Sukladno članku 38. Ustava, koji jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli, pišem sljedeći tekst:
U članku Večernjaka (http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3070558/index.do) izneseno je da je Ustavni sud donio odluku da će prednost pri zapošljavanju u upravnim i pravosudnim tijelima imati nacionalne manjine pred Hrvatima.
Dakle, između ostalog i Srbi, pred Hrvatima.
Dakle, Ustavni sud se NE zalaže za ravnopravnost, već favorizira određenu skupinu građana u odnosu na ostale. Na djelu je diskriminacija manjine nad većinom.
Ne priznajem termin pozitivna diskriminacija. Postoji isključivo diskriminacija. To je najobičnija matematika. Kad samo dvije osobe predaju isprave na natječaj, od kojih je jedna član manjine, a druga član većine, onda znači da će manjina dobiti posao, a većina izgubiti, samo iz razloga jer je većina.
Ustavni sud ovom odlukom prekršio je članak 14 Ustava:
Članak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
Nadalje,
Članak 20.
Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.
Ustavni suci ovom odlukom prekršili su Ustav o kojem brinu, jer su se ogriješili o ljudska prava i temeljne slobode, što se ne može opravdati nikakvim višim nalogom, pa ni eventualnim naredbama međunarodne zajednice, koja je nekoga možda prisilila da donese ovakvu sramotnu odluku, koja hrvatski narod opet vraća na početnu poziciju biti sluga u vlastitoj domovini.
Nadalje, suci ustavnog suda su ovom odlukom doveli hrvatski narod na prag nove nacionalne nesnošljivosti, jer umjesto da je Ustavni sud prvi na zaštiti jednakopravnosti SVIH građana Hrvatske, on stvara osjećaj neravnopravnosti, ugroženosti i podređenosti drugim narodima u vlastitoj državi, čime se Ustavni sud direktno ogriješio o članak 39. Ustava Republike Hrvatske:
Članak 39.
Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne poznaju Ustav Republike Hrvatske, koji su dužni čuvati i braniti, a koji u članku 44. kaže:
Članak 44.
Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.
Ovom Odlukom Ustavni suci poništili su volju hrvatskog naroda, jer su zapravo poništili članak 44. Ustava, iako Ustav nije išao na izmjene.
Naime, njihovom Odlukom više nije svakom državljaninu Republike Hrvatske pod jednakim uvjetima dopušteno sudjelovati u obavljanju javnih poslova i primanju u javne službe, zato jer ako se odnekud pojavi bilo koji manjinac, samim time što je manjinac imat će pravo pred tim drugim državljaninom na obavljanje službe. Tko je dao pravo Ustavnom sudu bez promjene ove ustavne odredbe, donositi takvu diskriminirajuću odluku?!
Prema Odluci Ustavnog suda, navedeni članak Ustava mijenja se i glasi:
"Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, ako se na natječaj nije javio niti jedan pripadnik nacionalne manjine, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe."
Svi jako dobro znamo koliko je glasova potrebno za izmjenu Ustava, a vidimo da su Ustavni suci sebi prisvojili pravo da njih nekoliko izmijeni smisao Ustava.
Najbolje da hrvatski narod ukine svoj Ustav, pa neka ustavni suci žare i pale ovom državom.
U takvom diskriminirajućem društvu, u kojem će manjina gospodariti većini ne želim živjeti.
Ono što Srbija nije postigla ratom, postigla je u miru, okupirala je Hrvatsku, srbi će opet u Hrvatskoj zauzimati vladajući položaj, dokopati se svih poslova u državnoj upravi, policiji, sudstvu, školstvu...svuda.
Vrijeme je da hrvatski narod pokrene ustanak da zaštiti svoje pravo na jednakopravnost u vlastitoj državi.
Prognoziram da će u roku od nekoliko godina u Hrvatskoj nužno doći do nove borbe za oslobođenje.
Ova Odluka Ustavnog suda je najveći poraz hrvatskog naroda u hrvatskoj državi u povijesti!!!
Nije to baš tako. Pozitivnu
Nije to baš tako. Pozitivnu diskriminaciju (afirmativnu akciju) poznaju i međunarodnopravne norme. Služe da bi se određenim grupacijama društva omogućilo normalno i ravnopravno sudjelovanje u društvu (manjine, osobe s invaliditetom itd.). To je privremena mjera i primjenjuje se dok se ne ostvari cilj, ukloni diskriminacija. Ona koja je razlog uvođenju-negativna diskriminacija. Naravno da je bitno da su ispunjeni i određeni uvjeti. U ovom slučaju manjinac će imati prednost ali pod istim uvjetima. Znači, pripadnik manjine mora ispunjavati iste uvjete kao i pripadnik većine da bi dobio prednost. Nije to bezuvjetno - možeš biti i najlošiji, ali si pripadnik manjine pa ću tebe zaposliti. Preporučam sljedeći link: http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakI...
Uostalom, sve stabilne demokracije su usvojile primjenu tog načela. Ono što je najbitnije kod primjene takvih mjera je da se mora jako dobro paziti i ukinuti ih nakon što se određena grupacija u društvu dovede u položaj da ima jednake šanse inače se takva zaštita pretvara u diskriminaciju, ali većine.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPozitivna diskriminacija je
Pozitivna diskriminacija je dvosjekli mač.
S jedne strane, pripadnici manjina doista često moraju probijati više prepreka i prolaziti kroz više teškoća nego aplikanti većinske grupe pa je pozitivna diskriminacija sredstvo balansiranja. Naravno bilo bi idealno da takve mjere nisu potrebne ali jednostavno ne dobivaju svi iste mogućnosti rano u životu (npr. Romska manjina) i nejednakosti postoje. U tom smislu, pozitivna diskriminacija je zapravo sredstvo kojim se jednakost postiže (a ne suprotno, kako tvrdi LQ).
Pozitivna diskriminacija potiče integraciju manjina jer manjinski predstavnici koji su involviraniji u većinske institucije postaju uzori drugim generacijama. Utoliko, ona može služiti i kao sredstvo za stabliziranje društva razjedinjenih po manjinsko-većinskoj podjeli, kakvo je hrvatsko. Na tržištu rada postoji puno ljudi koji su rasisti i seksisti i koji manjine promatraju s predrasudama zbog dugogodišnje propagande, tradicionalizma i slično. Uvođenje više pripadnika manjina na tržište rada i u okruženja u kojima se radi timski pomaže u ublažavanju tih predrasuda.
