je, po mom sudu, deplasirano. i zapravo je izraz svojevrsnog političkog kukavičluka.

Bojim se da ovo nije pitanje kukavicluka, vec samo velike gluposti. Ignorirati ovakve stvari je naime velika glupost.

UZDP-Tiaktiv

Sub, 29/12/2007 - 03:07 — grgo

Jedno ti moram priznati:

Jedno ti moram priznati: iznenađen sam Tvojom sposobnošću da izbjegneš odgovoriti na ključne točke mog komentara, a da težište staviš na dijelove rečenica koje izvađene iz konteksta gube svoje pravo značenje. To je definitivno osobina većine likova na domaćoj političkoj sceni kojom si se i Ti uspješno kvalificirao za pripadnika mainstream politike. Sad kad sam i to spoznao, još bolje razumijem motive Tvojeg angažmana. What a waste!

grgo

Sub, 29/12/2007 - 03:25 — gale

Evo sad naknadno kad citam,

Evo sad naknadno kad citam, u tvojem odgovoru nisam naisao niti na jedan jedini upitnik. Samim time mi se cini pomalo nezgrapnim zahtjevom zahtjevati jasan odgovor na pitanja koja nisi niti postavio.

Zato, umjesto da se prepucavamo nasiroko, mozda ne bi bilo lose da jasno postavis pitanje, pa cu ti ja jasno odgovorit. Ako ti je interes furat takvu komunikaciju, naravno. Ako nije, onda zapravo ne razumijem cemu vrijedjanje?

UZDP-Tiaktiv

Sub, 29/12/2007 - 03:40 — grgo

Moj bitni prigovor Tvojem

Moj bitni prigovor Tvojem stajalištu spram HNS-a i/ili bilo koje druge stranke je da osim moraliziranja (koje je apsolutno deplasirano kad je predmet rasprave politika), u svojim "kritikama" ne iznosiš ni jedan supstancijalni razlog protiv političkog držanja i postupanja bilo tih stranaka bilo pojedinih političara. Moraliziranje je i inače uvijek znak nedostatka argumenata i vrlo jeftin način zadobivanja društvenog statusa. Zašto si odabrao baš taj način?

grgo

Ned, 30/12/2007 - 17:08 — Zoran Oštrić

Želio bih se malo udaljiti

Želio bih se malo udaljiti od konkrentog povoda diskusije. Kao filozofa, zanimaju me temeljne odrednice diskursa, odnosno način na koji govornici koriste osnovne pojmove, bogate značenjima, konotacijama i emocijama.

Zanima me kako ti vidiš razliku između "moraliziranja" i običnog "pozivanja na moral"? Da li je svako pozivanje na moral = moraliziranje?

Zašto je moraliziranje, kada govorimo o politici, ne samo "deplasirano" nego čak i "apsolutno deplasirano"? Da li to znači da politika i moral nemaju nikakve veze, te da i ne bi trebali imati? Ili da postoji specifična moralost politike, za razliku od drugih područja ljudske djelatnosti?

Ako postoji nešto što zovemo "moral", koliko je uopće moguće u životu pojedinca i društva na njega pozivati? (Gdje se može "plasirati"?) Smije li se "moralizirati" recimo u ekonomiji? Umjetnosti? Sportu? Medicini? Itd.

U jednom smislu riječi, ne postoji "nemoralnost", samo različite moralne norme. Zato je pozivanje na "moral" uvijek dvojbeno, jer pitanje je koji moral. Govorimo također o posebnim "moralima" ili "etikama" (filozofi će razlikovati običajnost, moralnost i etičnost), npr. u medicini ili odvjetništvu. Liječnik i odvjetnik činiti sve u interesu bolesnika odnosno klijenta, bez obzira što privatno mislili o njegovom "moralu"; dok recimo policajac i sudac imaju sasvim drugačije kriterije.

Da li bi mogao navesti koje su to norme "običajnosti" ili "morala" politike? (Čak i "nema nikakvih normi" jest norma!) Tako bismo mogli izbjeći greške "moraliziranja", odnosno primjene "deplasiranih" moralnih normi koje odgovaraju drugoj djelatnosti (kao kada bismo kriterije liječnika pokušali primjeniti na posao policajca isl.).

Zanima me tvoje mišljenje o tome; inače, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu postoji kolegij "politička etika". (Tu je važna razlika "etike" i "morala"!)

Često se može čuti mišljenje kako su politika i etičko djelovanje dva različita područja ljudskog djelovanja koja nisu niti na koji način povezana. Cilj ovoga kolegija počiva upravo na suprotnoj premisi: pokazati da je u srži normativne političke teorije primjena etičkih koncepata na politička pitanja.

Evo malo sam googlao i našao intervju dr.sc. Anđelka Milardovića, politologa. Njegove riječi dobro se uklapaju kao kritika tvoje kritike "moraliziranja":

Kod nas je politička etika gurnuta u stranu. Makijavelistički stil u politici potisnuo je etiku. U društvu koje ima staru mentalnu formu, gdje je pragmatizam princip političkog djelovanja, nema tog etičkog minimuma. I normalna je stvar da je u politici dopušteno sve do političkog ljudožderstva.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Sub, 29/12/2007 - 04:06 — gale

Nabaco si tu dosta sumnjivih

Nabaco si tu dosta sumnjivih apstrakcija. Cini mi se da nema potrebe za tim detaljima.

Pa da pojednostavim. Pusickina kadrovska politika odise profilacijom sakala, umjesto casnih pojedinaca koji bi osigurali kredibilitet opcije. A bez kredibiliteta (autoritet i vjerodostojnost), nema niti Posl3kovih jamstava, pa tako niti objektivnog razloga da se neka opcija uopce bira.

U toj situaciji, sljepa opredjeljenost za boju (navijacki mentalitet u politici), bez ikakve samokriticnosti jamstvo je za potpuno zastranjenje, sto se konkretno i dogadja sa HNSom (tu se mozda cak SDP i digne na noge, mada tesko) koji sada postaje skup medjusobno potpuno nesrodnih frakcija.

Po pitanju moraliziranja. Sto vise moraliziranja, to bolje, s obzirom da je apologetika politickog oportunizma dosla do samih granica dobrog ukusa.

Sve u svemu, bojim se da prebacivanjem teme na pitanje jednog impotentnog kriticara, nije dobro rjesenje.

UZDP-Tiaktiv

Sub, 29/12/2007 - 04:27 — grgo

"Sto vise moraliziranja, to

"Sto vise moraliziranja, to bolje, s obzirom da je apologetika politickog oportunizma dosla do samih granica dobrog ukusa."

Upravo suprotno je na djelu trenutno. Svi se zgražaju nad samom pomisli o političkoj trgovini, milosti spram "političkog oportunizma" više nema. To ide do te mjere da se već gotovi koalicijski sporazumi nikako ne potpisuju, a dogovorene tehničke podrške se raskidaju. Ali budi siguran; u pozadini nije nikakv naglo usvojeni etički kodeks političkog ponašanja, već i opet goli interes.

grgo

Ned, 30/12/2007 - 01:06 — gale

Uistinu. Postoji poprilicno

Uistinu. Postoji poprilicno ekipe koja iracionalno, pomodno, ukratko nepromisljeno pokusava moralizirati. No vjerujem da njihova poprilicna nesposobnost za davanjem kvalitetne moralizatorske usluge ne moze biti razlog da se iz price o moraliziranju iskljuce ipak nesto artkuliraniji, da ne kazem smisleniji oblici.

Vec upravo naprotiv. Postojanje tako lose usluge moze se objasniti samo tako sto ne postoji bolja. Pa zato, umjesto da bjezimo od moraliziranja, ne bi bilo lose da svi pocnemo moralizirati, te unaprijedimo ovo trziste. Jer bez toga nas sljepci vode.

UZDP-Tiaktiv

Pet, 28/12/2007 - 19:08 — ap

Glasači i politička praksa

Glasači i politička praksa su stalno honorirali i traže određeni drukčiiji, zahtjevniji, liberalniji itd. korektiv političke i društvene prakse. osim politike, to se odvija u svim područjima. U politici vlada sustavna destrukcija toga a vodeći političari koji su se izgrađivali na tim pozicijama su ili izgurnuti ili nisu shvatili da se time moraju ozbiljno baviti kao i svim drugim, uspjesi su ih zbunjivali još više nego neuspjesi.

