Uznemirene građanke i građani, javite se Tomislavu Karamarku!

• Dnevnik 45 Lines - Sub, 10/01/2009 - 01:04
• Glasujte
  0 Up Down
• Komentari 12 dodaj komentar

Danas sam preuzeo materijale iz Kaznenog predmeta broj Kir 5163/08., na temelju kojih ću, u svojstvu okrivljenika, 14. siječnja u 12 sati na Županijskom sudu u Zagrebu kod sutkinje Jadranke Mandušić, biti ispitan.

Obzirom da su do sada "oštećenik" Tomislav Karamarko i njegov odvjetnik Veljko Miljević u više navrata komentirali ovaj postupak, a kako dosadašnji tijek ne spada pod tajnost pooštrenu prema ZKP-u, ja ću se zadovoljiti tek objavljivanjem materijala iz spisa, a vi procijenite osjećate li se uznemirenima i hoćete li to posvjedočiti u korist Tomislava Karamarka!

Inače, Karamarko je prvu tužbu podnio na Općinskom kaznenom sudu u lipnju, dok je bio na čelu Sigurnosno-obavještajne agencije, no Državno odvjetništvo je tada smatralo da za kazneni progon nema osnove. Tako je početkom prosinca njegov odvjetnik dopunio tužbu i ponovno krenuo s njom po službenoj dužnosti. Miljević objašnjava da nije htio privatnom tužbom ići protiv Peratovića (nego će progon provoditi državni organi, op.a.) jer ovim nije oštećen samo Karamarko osobno, nego i osobe iz njegovog bližeg i daljeg kružoka, jer je on sada na javnoj funkciji.

"Karamarko zaštitnik ovog i onog"

Zamoljen da nam navede barem dva primjera zašto je Karamarko odlučio inzistirati na tužbi unatoč atmosferi koja se stvorila zbog policijskog progona Facebookera, Miljević navodi:

"Karamarko je ljudski najviše povrijeđen jer Peratović tvrdi da je on prikrio ubojicu Milana Levara. Kaže da ga je kćer pitala jedan dan kakve on to ubojice štiti", navodi Miljević. "Drugo, što se pojavljuje na njegovom blogu su sila napisa -'predsjednik republike Stjepan Mesić ovo', 'glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ono', 'šef SOA-e Tomislav Karamako zaštitnik ovoga i onoga'", nabraja Miljević.
Dodaje da je se sve to nije odvijalo samo na internetu nego je isto ponovio i na televiziji, radiju i u tiskanim medijima, te da Karamarko ne bi inzistirao na tužbi da se tekstovi ne provlače internetom već dulji period vremena.

Ana Benačić, Index.hr, 15.12.2008

A prije tog optužnog prijedloga, Tomislav Karamarko je još kao šef SOA-e, netom je završila policijska pretraga moga stana i oduzetih predmeta, novinskog arhiva,16. siječnja 2008., a kao šef SOA-e podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv mene, a poradi širenja lažnih vijesti i uznemiravanja javnosti, a koju mu je šefica ODO Zagreb, Željka Pokupec odbacila uz obrazloženje kako slijedi:

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO
U ZAGREBU

Broj: K-DO-8103/08
Zagreb, 3. lipnja 2008.
Na temelju čl. 174. st. 1. Zakona o kaznenom postupku, donosim sljedeće

RJEŠENJE

Odbacuje se kamena prijava protiv ŽELJKA PERATOVIĆA zbog kaznenog
djela širenja lažnih i uznemirujućih glasina iz čl. 322. st. 1. Kaznenog zakona (u daljnjem tekstu
KZ-a).

Obrazloženje

Kaznenu prijavu zaprimljenu 16. siječnja 2008. Tomislav Karamarko podnio je
ovom Državnom odvjetništvu po opunomoćeniku - odvjetniku Veljku Miljeviću protiv Željka
Peratovića zbog kaznenog djela širenja lažnih i uznemirujućih glasina iz čl. 322. KZ-a. Nastavno
su zaprimljene dopune kaznene prijave od 8. travnja 2008. i 28. travnja 2008.