Zapravo, upravo manjak manjina u određenim granama (sudstvo, policija) stvara dojam institucionalnog rasizma i seksizma, što ozbiljno umanjuje vjerodostojnost vlasti. Recimo, porast broja žena u parlamentu Hrvatske je nešto što se generalno može smatrati samo pozitivnim jer donosi nove ideje i poglede što popravlja sliku i vjerodostojnost parlamenta.
S druge strane, takve mjere mogu izazvati "uzvratni napad" na manjine i ljutnju prema manjini zbog onih koji nisu dobili posao to može dovesti do daljnjih podjela na poslu što je recimo u Kaliforniji bio razlog za odustajanje od pozitivne diskriminacije na fakultetima.
Isto tako, pozitivna diskriminacija nije baš atomski udar na ljudska prava "nas Hrvata" kako to prezentira LQ, ali jest protivna ideji meritokratskog društva u kojem je jedini kriterij sposobnost. No hrvatsko društvo je sve samo ne meritokratsko pa to ne predstavlja neki veliki praktični problem.
Bilo bi lijepo reći da Hrvatska uvođenjem PD žrtvuje meritokratske prinicipe, ali ona ih zapravo ni nema.
Opinioiuris
Opinioiuris
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoto da će imati prednost pri
to da će imati prednost pri zaošljavanju ne odnosi se na zauvijek i beskonačno, nego se odnosi na ovu situaciju koju danas imama, a to je da je udio nacionalnih manjina i u samim državnim službama poprilično niži od onog postotka koji ima pripada.
drugim riječima, dok god u nekoj državnoj službi radi 1 "manjinac", a po broju zaspolenih trebalo bi ih biti barem recimo 7, dotad će manjinci imati prednost pri zapošljvanju. kad se ta kvota popuni, odna je drugačija priča.
osim toga, sama činjenica njihove podzastupljenosti u raznoraznim službama pokazuje da diskriminacija u hrvatskoj postoji, a ako ona postoji, na državi je da ju spriječi ili barem svede na najmanju moguću mjeru. to je ova sudska presuda i učinila.
kao drugo, upravo je smiješno kako se uporno želi prikazati da je neka nacionalna manjina u povlaštenom položaju i da nam "krade državu" zato što ima svog saborskog zastupnika. hajde, reci molim te, na koji je način jedan rom (osim memedija) direktno povlašten time što ima svog saborskog zastupnika. ajmo iskreno, što nam je svima najvažnije? krov nad glavom, posao, plaća, zdravstveni sustav, obrazovanje. što od toga jedan rom ima bolje nego ti?
..............................................................................................
Get your facts first, then you can distort them as you please.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoBlagodat manjine O da sam
Blagodat manjine
O da sam katolik u Oslu,
to bi mi pomoglo u poslu,
jer svi Talijani i Francuzi
bili bi ondje moji druzi.
O da sam gdje sam bar Musliman,
bio bih svugdje znan i štiman,
jer svi bi zagrebački Turci
svojemu stajali pri ruci.
Il da sam Žid il ortodoksan,
ja ne bih bio lako zboksan,
al ja sam svoj i među svojim,
sam sa samim, ja se bojim.
http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/136/tekstovi/05.htm
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDanas slavimo godišnjicu
Danas slavimo godišnjicu Bljeska a u ovom dnevniku se napucavamo oko srpskih prava. Pa jesmo li mi tako kratke pameti da više ne znamo zašto je do ovog posljednjeg rata došlo. Tko nam je uzurpirao sva mjesta u državnoj upravi, pa su u sudstvu, policiji, vojsci, po svim ministarstvima i po svim kadrovskim odjelima sjedila braća kojima su bile otvorene sve državne službe i njima su trebali stanovi, i osiguran posao za njihovu djecu i rodice, dok smo mi na nacionalnoj osnovi selili iz Zagreba (gdje za nas nikako nije bilo radnih mjesta) po provincijama i inozemstvima. Braća i nešto naših naprednih partijskih rukovodilaca. Kao relikt ostali su sjediti u svim ministarstvima, u Narodnoj banci, nitko ih otud nije istjerao. Ima ih u državnim službama više nego Hrvata, kad bi išli brojit krvna zrnca. I na sve to još nije dosta, još imaju obraza tražiti da se zaposle u Hrvatskoj u kojoj većina Hrvata čami po burzama. Ali to nije za njih, njima treba posla u državnoj upravi, tamo gdje opet nećeš moći dobiti građevinsku dozvolu godinama jer nisi podmazao ili jer nisi njihov. Slažem se sa LQ i hoću upozorit na "genetičku pogrešku" ovog našeg naroda da svi trebaju imati veća prava od nas samih. To bi bilo pozitivno, kad ne bi bilo od druge strane maksimalno iskorištavano. Dajte malo dođite k sebi, kakva dva glasa nacionalnoj manjini, po kojem ključu, i gdje drugdje to ima osim kod nas. Da li postoji reciprocitet u drugim državama, što se tiče prava hrvatske nacionalne manjine? Dobro je netko rekao, tamo te nacionalne manjine nalaze svoje interese unutar regularnih stranaka, jer ako država normanlo funkcionira, nitko nije zakinut po nacionalnoj osnovi. A gle mi, ko zadnji ... u vlastitoj državi. Ako ne znamo s njom upravljat onda je nismo ni zaslužili.
Ajmo sad ovako. Memedi: Romima treba struja i voda. OK, nije u redu da žive u neljudskim uvjetima. Ja sam sad u fazi da platim 12000 kn za priključak na kanalizaciju. Pred nekoliko godina platili smo 2500 DM za priključak plina + 5000 kn plinari za priključenje na prvi potrošač, Prije toga 2500 DM za jedan telefon (uključujući rok čekanja na priključenje od tri godine), drugi telefon Zvonko Telefonko 1200 DM ili tako nekako. Pred tim smo plaćali izgradnju vodovodne mreže, prije toga sakupljali za asfaltiranje jedne pa druge ulice. I netko je rekao da je jedina odlučujuća stvar platiti državi porez. OK, gdje je taj porez kad se kod mene gradi infrastruktura. Možda nema jer treba Memediju voda i struja, a prije toga pruga Beograd Bar i slično. Mislim da je dosta jasno.
