Tagovi

Uz referendum o EU i referendum o Nato-u + referendum o referendumu

Ni GONG ni pet hrvatskih sindikata ni šest HDSSB-ovih zastupnika - koji su tražili tromjesečnu odgodu referenduma o pristupanju EU, nisu uspjeli odgoditi preuranjeni datum referenduma o članstvu u EU – 22. siječnja iduće godine.

Jednim hicem tri zeca:... i referendum o referendumu

Ali, ovaj referendum je jedinstvena prilika da jednim hicem "ubijemo tri zeca" i glasamo o EU, Nato-u, a i o zaboravljenom dogovoru s bivšom Vladom za referendum o referendumu tj. o zahtjevu za smanjenje broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma s 10 na 5 posto.
Ovo je povijesna prilika da cijenu koštanja po referendumu smanjimo na trećinu i tako osiromašenoj i opljačkanoj Lijepoj našoj uštedimo značajna sredstva.

Većina građana o EU pojma nemaju

Naši političari ne uvažavaju ni nedavne ankete agencije Ipsos Puls, gdje čak 87 posto građana smatra se osrednje ili loše informiranima o funkcioniranju i posljedicama članstva u EU – drugim rječima – pojma nemaju.

Političarima su referendumi građana nužno zlo, vidjeli smo to i na primjeru uvođenja referenduma za pristupanje Nato-u (koji je također trebao biti proveden, a nije proveden „zbog troškova referenduma“), a sada i za pristupanje EU.

Njima se prije žurilo da preko ulaska u Nato prečicom što prije uđu u EU, a sada im se žuri, zbog dugog administrativnog postupka primanja novih članica. Jer, nakon ratifikacije pristupnog ugovora u Hrvatskoj krenut će dugi postupak ratifikacije u sadašnjih 27 zemalja članica EU-a, a koji treba biti dovršen do 30. lipnja 2013., kako bi Hrvatska postala punopravna članica tek za godinu i pol dana - 1. srpnja 2013.- naravno, ako referendum prođe. Ako ne prođe, novi referendum je za godinu dana.

Referendumi u Evropi

Referendumi se, za razliku kod nas, u demokratskoj Evropi provode dugi niz godina, a njihove države se ne plaše odlučivanja građana o značajnim pitanjima. Pita ih se o članstvu, prihvaćanju raznih ugovora, pitaju ih hoće li plaćati eurom, a referendumi se po potrebi ponavljaju ...

Interensantni su Norvežani koji su nekoliko puta odbili članstvo u EU 1972. i 1995. Godine 1995. je čak 88,6% ljudi je izašlo na referendum, a od tog broja 52,2% bilo je „protiv“, a 47,8% „za“. Međutim, građani Norveške prate situaciju u svom okruženju i prema najnovijoj anketi, od prije dva mjeseca, istraživačke tvrtke Synovate, u Norveškoj je 72% ljudi protiv, a tek 12% za pridruživanje EU. To je rekordno niska podrška koja se objašnjava evropskom dužničkom krizom. Jedana Norveška ne želi u EU, a mi „kao guske u magli“ – jedva čekamo? Za njih je problem evropska dužnička kriza, a za nas nije?

Evo nekih primjera referenduma:

- Irci nisu 2001. na referendumu odobrili Ugovor iz Nice da bi ga sljedeće godine prihvatili.

- Šveđani se na referendumu 2003. izjasnili protiv eura.

- U Španjolskoj je 2004. održan referendum o Europskom ustavu i zabilježeno je pozitivno izjašnjavanje građana.

- Godine 2005. zabilježeno je NE o ratifikaciji EU ustava na referendumu u Nizozemskoj i Francuskoj, a DA u Luksemburgu.

- Na referendumu 2008. u Irskoj 53.4% birača glasa protiv Lisabonskog ugovora, ali na ponovljenom referendumu - DA u 2009.

Slovenci pitali na referendumu i za EU i za Nato

Naši susjedi Slovenci su 23. 3. 2003. organizirali istovremeni referendum za ulazak u EU i Nato: glasalo je oko 60% birača (oko 970 tisuća), a rezultat je bio 89,61 % za EU i 10,38 % protiv, a za Nato 66,02 %, a protiv 33,98 %.

Nama je interensantan primjer referenduma u Sloveniji, jer su oni i odluku za ulazak u Nato dali na referendum. Rezultati referenduma kazuju da su oni rado odlepršali u EU, a da nisu baš prigrlili vojni savez.
Republika Slovenija je, nakon godine dana od referenduma, 29. ožujka 2004. postala članica NATO-a.

Kako smo to mi ugurani u Nato

Ameri su već prije 60 godina, nakon razlaza sa SSSR-om iskazali interes da uđemo u Nato. Evo šta o tome kaže admiral flote u mirovini Branko Mamula kako su nam Ameri postavljali uvjete za ulazak u Nato (http://www.politika.rs/rubrike/Politika/JNA-je-kriva-za-raspad-SFRJ.sr.html):

„Umirovljeni admiral Kasado doslovno nam je rekao: "Može žito, ali morate u NATO". Beograd je obaviješten o uvjetu. Tito je Amerikancima poručio da se s Jugoslavijom tako ne može razgovarati i pregovori su prekinuti. Ipak, kasnije, Eisenhower nam je isporučio žito. A nismo ušli u NATO.“

Za vrijeme rata, u proljeće 1994. hrvatsko izaslanstvo u sastavu glavnog vojnog savjetnika predsjednika Hrvatske, zamjenika ministra vanjskih poslova i veleposlanika u Kraljevini Belgiji posjetilo sjedište NATO-a te izrazilo interes Hrvatske za sudjelovanjem u Partnerstvu za mir.

Poslije 12 godina, George W. Bush u listopadu 2006., nakon sastanka s predsjednikom Vlade Sanaderom u Bijeloj kući, izjavio kako je "svjetski interes da Hrvatska uđe u Europsku uniju i Nato"

15. travnja 2008. Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković uputio je pismo glavnom tajniku Nato-a Jaapu de Hoop Schefferu kojim ga je izvijestio da je Hrvatska prihvatila poziv za otvaranje pristupnih razgovora o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.

U veljači 2009. postupak ratifikacije je završen jer je svih 26 zemalja članica ratificiralo protokol.

25. ožujka 2009. Sabor je sa 119 glasova potvrdio Sjevernoatlantski sporazum. Protiv je bio samo jedan zastupnik, a to je tadašnji nezavisni zastupnik Dragutin Lesar, a sadašnji čelnik Laburista. On je bio protiv jer je smatrao opravdanim zahtjev za raspisivanje referenduma o ulasku u Nato.Tadašnji ministar obrane Branko Vukelić (HDZ) raspisivanje referenduma o ulasku u Nato smatrao je nepotrebnim, jer mu je referendum značio „samo trošenje novca za nešto što je kroz potporu stranaka i većine građana već iskazano“.

Nakon toga, nije prvotravanjska šala, ali 1. travnja 2009. Hrvatska je polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta (potvrde Sjevernoatlantskog sporazuma od strane Sabora) u američkom State Departmentu postala punopravnom članicom NATO-a.

Nato – branitelj kapitalizma, a ne demokracije

Podsjetimo se, Nato ima 28 država članica. Države osnivači su dvanaest država koje su 4. travnja 1949. godine u Washingtonu potpisale Sjevernoatlantski sporazum: Belgija, Danska, Island, Luksemburg, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo (Velika Britanija), Kanada, Francuska, Italija, Nizozemska, Portugal i Sjedinjene Američke Države.

Savez je vremenom bujao i pristupilo mu je još šesnaest europskih država, u šest krugova proširenja: 1952. Grčka i Turska ,1955. Njemačka, 1982. Španjolska. Najviše saveznika Nato je dobio sistemom Kurta-Murta, kada su mu pohrlile nekadašnje članice Varšavskog pakta: 1999. Češka, Poljska i Mađarska, 2004. Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija i 2009. Albanija i Hrvatska.

Danas je situacija sasvim drugačija, nego 2008. u vrijeme kad se trebao održati referendum o Nato-u i kada je sakupljeno 124.457 potpisa podrške referendumu. SDP je bila je za održavanje referenduma, ali svoje zahtjeve nije mogla ostvariti jer kao oporba nije imala vlast.