Vesna Pusić je u tome slična Vladi Gotovcu, uopće nisu ušli u bavljenje politikom i nisu političari, većina tema im je špansko selo i na njima su klizali gore od bilo kakvog na brzinu instruiranog stranačkog apartčika, potpuno nepripemljeni. Blizu je Budiša i razni. Ujedno nisu shvaćali da za uspjehe nisu zaslužni oni nego da su to širi građanski napori i zahtjevi a još manje su shvaćali i uspjeli oslanjati na politički izgrađenije i osposobljenije od sebe (npr. Jozo Radoš ...) te na bitno upućenije profesionalce.

Tako HNS-LD i HSLS u biti nisu uspjeli odigrati nikavu ozbiljnu igru, kadrovski i vezama sa miljeom svoje biračke baze su blijeda sjena onoga što su bili i mogli biti te je vjerojatno zadnji trenutak za te stranke i njihovo članstvo hoće li se zbrojiti i baviti politikom ili neće. Isto tako i za Vesnu Pusić. Npr. su i sada veoma veoma zahvalna područja za bavljenje, samo je problem da niti Vesna Pusić niti Đurđica Adlešić još uvijek nemaju pojma šta je to i koliko je važan prostorni plan, kako se upravlja evropskim a kako našim gradovima i istim na nivou države te da je to uopće važno itd. To nisu uspjeli ni malo shvatiti niti liberalni ministri Kovačević i Banac. Obzirom na takvo stanje i duga strpljenja biračke baze oko toga logično je da od tih opcija ništa bitno ne očekuju niti članovi tih stranki te da su lak plijen za raznu inerciju (pa se u pravilu očekuju više problemi nego rješavanje problema).

HNS-LD od 2000.g. stalno bazira i reklamira svoju poziciju na iznimnim uspjesima i sposobnostima ministra / župana i poduzetnika Čačića a HSLS je našao male niše. Jedna i druga stranka su potpuno krahirale u Zagrebu a podosta i na raznim participacijama u lokalnim vlastima (Split ...). Na neki način im je vrijeme, i pogodno je, za malo stvarnijeg bavljenja.

Ned, 30/12/2007 - 04:06 — esperanza

Pusić-Čačić,

Pusić-Čačić, Adlešić-Čehok, win-win kombinacija,...unakrsno dobivamo dva teoretičara i dva pragmatika,...trebali su skupa ali nisu, a znamo i zašto nisu. Jedni su skrenuli lijevo, drugi desno. Po meni pogrešan izbor. Trebali su u koaliciju s HSS-om i napraviti treću opciju.
Budućnost opstanka i HNS-LD i HSLS-a je u velikim gradovima. Ako se ne probude na vrijeme izgubit će lokalne izbore, a za 4 godine ishlapit će ko špirit. Najbolje u toj situaciji može im se dogodit da ostanu regionalističke stranke. HSS bi u tom slučaju jedini mogao preživjet sa glasovima seljaka ako ispune svoja izborna obećanja.
Liberalima je baza u civilnom društvu, uvijek su bili preteča vremena u kojem živimo i politike koja je uvijek kaskala za njihovim idejama. Prepoznatljivost i vjerodostojnost može ih spasiti ako budu slušali glas naroda, uz malo moraliziranja i etičkog kodeksa koji nedostaje.
Nije vrijeme da Pusić i Adlešič napuste čelna mjesta u stranci, već je vrijeme da uigraju timove s vizijom koja tako nedostaje...

Ned, 30/12/2007 - 14:22 — ap

Budućnost opstanka i HNS-LD

Budućnost opstanka i HNS-LD i HSLS-a je u velikim gradovima.

Zanimljivo je da su se nakon beskrajnih godina u tim strankama o gradovima malo informirali i educirali samo dva filozofa Jozo Radoš i Čehok. U klasičnim SK partijama (HDZ, SDP) se, i kad nemaju pojma, pomalo time bave i najniži aktivisti, koji onda "briljiraju" nad elitnim snagama HNS-LD i HSLS-a.

"Sporedna" pitanja gospodarenja i upravljanja prostorom (prostorno uređenje, gradnje, infrastruktura, razvojni djelovi, socijalna politka) nakon niza desetljeća pomalo dobijaju na važnosti a zapravo su, obzirom da se odnose na bitno više od 50 % novaca, interesa, ljudi, rješenja itd. na koje se može uticati, već središnja pitanja. Obzirom da je to rudnik nereda i problema, bitno veći nego što ga ima Njemačka u istočnim djelovima pa ipak stenje, to već jesu osnovna društveno-politička pitanja u RH.

Nije više vjerojatan nadrealni film da će se to srediti klasičnim kardeljstičkim tehnikama verifikacija pod autoritetom eu stenjanja i sređivanja pod vodstvom partijsko/aktivističko/strukovnih "elita" niti da će te "elite" nekim brzim rekla-kazala ovladati materijom, pa su vjerojatniji klasični filmovi, koji su u duhu hrvatske tardicije - sustavniji obrati kao pod dr Vlatkom Mačekom i Holjevcom, a to znači politika asistira i služi bitno sustavnijim snagama, koje ipak nešto više znaju i mogu od nje (a sadašnje stanje je da sve stranke zajedno ne znaju koliko i jedan pojedinac, a to su procesi sa puno ljudi).

To je već krenulo, ad politike već dominira, jer u vezi toga po RH ne postoje različite stranke nego skoro potpuno kako je tko gdje ovladao situacijom i šta radi, stranačkih razlika u tome praktički nema i do njih ni same stranke ne drže a građani još manje. Tko je npr. Čehoku upalilo da sa malo filozofske tribine i rasprave može biti bolji od prethodnika u Vžd, Bandiću&co na slabostim svega prije jahati u Zagrebu a u Osijeku su se toliko izigrali da bez vanjskih ljudi svi zajedno ne mogu, tu su stranke kao stranke postale nebitne i zato im je drama, koja ujedno nije drama Osijeka i građana (građani i grad više postaju predvodnici novih okolnosti).

Za same stranke je najvažnije hitno proučavati kako su se politički snalazili i šta su radili dr Vlatko Maček i ekipa uz njega u razdoblju pred II svjetski rat.

Pet, 28/12/2007 - 18:28 — garp

Upravo je u tome i

Upravo je u tome i stvar.Nemam neko previše pozitivno mišljenje o Vesni Pusić ali neke njene stavove poštujem.Problem je baš u tome što se ističe.Previše docira za ovo podneblje.Ali i za političku kastu, koja ju nikako ne može "svariti".To se vidi i po primjeru Adlešićke(nekako sam uvjeren da tu ima malo prosvjetarskog naboja između sveučilišne profesorice protiv učiteljice) i cijele desne političke opcije.Ustvari Pusička je jedini "remetilački faktor" koji sprečava HNS da se približi desnici i zbog toga bi mogla odlepršati.U sličnoj situaciji je i Milanović(ali nešto boljoj s obzirom na velik uspjeh SDP-a na izborima),koji je novi igrač s novim idejama te kao takav nije moguć kao koalicijski partner "liberalnim seljacima" koji su stara garda i već navikli na pravila igre učmalog sustava i kao takvi više im odgovara HDZ koji vodi i uživa u tom sustavu.Dakle,poruka je:"Ne talasaj"!!!Ili što bi AP rekao:"Defetizam neće proći"!!!

Sub, 29/12/2007 - 00:41 — gale

Te ljude, Milanovicevu spiku

Te ljude, Milanovicevu spiku ili Pusickinu spiku, drzi na politickoj pozornici upravo taj kontra, karakterni smjer, jer njihova baza to zahtjeva. Dakle, baza HNSa i baza HNSa se razlikuju od baze HSSa ili HDZa upravo zbog note koju su pronasli u svojim vodjama. No, zao mi je sto bar kod primjera Vesne Pusic ne postoji naznaka da bi mogla iskoristiti svoju politicku poziciju za uspjesan politicki skor. Umjesto toga konkretno Pusicka zivi u svojem filmu koji nema dodir sa temeljim zahtjevima javnosti, sto ozbiljno ugrozava i samu poziciju HNSa. Konkretno govoreci, zbog sklonosti Pusickinog kompromitianja detalja koji njoj nisu bitni, ali svima ostalima jesu. Upravo to je vrlo ozbiljan problem, no mozda je jos vece pitanje moze li HNS bolje od Pusicke?