Poštujem Čehe iznad svega, imala sam kontakata s tim ljudima, vrlo su me impresionirali svojim poštenjem, odgojem, ljudskim šarmom. U koji cirkus se pretvorilo ovo veličanje manjina, ili ja ovaj svijet ne razumijem. Gledam na TV emisiju o nacionalnim manjinama i radi se o češkoj manjini u Rijeci. Nih tamo ima 80, ne 85 u tom klubu, tri kulturno umjetnička društva (vjerojatno u 3 generacije) I oni priređuju neko zbivanje i zovu 19 drugih KUD-ova iz zemlje i inozemstva u Rijeku na to zbivanje. Koliko košta smještaj tih grupa, samo za jednu noć. Tko to plaća? Jesu li ti manjinci misllili da smo mi bogata Švicarska ili i oni žive skupa s nama u toj očerupanoj Hrvatskoj?
I sad biser. Posljednji izbori za Sabor u 11. mjesecu. Ide cijela familija, ja moja dva friško punoljetna sina i muž. Mi tri imamo papir, muž nema jer mu je ovdje samo boravište. Naravno, on ne može glasati, nek se javi tamo gdje mu je prebivalište.Pitam se tko to autobusima iz Srbije dolazi ovamo glasat, a ovdje ne živi uopće i priznaje mu se pravo da glasa. Tko traži penzije od države Hrvatske koju je rušio i po njoj haračio, a sad nek mu ona taj staž još i plati. I vrhunac kojeg nema nigdje na svijetu. Nek se gospodi kojih petnajstak godina nema u stanu vrati stanarsko pravo.Po mogućnosti i generalski čin.
Meni piše da sam hrvatica, a mojim sinovima da im je nacionalnost nepoznata. Dižem fajer, jer otkud to, šalju nas u matični ured, da bi tamo saznali da su djeca friško punoljetna i da se moraju doć izjasnit što su po nacionalnosti: Čuj ovo, toga nigdje nema ni u Botsvani da se matična nacija mora ispovjedit u svom matičnom uredu da pripada većinskom narodu. I pita moj muž što ako on ne želi da ga se vodi kao Hrvata nego npr. Rusa. Kaže može! Ej ovog nema ni u OZ-u ni u začaranoj zemlji. Znači, želiš biti Slovenac, Srbin ili Memedijev Rom, samo dođi (zovi, samo zovi, svi će sokolovi) u matični ured i izjavi da si to što si poželio biti i nema veze oni te zapišu, samo nek je manje hrvata a više nac. manjina. E dragi Hrvati, sad sam vam nacrtala put kako ćete ostvariti svoja prava u Rvackoj za koju ste se borili : ili Memediju ili Uzelcu.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKulja zbog brojanja krvnih
Kulja zbog brojanja krvnih zrnaca - od te sintagme svaki put malo povratim u usta.
Inače, defektnosti naše državne administracije nemaju uvijek veze sa srpsko - masonskim urotama, premda ti priznajem da si istakla dobre primjere.
O tome da su svi Srbi palili po Hrvatskoj bespredmetno je pričati. Ne samo to, da te iznenedim, bilo ih je i koji su se borili u HV - u i koji su za ne vjerovat, bili dobri vojnici.
Mogao bih i dalje, ali prelijep je dan da se zamaram ovim homofobnim pizdarijama.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKulja zbog brojanja krvnih
Kulja zbog brojanja krvnih zrnaca - od te sintagme svaki put malo povratim u usta.
Ti si Srbin pa te to smeta?
Ne kužim zašto je problem reći za nekoga da je Srbin, Židov, Njemac, Francuz.. Budi ponosan svojeg naroda, to je sasvim legitimni naziv za pripadnike jednog naroda...
Mislim da je problem što se neki srame toga jer znaju kakve su kvalitete...Recimo Srbi jako dobro znaju da su započeli rat, pobili 8000 u srebrenici, srušili vukovar, ubijali po Sarajevu, maltretirali Kosovare 30 godina itd...
I naravno kad kažeš "Srbin" sve se to poveže s njima i onda naravno da ti nije lako
O tome da su svi Srbi palili po Hrvatskoj bespredmetno je pričati. Ne samo to, da te iznenedim, bilo ih je i koji su se borili u HV - u i koji su za ne vjerovat, bili dobri vojnici.
Istina.... Ali to opet ne umanjuje činjenicu da su Srbi pobili 8000 u Srebrenici, srušili Vukovar, ubijali po Sarajevu itd itd itd.... I nije to sve napravio Milošević i tri generala već stotine i stotine tisuća Srba koji su ubijali, palili, silovali...
Kad kažeš "srbi su ubijali" onda to ne negira da je bilo srbina u hrvatskoj vojsci, vjerojatno i u bošnjačkoj armiji, ali jasno je da se to referencira na srpski narod koji je započeo ratove od slovenije do kosova...
youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com
Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen
youtube.com/bijesdrugi
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDižem fajer, jer otkud to,
Dižem fajer, jer otkud to, šalju nas u matični ured, da bi tamo saznali da su djeca friško punoljetna i da se moraju doć izjasnit što su po nacionalnosti:
Eh, to mi zvuci nekako poznato... primjer iz osobnog iskustva : Majka i otac Hrvati sa domovnicom - ali djeca ne mogu dobiti domovnicu jer nisu rodjena u Hrvatskoj !. (U originalnom rodnom listu pise da su hrvatske nacionalnosti.)
I tako je, sjecam se, trajalo godinama...
Zakljucak koji se sam namece: Da su Hrvati sposobni stvoriti drzavu (pogotovo voditi ju !) ne bi bez nje bili stoljecima...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPrenosim dva citata iz
Prenosim dva citata iz dnevnika.
Prvi je iz Ustava RH:
Članak 39.
Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.
a drugi iz teksta:
Vrijeme je da hrvatski narod pokrene ustanak da zaštiti svoje pravo na jednakopravnost u vlastitoj državi.
Lafice, neovisno o tome koliko imaš ili nemaš pravo (o tome su drugi već ponešto rekli), nehotice si upala u ozbiljan problem. I sama pozivaš na kršenje Ustava, i to istoga onog članka na čiju povredu ukazuješ. A kad ovome dodamo i naslov dnevnika (Uvod u novi rat za stjecanje legitimnih prava hrvatskog naroda u vlastitoj državi), gornja konstatacija je još jasnija.
Žao mi je, ali istina boli, zar ne?
Tvoj stranački šef voli reći (pa ni danas to nije preskočio) kako tijela pravne države trebaju raditi svoj posao.