Dragutin Lesar nije više sam već ima čak šest zastupnika u Saboru. Na proteklim izborima više od 120 tisuća birača dalo je podršku njegovim istupima u Saboru, pa i o onom da o pristupu Nato-u treba biti raspisan referendum. Nekada opozicijska stranka - SDP, a sada, sa svojim koalicijskim partnerima većinska stranka, može lako provesti svoje nekadašnje zalaganje da se o važnim pitanjima za sudbinu i budućnost zemlje kao što je ulazak u vojni savez, pita građane na referendumu.

Samo malo više štamparske boje

Budući da sadašnji Predsjednik (SDP) može na prijedlog Vlade (SDP-kukuriku) i uz supotpis predsjednika Vlade (opet SDP) raspisati referendum o pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost RH, propust bivše vlasti lako se može ispraviti. Osim da SDP može sada vrlo lako ostvariti svoje zahtjeve o potrebi referenduma o Nato-u i HDZ-ova želja za štednjom također može biti ostvarena – troškovi su samo malo više štamparske boje na referendumskom listiću o EU!

Oba zahtjeva, i SDP-ov i HDZ-ov, bit će ispunjena ako na budućem referendumu, osim prvog pitanja "slažete li se da RH postane članica EU", sa ponuđenim odgovorima "ZA" i "PROTIV", bude i drugo pitanje: "slažete li se da RH prestane biti članica NATO-a", sa ponuđenim odgovorima "ZA" I "PROTIV" time da "za" - znači da RH izađe, a "protiv" - da ostane u vojnom savezu.

Nije ništa neobično da neka država bude članicom nekog vojnog saveza, a poslje iz njega izađe. Članstvo u Nato-u nije uvijet za ulazak u Europsku uniju, jer u EU postoje države koje nisu članice NATO-a, niti imaju namjeru da to postanu. Nato je izgubio smisao postojanja nakon raspada istočnog vojnog saveza. U mnogim napadima, a koje poduzima i bez suglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a, dokazao se kao branitelj kapitalizma, a ne demokracije.

U čemu je razlika?

Nije mi jasno po kojoj logici nam nisu prije dopustili da odlučujemo na referendumu o ulasku u Nato nego su nas na silu u njega ugurali, a sada nam, kao, velikodušno prepuštaju tu priliku da glasamo o ulasku u EU? U čemu je razlika?

Je li prije narod bio nezreo ili gluplji pa mu je to pravo odlučivanja bilo uskraćeno, a sad se narod opametio - pa zna znanje (ili su sigurniji u pozitivan ishod referenduma?)

Komentari

Je li se ovo zove "europsko proljeće"?

Prosvjednici uspjeli - pala vlada u Rumunjskoj, premijer podnio neopozivu ostavku.

http://www.advance.hr/vijesti/prosvjednici-uspjeli-pala-vlada-u-rumunjsk...

Je li se ovo zove "europsko proljeće"?

Primjer Rumunjske, kao već "starog" člana EU moramo pozorno pratiti, jer, kažu upućeni,
isto će se događati i sa ostalim tranzijcima ...

Tko je glasao

E sad znamo u čemu je stvar ...

E sad znamo u čemu je stvar ..., a šta nam niste odmah rekli:

Budu li naši promatrači iz Sabora redoviti na sjednicama Europarlamenta, dodatno će, povrh svoje saborske plaće, zarađivati oko 1.200 eura mjesečno. Europarlamentarci imaju plaće od oko 6.200 eura i na njih primaju paušale od 300 eura po danu zasjedanja.

Hrvatska ima 12 mjesta u Europskom parlamentu, a Hrvati će svoje eurozastupnike prvi put moći birati na izborima uoči 1. srpnja 2013., kada ulazimo u EU. Do tada, Hrvatska će u Europarlamentu imati "promatrače" koji se biraju iz redova stranaka koje su ušle u Sabor. SDP ima pravo na šest, HNS na jednog, HDZ na tri, HDSSB na jednog i Laburisti na jednog promatrača.

http://danas.net.hr/hrvatska/page/2012/01/28/0034006.html

Tko je glasao

Regresija demokracije, tehnokrati i nesloboda medija

prof. dr. sc. Anđelko Milardović, kaže:
(http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...)

Što će se dogoditi s hrvatskom demokracijom u Europskoj uniji?

− Iz simulirane demokracije ulazimo u stanje visokog demokratskog deficita, okarakterizirano jednokratnom upotrebom biračkih masa za političku legitimaciju struktura moći i za upravljanje društvom od političkih elita s minimalnom i poslije nikakvom političkom participacijom. To je čista regresija demokracije. Primjer toga su vlade u Grčkoj i Italiji, a evo, ni Slovenija nije daleko od dolaska tehnokrata na vlast.

Jesu li za, kako je vi nazivate, sotonizaciju euroskeptika odgovorni mediji ili vlast?

− Kako možete razdvojiti prst i nokat? U ovom su projektu isprepleteni svi... Čak je jedan veliki list koji izlazi u Zagrebu navodno iz svojeg središta, iz jednog velikog europskoga grada, dobio direktivu da se ništa kritički ne piše o Uniji i da se ne razgovara o euroskepticizmu. Toliko o slobodi medija...

Tko je glasao

MI smo u EU

Za 26% obrađenih glasačkih mjesta 67,7 % ZA, a 32,36 % PROTIV. Znači ulazimo u EU.

Ipak bi bitao kako to da se to ne vidi u (ne)podršci u Saboru. Po tim rezultatima, 30-etak %, odnosno 50-etak predstavnika u Saboru trebalo bi, zastupajući volju naroda, biti protiv ulaska u EU.

Tko je glasao

?

Zar ne znaš kako politika funkcionira?

Tko je glasao

Političari zastupaju sami sebe

Političari svašta obećavaju da bi bili izabrani, a onda zastupaju sami sebe.

Tko je glasao

EU je smrt za radnička prava

Mate Kapović: EU je smrt za radnička prava

EU je, prije svega, neoliberalni projekt, tj. tvorevina koja je osnovana i funkcionira gotovo isključivo u korist krupnog kapitala, ponajviše zapadnoeuropskog, a protiv interesa većine.

Glas “protiv” na našem referendumu, unatoč tome što je Hrvatska malena zemlja (dapače, upravo zato), bio bi ujedno i glas protiv trenutnog globalnog političko-ekonomskog sustava protiv kojeg milijuni ljudi prosvjeduju i bore se širom svijeta.

EU, kao i MMF, Svjetska trgovinska organizacija, Svjetska banka itd., globalne su organizacije usmjerene na očuvanje statusa quo u kojem je manjini dobro, a većini sve gore i gore.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...

Tko je glasao

Pogledaj malo i komentare ispod Kapovićevog interviewa

Kapović mi je simpa, ali on je pomalo salonski ljevičar - da nije, prepoznao bi da radnička prava u Hrvatskoj umiru svakog dana, a da je ZOR samo skup lijepih želja... Mnoge stvari koje su na žalost naša svakodnevica, kao npr. neisplaćivanje plaća, a posebno doprinosa, te neplaćanje prekovremenih sati, u mnogim su zemljama EU nezamislivi.

Baš kako su i članice EU kapitalističke, tako je i EU prokapitalistički orijentirana, a njezina buduća orijentacija mijenjat će se toliko koliko se bude mijenjala politika njezinih članica. Osnovana je bojazan da bi otuđena EU tijela mogla doprinijeti tromosti promjena i funkcionirati konzervativno, ali u slučaju prevelikih tenzija sumnjam da će EU riskirati vlastiti raspad forsiranjem politike koja neće biti prihvaćena u zemljama članicama.

Uostalom, osvrni se oko sebe - kakvim ti vidiš "projekt" koji se trenutno provodi u Hrvatskoj?

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Jel može referendum: kakvo društveno uređenje želimo? ; )

On gleda dalje i više. Tko ima viziju mnogo unaprijed biva nerazumljiv za širu sredinu.

RH, pred skori referendum, vidim kao dijete kojemu starija osoba (EU) daje čokoladu ...
Možda su naši političati pogriješili što nisu referendumom pitali kakvo društveno uređenje želimo u višeparlamentarnom sistemu? Ako u EU ulazimo da nas ona spasi jer propadamo, poželjnije je otkrivati (i ispravljati) uzroke koji su nas doveli u takav položaj ...