UZDP-Tiaktiv

Sub, 29/12/2007 - 01:19 — garp

Sumnjam da može.Predviđam

Sumnjam da može.Predviđam im dva do tri zastupnika za sljedeće izbore.Ne može Lesar sam.

Sub, 29/12/2007 - 02:48 — gale

U zadnje vrijeme cesto mi se

U zadnje vrijeme cesto mi se dogadja da cujem od razne zagrebacke ekipa sto je brijala na HNS sada spas nalazi u SDPu. Argumenti znaju biti svakakvi, istina, ali ima ih i jakih. Drugu shemu jos nisam cuo. Iliti, HNS definitivno pada i to gadno.

UZDP-Tiaktiv

Sub, 29/12/2007 - 12:11 — Netko

To je trenutno razočaranje

To je trenutno razočaranje sa "idemo dalje" HDZ-a. U što će se ono pretvoriti kroz slijedeće četiri godine je nejasno, a jako i ovisi o tome što će u te četiri godine raditi stranke. Može ispasti da je SDP kriv zbog neformiranja predizborne koalicije (što je objektivno točno u osnovi, druga stvar su politički momenti) te se vratiti na status quo, može doći do trajne polarizacije gdje se stvarno dogodi potiskivanje HNS-a na margine, a (u najmanje vjerojatnoj opciji) može doći do prevrata i naglog porasta rejtinga HNS na uštrub SDP-a zbog procjene lijevih birača da se SDP istrošio i da nije sposoban ikad prisiliti smjenu vlasti (moment zbog čijeg izbjegavanja Milanović nije smio ni u jednom trenutku pomisliti ne pokušati sastaviti vladu dok god je za to postojala i teoretska šansa, ma što maliciozni novinari mislili). Projicirati trenutno razočaranje u još uvijek političko-emocijalnom nabijenom trenutku unaprijed za četiri godine ne daje realne potencijalne rezultate.

Pet, 28/12/2007 - 10:43 — Peregrine Falcon

Usprkos svemu, hvala bogu da

Usprkos svemu, hvala bogu da Vesna Pusić odlazi s političke scene. Istina, ima kod nje stvari zbog kojih joj skidam kapu, poput političke hrabrosti za zastupa nepopularne stvari u javnosti (mada se s dobrim dijelom tih stvari ne slažem), ali njezini nastupi "ex catedra" stila su nešto previše. Iako, nisam imao niti jednog profesora (barem ne nakon onih srednjoškolskih) koji bi se tako ponašao u predavaonici. Moji su profesori imali drukčiji pristup, a ne taj s odmakom koji ona ima. Jednostavno, nema smisla za javne nastupe.

Druga je stvar bila kod afere oko Nanbudo centra (sadašnji Maxi Konzum) u Sopotu, Novi Zagreb) u kojem je odmah branila glavnog aktera te afere, bez ograda. Ne dopuštajući niti najmanju mogućnost da se otkrije i da nije baš nevin.

Istina, niti jedna afera naših političara nije završila nekom presudom bilo sudskim pravorijekom, bilo odlukom Povjerenstva za sukob interesa iako su afere debelo smrdile, a indicije su bile više nego indicije u velikoj većini tih afera (to je usputna napomena za one koji cijelo vrijeme spominju afere onih iz drugih stranaka, a za one ljudi iz svoje okoline kažu da se ne može tako nešto tvrditi kad to nije sudski utvrđeno).

Treća je stvar to što se stranka ozbiljnije strmoglavila otkad je ona vodi, pa bi već zbog toga morala osjećati neku odgovornost i povući se u korist nekog tko bi možda postigao bolje rezultate.
Čačić je definitivno sposoban čovjek, loših manira, doduše, ali sposobnost kod naših političara uvijek ima dvije strane medalje. T

Pet, 28/12/2007 - 06:32 — Zoran Oštrić

Nikakve koalicije HNS-a i

Nikakve koalicije HNS-a i HDZ-a neće biti, niti je to Čačiću i u jednom trenutku ozbiljno palo na pamet.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Pet, 28/12/2007 - 01:50 — did

Tvrdnje nekih uvaženih

Tvrdnje nekih uvaženih HNS-ovaca da bi SDP bolje prošao da je bio u koaliciji s njima su neosnovane.Čačičevo prrepotentno ponašanje gotovo dvije godine prije izbora i guranje samog sebe kao premijerskog kandidata bilo je apsurdno,iritirajuće i kontraproduktivno za biraće i SDP-ai HNS-a.Da su slućajno ušli u predizbornu koaliciju obojica bi dobili manje glasova.Bilo bi bolje da se rukovodstvo HNS-a bavilo članstvom u izbornim jedinicama.Neka pogledaju što im je ostalo od nekada uvaženih,i u svojim sredinama uglednih članova.Uzmite samo za primjer Zadar.Gdje su nestali Maštruko,Vahović,Kaurloto:Na listi vam se našao uz Predovana(koji usput nema puno veze s HNS-on i jedan Đuro Rusić.Pogledajte malo u prošlos pa vidite gdje je sve bio i što je za vrijeme krajinske vlasti radio taj Rusić pa će vam biti jasno zašto u IX jedinici niste dobili nijedan mandat.Prijatelji dragi iz HNS_anajprije organizirajte glasaće,dobite mandate pa onda dijelite premijerske fotelje.SDP je nakon gubitka izbora 2oo3.godine okrenuo ploču.Pokojni Račan je shvatio i okrenuo se na mobilizaciju članstva i glasača i u tome debelo uspio.Na konvenciji,kada je objesio onaj prometni znak uspona od 33 posto izgledalo je preoptimistički.Vidjelo se da je to bila dobra prognoza i da je čak prebačena.Da je toliko napredovao i HNS danas bi mandat bio u Milanovićevim rukama aČačić i g.Pusić su onda mogli tražiti puno više,pa kao baš hoćete i jedno do dvije najviše funkcije u državi.

Čet, 27/12/2007 - 22:52 — gale

Ako dodje do koalicije

Ako dodje do koalicije izmedju HDZa i HNSa, prijevremeni ce se dogoditi unutar godine dana.

Naime, HSS i HSLS ce biti izdani, kao i HNSovci i velik dio HDZovaca. Prilican broj ljudi, sto jamci potpuno nove karte koje ce ici opako na ruku prije svega SDPu. Naravno, pitanje je moze li SDP krenuti u ozbiljnu kampanju za svrgavanje te vlasti, no uz siroku bazu to ne bi trebalo predstavljati prevelik problem.

UZDP-Tiaktiv

Sub, 29/12/2007 - 14:10 — bijesdrugi

nema šanse za hdz-hns

nema šanse za hdz-hns koaliciju, nikako javnu.
ali nakon što Čačić ovlada HNS-om i očisti ga od jugoslavenstva (jugoslavenstvo dolazi preko Pusićke - ne zaboravimo njene gene, kao niti izjave u Saboru), HNS će biti na sljedećim izborima idealni HDZ-ov partner i operativa.

Jedni što Sanader u ovih 4 godine mora napraviti jer dati Čačiću neki ozbiljniji nacionalni projekt da se čovjek ima s čime promovirati na nacionalnom nivou.

youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com

Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen

Čet, 27/12/2007 - 22:21 — G-news

Ne znam cemu plakanje za

Ne znam cemu plakanje za Pusickom i ta ljutnja na Cacica.Pusicka je vec jako davno trebala dati ostavku, radi kraha u Zagrebu.Cacic je obican pajac, ali nema ipak nikakve veze sa Pusickom koja se zalijepila za fotelju.Barem u ova 2 slucaja.Ne govorim ovo iz pozicije podrske Posavcu. Briga me za cijeli HNS.
Radi se o tome da se prica od smjenjivosti u slucaju losih rezultata treba prvo dokazati na vlastitom primjeru, a da bi se onda uvjerljivo upiralo prstom u druge stranke ili ljude na odgovornim pozicijama.Ako su za pad broja osvojenih mandata krivi glasaci koji su prebedasti, onda je to laz! Krivi su oni jos bedastiji, koji im nisu razvodnili i prilagodili retoriku za njihova uha.