U kaznenoj prijavi i nadopunama iste, navodi se da je Željko Peratović u
vremenu od 26. siječnja 2007. do 27. ožujka 2008. svojim izjavama i člancima, pretežito
objavljivanim putem interneta, odnosno na svom "blogu", te izjavama danim u televizijskim i
radijskim emisijama, kao i objavljenim u dnevnim i tjednim tiskovinama ostvario obilježja
prijavljenog kaznenog djela.

U prijavnom materijalu izloženi su i djelomično citirani navodi koje je prijavljeni
Željko Peratović objavljivao kontinuirano, kroz vremenski period duži od godine dana. Iz
pregleda objavljenih sadržaja razvidno je da Željko Peratović iznosi, te često ponavlja pojedine
navode, tvrdnje, komentare i zaključke, u pravilu sadržajno usmjerene na isticanje navodnih
nepravilnosti, netransparentnosti i nedosljednosti u radu Sigurnosno-obavještajne agencije,
Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog odvjetništva te odgovornih osoba navedenih tijela
odnosno institucija, njihovog navodno političkim interesima motiviranog djelovanja, a u
iznesenim sadržajima nerijetko izlaže svoje viđenje i svoja objašnjenja razloga i motiva
postupanja nadležnih tijela prema njemu.

Prijavitelj smatra da je opisano postupanje prijavljenog Željka Peratovića
motivirano iznošenjem, prenošenjem i širenjem lažnih glasina s ciljem da se time izazove
uznemirenje većeg broja građana, a što se i ostvarilo, pa drži kako su ostvarena obilježja
prijavljenog kaznenog djela iz čl. 322. KZ-a.

Kaznena prijava odbacuje se jer nema osnova za zaključak da je prijavljeni
Željko Peratović svojim ponašanjem ostvario obilježja prijavljenog kaznenog djela, a niti
obilježja kakvog drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.
Kazneno djelo širenja lažnih i uznemirujućih glasina iz čl. 322. st. 1. KZ-a čini
onaj tko iznosi, pronosi ili širi glasine za koje zna da se lažne s ciljem da njima izazove
uznemirenje većeg broja ljudi i takvo uznemirenje i nastupi.

Dakle, da bi bila ostvarena objektivna obilježja navedenog kaznenog djela mora
postojati uzročno-posljedična veza između radnje počinjenja i posljedice prouzrokovane istom.
Radnja počinjenja predmetnog kaznenog djela ostvaruje se iznošenjem, pronošenjem ili širenjem
glasina za koje počinitelj ma da su lažne, te takovo postupanje prouzroči posljedicu koja
predstavlja umernirenje većeg broja ljudi. za egzistenciju navedenog kaznenog djela
umemirenje mora nastupiti. Uznemirenje većeg broja ljudi ogleda se u određenoj napetosti u
konkretnoj sredini, odnosno u postojanju uznemirujućeg, alarmantnog ozračja koje je posljedica
počiniteljeve radnje ostvarene kroz iznošenje, prenošenje ili širenje glasina.

Osim objektivnog obilježja predmetnog kaznenog djela počinitelj mora ostvariti i
subjektivno obilježje djela, odnosno mora postupati s namjerom izazivanja umemirenosti većeg
broja ljudi, širenjem glasina za koje zna da su lažne.

Analizom objavljenih sadržaja prijavljenog Željka Peratovića smatram da su
iznesene tvrdnje, kako po svom sadržaju, tako i sredstvu objavljivanja, kao i duljini vremenskog
perioda u kojem su imošene, objektivno nepodobne za izazivanje zakonom propisane posljedice,
a istovremeno nema elemenata za razborit zaključak da bi uslijed objavljenih spornih sadržaja
nastupilo umemirenje većeg broja ljudi.

