Tagovi

Važnost lobiranja

Lobiranje = umijeće uvjeravanja
Svi oni koji su lobirali za nekoga ili nešto postali su ozloglašeni, bez obzira s koje strane dolazili.
Lobisti se javljaju u svim oblicima. Oni mogu biti političari koji zastupaju politička stajališta; mogu to biti vlade, koje zastupaju države. Postoje i predstavnici javnosti koji imaju interes u ishodu određenog pitanja. Postoje čak i profesionalci. Ono što svi oni čine je sudjelovanje u demokratskom procesu.
U demokratskom procesu ključna je riječ kompromis. Odnosno, uvijek kada postoji neko otvoreno pitanje o kojem se raspravlja postoji i niz stajališta. Ako je svakome dopušteno izraziti svoje mišljenje, neizbježno će neki ljudi biti razočarani, neki će pak postići ono što žele, a neki će ostati kratkih rukava. Važno je pri tome da je svima dopušteno sudjelovati.
U procesu rasprave za i protiv, svi sudionici, bile to političke stranke, ne vladine organizacije ili netko treći, zapravo lobiraju za svoje stavove i u stvari su lobisti.
Lobiranje je, na žalost , negativan termin. Lobiranje čini dio demokratskog procesa. To je u stvari pokušaj utjecanja na formiranje politike. Lobiranje je također usmjereno na pokušaj poticanja promjena u politici ili spriječavanja istih. Jeli lobiranje odraz korupcije demokratskog procesa? Nije - to je put i način na koji mi, pojedinci, sudjelujemo u demokratskom procesu.
Tko su ljudi koje se „lobira“? Razumljivo je da su to oni koji donose odluke, no donositelji odluka ne donose odluke u zrakopraznom prostoru. Oni imaju svoje savjetnike, a savjetnici traže mišljenje drugih ljudi. I zato i mi ovdje na pollitici lobiramo. Lobiramo da bismo istaknuli svoje stavove, odnosno stavove ljudi koje zastupamo, a to je ono što je dobrodošlo. Ali, postoji i druga strana. Možete raspravljati koliko hoćete, možete raditi što želite, ipak, ne postoji nikakva obveza druge osobe da prihvati vaš prijedlog. Riječ je o sudjelovanju u procesu, a ne o tome da vaše stajalište prevlada.
Lobiranje nije samo poznavanje pravih ljudi, ono nije pitanje povlaštenog pristupa i nije samo pitanje brzog riješavanja problema. Ne postoje prečice, riječ je o kvalitetnom i poštenom radu tijekom određenog vremena.
Lobiranje je dvosmjerna komunikacija. Što doista žele ljudi koji pokušavaju nešto predložiti, koji su argumenti koje zastupaju, kako se to zapravo uklapa u ono što mi želimo... postoji li negdje prostor za kompromis, koje aktivnosti moramo poduzeti da bismo išli naprijed... To predstavlja sažetak onoga što moramo poduzeti u lobiranju. Moguće je dobivati utakmice, ali načelno moramo pratiti loptu. Toliko o lobiranju i onoga što nam predstoji u budućnosti.

I na kraju, pitanje: znate li tko su hrvatski lobisti i što su izlobirali za hrvatsku ili hrvatsko gospodarstvo?

Komentari

"I na kraju, pitanje: znate

"I na kraju, pitanje: znate li tko su hrvatski lobisti i što su izlobirali za hrvatsku ili hrvatsko gospodarstvo?"

Da odgovorim na pitanje. Hrvatska nema niti tucet profesionalnih lobista, a do sada je otvoreno 7-8 ureda u Bruxellesu iz Hrvatske koji koriste usluge profesionalnih lobista i možda nekih diplomata. Poanta je da se naše lobiranje svodi samo na diplomaciju MVP-a i zbog toga imamo samo zastupnike Vlade. Sad u čijem oni interesu uglavnom rade, to nisam niti siguran... To nije dobra situacija i zato sam napisao dnevnik. Čak i privatni sektor je već trebao biti u Bruxellesu, no neki su se samo učlanili u neke jače lobističke grupacije. Nije dovoljno biti samo član udruge od 1500 članica...

Spomenut je primjerice Žužul, Granić... Mislim da je Žužul pravi lobist, a Granić većinom diplomat. Žužul je uglavnom radio za privatni sektor, a Granić gotovo stalno za diplomaciju. Zato je i prvotni tako zanimljiv i zato je bio ministar MVP-a. Sanader sigurno nikada nije prežalio Žužula jer je on imao najveće "veze" u uredima Bruxellesa! Što se tiče toga onda je bio koristan za Hrvatsku pod uvjetom da više nije radio za Bechtel, SAD i sl.