Međutim, nema razloga za strah.
Nitko te neće pozvati na odgovornost,
jednako kao ni suce Ustavnoga suda.
Niti će biti ikakva ustanka na koji pozivaš.
Tresla se brda, a ni miš se rodio nije.
ragusa
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJeste, u dnevniku ima
Jeste, u dnevniku ima previse dramatike i "afekta radi efekta", ali - u osnovi tocno.
O toj i slicnim odlukama moze se reci samo ono : Neprijatelj dobrog nije samo zlo nego i (jos vise !) dobra namjera...
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoZakonitost napretka jest da
Zakonitost napretka jest da je dio igra, i taj dio a i neki drugi djelovi sami po sebi ("sui generis") sadrže razvoj igre a čak i priče, jer bi inače stalo i palo (kao pravilo bicikla, ne samo Kutle), pa je i ovo dio šireg toga.
Na nekom drugom primjeru, koji s ovim ima dodirne veze, prožima se, a oko čega nema spora i svu su za, uvijek bili, i kada su glasali 100 %:
- svi u gradove i sve aktivnosti i raspodjele oko smještaja i nekretnina tako da se je razvilo jako puno toga pa;
- je to, nakon što je sve raspodjeljeno i još za buduće genarcije (krediti radi razvoja koji stalno traži sve više takvog goriva) nužno dovelo do potrebe daljinjih faza napretka, sa prelskom granica, istraživačkim osvajenjem nepoznatog, uključujući rušenja i neke druge aktivnosti;
- za gradnje uvijek svi i u svako doba i sve neupitno, pa su se i ruralna područja izgradila i grade, bolje i vikenndice nego ništa;
- pa je još toga ostalo, sve skupa još toga cca za 100 mlrd EUR-a oko toga i tretmani konačno rješeni, svi za pod slijedećim;
- državaa i gradovi garde stanove za tržište a građani infratsruktru, sve do 1968.g. je tip top legalno i EU harmonizirano i ništa ne treba, ni plaćanja ni poreza ni ništa, od 1968.g. do 1991.g. isto uz tek nešto benigno (upis u katastar), od 1991.g. do 1.10.2007.g. slično ali ipak nešto, dok nakon toga je pdovučena crta, sve EU, uključujući rješavanje onoga što je zapisano da jednostavno mora biti (sređene ulice i ceste i infratsrukture ...).
Tako su svi stalno, ni rječ nitko nije rekel, i mišlju i djelom i propustom 100 % za dugu i složenu pozitvnu diksriminaciju te da se EU harmonizira, do stupnja da je i azadnje smeće EU harmonično i ne treba ništa iako su zarade na tome kroz niz desetljeća impresivne, dok ni toga makar stavrno EU harmonizirano nema šanse.
Osnova je takva, gotovo sve, pozitivna diskriminacija u razvoju igre i priče, zajedno sa EU, do iznimnog stupnja, najvišeg stupnja zanimljivosti na nivou EU, na osnovama jednakosti čovjeka i građanina i slobode duha. Tek sada piostaje zanimljivo, i za najpametnije EU snage, jedinstvena prilika za dulja zapažanja i razmišljanja u živo, provjere na vrlo živoj materiji, ono čega svima najviše nedostaje i što se skupo plaća.
Tako da Rh nepsorno predvodi nova evropska preispitivanja, znanstvena istraživanja u Švicarskoj su šala naspram ovih u živo.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoPiše da prednost imaju
Piše da prednost imaju manjinci ako ispunjavaju jednake uvjete kao i Hrvati koji se kandidiraju na to mjesto.
Problem je koje uvjete treba ispuniti. Veza? Tetka zaposlena na sudu? Plagijat magisterija?
Zapošljavanje u državnim firmama i ustanovama ne valja nikako, a ni ova odluka neće ništa pomoći.
Ako je ta odluka ispravna onda bi se morala odnositi i na privatne firme. Ne bi se smjela prava manjina ograničiti valjda samo na državne ustanove. Oni bi morali imati jednake uvjete zapošljavanja bilo gdje.
Više me muči to što na izborima za sabor jedan glas pripadnika manjine vrijedi više nego par stotina glasova Hrvata.
Stručnost i sposobnost bi morali biti jedini kriterij zapošljavanja. Bolje će štititi prava manjina dobar sudac nego loš. Zar presude ovise o nacionalnosti sudaca, a ne o njegovoj stručnosti.
Ako nije dobro provoditi pozitivnu diskriminaciju u slučaju manjina, znači li da to nije dobro niti u slučaju žena i invalida?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoOvo tvoje tumačenje kao i
Ovo tvoje tumačenje kao i tumačenje u tekstu iz Večernjeg lista je tipično zlonamjerno tumačenje koje pokazuje osnovno nepoznavanje logike "pozitivne diskriminacije". Dodatni problem je zasljepljenost onih koji građane Hrvatske dijele na Hrvate i Srbe jer pojam manjine izjednačuju sa Srbima i za njih ostale manjine ne postoje.
Ustavni sud: Pozitivna diskriminacija manjina ne ugrožava većinu
- - - - - - - - -
Osporavani članak 22. Ustavnog zakona pripadnicima nacionalnih manjina osigurava zastupljenost u tijelima državna uprave i pravosudnim tijelima te upravnim tijelima jedinica samouprave, vodeći računa o njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo za koje se natječu.
Ako si ti iz Rijeke trebala bi o tome nešto znati (iako glasati za HDZ znači zapravo ne biti iz Rijeke, mislim mentalno).
Dakle, radi se o zastupljenosti u tijelima državne uprave proporcionalno brojnosti manjinske zajednice, a budući da su te zajednice često vrlo male znači da bi trebali zaposliti 1/2 ili 2/3 službenika što je prilično teško, onda tu nastupa "pozitivna diskriminacija". Intencija zakonodavca je da manjinskim skupinama na takav način osigura opstojnost budući da su sve manjinske zajednice po osnovnoj demografskoj logici osuđene na nestajanje odnosno utapanje u većinsku zajednicu.
Također trebamo imati u vidu da se odnos prema manjinama regulira međudržavnim ugovorima i logikom reciprociteta što znači da prije bilo kakve dreke trebalo zaviriti u te papire.
Manjinska prava su vrlo često kamen spoticanja između država budući da se upravo manjine koriste za dokazivanje pripadnosti nekog teritorija određenoj državi i interes je svih država da se ne talasa i da manjine budu zadovoljne životom u državi gdje jesu.