Evo nam je premijer (1996. bio savjetnik u hrvatskoj misiji pri Europskoj Uniji i NATO-u u Bruxellesu ) danas indirektno kazao da se i u Nato ušlo "ishitreno bez sudjelovanja naroda", a mogao je u Saboru NEpodržati ulazak pa bi se morao raspisati referendum, a onda bi to "bilo neishitreno i SA sudjelovanjem naroda" "Usporedimo li to s događajem od 1945. i 1918., kad je pred ovim domom plebiscitarno donesena odluka o formiranju Država SHS, sve je to bilo ishitreno bez sudjelovanja naroda, bez ikakve rasprave, kazao je na početku saborske rasprave o ulasku Hrvatske u Europsku uniju premijer Zoran Milanović." ...

Simpa su mi ti političari: Sanader kaže - ne treba referendum za Nato jer je većina ZA, a Milanović - treba referendum jer je većina PROTIV. Sanader kaže - ne krnji se suverenitet, a pravni stručnjaci, za ulazak u vojni savez i uvlačenje u ratove, kažu - knji se. Stranke (HSLS i HSS, a bez njih HDZ ne bi bio na vlasti) u izbornom programu kažu - ZA referendum o Nato-u, a kad dođu na vlast odreknu se izbornog programa. Znamo šta se dogodilo sa spomenute dvije stranke i bivšim premijerom - otišli su, ali je njihova odluka ostala !?

Sada pozicija i opozicija žele u EU, i eto, moraju, al najrađe ne bi - raspisali su referendum, a ako građani odluče PROTIV, raspisivat će ponovo referendume dok ne iznude DA? (A nema, rekli su DA, a sad ćemo, nakon nekoliko godina propitati ponovo, jesu li možda za NE?! ...nego se uglavnom moraju čekati raspadi takvih tvorevina) ...

Tko je glasao

EU-krava počela je davati manje mlijeka (ode nam 350 milj. €)

Zle slutnje će se obistiniti. Taman kad smo teško ispregovarali i spremili se da zasjednemo za bogatom trpezom, EU-krava počela je davati manje mlijeka. Taman kad smo nakon pustih godina lažnih obećanja za skoro blagostanje krenuli tamo gdje smo odavno bili, nailazimo na izmužena vimena.

Najnovijim prijedlogom za spuštanje limita za povlačenje novca preko kohezijske politike s četiri na dva i pol posto BDP-a države članice stvara se mogućnosti da Europska komisija nekim državama članicama suspendira financijska sredstva koja bi im inače pripala.Time se kažnjavaju države članice koje su manje imućne, ali su učinile najbolje napore da efikasno koriste fondove.

Ako bi se računalo prema sadašnjem BDP-u Hrvatske od oko 46 milijardi eura, Hrvatska bi godišnje, ako se usvoji prijedlog Europske komisije, nakon završetka razdoblja prilagodbe bila u mogućnosti povući oko 350 milijuna eura MANJE nego što je dogovoreno tijekom pregovora. Umjesto milijardu i pol, na raspolaganju bismo, dakle, imali milijardu i 150 milijuna eura godišnje (naravno od toga trena odbiti godišnju ČLANARINU).

Dakle, ne samo da neće teći mlijeko nego neće ni biti meda, jer bit će i SANKCIJA: Europska komisija sprema Mađarskoj sankcije zbog prekoračenja javnog deficita.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...

Tko je glasao

U biračkim odborima nema suprotstavljenih opcija: svi ZA!

Evo nove zbrke: sastav biračkih odbora trebali bi sačinjavati ljudi iz dviju suprotstavljenih opcija, onih koji su ZA i onih koji su PROTIV ulaska u EU.

Budući da „nije bilo vremena“, a zbog nedorečenog i lošeg Zakona o referendumu koji ne regulira sastav biračkih odbora, birački odbori bit će formirani po istom principu kao na parlamentarnim izborima - iz redova vladajućih i oporbenih stranaka, a oni su, kao što nam je poznato – svi ZA.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...

Tko je glasao

Logika odlučivanja

Nije mi jasno po kojoj logici nam nisu prije dopustili da odlučujemo na referendumu o ulasku u Nato nego su nas na silu u njega ugurali, a sada nam, kao, velikodušno prepuštaju tu priliku da glasamo o ulasku u EU? U čemu je razlika?
Je li prije narod bio nezreo ili gluplji pa mu je to pravo odlučivanja bilo uskraćeno, a sad se narod opametio - pa zna znanje (ili su sigurniji u ishod referenduma?)

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
SDP i Kukuriku se, po mom mišljenju, žele dokazati kao demokratskiji od ostalih (HDZ), pa konačno ufuravaju da narod ODLUČUJE. To bi trebala biti odlika demokracije, narod odlučuje, ne samo političari. Doduše, narod ih je izabrao, ali to ne znači da se velike stvari poput pristupa u EU ne bi trebale "još jednom potvrditi".
Da smo bili demokratska zemlja, imali bi do sada već 100 referenduma sa 100 pitanja (ili više). Takva je praksa u pravo-demokratskim zemljama.
Za NATO nas nisu ništa pitali, jer pristup NATO-u je nužan za one, "moje omiljene", strane investicije i sigurnost stranih investitora
(Jer samo oni mogu nama pomoći da radimo i budemo blagoslovljeni te uistinu živimo kao LORDOVI - ovo bi totalno mogla biti tema rasprave pod naslovom "zašto imamo takvu čudnu narav/mentalitet po kojoj stranac sve rješava" )
Taj izraz strane investicije mi se već toliko gadi da imam opake probavne smetnje.

Sada se, naravno, očekuje pozitivan ishod referenduma, jer će nam stranci iz EU sve živo dati i cjelivati nas jako, jako...puno

Tko je glasao

Nije demokratičniji

Na samom početku Kukuriku se nije pokazao demokratičnim.
Mogli su staviti više pitanja u sutrašnji referendum, a time referendume učiniti pristupačnijim, a nisu.
Sanader nas je uvalio u Nato (Mesić je kažu htio referendum), ali su Milanović i Josipović amenovali ostanak.

Tko je glasao

Zašto birački spiskovi nisu sređeni prije referenduma?

Bačeno 100 milja kuna

Referendum o referendumu se trebao naći na referendumu o EU jer je tako dogovoreno sa bivšom Vladom. Sadašnja Vlada se oglušila na zahtjeve sindikalaca da se ubuduće referendum može raspisati ako to zatraži 200 tisuća građana, umjesto sadašnjih 450 tisuća ili deset posto birača (ali, kad se srede birački spiskovi, jer nas sada – po zadnjem popisu, ima 4,2 milj., a bez punoljetnih - oko 3,5 milj. pa bi 5 posto bilo i manje od 200 tisuća - oko 170 tisuća!), te da se vrijeme prikupljanja potpisa sa sadašnjih 15 dana produži na 30 dana.

Na dan referenduma o ulasku Hrvatske u EU, 22. siječnja, sindikalisti će nažalost – ponovo, početi s prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma o ublažavanju uvjeta za referendum. Potpise će sakuplajti do 5. veljače u roku od sadašnjih nedovoljnih 15 dana. Nadajmo se da nova vlast neće mnogobrojne kutije sa listama potpisa prodati u stari papir bez uvažavanja. Ali, da su bacili 100 milj. kuna, koliko kažu da košta jedan referendum – bacili su, jer će se taj referendum kad-tad morati održati.

Švicarska održala 414 referenduma

Sindikalisti smatraju da sadašnja vlast, zbog ostavljanja nepovoljnih uvjeta za održavanje referenduma na inicijativu građana, „onemogućuju hrvatskim građanima da odlučuju o svojoj sudbini“. „Švicarska je od 1874. godine održala 414 referenduma na inicijativu građana, a mi u 20 godina ni jedan, osim prvoga“ - kaže Matijašević.

U oporbi jedno, na vlasti drugo

Vilim Ribić je podsjetio da je „SDP je učinio salto mortale i izdao građane jer su u oporbi podržavali ideju o ublažavanju uvjeta za referendum. Među onima koji su sami predlagali da se broj potrebnih potpisa smanji na pet, umjesto sadašnjih deset posto biračkog tijela, bili su upravo Zoran Milanović i Boris Šprem“.