Čet, 27/12/2007 - 21:56 — silverci

Kažeš: Muka mi je od ove

Kažeš: Muka mi je od ove vijesti jer sam svoj glas na izborima dala upravo HNS-u, samo zato što sam htjela pomoći SDP-u da ima sa kime koalirati nakon izbora, a oni su mi se činili bliski SDP-ovim stajalištima.
Prije pet dana ovdje kažeš:
 Sve ovo sam navela jer htjedoh reći da sve teze koje se kroz medije pojavljuju kao otežavajuće za SDP i koje se uzimaju kao razlog nedobivanja izbora su u stvari teze koje su ponukale mnoge glasače (mene svakako) da glasaju za SDP i daju mu broj mandata koliko nikad do sada nije imao!

Hoćemo za Novu godinu imati post o tome kako si glasala za HDZ? Ili za liberalne seljake regionalno orijentirane na Primorsko-goransku županiju i Zagorje?

Pet, 28/12/2007 - 21:48 — ptica_rugalica

Da, ali ako malo bolje

Da, ali ako malo bolje pročitaš moj posljednji post, onda ćeš vidjeti objašnjenje. Glasala sam za HNS razmišljajući kako će SDP dobiti dovoljnu podršku od svojih glasača, ali da neće imati sa kime koalirati ako HNS ne pređe prag (kako je neko vrijeme izgledalo). Priznajem da je možda moja procjena bila pogrešna, ali mislila sam da mu (SDP-u) ovako pomažem. Glasajući za HNS sa ovakvim svojim razmišljanjem mislila sam da na taj način indirektno glasam za SDP! To mi je bila misao vodilja.

Sub, 29/12/2007 - 15:49 — silverci

Ne pomagaj!! :-)

Ne pomagaj!! :-)

Čet, 27/12/2007 - 21:05 — ap

Čačić je dugo na javnoj

Čačić je dugo na javnoj sceni. Uz razne zamjerke ne može mu se poreći dosljednost i otvorenost epskih razmjera u tome da hoće što veću vlast i posebno nad što više milijardi te uz to da je on naj naj, jedini takav. Ujedno je u kapanji za premijera to uredno iznio i stalno ponavlja da su važne samo osobnosti i interesi.

Kad je to tako jasno i otvoreno, problem je onog i onih koji ne žele to vidjeti i čuti i pecaju se za nešto drugo po svom izboru.

Obzirom da se oko interesa i osobnosti stalno igra, pa i sada igre traju, i više je nego logično sve što Čačić otvoreno kaže. Probati će instalirati svoga gradonačelnika ili uzeti što bolju poziciju u Osijeku, nije zatvorena šansa za prilično vlasti na državnoj razini. zatim bitke oko novaca itd. Golovi se zabijaju i nakon sudačkih produžetaka svim sredstvima, i autogolovi. Većina igrača i igračica nikada nije prezala ni od čega oko takvim mračnih predmeta žudnje a za takvog renomiranog najigrača kao Čačić bi bilo i pogubno rušenje ugleda kada ne bi iskoristio sve što ti život pruža.

U razgovoru najavljuje i povratak ex člana Mesića, koji uspješno igra preko 50 godina u svim uvjetima i na sve načine, pa se firma HNS možda tek sada sprema za udarnu igru.

Bitno da se je scena raščistila, osim rijetkih "trgovaca" ostali su sve nesebični i dosljedni "altruisti", pa su uvjeti za igru jasniji i povoljniji nego ikad, skoro da igra čista kvaliteta.

Čet, 27/12/2007 - 21:33 — ap

Dodatak. Obzirom da je

Dodatak.

Obzirom da je velika većina snaga dugo i vječnost opredjeljena za igru na rezultat svim dostupnim sredstvima, logično je i da Čačić tako igra. Kakvog ima smisla ikome pojdinačno to zamjerati a njemu još manje?

Sub, 29/12/2007 - 02:01 — luka

ovo ipak treba

ovo ipak treba naglasiti,
jer se radi o poeziji,
nakon hrvatskog pollitičkog haikua
dobili smo i ep
npr. od 33.333 stiha (ako bude brojio mrak)
početak epa pollitika spjevanoga od grupe
slijepih, kod zdravih očiju, blogera
za početak čuveni ap

osim rijetkih "trgovaca" ostali su sve nesebični i dosljedni "altruisti"

Čet, 27/12/2007 - 22:57 — gale

Cacic je uistinu dosljedan.

Cacic je uistinu dosljedan. No nije njegova dosljednost dala glasove HNSu. Vec miris HNSa koji se svojski trudi osigurati podrsku samodopadne salonske ljevice i slicnih.

UZDP-Tiaktiv

Čet, 27/12/2007 - 23:32 — ap

Svim salonskim varijantama

Svim salonskim varijantama su potrebni furiozni i bahati tipovi a salonska ljevica se cijelu vječnost održava na Staljinu, Titu ...

Tako su ti ti hns salonski ljevičari velike nade polagali u Čačića (djelom i on u njih, to mu je milje) i u slučaju Zagreb i inače se napajali na njegovoj furioznosti.

Sada su oni Čačiću samo nepotreban balast i smetnja iz više razloga - vidiš s kim sada pikira sastaviti vlast u Osijeku, proba dogovoriti sa HDZ-om a za daljnje igre sa SDP-om mu ne trebaju salonski ljevičari kad i tamo ima višak takvih, pa će Čačić sigurno pokušati to osvojiti na iskusniji način. Zeznuo ga je Račan, koje je malo vukao konce, inače bi Čačić uspio puno više toga jer je situacija bila pogodna, kao i Sanaderu. Sve ti je to rasulo saveza komunista i raznih na tome stasalih post snaga, koje i dalje jako drži strast ka mračnim premetima žudnje (vlast, sređivanja, interesi, državne jasle ...) a sve više im nedostaju vođe koji će to osigurati, pa su spremni sati iza bilo koga i čega, nije važno, samo da ide. Tako to teče vječnost, uz neke iznimke koje kao panika od promjena još jače tjeraju snage na takva okupljanja.

Čačić, kao i ex član Mesić i razni, može bez problema igrati za sve opcije i sa svim opcijama, bitno je ono bitno ...

Sub, 29/12/2007 - 14:52 — grgo

gale i ap, bojim se da ste

gale i ap,

bojim se da ste na potpuno pogrešnom tragu. Hrvatska "salonska" ljevica (imam neposredan uvid u tu scenu, ne'š ti salona) se apsolutno zgraža i prezire HNS. Štoviše, diže im se kosa na glavi kad netko samo spomene ili dovede u vezu HNS i ljevicu. I tako je bilo od dana 1. A da vole furiozne tipove, to je samo na prvi pogled točno; jer iako salonska ljevica živne svaki put kad se pojavi netko dovoljno dešperatan da najavi nekakvu revoluciju, mir salona im je draži od bilo kakvog pokreta i učinit će sve da ga nitko ne naruši. Zato je njima Račan bio idealan lik, a Vesna Pusić otpadnica.

grgo

Sub, 29/12/2007 - 17:21 — ap

Grgo, ti si gotovo sigurno u

Grgo, ti si gotovo sigurno u pravu, ali mi se čini da je i gale u pravu a i ja.

Koliko mogu zaključiti, tebi je bliži akademski intelektualni krug, koji je po mojim iskustvima točno tako kako ti opisuješ, i dodatno prošireno na većinu pojava i tema. Većina tih odavno plove kao zaštićeni medvjedi koji po defaultu sve popljuju (i tako truju omladinu), a k njima možeš pridodati cijelu sferu tzv. kulture (samo plaču, guraju se oko državnih jasli i ne rade ništa) i još jako puno akademsko-strukovnih divizija, koji su za razliku od akademske ljevice navikli dobrim djelom i na jake doze love i hiperprodukciju trgovanja jednim te istim materijalima (bitno nezgodnija pojava od "jeftinih" salonskih intelektualaca).

Gale je vjerojatno mlađi istraživač po svim zagrebačkim stvarnim i internet birtijama i točkama. Da je i upola kao nekad, tu ti je impresivna praksa ljevičarenja isvačeg, koja vjerojatano najvećim djelom završi partijski prema SDP-u ali i u svim smjerovima.