Tko je glasao

U demokratskom procesu

U demokratskom procesu ključna je riječ kompromis Zasto bi to bila kljucna rijec? Kako jedna rijec moze biti kljucna za nesto tako difuzno kao sto je demokratski proces? Mozemo prvo (Sokratovski) traziti definiciju kompromisa. Mozemo cak i apstrahirati da je autorica trenutacno inspirirana kompromisom kao biti demokracije, no kompromis je jednako kljucan i za dikature, kraljevine, carevine, monarhije, damahirije, ... samo se tamo kompromis utemeljuje od strane drugacijih i drugih oblika nositelja vlasti tako da je sam nositelj prisiljen raditi kompromis i odgovoran za to sto ce u njega sve ukljuciti, a sto ne. Kompromis se ne tice nekog konkretnog kompromisa kojeg mozemo zamisliti vec je kompromis princip vaganja vise razlicitih mogucnosti u svrhu izbora jednog ili kombinacije njih. Svaki oblik vladanja u tom smislu uvijek je utemeljen na kompromisu, ovakvom ili onakvom, bez ikakvog obzira sto su kompromisi u diktaturi, ..., mozebitno posve razlicite vrste od onih na koje autorica navodi tj demokratske kompromise.
U tom smislu demokracija je oblik u kojemu se jedna od ukljucenih strana u kompromisu moze koliko toliko slobodno cak i stalno protiviti upravo uspostavljenom kompromisu. To je osobitost kompromisa u demokracija, a ne kompromis sam po sebi. Mi mozemo u vecini demokratski odluciti da ne zelimo sekularni oblik drzave i da je to stvar vecine, dakle kompromis izmedu vecine i manjine, ali ce demokracija omoguciti da druga strana moze slobodno rusiti taj demokratski kompromis i to trajno dokle god zeli. Problem mnogih islamskih zemalja u svijetu je upravo sto se to ne moze slobodno, a proglasavaju se nove i nove vjerski utemeljene drzave sto je samo na prvi pogled beskompromisna radnja islamistickih fundamentalista, ali opet je to jedan od mogucih kompromisa izmedu svih mogucih oblika nesekularne drzave kakvih na kraju krajeva u praksi i ima. Kompromis u tom smislu odraduju vjesrske i drzavne vode koje su same u prilici vagati sto im je sve i kako bolje, tj opet kompromis samo nedemokratski.

Tko je glasao

Složila bih se s

Složila bih se s @obaladaleka da kompromis nije "ključna riječ" u demokratskom procesu, barem ne u slučaju kad govorimo o politici kao javnom djelovanju za zajedničko dobro svih članova/članica jedne političke zajednice. Kompromis se prije svega odnosi na procese u kojima operiraju različiti pa i suprotni interesi. Interesi su uvijek privatni (ali uvijek već društveno uvjetovani) i njihovo uvođenje u politički sustav postepeno dovodi do erozije medija u kojem taj djeluje, a to je javnost, kao i do zamjene koda moć/nemoć u kojem se odvijaju njegove operacije u kod snaga/slabost.

U tom smislu oni koji su snažniji (čitaj: imaju više novca, utjecaja, veza) mogu lobiranjem postići ostvarenje svojih interesa na račun slabijih, ili u drugom slučaju, ako su snage izjednačene, dolazi do kompromisnih rješenja (a koja su obično trula). To sve skupa nema ama baš nikakve veze s maksimalizacijom javnog dobra i demokracijom kao oblikom vladavine, gdje je ključna riječ konsenzus većine i zaštita prava manjine. Lobiranje je zapravo samo regulirana metoda korupcije. Revitalizacija politike značila bi prije svega uklanjanje interesa i interesnog lobiranja iz njezina operativnog sustava.

nemesis

nemesis

Tko je glasao

Revitalizacija politike

Revitalizacija politike značila bi prije svega uklanjanje interesa i interesnog lobiranja iz njezina operativnog sustava. takva politika je nezamisliva. Od politike ukloniti interese je otkloniti je od nje same, bez obzira radilo se o privatnom ili javnom interesu. Politika, ekonomija i slicne kmice,... formiraju se oko ogranicenih resursa u najsirem smislu, a medusobno su slozeni i isprepleteni na nacin da su tesko raskidivo povezani sto sa pojedinacnim privatnim, a sto sa javnim opcim interesima. Nije tu nista cudno niti cudenja vrijedno, stvar je u tome da se ograniceni resursi raspodjele i stave u kakvu takvu funkciju. Pravi i temeljni problemi danas nisu u organizaciji tih prinudnih odnosa nego u tome sto ti odnosi nevjerojatno i nezadrzivo unistavaju ogranicene resurse i sto se ovakvim nacinom organizacije politike, ekonomije,... ne moze osigurati odrzivost i buducnost. To je veci problem od teorije politike, lobiranja, demokracije, pravednosti, ... Nas u buducnosti kao izraz napretka moze docekati smanjivanje demokraticnosti, pravednosti i sl. na racun ovog temeljnog problema, tako da je po meni sada posve isprazno kukati i zakukavati nad teskom sudbinom, koliko je vaznije shvatiti osnovni problem te ga pokusati rijesiti cim prije. Smatram da je ova kriza kriza s tim u svezi.