Oštre kritike

„Sindikalci su oštre kritike uputili i na račun predsjednika Ive Josipovića jer se nije oglasio nakon odluke da referenduma o referendumu neće biti, iako je upravo on, kaže Ozren Matijašević, bio moderator rješenja i savjetovao sindikate kakav sporazum potpisati s HDZ-om.“

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...

A svi bi se mogli zapitati zašto birački spiskovi nisu sređeni. Uvođenje reda u biračke spiskove bio je jedan od prvih zadataka nove vlasti i nikakvi izbori ni referendumi nisu se smjeli održati bez da se u biračke spiskove uvede red!

Tko je glasao

Ispravka:Tek sada znamo - referendum će koštati samo 40 milja

"Procjenjuje se da će referendum koštati 40 milijuna kuna što uključuje sve, počevši od organizacije izjašnjavanja do internetske potpore i svega onoga što je potrebno za njegovo provođenje."

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...

Čudno je da tek sada znamo da ukupni troškovi referenduma koštaju samo 40 milj. kn.
A kad građani traže referendume (referendum o Nato-u i referendum o referendumu) onda koštaju 2,5 puta više i čak više od toga. Onda referendumi koštaju toliko da cifra naraste na tako velik iznos da njome zaplaše građane i sebe. Umjesto da kažu - dragi građani vi niste tu da odlučujete, nije vam ovo samoupravljanje, već da ispunjavate naša naređenja i želje, vlast nas je plašila sa navodno velikim troškovima.

Ispada da je onaj referendum koji propisuje vlast jeftin, a da onaj koji traži narod toliko preskup da se ne smije održati.

Evo moga prijedloga: kad građani odluče da se provede neki referendum, a vlast to ne prihvati, umjesto sakupljanja potpisa neka sakupljaju dobrovoljne priloge za financiranje referenduma. Čim sakupe 40 milja kuna za pokriće svih troškova vlast mora raspisti referendum. Jer ako vlast odluči da održi referendum i uzme potreban novac iz zajedničke blagajne, još veće pravo na raspisivanje referenduma pripada građanima ako sami sakupe potrebna sredstva ...

Sakupiti 40 milja kuna i nije tako teško - svaki građanin po simboličnih 10 kuna!

Tko je glasao

Ne možeš izaći: Izlazna klauzula tek u Lisabonskom ugovoru

Postupak za povlačenje iz EU: Možeš ući al ne možeš izaći ...

Prije 1. prosinca 2009. kad je Lisabonski ugovor stupio na snagu, u ugovorima Europske unije nigdje nije bila spomenuta mogućnost države članice da se dobrovoljno povuče iz Europske unije. Europski ustav je predložo takvu odredbu, a nakon neuspjeha da se ratificira Ugovor o europskom ustavu ta odredba bila je uključena u Lisabonski ugovor.
Ugovor uvodi izlaznu klauzulu za članice koje se žele povući iz Europske unije.

1. Izlazna klauzula: Izvijesti o istupanju pa pregovaraj

Prema članku 50, država članica može izvijestiti Europsko vijeće o svojoj namjeri da istupi iz Unije, a ugovor o povlačenju bio bi predmet pregovora između Unije i te države.

2. Odugovlačenje izlaska i do dvije godine

EU ugovori bi se prestali primjenjivati na tu državu od datuma ugovora o istupanju ili, u nedostatku toga, u roku od dvije godine od obavijesti dane EU, osim ako se država i Vijeće slože produžiti taj rok.

3. Izlazak odobravaju Vijeće i parlament EU

Sporazum o istupanju sklapa se u ime Unije od strane Vijeća i utvrđuje način istupanja, uključujući okvir za budući odnos EU i države koja istupa iz Unije. Sporazum mora odobriti Vijeće Europe, djelujući kvalificiranom većinom, nakon dobivanja suglasnosti Europskog parlamenta.

4. Kad izađeš al hoćeš ući – opet ispočetka

Bivša država članica koja se želi vratiti u Europsku uniju biti će podvrgnuta istim uvjetima kao i bilo koja druga zemlja koja podnese takav zahtjev.

5. Nema crvenog – samo žuti kartoni

Iako država može izaći iz EU, ne postoji odredba prema kojoj ona može biti isključena. Međutim TEU članak 7. predviđa obustavu određenih prava države članice ako zemlja članica uporno krši temeljna načela EU-a (slobode, demokracije, ljudskih prava i td.)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povla%C4%8Denje_iz_Europske_unije

Tko je glasao

Mršavi postoci za ulazak: više PROTIV nego ZA

Podrška javnosti za ulazak u EU, prema mjerenju agencije IPSOS-Puls na obrascu od 1000 ispitanika, u rujnu 2011. je bila na 53 posto .

A na sadašnjoj on-line anketi na http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Rezultatianketa/tabid/168/Defaul...
rezultati za više od 4.000 anketiranih o ulasku u EU su:

Za - odgovora: 1412 (32%)

Protiv - odgovora: 2770 (63%)

Ne znam - odgovora: 215 (5%)

Tko je glasao

U Sloveniji se ne plaše referenduma

Ustavni sud je 27. prosinca 2011.g. prihvatio inicijativu za referendumom, koju je pokrenula Slovenska civilna inicijativa za obitelj i prava djece (CIFRC) kojim žele osporiti novi Obiteljski zakon usvojen u lipnju 2011.g., koji istospolnim parovima daje pravo na 'brak' i posvajanje djece.

(Slovenci mogu odlučivati na referendumu o svemu, a mi ...?)

Ustavni sud priopćio je kako je odbio parlamentarni zahtjev glede referenduma o kontroverznom obiteljskom zakonu, što znači da će se referendum održati ako predlagatelji uspiju prikupiti potrebnih 40.000 potpisa.

(Slovenija ima duplo manje stanovnika, a treba im 11 puta manje potpisa.)

Referendum će se održati u ožujku ili travnju 2012.g., istodobno s parlamentarnim izborima ili općinskim izborima za gradonačelnike, ali je istaknuo da se do toga moraju prikupiti potpisi koje treba i službeno potvrditi.

(Evo kako se štedi, referendum se jednostavno spoji s nekim izborima i troškovi su nula. Negdje sam čitao da nas jedan referendum košta 100 milj. kuna)

http://www.plivamed.net/novosti/clanak/6060/Slovenski-Obiteljski-zakon-i...

Tko je glasao

Veća izlaznost na referendum, manja podrška za EU

Na priloženom linku, u tablici sa podacima o postocima glasova na referendumu za ulazak u devet država koje su u EU ušle 2004. godine nalaze se i postoci izlaznosti glasača. Interesantno je da što je izlaznost na referendum bila veća (primjer Latvije, Estonije i Malte), to je postotak glasača koji su podržali ulazak u Uniju bio niži. Znači, protivnici Unije imaju jak motiv i povećavaju postotak odziva na referendum.

Doznajemo da smo, u odnosu na 12 novih članice EU najlošije informirani. Hrvatska javnost nije doznala koja su naša pregovaračka stajališta dok pregovori nisu zatvoreni. U Sloveniji pak, vlast i oporba su se dogovorile da se pristupni proces ne smije, kao kod nas, događati iza zatvorenih vrata. Viši postotak informiranosti od hrvatskih građana, u istoj fazi pristupnog procesa, imali su ne samo građani Slovenije, nego i građani svih dvanaest novih članica Europske unije.

Znamo da je Slovenija jednim referendumom doznala odgovore građana na pitanje ulaska u EU i Nato.
U Sloveniji smo imali i kampanju protiv ulaska u Nato i EU, a koju je vodio tadašnji rektor ljubljanskog sveučilišta i ministar u prvoj vladi Slovenije nakon uvođenja višestranačkog sustava Jože Mencinger..

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...

Tko je glasao

Kad negdje uđeš, evo kako ćeš izaći

Uspio sam naći ono što nas interesira – kad negdje uđeš, kako ćeš izaći.
Kad ljudi ne bi znali da se mogu razvesti, teže bi stupali u brak ...