Ja imam duga iskustva koja povezuju preširoke dijapazone, a uže društvo (koje je prebrojno i prezbrkano) je tada službeno okvalificirano ("bijela knjiga", JNA komesari itd.) kao anarholiberalizam, ali to uzeti samo načelno i nepotpuno profilirano. Jako puno bliskih se je vuklo i po strankama (HSLS, LS, Libra, HNS-LD) a još više po raznim sferama pa i akademskim, dio i vani. Obzirom da je npr. najveća zajednička mjera bila napadati Šuvara, došlo je do toga da ga dio brani (npr. zato što je htio ukinuti studij politologije, ONO i DSZ i novinarstva jer uništavaju društvo) i tako u beskraj. To je malo prezbrkana tradicija i praksa, kojom se je bolje ne zamarati. Iako je tu svih vrsta ljevičarenja, do recentnih, to je u biti središnja zbrka koja je previše bila u kriterijima protiv suradnje sa "režimom" i napredovanja u tome te "organizacije" a za razna bavljenja, što nije pogrešno radi bavljenja (ima rezultata) ali je usput zapostavljena šira politika i društvena praksa. Kao jako neprimjerena podjela rada, tu su prekomjerno pokidane veze među bliskima, što je inače društveni problem - politika i strukture nisu u stanju komunicirati i ništa bitno rješavati bez bliske profesionalne "baze" a "baza" nije razvila komunikaciju s njima i ima prekomjerne probleme. U svim primjerima, i kada se radi o nespornim zajedničkim složenim procesima i projektima, caruje improvizacija i podjela na dva skoro nepremostiva kontinenta. Kao što Zoran Kravar opisuje za Ivana Slamniga, iako je i profesor i akademik i stalno radio u akademskoj sredini i držao veze sa svijetom odavno nije bio u stanju izdržati više od 10 minuta na kakvom skupu, prigodi itd., tako je i masovna praksa fizičkog odvajanja države od društva. Zabrinjava što to dugim čvrstim pozicijama sve više i više jača po svim područjima i procesima. To je uvijek iznimnim naporima i snalaženjima premoštavala manjina, dobar primjer spomenuti Slamnig a isto je u radnim i tržišnim procesima, koju je to odavno prešlo, nema mogućnosti ni volje. U tom smislu, kad mnogo toga nije moglo malo pametnije i bolje, nije loše i jako je dobro da počne "propadanje" i "uspjevanje" na "tržištu", da sve i svašta istovremeno ne egzistira na odavno preneprimjerenim iscrpljenjima za stajanje na mijestu i povećanju problema i sličnog.

Iz pozicije šireg iskustva o kojem mogu svjedočiti, za prevladavanje razlaza države i društva u ukupne prakse jedino je bitan minimalizam ravnopravnosti i konkurencije informacija, ideja, rješenja i bilo čega a za to je sve izgledniji prijelaz beskrajne daveži u skoro pa ništa. Većina "baze" je odavno iscrpljenja svim i svačim, onim što je mnogima novo, i to "skoro pa ništa" je neke vrste sazrijevanja društvenih procesa za ovaj put učinkovita pomicanja. Neobično pogoduje novi val "jeftinih" ogromnih količna milijardi, koje su se od 2000.g. sručile. S jedne strane to je dalo snažni zamah novim "uspjesima" i "iscrpljenjima" (u kojima se je naravno izgubio čovjek, i svi koji su krajnje nužni a i sve nužno, sfera rada uništavana desetljećima skor pa dokrajčena) a s druge snažno ojačalo navedeno preiskusno "skoro pa ništa". Ta dva smjera se sada traže na način da više ne mogu ništa bez minimalnog poslovanja. Dakle, bauk minimalizma širi se ...

P.S. Profesionalna baza je iscrpljena i bez trunka volje i mogućnosti za bilo šta ako minimalni uvjeti nisu bar utanačeni. Na nju se bez toga ne može više računati. Tu zakoni nužde, tržišta, političkog angažmana i bilo čega više ne vrijede. To je ključno.

Sub, 29/12/2007 - 17:43 — grgo

Točno znam o čemu govoriš

Točno znam o čemu govoriš (bio tamo & vidio) i čak mislim da dijelimo iskustvo (su)djelovanja na toj sceni (osim ono o Šuvaru). Kad Te čitam još mi se čini nešto nevjerojatno: da smo se iz istih ili sličnih razloga odmaknuli u vlastite profesije tako da i ja vrlo snažno proživljavam ovo što si napisao post scriptum. Dakle, s tim se apsolutno slažem: oni misle da još mogu nešto bez nas, ali kad cijevi počnu pucati, a smetlišta prorade (moja struka su ljudska smetlišta) morat će kleknut, kako Ti lijepo kažeš, i pitati za pet minuta našeg vremena.....:)))

grgo

Sub, 29/12/2007 - 18:47 — Zoran Oštrić

Ja na žalost ne razumijem o

Ja na žalost ne razumijem o čemu AP govori. No, već sam prije par dana, u diskusiji na temu "Skviki nam odlazi", gdje smo zabrazdili o Vladku Mačeku, shvatio da govorimo različitim jezicima. Zato se zapravo više i ne trudim razmrsiti njegove kriptičke, postoderne rečenice. Sam reče da je umjetnik i da zbrku namjerno stvara. :)

S moje točke gledišta, Čačić ni pod razno nije nikakva ljevica, a to nije ni Vesna Pusić. HNS je, kad je bio osnovan i kad je Savka bila predsjednica, bio na poziciji socijaldemokracije, ali je to brzo nestalo. Vesna Pusić je Ispadala u jednom periodu 1990-ih "lijeva" zato jer se imala hrabrosti suprotstavljati u parlamentu desničarima, ali ne s pozicija ljevice pa ni lijevog centra, nego kao liberalka. U političkim svrstaanjima u Europi danas, liberali su bliži desnoj strani spektra (ljevicu i lijevi centar čine post-komunističke stranke koje se danas zovu često napčrosto "ljevica", socijalističke i zelene). Međutim, nasuprot konzervativcima, brane osobnu autonomiju.

Ona primjerice prezire "civilnu scenu" udruga i građanskih inicijativa, na kojoj su aktivni mnogi koje bi gale i AP valjda svrstali u "salonsku ljevicu", uključujući i njenog brata Zorana (predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, kojem je na proslavu 15. godišnjice nedavno došao i Stjepan Mesić; jednom smo nas trojica bili zajendo na tiskovnoj konferenciji).

Čak i kad propagiraju neke socijalne programe, oni to čine s pozicije elitizma, snishodljivo (mi uspješni poduzetnici i znanstvenici dobra smo srca, pa činimo nešto za glupu raju, iako nije zaslužila; pa je sasvim normalno da pri tome, recio u gradnji stanova, i mi zaradimo). Ne vole kada se raja sama organizira i nešto traži: vide u tome opasnosti "kolektivizma" koji ugrožava osobnu slobodu i tržišne zakone.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Sub, 29/12/2007 - 21:50 — grgo

"Ona primjerice prezire

"Ona primjerice prezire "civilnu scenu" udruga i građanskih inicijativa,"

To nije fer ocjena. Kod Vesns Pusić se radi o vrlo principijelnom stavu i razumijevanju pojma i ulog(a)e civilnog društva. U Hrvatskoj je takvo razumijevanje rijetko i na strani politike i na strani "civilne" scene, a još je rjeđe djelovanje na temelju takvog razumijevanja. U nas je uspostavljena jedna, u biti, patološka veza, gdje udruge služe legitimiranju politika (vrlo često i političara), a za uzvrat dobivaju novac s kojim neke učvršćuju svoj status samoproglašenih i/ili medijski kreiranih "korektiva" vlasti, a neke druge po vrlo niskoj cijeni obavljaju poslove koje država ne zna ili ne želi raditi. Takvo "civilno društvo" ne bi ni zaslužilo više od prezira.