Naime, izričaj korišten pri iznošenju tvrdnji, zaključaka i komentara predstavlja
isključivo osobno viđenje i interpretaciju, po prijavljenom Željku Peratoviću odabranih tema,
iznesenih, u pravilu, na senzacionalistički način i bez podloge koja bi iznesenim tvrdnjama dala
značaj uvjerljivosti, odnosno smisao ozbiljne, kvalitetne i vjerodostojne informacije. Takve su
tvrdnje stoga male vrijednosti, odnosno izneseni navodi vrijednosno predstavljaju spekulacije, a
objavljeni sadržaji na razini su hipotetičkih navoda bez potkrijepe da je određena situacija
objektivno takva kakvom se prikazuje. Istovremeno, uočeno je da su objavljeni sadržaji nerijetko
međusobno kontradiktorni.

Iz navedenog razloga takove tvrdnje i navodi nisu objektivno podobni da izazovu uznemirenje javnosti. Pored toga nerijetko je riječ o navodima i komentarima iz kojih se razabire da su, obzirom na stilski izričaj, iznošeni s ciljem da Željko Peratović kao njihov autor pridobije pažnju čime sebi daje na važnosti. To se ogleda u svim objavljenim sadržajima, a poglavito u odnosu na onaj dio tvrdnji i komentara u kojima iznosi svoja objašnjenja i svoje viđenje motiva za postupke koji su poduzimani prema njemu od strane nadležnih institucija, pri čemu iste obrazlaže spekulacijama o političkoj pozadini.

Osim što objavljene tvrdnje Željka Peratovića sadržajno nisu podobne za nastup
zakonom predviđene posljedice - uznemirenja većeg broja ljudi, njihova vjerodostojnost i značaj
umanjena je i s obzirom na sredstvo, odnosno način na koji ih imenovani čini dostupnim
javnosti. Naime, većina sadržaja objavljena je putem interneta, iznošenjem na blogu. Blog predstavlja vrstu mrežnog dnevnika gdje korisnici bilježe svoja razmišljanja, stavove, događaje i komentare, radi čega javno mnijenje blogove, najčešće, ne smatra sasvim ozbiljnim. Uz
navedeno, razdoblje od preko godinu dana u kojem prijavljeni Željko Peratović objavljuje svoje tvrdnje, komentare, stavove i zaključke, predstavlja daljnji osnov za zaključak kako navedeni
sadržaji, kao što je već obrazloženo, nisu podobni za izazivanje i nastup uznemirenosti većeg broja ljudi, posebice kada se ima u vidu da uznemirenost predstavlja trenutno, alarmantno stanje, situaciju povišenih tenzija, uznemirujuće ozračje, pa se, obzirom na vrijeme od preko godinu dana u kojem traje objavljivanje sadržaja po prijavljenom Željku Peratoviću, zaključuje kako nastupa uznemirenost većeg broja ljudi nema, čime nije ostvareno objektivno obilježje kaznenog
djela iz čl. 322. st. 1. KZ-a.

Slijedom obrazloženog, budući se u ponašanju prijavljenog Željka Peratovića ne
ostvaruju bitna obilježja prijavljenog kaznenog djela, a niti kakovog drugog kaznenog djela za
koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u dispozitivu.

UPUTA OŠTEĆENIKU

Na temelju čl. 55. st. 2. Zakona o kaznenom postupku oštećenik može, u roku od
osam dana od dana primitka ovog rješenja, ako smatra da ono nije pravilno i na zakonu
osnovano, poduzeti· kazneni progon podnošenjem optužnog prijedloga pred nadležnim
Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu.

OPĆINSKA DRŽAVNA ODVJENICA
Željka Pokupec

Rješenje dostaviti:

1. Odvjetniku Veljku Miljeviću,
Zagreb, Vlaška 7/I (za Tomislava Karamarka),
2. Tomislavu Karamarku,
Zagreb, Kuniščak 40 (adresa sjedišta SOA-e, op. ž.p.).

Na pitanje zašto je privatne tužbe protiv blogera Domagoja Margetića i Željka Peratovića podnio kao ministar unutarnjih poslova, Karamarko je odgovorio da su podnesene prije njegova dolaska u MUP, a zaprimljene nakon toga. Izjavio je da od novinara i blogera očekuje odgovornost za napisanu riječ te da ne vidi problem u privatnoj tužbi kojom “kao građanin pokušava zaštititi svoj integritet od najrazličitijih optužbi”.