„Za izlazak iz EU potrebne su i neke ustavne pretpostavke na strani same zemlje članice koja bi napuštala tu zajednicu "ujedinjenih u različitostima". U našem slučaju, ta se ustavna pretpostavka nalazi u članku 142. stavku 6. Ustava Republike Hrvatske. Ondje, naime, stoji da se odredbe toga članka o udruživanju odnose i na uvjete i na postupak razdruživanja. To praktično znači da bi se, što se tiče našeg Ustava, moralo provesti sve ono što se zahtijeva i za udruživanje (odnosno priključenje). Dakle, morao bi se pokrenuti postupak razdruživanja, što bi mogla zahtijevati jedna trećina zastupnika u Saboru, Predsjednik Republike ili Vlada RH. Potom bi o razdruživanju odlučivao Sabor i to dvotrećinskom većinom svih zastupnika, onda bi se (u roku od 30 dana od dana te odluke Sabora) raspisao referendum na kojem bi se za razdruživanje (kao uostalom i za priključivanje Uniji) tražila većina glasova birača koji su pristupili referendumu. A onda bi tek počela priča o razdruživanju s Europskom unijom.“
http://europskaunija.yolasite.com/izdvojeno-izaci-iz-eu.php

Sa toga linka doznajemo i sljedeće:

Hrvatski je sabor 16. lipnja 2010. po četvrti puta izmijenio Ustav Republike Hrvatske. Za te izmjene Ustava glasovalo je čak 133 zastupnika, četiri su bila protiv, a jedan suzdržan - radi članstva u Europskoj uniji (..), za što će, umjesto dotadašnje natpolovične većine svih upisanih birača, ubuduće biti dovoljna većina birača koji pristupe referendumu.

Tko je glasao

Evropljani uglavnom nisu zadovoljni

Graf sa linka nastao je krajem prošle godine na osnovi odgovora stanovnika EU o stanju gospodarstva u njihovoj zemlji. Tri su stupca grafa: dobro, loše, ne znam. Proizlazi da Evropljani uglavnom nisu zadovoljni.

" Vidimo da su samo Šveđani, Luksemburžani, Nijemci, Finci i Austrijanci većinom zadovoljni. Švedska je naravno izvan eurozone, pa tako ispada da su stanovnici samo 4 zemlje eurozone zadovoljni. Slovenci (SI) su pri kraju, kao i Mađari (HU). U toj “zoni” mogla bi se naći i Hrvatska."

http://referendumprotiveu.files.wordpress.com/2012/01/misljenje-o-trenut...

Tko je glasao

RH - pusti otok među, u demokraciji, naprednijim susjedima

Naši susjedi daju nam primjer kako se gradi demokracija. Referendum o Nato-u imale su Slovenija, a i Mađarska. Najnoviji podatak je i nagoviješteni referendum u R. Srpskoj. Ne samo da su za raspisivanje referenduma nego su i za demilitarizaciju cijele BiH.

"Republika Srpska (RS) opredijeljena je da se o ulasku u NATO odlučuje referendumom građana Srpske, izjavio je danas predsjednik Vlade Srpske Aleksandar Džombić nakon razgovora sa delegacijom Parlamentarne skupštine NATO-a.
Džombić je rekao novinarima da je upoznao delegaciju NATO-a o stavu RS koja je za demilitarizaciju BiH." (26.10.2011.)

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/61314-dzombic-rs-zel...

A mi ostali kao pusti otok među - u demokraciji, naprednijim susjedima ...
Zaista je teško zamisliti ulazak bez referenduma.

Tko je glasao

Ipak gubitak suvereniteta i potreba za referendumom

Da je veliki problem gubitak jednog dijela suvereniteta, naglašava prof. Dr. sc. Branko Smerdel, predstojnik Katedre Ustavnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu:

"NATO je nesumnjivo više od običnog vojnog saveza, što proizlazi iz njegovih dokumenata, ali i iz niza zahtjeva koje postavlja kandidatima za pridruživanje.

Temeljna odredba Ugovora po kojoj se napad na jednu članicu saveza uzima kao napad na sve zajedno, nesumnjivo podrazumijeva prenošenje bitnog djela državnog suvereniteta (odlučivanje o ratu i miru) na tijela saveza. To direktno narušava članak 2. iz Ustava prema kojem je suverenitet republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv.

No, ako se osvrnemo još malo na Ustav, očito je da, pored ove, postoji još niz vrijednosti koje se narušavaju prihvaćanjem Washingtonskog ugovora. Tako primjerice članak 3. ističe mirotvorstvo kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Dakle s jedne se strane zalažemo za miroljubivu politiku i mirno rješavanje sporova, a s druge pristajemo na ugovor koji nas obavezuje da ako bilo tko iz saveza bude napadnut proglašavamo ratno stanje i ulazimo u rat."

http://www.h-alter.org/vijesti/politika/mora-li-vlast-raspisati-referend...

Tko je glasao

Nato ne voli provođenje referenduma

"Tokom cijele historije, a NATO savez je tek sredstvo za nametanje ekonomsko-političke i ideološke nadmoći zapadnih zemalja u cijelom svijetu, te služi hegemoniji i očuvanju kapitalističkog društvenog poretka svim sredstvima, pa i primjenom vojne sile, pogotovo danas, u NATO savezu je na djelu doktrina ograničenog suvereniteta.

Cilj je stvaranje Imperije, čiji bi glavni eksponent bile SAD, koje su bile i ostale imperijalistička sila, a do demokracije im je stalo samo onoliko, koliko im demokratske fraze koriste u slamanju svakog otpora velikodržavnim, imperijalističkim i ideološkim interesima korporacijskog kapitala.

NATO je također i polica osiguranja protiv nepredvidljivosti povijesti, kako se ne bi dogodilo da neki dio svijeta otkaže poslušnost kapitalističkoj oligarhiji i krene putem realizacije zbiljskog čovjekova svijeta. Takvi se pokušaji surovo kažnjavaju uz zaobilaženje velikih principa i gaženje ljudskih prava."

"Opće je poznato da NATO savez vrši pritisak na vlade država kandidata, da na svaki način izbjegnu provođenje referenduma. No istovremeno se od država kandidata traži da svim snagama stvore što povoljniju klimu među građanima u pogledu ulaska u NATO savez. NATO, naime s jedne strane, ne želi riskirati negativni ishod referenduma, a s druge strane treba podršku javnosti, jer si ipak ne može dozvoliti prijem države u kojoj bi prevladavala slaba javna podrška NATO-u. To bi, naime, kad tad moglo stvoriti političke probleme."

http://www.h-alter.org/vijesti/politika/demokratski-odlazak-u-nato#news_...

Tko je glasao

Počelo je ovako

Odluka o neodržavanju referenduma o Nato-u počela je da je novinarima u Saboru bivši premijer prenio:
-----------------------------------------------------------
"Nakon konzultacija s pravnim stručnjacima najviši su državni dužnosnici odlučili da referendum za ulazak u NATO savez nije potreban."
(ne zna se koji su to pravni stručnjaci i državni dužnosnici)

Sanader je još samo rekao: - „Za ulazak u NATO ne trebamo referendum jer ne prenosimo suverenost svoje države“ i „ kako smatra da većina građana nije protiv nego za NATO.“
(točka. Nema više?)
-------------------------------------------------------------
„Potpredsjednik HNS-a Jozo Radoš smatra da bi referendum trebalo provesti ako se popravi imidž NATO-a u javnosti, dok s referendumom ne bi trebalo riskirati ako potpora i dalje bude nedovoljna.“
(ne riskirati s referendumom?)

„Teško je zamisliti ulazak u NATO bez referenduma u trenutku kad je prema svim istraživanjima većina građana protiv ulaska u NATO - kaže SDP-ovac Zoran Milanović.“
(stvarno je teško zamisliti?)

Prema Jutarnjem listu, razlog za neodržavanje referenduma je i prekratko vrijeme od primanja pozivnice do primanja u članstvo. Ako pozivnica stigne u proljeće 2008. a primanje se predviđa 2009., godina dana nije dovoljna za organizaciju za referendum te ratifikaciju pristupnog ugovora.
(šta ćeš, nema vremena?)

http://www.jutarnji.hr/sanader--nije-potreban-referendum-o-ulasku-u-nato...

Tko je glasao

Kako su liberali i HSS odustali

Gornji komentar o odlukama o neraspisivanju referenduma objavljen je 21.03.2007.