Grešku s manjinama su napravili Srbi u odnosu na Kosovo i sad imaju što imaju.
Ovo na kraju ne treba shvatiti kao prijetnju već pravilo koje vrijedi u svim državama i tu leži razlog zašto bi Hrvati iz Bosne htjeli u Hrvatsku a Srbi iz Hrvatske htjeli u Srbiju.
Sjetimo se samo srpske propagande koja je uvjeravala Srbe u Hrvatskoj da im je tu loše a ne da bi im u Srbiji bilo bolje.
I na kraju ne smijemo zaboraviti da se "pozitivna diskriminacija" odnosi samo na krajeve gdje postoji relevantna manjinska zajednica jer sumnjam da se pripadnik talijanske manjine po tom ključu može zaposliti u krapinskoj gradskoj upravi. Sigurno je da je broj ljudi na koje se to odnosi relativno mali i cijela ta tarapana miriši na standardnu zabavu za narod i odvraćanje od pravih problema. Bilo bi puno bolje da se vidi tko sve radi u tijelima državne uprave a ne da se zabavljamo s nekolicinom pripadnika neke manjine pa makar bili to i Srbi.
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoAko si ti iz Rijeke trebala
Ako si ti iz Rijeke trebala bi o tome nešto znati (iako glasati za HDZ znači zapravo ne biti iz Rijeke, mislim mentalno).
Dakle, radi se o zastupljenosti u tijelima državne uprave proporcionalno brojnosti manjinske zajednice, a budući da su te zajednice često vrlo male znači da bi trebali zaposliti 1/2 ili 2/3 službenika što je prilično teško, onda tu nastupa "pozitivna diskriminacija". Intencija zakonodavca je da manjinskim skupinama na takav način osigura opstojnost budući da su sve manjinske zajednice po osnovnoj demografskoj logici osuđene na nestajanje odnosno utapanje u većinsku zajednicu.
To jednosavno nije dobro. Jer kriterij profesionalnog obavljanja posla (u državnoj upravi ili ne) je kvaliteta i stručnost. To nema veze jer si židov, talijan, čeh ili poljak, srbin ili komnista :)....
Amerikanci su jedno vrijme imali istu ideju s crncima pa su na kraju završili s time da su morali zaposliti crnca pored 10x boljeg bijelca samo da bi se ispoštovao nekakvi koefecijent koliko ima crnaca u nečemu...
Svako petljanje ljudi u prirodne procese završi loše....
Sve što treba dati manjinama je mogućnost ravnopravnog obrazovanja i takmičenja kao što ima većina (a kao pojedinci i građani ove države to imaju) i dalje neka pobijedi bolji, tj. neka posao dobije stručni...
youtube.com/bijesdrugi
4hdz.com
Preporučam i
youtube.com/maxprvi
Lion Queen
youtube.com/bijesdrugi
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao"Svako petljanje ljudi u
"Svako petljanje ljudi u prirodne procese završi loše..."
Misliš li ti da su crnačka geta po predgrađima SAD -a nastala procesom evolucije?
Mislim da bi Darwin počupao svu kosu da te može čuti.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJer kriterij profesionalnog
Jer kriterij profesionalnog obavljanja posla (u državnoj upravi ili ne) je kvaliteta i stručnost. To nema veze jer si židov, talijan, čeh ili poljak, srbin ili komnista :)....
Pripadnik romske manjine sigurno bolje zna što Romima treba od Bogorodice Jadranke Kosor.
Zanimljivo je kako nacionalisti pojam "manjina" doživljavaju potpuno na etničkoj osnovi i uopće ne uviđaju da su manjina u državnoj upravi i žene i osobe s invaliditetom i slično. Manjina je grupa koja je brojčano manja, ne nužno različite nacionalnosti.
Opinioiuris
Opinioiuris
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaojer kriterij profesionalnog
jer kriterij profesionalnog obavljanja posla (u državnoj upravi ili ne) je kvaliteta i stručnost.
Tu si u pravu, ali ne treba zaboraviti činjenicu da govorimo o odluci ustavnog suda koja se odnosi na situacije kada dva kandidata imaju iste kvalifikacije, što pretpostavlja istu kvalitetu i stručnost. Jesu li oni zaista jednako struči i kvalitetni, ne zna se (jer papiri to ne garantiraju), ali to ne znaš niti u jednoj drugoj situaciji kada zapošljavaš nekoga novoga. Zato postoje probni rokovi ... ako ne zadovolji, noga nakon mjesec dana ... (pred sobom imam jedan takav ugovor o radu).
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJer kriterij profesionalnog
Jer kriterij profesionalnog obavljanja posla (u državnoj upravi ili ne) je kvaliteta i stručnost.
A što se onda bunite kad nađete općinu punu Srba kao u Rijeci ili Talijana u Istri (tvrdi LQ). Ako mislite da su zaposleni po babi i stričevima (ili protojereju) tužite koga već treba.
Ovaj stav me podsjeća na onaj stari vic:
Tako bi vi zastupali manjine - po jedan Hrvat iz svake manjine.
Malo imamo problema s aršinima.
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDakle, radi se o
Dakle, radi se o zastupljenosti u tijelima državne uprave proporcionalno brojnosti manjinske zajednice, a budući da su te zajednice često vrlo male znači da bi trebali zaposliti 1/2 ili 2/3 službenika što je prilično teško, onda tu nastupa "pozitivna diskriminacija".
proporcionalno brojnosti manjinske zajednice, veliš? da li to onda znači da će tamo gdje taj broj prelazi proporciju, pripadnici manjine dobiti otkaz u korist pripadnika većine? primjerice upravo u primorsko-goranskoj županiji i gradu rijeci? e pa vidiš, ovime ste taknuli u nešto što niste trebali. temeljem ove odluke ustavnog suda zatražit ću prebrojavanje manjine zaposlene u pgž-u i gradu rijeci, ali i istri, kad je u pitanju talijanska manjina, pogotovo u istarskom sudu i katastru, te zahtijevati da se otpusti odgovarajući broj pripadnika manjine i zaposli odgovarajući broj pripadnika većine, radi usklađenja proporcionalnosti između manjine i većine. a baš sam se pitala kako to da nitko od "nepodobnih" ne može u gradu rijeci dobiti posao. isto tako, objasni molim te, koji mehanizam bi trebao pratiti situaciju odlazaka-dolazaka u neki kraj radi usklađenja broja zaposlenih prema proporcionalnom sustavu, kad stanovništvo fluktuira?!
zbog cjelokupne ove problematike, koja se otvara, držim izuzetno štetnom ovu odluku ustavnog suda i bojim se da je otvorena pandorina kutija.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaone postoji POZITIVNA
ne postoji POZITIVNA diskriminacija. diskriminacija koja je POZITIVNA prema jednome NEGATIVNA je prema drugome. Ne smije postojati DISKRIMINACIJA!!! Protiv diskriminacije bilo koje vrste, treba se boriti!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao1.5.2008, LQ: ne postoji
1.5.2008, LQ:
ne postoji POZITIVNA diskriminacija. diskriminacija koja je POZITIVNA prema jednome NEGATIVNA je prema drugome. Ne smije postojati DISKRIMINACIJA!!! Protiv diskriminacije bilo koje vrste, treba se boriti!