Tko je glasao

Ima ih puno, ali meni odmah

Ima ih puno, ali meni odmah padnu na pamet Mate Granić i Žužul. I vrlo dobro se zna što su izlobirali za Hrvatsku i njeno gospodarstvo.

Tko je glasao

mislim da se priča svodi na

mislim da se priča svodi na to treba li lobiranje institucionalizirati, ograničiti i regulirati ili ga pustiti da se odvija iza kulisa.
pretpostavljam da će se većina složiti da je regulacija potrebna, ali opet ostaje rizik da će se i dalje glavnina odvijati ispod stola, a da će ovaj formalni dio ostati pokriće za javnost.

također, problem je i percepcije lobiranja. čini mi se da se lobiranje prvenstveno gleda negativno. to valjda ovisi o tome kako samima sebi definiramo tijek i ciljeve lobiranja. nekome će tako biti lobiranje uobičajeno savjetovanje sa strukom u pogledu donošenja zakona (primjerice ovaj fijasko kojeg danas vidimo u večernjaku u pogledu (neuspjelog) "lobiranja" stručnjaka vezano uz potpomognutu oplodnju), a netko će kao lobiranje doživjeti tek pogodovanja određenim poduzetnicima, ili primjerice ovo smiješno postavljanje najniže cijene za autoškole na način da danas polaganje vozačkog košta više nego dvostruko u odnosu na razdoblje od prije 4 godine itd.

..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.

Tko je glasao

Napisat ću dnevnik odgovor

Napisat ću dnevnik odgovor u roku od nekoliko sati. Pokušat ću odgovoriti na pitanja koja ste postavili i prikazati svu bijedu hrvatskog lobiranja. Zanimljiva tema :)

Tko je glasao

Hrvatski lobisti su isti oni

Hrvatski lobisti su isti oni koji donose odluke ali ne lobiraju za hrvatske interese nego za svoje osobne.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Hladni rat IStoka i Zapada - prva žrtva Ukrajina od Busola komentara 9
  2. Kako se čudila pura dreku od gale komentara 12
  3. Izađite na izbore - ne cmizdrite, da nemate za koga glasat! od Zoran Oštrić komentara 23
  4. Reci, slobodno od CikaVelja komentara 0
  5. Direktor C I A –e došao tražiti svoju djecu u Ukrajini od sjenka komentara 3
  6. I meni je žao od magarac komentara 6
  7. Never Never Land od Kvarner komentara 35
  8. stega bye bye od 2573 komentara 32
  9. "Tudjmanovi 200 obitelji" nemaju veze s Tudjmanom od JPeratovic komentara 113
  10. Kako sam dobio rat protiv hrvatskih banaka od krrrrekani komentara 52
  11. papir novac i papir wc od adfilantrop komentara 0
  12. Vlada bojkotira raspisivanje referenduma o ćirilici od vkrsnik komentara 6
  13. Dvostruki vic od petarbosni4 komentara 12
  14. Veritas vincit od Rebel komentara 49
  15. KAKO SPOJITI SLOMLJENO? (MORBIDAN NAROD) - Spektakularni cirkus od crni biser komentara 19
  16. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (II) od Ljubo Ruben Weiss komentara 20
  17. Od Poncija do Pilata ili o mom djedu Petru i njegovu pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-djedu Franji od krrrrekani komentara 50
  18. Vjerovati Dragi PILSELU, golubu - prevrtaču? (I) od Ljubo Ruben Weiss komentara 27
  19. Psihopatsko ponašanje hrvatske političke "elite". od krrrrekani komentara 9
  20. Dida in the house od Rebel komentara 71
  21. Što je čovjek koji mrzi svoj narod i radi protiv njegovog interesa, a narod ga u dobroj vjeri izabrao za svog predstavnika? od krrrrekani komentara 31
  22. Teorija I Praksa Samosvjesnog Samo-upravljača od indian komentara 39
  23. Živimo ispod svojih mogućnosti od magarac komentara 58
  24. Anti Socijalni Personalni Defekt (ASPD) od adfilantrop komentara 0
  25. Kviskoteka - ili tko je bacio kantu govana? od StarPil komentara 9

Preporučeni dnevnici

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • Kitz
  • magarac
  • martin
  • rupert
  • tenor

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 27

Novi korisnici

  • andela117
  • juditaana
  • Stop Frontin'
  • keepin' it real
  • asdf