Neophodna „predradnja“ za uvjerljivost istupa bivšeg premjera bila je - dva mjeseca prije promijeniti odluke koalicijskih partnera:

"Koalicija liberala i HSS-a je izvorno zahtijevala neka se organizira referendum na kojem bi se građani izjasnili jesu li "za" ili "protiv" ulaska u NATO. Početkom siječnja 2008. potpisala je sporazum u kojem je odustala od toga zahtjeva."
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pristupanje_Hrvatske_NATO-u

Tko je glasao

sanader je to sredio

Sanader je dao HSS-u i liberalima nekoliko dobro plaćenih mjesta u državnim firmama, pa su odmah odustali od referenduma. Pa ionako su to pričali samo da bi dobili neki glasić više. No narod je te kretene (HSLS i HSS) kaznio na ovim izborima.

Tko je glasao

Traži se javna rasprava i ravnopravno sufunanciranje

Vijeće za Hrvatsku traži odgodu referenduma za ulazak u EU, jer nikada nije provedena prava javna rasprava o koristima, ali i teretima koje nam donosi ulazak u EU. Također traže zastupljenost u raspravi o pridruživanju EU prije odluke o referendumu te ravnopravno sufinanciranje rasprave.

Vijeće je najavilo veliki prosvjed 14. siječnja na Trgu bana Jelačića u 11 sati, ali i niz plakata i brošura koje trebaju javnost upoznati sa svim detaljima o EU.

http://www.vecernji.hr/vijesti/vijece-hrvatsku-trazi-odgodu-referenduma-...

Tko je glasao

Sve u isti dan: EU, Nato i referendum o referendumu

23. studenoga 2010. sklopljen sporazum (bivše) Vlade i sindikata, a dio se odnosi i na održavanje tzv. "referenduma o referendumu" istodobno s održavanjem referenduma o pristupanju Europskoj uniji.

Točka I. Sporazuma glasi: "Potpisnici Sporazuma suglasni su da će Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, raspisati referendum na isti dan kada bude raspisan referendum za pristupanje Europskoj uniji sa sljedećim pitanjem: Jeste li za to da se referendum mora raspisati ako to zatraži 200.000 registriranih birača te da vrijeme za prikupljanje potrebnog broja potpisa bude 30 dana?“

http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=360837&action...

Tko je glasao

Nije besplatno: prva godina u EU košta 600 miljuna €

Neki se pitaju šta će biti ako na referendumu o Eu glasamo protiv. Ništa posebno, osim što će vlast nastojati da što je prije moguće, nakon godine dana, raspiše novi referendum.

Mene brine podatak koji govori da u EU "ne padaju pečene ševe sa neba" i da bi mi više dali-uplaćivali nego primili (a to se zove "povlačenje ili izvlačenja novca iz fondova EU), jer "svoju prvu godinu članstva moramo platiti između 400 i 600 milijuna eura".

Zabrinjava i podatak da su se "sve dosadašnje nove članice pokazale relativno neuspješnima" u izvlačenju novaca iz fondova, a Bugarska je, navodi časopis Lider, "četiri godine nakon članstva i dalje neto-platiteljica".

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/114838/Nedostaje-nam-vise-od-200-...

A i članstvo u Nato nas košta, jer i tamo plaćamo godišnju članarinu.
Pomozite mi naći kolika je članarina.

Tko je glasao

frane,

"svoju prvu godinu članstva moramo platiti između 400 i 600 milijuna eura".

odobrena sredstva hrvatskoj za razdoblje od 01.07. do 31.12.2013. su 800 milijuna eura, a procjena uplate hrvatske u eu proračun je 267 milijuna eura...

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

Tko to neće da uzme - ako mu se nudi?

Moji nađeni podaci su iz ožujka 2011. i naravno zastarjeli su.

Ako je tako (linkaj mi izvor tvojih podataka), zašto je Bugarska četiri godine neto-platiteljica članarine?

Kakva je to lutrija u igri između uloženog i dobijenog i tko to neće da uzme - ako mu se nudi?

Tko je glasao

Ako je tako (linkaj mi izvor

Ako je tako (linkaj mi izvor tvojih podataka), zašto je Bugarska četiri godine neto-platiteljica članarine?

Ovo je laz- Bugarska je od pocetka bila neto dobitnica sredstava (2009 bila u plusu preko 500 milijuna eura). Sve zemlje koje su usle u EU u zadnja dva vala prosirenja su u svim godinama bile neto dobitnice.
Za pocetak- preporucio bih da se procita barem calanak na wikipediji- budget of the european union tako da se barata tocnim brojevima bili za ili protiv pristupa.

Tko je glasao

Referendumsko pitanje: jeste li za ulazak u raj?

@martine
U svezi Bugarske i njenog korištenja EU fondova pozvao sam se na tportal.hr, a oni na časopis Lider, pa se ti njima obrati za ispravke.

Nego mislim, EU fondovi ne izlaze iz bačve bez dna. Da bi si iz njih nešto izvuklo, u bačvu treba nešto staviti. Meni je čudna ta, nazvo bi je "umjetnost mužnje", u sisanju novaca da bi bio u plusu, tj. da više uzmeš nego što daješ članarinom. A šta ako svi više uzmu nego šta daju? To mi nekako sliči na dilanje, kada prodavač, da bi u početku navukao nove mušterije - besplatno dijeli, a poslije sve to naplati i zaradi.

A taj Lider mi je dao jednu interesantnu informaciju, ne samo da netko može ući ili izaći iz EU. Prvi put sam saznao, iz EU te mogu IZBACITI. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=145163

"Mađarsko izbacivanje iz EU više nije nezamislivo
Bivši američki veleposlanik Mark Palmer izjavio je za mađarske medije kako premijer Viktor Orban zloupotrebljava svoju moć, kako demokracija u Mađarskoj erodira te kako sve to vodi do gubitka statusa zemlje članice EU."

Ma zamislite, između ostalog, Mađarska je nakon svog sedmogodišnjeg članstva u EU - postala zločesta - neće EURO nego zadržava svoju FORINTU jer je "potpisala sporazum sa EU i obvezala se uvesti euro čim zemlja za to bude spremna, a novi ustav navodi forintu kao jedino zakonsko sredstvo plaćanja. "

Nakon reakcije bivšeg američkog veleposlanika javila se i Clinton i rekla i kako je SAD duboko zabrinut situacijom u Mađarskoj. Meni nije jasno jesmo li mi na evropskom ili američkom kontinentu?! Sve mi se čini da su Ameri glavne gazde u EU i da oni primaju (preko ulaska u Nato), a i izbacuju iz EU. Jer, Mađarska je najprije ušla u Nato (pomoću marketinškog trik pitanja na refrendumu - "želite li da Mađarska postane članicom Nato-a kako bi se osigurala njena sigurnost"), pa poslije pet godina - u EU ... a sada je pred izbacivanjem ... ili novom vojnom intervencijom ... izašli Rusi ... došli Ameri ... Kutra-Mutra ... , a mi idemo tamo odakle će oni biti izbačeni ...zato predlažem ljepše referendumsko pitanje: jeste li za ulazak u raj ...?

A i ministrica Pusić je pohitala da se ispovjedi Amerima i prihvati njihove nove zadatke da i jugoistok ugura u "euroatlanski" raj. Primila je jučer veleposlanika Jamesa Foleya koji su pričali "o aktualnoj situaciji na prostoru jugoistočne Europe, te posebno istaknuli značaj suradnje Hrvatske i SAD-a u stabilizaciji tog područja i pomoći zemljama regije u reformskim i euroatlantskim integracijskim procesima." Već prije tri godine u Saboru ministica je rekla da će ulaskom u Nato Hrvatska "širiti stabilnost na užu regiju, jugoistočnu Europu, ali i na širu, crnomorsku regiju koja još uvijek ima sigurnosnih problema." Evo, novih ratova za RH (širenje stabilnosti?) ... ali zašto crnomorska regija - je li oni imaju sigurnosnih problema zato što nisu u Nato-u?
Je li to znači da si "stabilan" tek kad uđeš u Nato, a ako uđeš, onda tu stabilnost trebaš ŠIRITI?
Jao ti se nama ...

Tko je glasao

...