20.4.2007.
Prije približno godinu dana, isti Ustavni sud donio je odluku kojom se:
...ukida pozitivnu diskriminaciju koju su žene uživale desetljećima: Ustavni sud danas će ukinuti dosadašnju odredbu, te od vlasti tražiti da do 2018. primjeni novu, prema kojoj će i žene i muškarci raditi do 65. godine.
Ova odluka o ukidanju pozitivne diskriminacije izazvala je buru negodovanja, pa tako možemo pročitati i ovo: http://pollitika.com/do-lo-je-vrijeme-da-ja-postanem-usta-a
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokakve veze ono ima s ovim?
kakve veze ono ima s ovim? uostalom, nisam nigdje pronašla tvoj komentar na onu temu! baš bi me zanimalo što ti misliš o tome?
...ukida pozitivnu diskriminaciju koju su žene uživale desetljećima: Ustavni sud danas će ukinuti dosadašnju odredbu, te od vlasti tražiti da do 2018. primjeni novu, prema kojoj će i žene i muškarci raditi do 65. godine.
fuck, moram li ja opet objašnjavati da su mudonje suci Ustavnog suda pogriješili zato jer su žene proglasili pozitivno diskriminiranima, iako žene rade svaki dan u dvije smjene, a muškarci jednu i to ponekad pola?! Kakva je tu pozitivna diskriminacija?? Daj, razmisli malo tom mrvicom nečega u glavi, ako čega ima, obzirom na to da si muško, pa ti je sav mozak u donjem trapu!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoMoj mozak iz donjeg trapa
Moj mozak iz donjeg trapa zapazio je samo nedosljednost i ništa drugo (tko zna što bih pronašao da sam upotrijebio i onaj "gornji" mozak?!).
To što si se ti udala za nekoga tko ti osigurava rad i u "drugoj smjeni", to je tvoj problem ... moja žena nema primjedbe što se toga tiče.
Ovu nekulturu u izražavanju pripisat ću tvom "lavljem temperamentu" kako ti to voliš reći (pretpostavljam da misliš na horoskopskog lava, a ne na onu lijenu mrcinu koja spava pod drvetom...)
;-)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokakvu nedosljednost? upravo
kakvu nedosljednost? upravo je bila dosljednost na djelu! Ustavni sud nije smio proglasiti žene pozitivno diskriminiranima, zato jer su bile negativno diskriminirane odrađujući dvije smjene dnevno, pa umjesto da im je sud odredio duplo manje godina staža, on im je staž produžio za 5 godina. kužiš, ili da ti crtam!!
a to o čemu sam pisala ima veze s mojim društvenim radom, a ne sa mnom osobno. zato jer sam svoj problem prekovremenog rada riješila na puno pametniji način, nego te sirotice, pa u drugoj smjeni radim za sebe i svoju djecu, a ne za truta. što se tiče tvoje žene, hehehe sigurno umire od smijeha gledajući muškarca kako trčkara za usisavačem :):):) meni bi to bilo smiješno :):):):):):):):):):):):):)
sorry, ali ja sam ti od onih žena koje ipak misle da se po kuhinji ne mogu motati dvije žene :):) netko treba imati hehehe ne smim reć, jer ćeš reć da sam nekulturna :):) ako nećeš imati ti, imat će ih ona :):)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao...."pa umjesto da im je sud
...."pa umjesto da im je sud odredio duplo manje godina staža, on im je staž produžio za 5 godina."
To znači i duplo manju penziju, a tek bi to bila diskriminacija. Pitanje uvjeta rada u pojedinim privrednim granama kao i pitanje dvostrukog radnog opterećenja žena mora se rješavati drugim mjerama. Zato je odluka Ustavnog suda o izjednačavanju radnog staža muškaraca i žena apsolutno ispravna.
grgo
grgo
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokojim mjerama?
kojim mjerama?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJesi li spremna za tu
Jesi li spremna za tu informaciju uplatiti 1000 kuna na račun jedne nevladine organizacije?
grgo
grgo
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokune imam gdje uplatiti,
kune imam gdje uplatiti, vidjet ćeš ako pročitaš zadnji post na mom blogu, samo što tamo još nisam stavila broj žiro-računa, ali budem.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao"Protiv diskriminacije bilo
"Protiv diskriminacije bilo koje vrste, treba se boriti!"
Tako je. No, treba se boriti i protiv NEJEDNAKOSTI. Mjere kojima se osigurava zastupljenost manjinskih ili marginaliziranih društvenih skupina služe za uspostavljanje njihove JEDNAKOSTI. Pokazalo se dosad bezbroj puta da tzv. neutralne pravne norme u zbiljskom životu ne proizvode učinak jednakosti pa čak niti jednakih šansi. Umjesto toga, neutralne pravne norme učvršćuju status quo dominacije većinske društvene grupe. Drugim riječima, one društvene skupine koje su diskriminirane prije uvođenja neke neutralne pravne norme i dalje ostaju diskriminirane.
Uvođenje pravnih instrumenata koji omogućuju ostvarenje zbiljske (a ne samo de jure) jednakosti stoga nije posve prikladno nazivati "pozitivnom diskriminacijom". U konkretnom slučaju ne radi se čak niti o pozitivnoj diskriminaciji, nego, kako ispravno tumači leddevet, o poštivanju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim je regulirana njihova zastupljenost u tijelima uprave.
grgo
grgo
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoUvođenje pravnih
Uvođenje pravnih instrumenata koji omogućuju ostvarenje zbiljske (a ne samo de jure) jednakosti stoga nije posve prikladno nazivati "pozitivnom diskriminacijom".