"Čak i kad propagiraju neke socijalne programe, oni to čine s pozicije elitizma, snishodljivo (mi uspješni poduzetnici i znanstvenici dobra smo srca, pa činimo nešto za glupu raju, iako nije zaslužila; pa je sasvim normalno da pri tome, recio u gradnji stanova, i mi zaradimo). Ne vole kada se raja sama organizira i nešto traži: vide u tome opasnosti "kolektivizma" koji ugrožava osobnu slobodu i tržišne zakone."

Za jednog Zorana Oštrića - legendu, ovo je jako paušalan i površan (da ne kažem i činjenično netočan) opis odnosa liberala spram samoorganiziranih građanki i građana. Načelno govoreći, međutim, ne treba odbaciti kritiku welfare države (a ona ne dolazi samo od liberala, nego i od europskih ljevičara) s pozicije ugrožavanja osobnih sloboda. Paternalizam nije bio dominantno obilježje samo real-socijalističkog režima, već i welfare države. Upravo su samoorganizirani građani i građanke (prvo kroz društvene pokrete '60-tih i '70-tih, a onda i kroz neke segmente civilnog društva u kasnijim godinama) pružali otpor paternalizmu države i tražili natrag autonomiju odlučivanja o vlastitom životu. Stoga bi odbacivanje civilnog društva za liberalizam bilo contradictio in adiecto i to svaki pravi liberal (uključujući i Vesnu Pusić) jako dobro zna.

grgo

Ned, 30/12/2007 - 02:39 — Zoran Oštrić

Ajme Grgo, nemoj meni

Ajme Grgo, nemoj meni "legenda"! Legenda postaneš tek kad si mrtav! :-P

Glede "civilnoga društva" odnosno "scene": kao njezin akter, pa u krajnjoj liniji i jedan od osnivača i promotora (još od sredine 1980-ih, kad je pojam "civilno društvo" bio predmet diskusija - poznati zbornik ljubljanskog KRT-a "Civilna družba v socijalizmu?" 1984.), i ja sam jako kritičan prema današnjoj situaciji. Da, činjenia je: ljudi koji su "scenu" osnivali, moja generacija (danas 40-60 godina) uglavnom su postali profesionalci u udrugama i moraju birniuti o svojoj plaći. Više nito ne govori o društvenm pokretima; pojela ih je statika "partnerskog" odnosa.

INe kažem da je to sasvim loše, ili nekakva "izdaja ideala" isl.. Udruge, generalno, obavljaju važan posao. NO, ostala je važna praznina. Prikupljam bilješke za dublju analizu - neću sada dužiti.

Međutim, koliko sam imao prilike čuti u nekoliko nastupa Vesne Pusić, a prvi je bio 1998. kad su bili prvi "dani udruga" a one su još bile stigmatizirane od istih onih kojima se ona suprotstavljala kao državni neprijatelji, ona načelno pokazuje netrpeljivost prema ideji da organizacije građana okolo galame sa svojim zahtjevima. Predbacuzje "vi nemate legitimitet, jer niste bili na izborima", dakle zastupa apsolutnu predstavničku demokraciju bez korektiva u oblicima direktne demokracije. Tj. jednom u četiri godine građani glasuju, a u međuvremenu imaju biti tiho, ili dolaziti skrušeno sa molbama - ne zahtjevima. Kako danas, hm, jučer napisah, gdje.. aha, to je bilo u diskusiji na mom blogu, čak i ako sam sam, ja imam legitimitet da sa svojim zahtjevima javno izlazim. Ne treba mi "legitimitet" da nekoga predtavljam, osim samoga sebe; takvo je "civilno društvo".

Na jednoj diskusiji o NATO-u početkom ove godine predstavnik Ministarstva obrane nazvao je ljude iz udruga "predstavnici civilnoga društva". Ja sam odgovori da oni nisu predstavnici, nego su civilno društvo. (Ja sam to, dakako, govorio kao predstavnik moje stranke, koja ima participativnu odnosno "aktivnu" demokraciju kao jednu od programskh osnova.)

Vesna Pusić to ne priznaje, tako sam barem shvatio njene riječi, a i drugi koji je poznaju slčno su rekli. To ima veze s njenim "profesorskim" manirom, koji joj predbacuju. To je uostalom dosljedan stav političkog liberalizma, koji je sumnjičav prema svim "korporacijama".

Kritika previše paternalističke države posebna je tema. Treba također upozoriti na razliku, napravljenu početkom 1980-ih u njemačkom između klasičnog pojam "građansko" i posebnog pojma "civilno" društvo. Liberali naravno brane autonomiju građanskog društva protiv države ali civilno im društvo (društveni pokreti, građanske inicijative, udruge, nevladine organizacije), kažem, izaziva nelagodu. Liberlani zatupaju građanina kao pojedinca, "udruge" im nisu prisne. To je došlo do snažnog izraćaja i u sukobima libelrala i zelenih u Njemačkoj (ni danas se ne trpe, pa je zato i došlo do "velike koalicije" SPČD-CDU/CSU). Rezlika je ne samo u jasno artikluliranoj ideologiji ,nego, recimo, u "mentalitetu".

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Ned, 30/12/2007 - 13:34 — ap

Kugla glumište poslovanje

Kugla glumište poslovanje sedamdesetih i početkom osamdesetih sa dosta posla i javnosti (nerijetko po više od 5000 ljudi na otvorenim prostorima) se je formalno odvijalo kao KUD (kulturno-umjetničko društvo) a stavrna baza su bile dvije prostorije barake na ćošku Savska-SC, od kojih su u jednoj nastale praktički sve grupe novog vala. To je politika označila ozbiljnom političkom pojavom (anarholiberalizam itd.) a ministar Šuvar dvojnom igrom (idejni ukori) zaštitio od hapšenja.

Bitno prije te 1984.g. su počeli problemi s tim u vezi u Beogradu (napadani "pokrovitelji" i suradnici Borka Pavičević, Filip David ...) i Ljubljani, a u Zagrebu je teklo tako da su protiv nakane SK da disciplinira takve pojave određeno amortiziranje vršili Šuvar i buldog Ljuština, dok su se "elitna" zagrebačka ljevica (pa i Šnajder i sve) i kasniji "liberali" držala na distanci i nadmeno bez pokrića, slično kao istovremena gibanja po Njemačkoj (Fassbinder i društvo).

U vezi toga, te 1984.g. nešto prije, do zadnjih sekundi izlaska sa odluženja vojnog roka u Sloveniji blizu Ljubljane, nisam znao do koje od dvije već završene varijante će doći - A dvije godine vojnog zatvora zbog rušenja SFRJ iz aspekta anarhiliberalizma i B priznanje za iznimne doprinose u rukovođenju sa enormnim količinama 12 godina mlađih momaka iz svih krajeva i vrsta, od svih vrsta Roma do doktoranda kod Lacana u Parizu i svećenika svih vjera.

Hoću reći, bez obzira na političke teorije i prakse sada, kod nas stalno i u svim područjima teku neke prakse bavljenja, formalne i neformalne, koje su za razliku od ovih mnogih prepoznate i uvažene bitno šire od lokalno (kao i spomenuto KG). Već pedesetih su to književne, likovne i druge grupe itd. Tom Gotovac je za svoj rad gol na glavnom trgu s natpisom "pun mi je kurac" je davno dobio najviše priznanje najugledinije likovne smotre u svijetu (Venecija), a to je ujedno rad sa političkim značenjem i dosta simbolizira kontinuitet.

Tako da i sva daljnja politička bavljenja gradovimaa i ukupno društvom trebaju računati na takvu praksu (u Sloveniji Marko Brecelj ...), koja odavno ima svoje evropske relacije i koja se ne osjeća inferiornom ostalim oblicima, koji stalno nešto nelogično frkću i pokušavaju docirati.

U navedenom smislu možda možeš ponešto razumjeti zašto branimo Šuvara (pa i Ljuštinu). I dr Vlatko Maček će se pojavljivati sve više, pogotovu u vezi konteksta Zagreb, za ilustraciju slijedeće - u jesen 1941.g. u vezi od Reicha dobijenih obveza ad "nove prakse" u gradogradnji i prostorne prakse za novo doba, NDH traži od taadašnjeg fakulteta elaboraciju za to, inženjeri i arhitekti rade zbornik autorskih radova a zaključak iznosi doajen projeklom Židov u smislu da se svi autori slažu i da su pokazali da su Zagrebu pod "nova praksa" praktički potpuno mora nastaviti "postojeća praksa" jer je ona po najboljim evropskim i svjestskim načelima, što je opasno sabotiranje i sistuacija bez kompromisa ali zbog ugleda prakse i niza autora osobno interverinira Hitlerov miljenik arhitekt Speer i kancelarija Reicha podržava hrabre autore i spašava i praksu i autore od već pripremljenog pogubljenja. Nakon nastavka te prakse pod Holjevcom, u Zagrebu se sada radi o tome da li će praksa pod Mačekom biti vvraćena u igru ili ....