Ako je tako (linkaj mi izvor tvojih podataka), zašto je Bugarska četiri godine neto-platiteljica članarine?

izvor podataka je mvep...odi na poglavlje 33. financijske i proračunske odredbe...imaš tablicu u kojoj ti je po stavkama objašnjeno za što sve dobijamo novce iz eu proračuna...a zašto je bugarska neto platiteljica - iskreno nemam pojma što su bugari sve ispregovarali s eu...

u poglavlju 33. još piše da smo mi neto primatelji iz proračunskih sredstava, što znači da ćemo iz proračuna eu više dobiti nego što ćemo uplatiti...e sad, ako mvep laže, onda lažem i ja :))

prema procjenama europske komisije, uku­pne procijenjene moguće isplate hrvatskoj u drugoj polovici 2013. godine mogle bi iznositi 374,3 milijuna eura, dok će dinamika isplata ostatka sredstava ovi­siti najvećim dijelom o apsorpcijskim sposobnostima hrvatske...drugim riječima, koliko budemo imali pameti, toliko ćemo novca povući...

trebamo se ugledati na poljake koji su majstori za povlačenje novca iz fondova, a ne na nesposobne bugare koji su slučajno zalutali u eu...

http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/120112-sazeti.pdf

________________________________________
"where ignorance is bliss, 'tis folly to be wise"

Tko je glasao

Pregled pregovaračkih poglavlja EU

Pregled pregovaračkih poglavlja nalazi se ovdje - http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/120112-stodono...

Na samom 84. stranici su i financije:

"Uplate Republike Hrvatske u proračun Europske
unije u drugoj polovici 2013. godine
procijenjene su u iznosu od 267,7 milijuna
eura, što bi, uzimajući u obzir odnos tog
predviđenog iznosa i iznosa procijenjenih
mogućih isplata Republici Hrvatskoj iz proračuna
Europske unije tijekom druge polovice
2013. godine, trebalo osigurati da Republika
Hrvatska u navedenom razdoblju
bude neto primateljicom sredstava iz proračuna
Europske unije.
Od 2014. godine za Republiku Hrvatsku će,
kao i za ostale države članice Europske unije,
biti predviđena odgovarajuća sredstva u
okviru Višegodišnjeg financijskog okvira
Europske unije za razdoblje 2014–2020, o čijoj
se strukturi, sveukupnom
obujmu, iznosima
po pojedinačnim proračunskim glavama
te izvorima i metodologiji
prikupljanja
proračunskih sredstava
trenutačno vode rasprave
i pregovori unutar
Europske unije." (sorry na nespretnom c/p formatu)

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Članarina za Nato 4,5 milj. € ?

Članarina za Nato za 2009. je sitnica od 3.030.000 € . Ta je svota određena prema BDP-u RH, a obračunava se po ključu 0,27 posto ukupnog proračuna.

Hrvatska je u 2009. (učlanjena 1. 4.2009.) uplatitla svoj dio proračuna za osam mjeseci, a članarina se plaća jedanput godišnje.

Ako je za 8 mjeseci plaćeno tri milijuna onda se za 12 mjeseci plaća 4,5 milj. € ?? :((

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleVie...

Tko je glasao

razne članarine...

Evo, neloš članak, analiza proračuna...

http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/21/0824006.html

Ako sam dobro shvatio:
- članarina NATO savezu - 67 miliona kuna
- mirovne misije - 324 miliona kuna (75% na mirovnu misiju u Afganistanu)

Tko je glasao

a šta milijuni skaču

Za Doprinos kolektivnoj obrani i međunarodnoj sigurnosti predviđeno je 67 milijuna kuna za članarinu u NATO-savezu i troškove pripadnika Oružanih snaga u NATO-savezu te troškove poput vojno-diplomatskog zbora.

Za sudjelovanje u međunarodnim misijama predviđeno je u sklopu tog programa 324 milijuna kuna, izvijestio je Vukelić.

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/vojska_ce_najvise_novaca_utopiti_u...

Tko je glasao

Je li refrendum samo za velike stranke?

"Kako je stvar postavljena, referendum bi u Hrvatskoj mogle zatražite samo velike političke stranke, jer jedino one imaju potrebnu infrastrukturu koja bi mogla prikupiti potrebnih skoro pola milijuna potpisa. Ali nije referendum u demokraciji uveden kako bi ga koristile vlast ili najjače političke stranke, nego upravo suprotno: on bi trebao biti jedno od glavnih oružja u rukama građana naspram vlasti i političkih garnitura."

"Jer, stvarno, premda je hrvatski Ustav načelno predvidio mogućnost raspisivanja referenduma na traženje građana, Zakon o referendumu taj je institut izravne demokracije praktički onemogućio. Naime, ne samo da je za potrebno prikupljanje potpisa 10 posto biračkoga tijela (uz stanje naših biračkih potpisa jedva da itko i zna koliko to točno iznosi) uveo rok od samo 15 dana, nego je i više nego (re)strikt(iv)no propisao gdje se sve i pod kojim uvjetima ti potpisi uopće smiju prikupljati. "

"U onome posljednjem – NATO na referendum - prikupilo se nešto više od 125 tisuća potpisa. To bi, u odnosu na postotak birača, bilo i više nego dovoljno za raspisivanje referenduma u svim nama susjednim članicama EU-a: Sloveniji, Mađarskoj i Italiji. Ali, ne i u Hrvatskoj!<"strong>"

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/45180/Referendum-u-Hrvatskoj-nemo...

Tko je glasao

Državni refrendum ...

Zakonska regulativa o referendumu nalazi se u Zakonu o referendumu iz 1996.

Članak 3.
Državni referendum mogu raspisati Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske i predsjednik Republike Hrvatske.
Zastupnički dom može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.

Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske.

Državni referendum mora se raspisati radi donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske u savez s drugim državama.

http://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-(regionalne)-samouprave

Dakle, Državni referendum mora se raspisati ...(?).

Tko je glasao

Prema mom shvaćanju Ustava,

Prema mom shvaćanju Ustava, referendum se MORA raspisati radi udruživenje s nekim drugim državama, a NE MORA za udruživanje u vojne saveze (to sam već i napisala - http://pollitika.com/uz-referendum-o-eu-i-referendum-o-nato-u#comment-34...).

To je ujedno i jedini (po meni) razlog što će se uopće provesti Referendum o EU - jer se mora! A referendum o NATO nije se i nikad se neće provesti - jer se ne mora.

Nada o EU referendumu koji bi ujedno i postavio pitanje izlaska iz NATO je bojim se posve uzaludna...

*crno je crno, a bijelo je bijelo*

Tko je glasao

Referenduma će, zbog demokracije, sigurno biti!

Uvijek postoji nada zato što je udruživanje u vojni savez jedan od oblika "udruživanja Republike Hrvatske u savez s drugim državama" za koji se mora raspisati referendum.

Nego, šta mi mudrujemo o zakonima kad je predsjednik Vlade Milanović rekao: "Nije kriterij je li nešto u Ustavu zapisano (kao obveza) da se za to mora održati referendum, nego je li to instrument politike i demokracije koji želimo primijeniti." Znači - referenduma će, zbog demokracije, sigurno biti!

Olakšavajuća je, dakle, okolnost što je nekadašnja opozicija, a sadašnja vlast, bila ZA referendum, a kad je na vlasti, ona ne treba sakupljati potpise građana da bi realizirala svoje nekadašnje planove koje nije mogla ostvariti zbog HDZ-a. Nova vlast sama sastavlja referendumsko pitanje, a u ovom slučaju za referendumsko pitanje o Nato-u može dobiti i podršku HDZ-a zato što se ta stranka protivila referendumu zbog dodatnih troškova - a sada tih toškova neće biti!

Tko je glasao

Pollitika. com i prije četiri godine dala podršku referendumu

Za ostvarivanje referenduma o Nato-u, prije skoro četiri godine i naša sve prisutna Pollitika. com, kojoj i ovom prilikom odajem priznanje, uključila se u građansku inicijativu pod nazivom Odbor za referendum o NATO-u (ORNA). Orna je imala težak zadatak da za 15 dana sakupi 450.000 potpisa i tako primoraju bivšu vladu da organizira referendum. Tisuće mladih je izašlo na teren ...