Gordan Malić, Jutarnji.hr, 22.12.2008

Ministar policije koristi prigodu da s pozicije moći komentira predstojeće istražne radnje, pa o optužnom prijedlogu u koji je preinačio odbijenu kaznenu prijavu govori kao o tužbi za klevetu, a ne kao o kaznenom djelu širenja lažnih vijesti i uznemiravanja javnosti. Toliko o njegovoj kompetentnosti.

Evo Karamarkova optužnog prijedloga u cijelosti.

Ovdje je prvi podnesak u kojem su priloženi tekstovi: Marina Lerge, Ladislava Tomičića, Tomislava Klauškog, Deane Knežević, Vedrana Matijanića, Željka Petrušića, Orlande Obad, Dijane Kovačić, Vladimira Matijanića, Ivora Fuke i naslovnica Novoga lista od 21. listopada 2007.

U skladu s navedenim, ispravljamo optužni prijedlog oštećenog kao tužitelja Tomislava Karamarka podnesen protiv Peratović Željka zbog kaznenog djela širenja lažnih i uznemirujućih glasina, opisano i kažnjivo u članku 322. stavak l. KZ - a, na način da u optužnom prijedlogu od 20.6.2008. dodajemo slijedeći tekst:

-na stranici 1. optužnog prijedloga, u dispozitivu, iza teksta: "što je:" dodaje se tekst:

"u Zagrebu, na svojem blogu, na televiziji i u više dnevnih i tjednih novina, u vremenskom periodu od 18.10.2007. do 25.01.2008., u više navrata, a u cilju uznemirenja većeg broja ljudi, iznosio neistine tvrdnje (glasine) o oštećenom Tomislavu Karamarku i to na način da je:"

Slijedi nepromjenjeni tekst od a) do 1).

na stranici 7. optužnog prijedloga, u dispozitivu, u drugom odlomku, iza
teksta:"predsjednika Mesića...", u idućem redu dodaje se tekst:

"a koji napisi su izazvali uznemirenje oštećenika, članova njegove obitelji, prijatelja,
poznanika i građana Republike Hrvatske"...

Iz drugog podneska od 15. studenoga 2008., nakon što Karamarko već mjesec i 10 dana nastupa kao ministar policije, a sudska adresa mu je još u sjedištu SOA-e na Kuniščaku.

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sandri Kantolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Zvijezdane Anić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ŽELJKA PERATOVIĆA, zbog kaznenog djela iz članka 322. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 110/97,27/98, 129/00,51/01, 105/04,71/06, 110107; nastavno: KZ), povodom optužnog prijedloga oštećenog kao tužitelja Tomislava Karamarka, zastupanog po Veljku Miljeviću, odvjetniku iz Zagreba, podnesenog dana 20. lipnja 2008. godine, a ispravljenog dana 17. studenog 2008. godine, izvan glavne rasprave, dana 3. prosinca 2008. godine

riješio je

Temeljem članka 435. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 110/97, 27198, 58/99, 112/99, 58102, 143/02; nastavno: ZKP), određuje se provođenje po istražnom sucu slijedećih istražnih radnji:

1. ispitivanje okrivljenika na sve okolnosti kaznenog djela koja mu se stavljaju na teret

2. ispitivanje oštećenika na sve okolnosti djela kojim je oštećen, posebno nna
okolnost nastupanja uznemirenosti kod istoga, ali i kog većeg broja građana

3. saslušanje u svojstvu svjedoka svih osoba koje mogu potvrditi nastupanje
posljedica koje predstavljaju obilježje inkriminiranog kaznenog djela

4. po potrebi provođenje i drugih dokaza.
...
U Zagrebu, 03. prosinac 2008. godine
sudac
Sandra Kantolić

Rješenje o provođenju istražnih radnji koje bi trebale započeti 14. 01. 2009. u 12 sati na Županijskom sudu u Zagrebu

• Dnevnik 45 Lines - Sub, 10/01/2009 - 01:04
  
• Komentari 12
• 7643 čitanja
  Pošalji poruku autoru
  dodaj komentar