Ned, 30/12/2007 - 17:45 — Zoran Oštrić

To sa Kugla glumištem,

To sa Kugla glumištem, Novim valom, T. Gotovcem površno mi je poznato. Hvala na podsjećanju. Ja sam pak počeo javno biti aktivan od 1985. a 1986. osnovali so grupu "Svarun", koja je bila preteča "civilne scene". Također nije svijet "salonske ljevice". No, mislim da i danas previše gledaš iz te svoje posebne perspektive.

Glede arhitekata u Zagrebu, to mi zaista nije poznato, a kao povjesničaru vrlo zanimljivo! Možeš li navesti neku literaturu o tome?

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Ned, 30/12/2007 - 18:24 — ap

Ne oduzimajući zasluge,

Ne oduzimajući zasluge, samo iznosim činjenice da je i prije "civilne scene" kod nas djelovala osebujna civilna scena, evropski uočena i priznata, da uvijek teče nešto što nije zanemarivo i što se ne smatra sporednim u odnosu na naoko potpuno valoriziranu scenu.

Npr. nedavno je u Zagrebu sahranjen Vlado Kristl, koji je evropski priznati rodonačelnik nekih likovnih, filmskih i drugih trendova, djelovao u zagrebu negdje do 1963.g. i potom pobjegao u Njemačku jer maršala umjenički obradio kao faraona.

Ned, 30/12/2007 - 18:09 — ap

Njabolje je krenuti od

Njabolje je krenuti od Darija Radović Mahečić: Moderna arhitektura u Hrvatskoj, te preko podataka tamo i djela iste autorice dalje.

Ned, 30/12/2007 - 18:45 — Skviki

Ap, Ja sam ju kupil sad na

Ap,
Ja sam ju kupil sad na jesen za kčer, ona je oduševljena s njom. Sad kad dođe sljedeči put u Zagreb moram ju okolo vodit.

Ned, 30/12/2007 - 14:08 — grgo

Razumijem tu potrebu (nuždu

Razumijem tu potrebu (nuždu čak) da se pronađe neki pozitivan kontinuitet (nakon godina diskontinuiteta) prakse, njezina utemeljenost i korijeni. Vrijeme dekonstrukcije (postmoderne) svega i svačega je prošlo. Na djelu je pokušaj uspostavljanja "refleksivne moderne" (Urlich Beck) kad se broje mrtvi i ranjeni, obračunava šteta i planira obnova.

I u tom procesu mogući su razni putevi. Mi smo pred potencijalno radikalnim novim početkom. I ako je sve oko nas kružno kretanje, naši životi imaju svoj početak i kraj. Ukoliko ćemo pristati biti puke reinkarnacije ljudi, vremena i događaja (koji su, nota bene, ostavili svoj trag, ali i zauvijek prošli), proigrat ćemo tu jedinstvenu priliku koja nam se pruža jedanput u životu da zbiljski djelujemo i da NAŠA djela postanu besmrtna.

grgo

Ned, 30/12/2007 - 15:24 — ap

I u tom procesu mogući su

I u tom procesu mogući su razni putevi.

Ti putevi stalno postoje i po njima se stalno odvija prilično složena praksa.

Iako to možda nije objektivno (a izgleda sasvim drukčije), mi smo sada vjerojatno u bitno povoljnijoj situaciji za taj pokušaj uspostavljanja "refleksivne moderne". Sa svjetske igre i sve daveži su se tu i više nego razigravale i odigrale dosta toga. To je stalno i neku paralelu, kao obranu od toga a i kao tradiciju (s učitelja na učenika, jedna pojava je omogućavala drugu ...), naslijeđe toga je jako dobro, bitno bolje nego što se prezentira i vidi.

Sada se također ne možemo žaliti da raznovrsnih daveži nedostaje, i sadašnjih i nalijeđa a kardeljistički dio EU uklapanja također predvode naše poznate snage. Sve to je i više nego idealno za igru ove druge paralelne tradicije, koja je uspjevala igrati i u puno opasnijim i u udavljenijim vremenima. Kao i uvijek, nije vjerojatno da će politika pa i tzv. civilno društvo biti motori toga, ili da jesu. Ni dr filozofije na Popperu, autoru civilnog društva, dr Antun Vujić, liberalni socijaldemokrat, ideolog, iako sa veoma rspektabilnim stažom veza i komuniakcija sa raznolikom scenom, nije pokazao da razumije bitno - da oni mogu biti samo pomagači bitno širim snagama i bitno ozbiljnijim igračima.

To su poznata i logična tehnološka neshvaćanja, za koja je u hrvatskoj političkoj tradiciji dr Vlatko Maček i uz sve slabosti, bitno veći modernist a još više sposobniji inženjer. Njegovo "seljaaci, radnici, građani" nije bilo fraza niti obraćanje avangarde maloumnima, nego zbilja, znali su da su asistenti određenoj praksi unutar zbrke.

I bez nekog teškog modernizma, i tehnološki gledano je za bilo šta nezaobilazno nekih 10 stvari. Ignoriranje i davljenje 7 od 10 te forsanje i manipuliranje sa 3 same "inženjere" na banalni ali sigurno način izluđuje, a ostalo još više.

Zato nije čudno što se je dešavalo sa rodnočelnicima moderniteta, Baudelaireom i njegovim proučavateljem Walter Benjamin. Oba su, polako ali sigurno, putovali i mučnu smrt, kao komplicirani i sve iritantniiji za sve i okolinu, kojom su se oni najozbiljnije bavili, uvažavajući složenost i zbrku (bar 8 od 10 sastavnih djelova, neozaobilaznih stvari). Prvi je skapavao od gladi ss jednim odijelom koje se je raspadalo a drugi se vječnost probijao pred nacizmom gledajući kako ga krćansko-židovsko-američko-francuske mreže sustavno zaobilaze i na kraju ni prilično razumni graničari generalissimusa Franca ne mogu pomoći u vrhovima Pirineja, nije nikome trebao a smetao jest, pa je umjesto smrti u bilo kojem dnu planina zamolio graničare za pomoć oko samoubojstva tu. Obzirom da su te lekcije savladane, sve se je izigralo, nema sumnje da će oko moderniteta biti malo drukčije, pa i oko djela onih prije a i naših i budućih.

Ned, 30/12/2007 - 03:02 — grgo

Što se tiče legitimiteta,

Što se tiče legitimiteta, ja bih se složio da udruge zastupaju interes i građane koji su se zbog njega samoorganizirali. Ništa više, ali ni ništa manje. Problem je što danas u Hrvatskoj (ne znam za druge zemlje) prečesto udruge pregovaraju i dogovaraju s izvršnom vlašću i time de facto doprinose nastanku i postojanju neke vrste korporativne demokracije (čija je najveća mana potencijalno sklizanje u klijentelizam, nota bene već prisutan u odnosima izvršne vlasti i pojedinih udruga). Tu se postavlja pitanje legitimiteta takvih dogovora, jer interes jedne skupine samoorganiziranih građana (primjerice udruženih u GONG) ne mora biti identičan interesu samoorganiziranih građanki (primjerice udruženih u Žensku Mrežu). Znam da je Pusićka iz tih razloga bila protiv sudjelovanja predstavnika/predstavnica "civilnog društva" u vijeću HRT-a. Ali da bi ona bila protiv zahtjeva udruga, to prvi put čujem. Iz osobnog iskustva znam da je slučaj upravo obrnut.

grgo

Ned, 30/12/2007 - 19:04 — Zoran Oštrić

Ne bih više o tome kako

Ne bih više o tome kako doživljavamo njene stavove; tu se razlikujemo.