Politički korektniji termin je affirmative action.
Opinioiuris
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoo poštivanju Ustavnog
o poštivanju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim je regulirana njihova zastupljenost u tijelima uprave.
da li to onda znači da će dobiti otkaz tamo gdje su prezastupljeni, kao u rijeci, ili istri? naravno u korist proporcionalnosti, za koju se zalažeš, tj. u korist hrvata, koji iako su u većini, nemaju ravnopravni udjel u državnim i javnim tijelima na razini tih županija.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaotamo gdje su prezastupljeni,
tamo gdje su prezastupljeni, kao u rijeci, ili istri?
To je isključivo tvoja paušalna ocjena. Pokušaj dobiti građevinsku dozvolu od službenika koji govori talijanski (a da ga nije naučio u večernjoj školi) pa da vidiš koliko su prezastupljeni.
Jedino mjesto gdje su prezastupljeni Talijani je u redakciji "La voce del popolo" i tamo nemoj ići po građevinsku dozvolu.
Ovakva nepotkrijepljena izjava je čisto poticanje nacionalne nesnošljivosti i ima nivo prodavačice broskvi sa klupe u trećem redu.
Pozdrav s placa!
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaone uvaljuj mi nešto što
ne uvaljuj mi nešto što nigdje nisam rekla. govorila sam o talijanskoj manjini u istri, te o srpskoj u rijeci. i ne uvaljuj mi da ja potičem nacionalnu nesnošljivost. nacionalnu nesnošljivost potiče onaj tko za sebe hoće veća prava po osnovi nacionalne pripadnosti nekoj od manjina u hrvatskoj. ja sam isključivo za ista prava za sve!!!
i izvoli ti prodavati brokoli na placu jer se ponašaš kao najobičnija placarica, kad izvrćeš moje riječi sustavom gluhog telefona!!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaone uvaljuj mi nešto što
ne uvaljuj mi nešto što nigdje nisam rekla. govorila sam o talijanskoj manjini u istri, te o srpskoj u rijeci.
Ništa ti ne uvaljujem što nisi rekla. Ovako postavljena teza o prezastupljenosti Talijana ili Srba bez preciznih podataka je vrlo opasna i ima oblik lova na vještice, zato moja optužba za poticanje netrpeljivosti.
Dali ti imaš podatke o broju zaposlenih u organima državne uprave obzirom na nacionalnost u Istri i Rijeci i gdje mi ostali to možemo vidjeti?
Jeste li ti ili tvoja stranka provodili neku privatnu istragu?
Bilo bi korektno da nam te podatke predočiš inače cijelu tu priču mogu svrstati pod "rekla baba s placa".
Nisu brokoli nego broskve!
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaokakve veze ima stranka s
kakve veze ima stranka s ovim? valjda sam ovdje već jasno i glasno rekla da iznosim svoje stavove! da li da ti crtam??
kakve te istrage spopale? ako misliš da se ja time bavim, onda ili si glup, pa nisi ništa shvatio od cjelokupnog mog pisanja do sada, ili si zlonamjeran!
ako te brojevi zaposlenika u rijeci i pgž-u zanimaju, pitaj obersnela i komadinu, oni će te informirati iz prve ruke.
jednom si i ti u pravu, bile su broskve :)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoako te brojevi zaposlenika u
ako te brojevi zaposlenika u rijeci i pgž-u zanimaju, pitaj obersnela i komadinu, oni će te informirati iz prve ruke.
Nisam u SDP-u niti živim u PGŽ i shodno tome nemam pristup navedenoj gospodi, a osim toga oni nisu tako nešto izjavili i ne vidim zašto bih njih gnjavio.
Pitao sam tebe jer si tako nešto izjavila, dakle, jer imaš ti te podatke i gdje to možemo vidjeti ili je to bio prilog iz "La voce iz placa".
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoKoliko je meni poznato, u
Koliko je meni poznato, u Hrvtskoj se ne vodi ni jedan sudski postupak zbog diskriminacije na temelju nacionalnosti. Mnogo je razloga što je tomu tako i daleko bi me odvelo da sad u to ulazim. No, postoje zakoni (kakvi takvi, ali ipak postoje) na koje se osoba pogođena diskriminacijom pri zapošljavanju može pozvati.
Prebrojavanje, za koje se Ti tako često zalažeš, svakako nije način da se osigura zakonitost, već prije totalitarna metoda podjele ljudi. Još Ti samo fali da predložiš nošenje traka oko rukava pa da se do kraja otkrije Tvoj svjetonazor.
Bilo bi puno bolje da se naši građani i građanke upute u zakone koji štite njihova prava, da se državni službenici nauče pridržavati tih istih zakona kao pijani plota, a da suci i sutkinje počnu te iste zakone tumačiti u skladu s boljom praksom ECJ.
grgo
grgo
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoma nemoj, sad okrećeš
ma nemoj, sad okrećeš ploču kad se radi o pozitivnoj diskriminaciji hrvata u krajevima poput pgž i istre? sad ti ta odluka ustavnog suda više ne bi trebala vrijediti? ili misliš da bi trebala vrijediti samo kad su u pitanju jedni, ali ne i drugi. ova odluka ustavnog suda dovodi do stavljanja traka na rukav. npr. ja ću prva staviti traku na rukav da sam srbin ili talijan, kad budem sljedeći put podnosila molbu za posao.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoDraga, di si dosad bila?:))
Draga, di si dosad bila?:))
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaodiskriminacija koja je
diskriminacija koja je POZITIVNA prema jednome NEGATIVNA je prema drugome.
Ako to promatramo ograničeno i kratkovidno onda ta tvrdnja stoji, međutim ako pogledamo malo dalje i uzmemo u obzir logiku reciprociteta onda stvar ne stoji. Jednostavno će ona "negativna diskriminacija" na jednom prodručju biti "pozitivna diskriminacija" na drugom području. Matematički rečeno imamo "+" i "-" i kad zbrojimo imamo 0.
I nemoj sad tvrditi da se jedna nepravda ne može ispravljati drugom, stvar je puno kompleksnija.
Bilo bi pametnije da imaš povjerenja u suce Ustavnog suda, oni su pametniji i vladaju neusporedivo većim brojem činjenica od tebe i mene (dobro, dobro, Vice nije).
ne postoji POZITIVNA diskriminacija.