"ORNA - koju između ostalih podržavaju udruge i političke stranke; Altruist, AntiNatoFFZg - klub studenata Filozofskog fakulteta, BORNA - Blogerski odbor za referendum o NATO-u, Centar za interdisciplinarna istraživanja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, CERD - Centar za razvoj demokracije, CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, CMS - Centar za mirovne studije, Delfin, Demokratska stranka žena, Demokratska misao, Diskrepancija - klub studenata sociologije, Domine, Drugo more, Eko-Zadar, Filmaktiv, Forum za slobodu odgoja, GONG, Hrvatski blok, Hrvatski pravaši - Hrvatski pravaški pokret, HVIDRA - Hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata, Novi plamen, Odbor za ljudska prava Karlovac, PCAP International, Pollitika.com, RAND, udruga Zeleni Dalmacije, udruga Zelena Istra, udruga ZVUK, Udruga žena Drniš, ZaMirNet, Zelena akcija, Zeleni Hrvatske i Zelena lista - prije nekoliko je dana kontaktirala i Hrvatsku biskupsku konferenciju od koje se također očekuje podrška u zahtjevu za provođenjem referenduma u pogledu Hrvatskog pristupanja NATO savezu." (10.3.2008.)

http://www.index.hr/vijesti/clanak/odbor-za-referendum-o-natou-racuna-na...

Danas je situacija mnogo lakša, jer se očekuje podrška Vlade i predsjednika Vlade, predsjednika RH i svih onih koji su i prije dali podršku pa se referendum može ostvariti i bez sakupljanja potpisa.

Tko je glasao

Zašto nam Slovenci nisu uzor?

Zašto nam Slovenci nisu uzor? Susjedna i prijateljska država koja je u svemu desetak godina ispred nas, mogla bi nam biti primjer u mnogočemu pa i u neposrednoj demokraciji. Oni se nisu plašili svojih građana i njihovog direktnog odlučivanja pa su 2003. raspisali referendum i o ulasku u EU i o Nato-u.

Vjerojatno bi njihovi rezultati bili sada drugačiji: zbog krize u euro-zoni podrška ulasku u EU bila bi manja ali ipak natpolovična, a zbog kompromitiranja Nato-a mnogobrojnim ratovima u zadnjih osam godina, ionako mala podrška, bila bi vjerojatno manja od podrške za ulazak pa ne bi bili u vojnom savezu.

http://www.dvk.gov.si/referendum/eu-nato/

Tko je glasao

Ako se bojimo građana, onda nam demokracija ni ne treba

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović danas je (2. travnja 2008.) na središnjem zagrebačkom trgu potpisao peticiju za raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO, izjavivši kako bi, da je SDP na vlasti, referendum bio održan.

Da je SDP formirao vladu, kaže, referendum bi bio održan. On smatra da tu važnu i dalekosežnu odluku politika i građani moraju donijeti zajedno, i to referendumom kao oblikom participacije svih građana.

Referendum kao institut demokracije nema smisla ako se bojimo građana, a vladajuća koalicija se bez razloga boji građana. Ako se bojimo građana, onda nam demokracija ni ne treba, onda sve odluke možemo donositi u kabinetu.

Ako ovo (ulazak u NATO) nije tema za referendum, onda nije ni jedna tema. Nije kriterij je li nešto u Ustavu zapisano (kao obveza) da se za to mora održati referendum, nego je li to instrument politike i demokracije koji želimo primijeniti.

http://www.jutarnji.hr/milanovic-potpisao-peticiju-za-referendum-o-nato-...

Ovaj tekst je pjesma demokracije. A da ovo ne ostanu samo lijepe riječi nekadašnje oporbe ("da je SDP formirao vladu, referendum bi bio održan"), a sada vladajuće stranke koja JE formirala vladu, potrebno ju je provesti u djelo.

Ništa lakše od toga - potrebno je samo jedno dodatno pitanje u već najavljeni referendum o EU. To što prijašnja HDZ-ova vlast nije raspisala referendum, kojoj su birači na prošlim izborima njoj i njenoj politici masovno uskratili povjerenje, možemo pripisati njenim nedemokratskim tradicijama koje nisu u skladu sa narodnim težnjama.

Jer današnja vlast se ne boji građana, ne želi odluke
donositi u kabinetu. Želi primjeniti stvarnu demokraciju koja
predstavlja jedinstvo političara i građana u kojoj istaknuto mjesto
ima referendum kao oblik stvarnog učešća svih građana u
odlučivanju.

Referendum o Nato-u je, prema mišljenju Z.Milanovića je toliko važan, da ako nije moguće da se on raspiše, nije potrebno raspisivati referendum ni o kakvoj drugoj temi.

I naravno, ulazak u vojni savez ne bi trebao ostati jedna štrc-brc odluka stranke koja je izgubila izbore i koja je štedila na troškovima referenduma istovremeno se razbacujući milijunima iz crnih fondova, već je to jedna "važna i dalekosežna odluka" za budućnost naše djece i RH i prema tome, odluku o tom pitanju treba prepustiti građanima.

Tko je glasao

građani su stoka sitnog zuba

Pa to je već jednom javno rekao jedan veliki "demokrata" i osnivač "demokratske" stranke: građane je nazvao "stokom sitnog zuba", jer konji i volovi vrijede više od pilića i pataka. A i inače je bio "demokrata" koji je četiri puta odbijao priznjati demokratski izabranog gradonačelnika Zagreba. Krasan čovjek!

Tko je glasao

Hoćeš reći

da kod nas nema stoke sitnog zuba.;))))? @žaki

Npr.ja se nisam osjetio povrijeđenim kada je to izjavio,a isto sam građanin.

Narod koji čak dva puta bira Mesića za predsjednika i koji trpi Sanadera tolike godine (i njegovu kamarilu) JEST stoka sitnog zuba,onako figurativno.

Da naravno,imao je i diktatorskih manira,ali kakva su to vremena bila.

Teška vremena traže teške mjere i čvršću ruku.

Međutim,nije zatvarao oponente,znači jest bio demokrata.

sve dobro...

Tko je glasao

NATO

NATO
je organizacija koja je donijela barem privid pravednosti u "regiju"
dakle u prostor i među ljude što se koji put zove balkan, zapadni balkan, jugoslavija bez slovenije, uz albaniju
kako?
bombardovanjem srbije
vojnom likvidacijom jna
političkom likvidacijom miloševića
(last but not least - nato je i engleze prisilio da bombarduju beograd, dakle da budu konstruktivni a ne destruktivni)

luka

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. reKapitulacija državnih političkih činjenica od aluzija komentara 0
  2. BUDUĆE DRUŠTVO I GLOBALNA DRŽAVA od petarbosni4 komentara 0
  3. državni politički rashod od aluzija komentara 0
  4. pobačaj i lopovi tuđe pameti od aluzija komentara 0
  5. čovjek kako živi svoj opstanak od aluzija komentara 0
  6. znanje pojedinca od aluzija komentara 0
  7. Dan neovisnosti od smogismogi komentara 1
  8. Pred izbore u Austriji: “mali Kenedy” postaje kancelar? od Zoran Oštrić komentara 0
  9. NEW SOCIETY AND GLOBAL STATE od petarbosni4 komentara 0
  10. ministri sumnjive vrijednosti od aluzija komentara 0
  11. Istru i Rijeku je oslobodila i matici zemlji priključila KC od Feniks komentara 80
  12. Pred referendum o otcjepljenju Katalonije od Zoran Oštrić komentara 28
  13. Fašistička obilježja od Skviki komentara 0
  14. živjeti od otpada i smeća od aluzija komentara 0
  15. Pred parlamentarne izbore u Njemačkoj (1): ankete i socijalna psihologija od Zoran Oštrić komentara 0
  16. Javno trganje originalnog znaka,mrtvom HOS-ovom ratniku,nije odavanje počasti nego izdajnička zlouporaba i zločiniziranje Hrvata od ppetra komentara 0
  17. demoKracija ministara od aluzija komentara 0
  18. I bez SAD, svijet nastavlja akcije zaštite klime od Zoran Oštrić komentara 0
  19. Predsjednik vlade RH, A. Plenković, odrađuje protiv SAD-a i predsjednika D.Trumpa, protiv KGK i protiv RH od ppetra komentara 2
  20. historijska top lista uspješnih opsjena/ra od indian komentara 98
  21. čovjek proizvodi uzrok i posljedice od aluzija komentara 0
  22. čovjek ima alat... alat ima čovjeka od aluzija komentara 0
  23. Trg maršala Tita od aluzija komentara 1
  24. UMJETNI VLASNIK od petarbosni4 komentara 6
  25. Stanje Firmi U Bosni I Hercegovini od AlexD komentara 0

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 0
  • Gostiju: 41

Novi korisnici

  • mikepear
  • psyPEbl
  • mmarijan
  • Crvena
  • gived