Glede načelnog odnosa prema udrugama, naravno da različite udruge izražavaju različite interese; kao što to dolazi do izražaja i sa strankama i unutar stranaka (interesi seljaka, umirovljenika, radnika u brodogradilištima i bezbrojni drugi - a također recimo i "prijatelja životinja", protivnika pobačaja itd.).

Udruge obično izražavaju jedan interes, što može biti naporno kada s njima razgovaraš, ali one dopridonose ukupnoj učinkovitosti demokratskog političkog sustava (da svi društveni interesi budu artikulirani). One su vrijedna dopuna klasičnim lobijima, koji uvijek naravno postoje, formalizirani ili ne.

"Korporativna demokracija" (uslovni termin) je zaista sama po sebi opasnost u liberalnom svjetonazoru, ali ne i u mojem (zelenom). Da udruge pregovaraju s izvšrnom vlašću smatram posve normalnim i legitimnim.

Ali treba osigurati dinamiku "civilnoga društva" koje stvara nove "korporacije", razbiti opasnost okoštavanja institucija. Zato ja poslkjednjih nekoliko godna više volim "građanske inicijative" nego udruge. (Mi kao stranka surađujemo i s jednima i s drugima, ali imamo i probleme u odnosu s nekim ddrugama. Imamo i problem da nas mediji znaju percipirati kao udrugu, a ne stranku.)

To nije nikakav argument protiv sudjelovanja udruga u javnom životu, protiv njihovog "partnerskog" odnosa sa tijelima vlasti. Inače, ja sam o tom "partnerstvu" pisao i govorio 1993., nakon jednog međunarodnog tromjesečnog tečaja o identitetu ,strategiji i menadžmentu nevladinih organizacija, kojeg sam završio. U doba kada je "civilna scena" bila osuđivana jer je normalno da država sve kontrolira i o svemu brine sama (pa se samo direktni neprijatelji te države mogu željeti autonomno organizirati), pa su me čudno gledali na toj sceni, dok nisu skužili o čemu pričam i prešišali me u tehnologiji odnosa s donatorima i vlastima (a ja sam uvijek ostao filozof i teoretičar...) :(

Stvara se "klijentalizam" i s udrugama, istina. No ne mislim da one takvom odnosu nešto posebno pridonose; ipak je sve to "sitna riba" prema pravim lobijima! Usput, upravo HNS često opisuju kao tipičnu klijentelističku stranku. (Ne kažem da je stvarno to u većoj mjeri od ostalih.)

Državna tijela trebaju prepoznati i prihvatiti one udruge, koje na vjerodostojan način zastupaju nešto što je od općeg interesa. Njihov je (a ne udruga) posao da usklađuju različite interese. Ozbiljni problemi mogu nastati tek onda, kada se izražavaju proturječni interesi i vrijednosne pozicije: npr. koflikt oko spolnog odgoja, gdje nastupaju dvije nepomirljivo sukobljene udruge.

GONG izražava jedan opći interes. On je organizirao volontere za promatrače na izborima i sada, i to je važna funkcija. Ne vidim koji bi to politički legitimniinteres mogao biti u sukobu sa onim koji izražava GONG (naravno, vidim "nelegitimni": da se eliminira vanjska kontrola nad radom biračkih odbora). Može se naravno postaviti pitanje da li GONG to radi dobro i ne bi li možda neka druga udruga to radila bolje.

Svakako, kod nas fale udruge koje se oslanjaju na autonomne izvore financiranja, pa ne zavise od institucionalnih donatora.

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Ned, 30/12/2007 - 19:51 — grgo

""Korporativna demokracija"

""Korporativna demokracija" (uslovni termin) je zaista sama po sebi opasnost u liberalnom svjetonazoru, ali ne i u mojem (zelenom). Da udruge pregovaraju s izvšrnom vlašću smatram posve normalnim i legitimnim."

Na ovom pitanju se također razilazimo. Kao dugogodišnjeg aktivistu užasno me smeta kad vidim da umjesto većeg stupnja samoodređenja i samosvjesne građanske participacije (svake vrste), građanke i građani između sebe i države imaju "korporaciju" u vidu udruga koje, po ne zna se kojoj logici i pravu, navodno, zastupaju njihove interese, a u suradnji s vladom im kroje zakone po kojima će one/oni živjeti. To u praksi dovodi do krajnje nakaradnih situacija. Po mom sudu, ovu dezintegrirajuću ulogu "civilnog društva" najbolje je opisao Philip Allott u svom djelu "The Health of Nations" (2002):

"To disintegrate the integrity of society and to separate people from their government is a theoretical counter-revolution against liberal democracy, a nostalgia for the bad old days of more and less enlightened absolutism." (p. 162)
ili u prijevodu:
"Dezintegrirati integritet društva i odvojiti ljude od njihove vlade (misli se na vladu kao vid samouprave društva op. grgo) teorijska je kontrarevolucija protiv liberalne demokracije, nostalgija za lošim starim danima više ili manje prosvijećenog apsolutizma."

i još:

"Governance by governments in collusion with something which they call civil society is a death-wish of democracy." (p. 174)

Politički revolucionarni naboj društvenih pokreta uspješno je neutraliziran i pacificiran NGO-izacijom, područje političkog prožeto je menadžerskim upravljanjem i marketinškim strategijama što u krajnjoj liniji dovodi do depolitizacije politike odnosno do opadanja/propadanja demokracije. Svi ti procesi događaju se (u ovom ili onom obliku) i u Hrvatskoj.

grgo

Ned, 30/12/2007 - 20:30 — Zoran Oštrić

U potpunosti potpisujem

U potpunosti potpisujem posljednji pasus ("Politički revolucionarni naboj društvenih pokreta uspješno je neutraliziran..." ). Ali ne i ono prethodno, što si napisao i citirao. To je precizno artikulirana liberalna politička pozicija, koju ja ne dijelim, osim naravno u širokom smislu riječi, kada "liberalno" suprotstavljamo "konzervativnom".

Udruge po mom sudu nisu "između" građana i države; one su, jednostavno, "udruženja građana" (kako su se zaista i zvale do 1990.). Svaki građanin sam za sebe protiv države (ili protiv poduzeća, jakih lobija isl.) je preslab, zato se udružuju. Kada se recimo dogodi prosvjed zbog nekog lokalnog ekološkog problema, ako ne postoji udruga, uvijek savjetujem građanima da se udruže. Npr. Sisačka ekološka akcija i Udruga oboljelih od karcinoma, osnovani u posljednjih godinu dana. Pa onda brojne druge lokalne udruge.

Zaista, zelene stranke, od kad nastaju (1970-ih), često su u sukobu upravo s liberalima (ali i s komunistima na ljevici). Tamo gdje su one ojačale, često sklapaju saveze sa socijaldemokratima, što pak dovodi do toga da se liberali više približavaju konzervativnim strankama. (Ovo je samo impresija, ne znam da li negdje postoji neka obziljnija politološka literatura o tome.)

Zoran Oštrić (Zelena lista)

Ned, 30/12/2007 - 21:32 — grgo

U potpunosti potpisujem Tvoj

U potpunosti potpisujem Tvoj drugi pasus (Udruge po mom sudu nisu "između"...") i primjere uspješnih akcija samoorganiziranih građanki i građana. Ali ja ne govorim o tom dijelu sadržaja pojma "civilno društvo". Ja govorim o para-institucionalnim i para-političkim oblicima koji djeluju kao zasebni (uvjetno rečeno korporativni) entiteti (obično se i vrlo često javljaju kao dežurni komentatori svega i svačega, gotovo kao neki portparoli javnosti).

Citirani autor uopće nije liberal. Ono o čemu on govori, a to je i moja pozicija, je da "civilno društvo" shvaćeno kao (pojednostavljeno rečeno) područje jednako vrijednih interesa koji nisu privatni ni državni, nego posreduju između njih, biva kooptirano od strane vlade (izvršne vlasti političara i birokrata) na račun neutraliziranja političkog tijela. To je vrlo racionalno ponašanje vlade/birokracije u smjeru veće kontrole svoje okoline (lakše se nagoditi s "partnerima" iz civilnog sektora kao što su sindikati, poslodavci, udruge, nego sa strankama u parlamentu). Rezultat ovog procesa je erozija demokracije (u sustavu EU poznat i kao demokratski deficit).

grgo