Ovo je pojam koji zapravo se odnosi na ispravljanje nepravde koja može nastati klasičnim izbornim sistemom.
Evo, uzmimo kao primjer grupu od 5 osoba u kojoj jedna osoba ima potpuno različitu želju od ostale četvorice. U tom modelu jedna osoba predstavlja manjinu. Znači ako se odluka donosi svaki put glasanjem njegova želja se neće nikad ostvariti iako bi po zdravoj logici svaki peti put trebalo biti rješenje prilagođeno njegovoj želji.
Jeli sad jasnije u čemu je štos kod "pozitivne diskriminacije"?
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoEvo, uzmimo kao primjer
Evo, uzmimo kao primjer grupu od 5 osoba u kojoj jedna osoba ima potpuno različitu želju od ostale četvorice. U tom modelu jedna osoba predstavlja manjinu.
i onda ta većina od 4 po izbornom zakonu dobije jednog saborskog zastupnika, a manjina od 1 dobije po istom izbornom zakonu jednog saborskog zastupnika. pa imaš odnos, kakav je danas u saboru:
većina = manjina
100 : 1 = 1:1
da li da ti crtam, ili je dovoljno jasno?!
a ti mi nacrtaj, gdje je tu ravnopravnost jednog hrvatskog građanina u odnosu na drugog? Kako može biti 4=1? Gdje je tu ravnopravnost? Nigdje? Manjina gospodari većinom! Većinca su potrebna četiri da imaju jedan glas, a manjinac je dovoljan 1.
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaovećina = manjina 100 : 1 =
većina = manjina
100 : 1 = 1:1
Tvoj prijedlog bi bio:
većina = manjina
100 : 1 = 2:0
I ako se sjećaš matematike pitanje koliko je omjer bliži realnosti od 1%, 50% ili ∞% jer 2 dijeljeno s 0 daje beskonačnu razliku.
Ta razlika je još veća oko uzmemo realniji omjer manjine od ~10% iz čega proizlazi da je u prvom slučaju prezastupljenost 500% a u drugom podzastupljenost ∞% a 500% je ipak manje od ∞%.
Ono što ti očito nije jasno da niti jedan izborni sistem nije potpuno pravedan i da zato postoje korekcije koju tu nepravdu umanjuju ali nažalost ne uklanjaju.
Nadam se da si shvatila ovaj drugi matematički primjer kad već nisi onaj prethodni.
Manjina gospodari većinom!
Ne pretjeruj, čime to gospodari onih par manjinskih zastupnika u Saboru. Jedinu korist od njih ima HDZ koji ih redovito prevesla (vidi slučaj Tanković).
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoA gdje je ravnopravnost nas
A gdje je ravnopravnost nas nešto građana koji smo u nakani da, iako nismo Česi, na idućim izborima u Sabor uguramo jednog našeg partnera kao češkog zastupnika, i tako konačno imamo zastupnika koji predstvalja naše interese (po pravilu umjerenog napretka u granicama zakona, kao Hašek), iako nismo Česi, uzimajući u obzir da do sada nismo imali zastupnika koji nas predstavlja, iako nas ima više nego onih koji imaju i po 10, 20 pa i 50 zastupnika.
Do sada smo stalno potpuno diskriminirani, kao amorfni pučki front, još tamo od smušenog Mačeka, i sada kada smo nadomak pobjede u smislu minimuma, da u pravilu 100 ih ima 1 zastupnika nas 10.000 dobije jednoga (Čeha).
Kako s tim, imajući u vidu šta ćemo mi napraviti?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoZAKON O IZBORIMA ZASTUPNIKA
ZAKON O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
- - - - - - - -
PRAVO PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA ZASTUPLJENOST U HRVATSKOM SABORU
Članak 15.
Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru.
Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
Članak 16.
Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka uz kandidata za zastupnika predlažu i kandidata za njegova zamjenika koji se bira zajedno s njim.
Pripadnici nacionalnih manjina iz stavka 4., 5. i 6. ovoga članka predlažu samo kandidata za zastupnika, a njegovim zamjenikom postaje zastupnički kandidat koji je iza izabranog zastupnika dobio najviše glasova.
Evo, gore imaš popis zastupnika po manjinama i možeš si izabrati onu koju ti najviše odgovara pa se priključi. Nacionalno izjašnjavanje ovisi isključivo o tvojem opredjeljenju.
No pustimo ovakav besmisleni razgovor budući da je prilično neukusno se zezati s pravima pojedinih etničkih grupacija. Ne mogu se oteti dojmu da je ovakav napad na manjinska prava ima isključivu formu "nek susjedu krepa krava".
U prethodnim komentarima pokušao sam prilično jednostavnim matematičkim modelima objasniti razloge što postoji "pozitivna diskriminacija". Ove dvije riječi predstavljaju pojam kojeg ne treba brkati s pojmom diskriminacjije koja je sasvim nešto drugo.
Zato da ponovim još jednom:
"pozitivna diskriminacija" predstavlja mehanizam da se nekoj manjinskoj grupaciji omogući zastupljenost u situaciji gdje bi klasičnom primjenom izbornog zakona bila uvijek preglasana.
Sljedeća je stvar da način kako je to zamišljeno je ipak "dekorativan" budući da onih 8 zastupnika u Saboru realno ne može nametnuti nikakvu odluku jer su i u Saboru manjinska grupacija. Znatno bolje riješenje bi bilo da postoji nekakav Odbor koji bi imao snagu veta za pojedina točno određena pitanja koja su relevantna za etničke grupacije a ne da se njihovo prisustvo razvodnjava u masi od 153 zastupnika, dakle nešto sitno više od 5%.
I ako nastavimo tu logiku, u Hrvatskoj bi trebalo biti oko 10% pripadnika raznih manjina koji imaju 5% zastupnika i pitanje tko je ovdje podzastupljen a tko prezastupljen? (a ti LQ idi brojat i dijelit otkaze)
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaou normalnoj građanskoj
u normalnoj građanskoj državi, gdje manjine ne žele veća prava od većine, građani različitih nacionalnosti okupljaju se oko programa pojedinih stranaka i preko njih ostvaruju svoja prava. samo u ovoj našoj državi manjinci žele sudjelovati i preko stranaka i preko manjina, dakle dvostruko. samim time dovode ostale u neravnopravan položaj. što bi nedostajalo bilo kojem manjincu da se uključi u HSS, ili SDP, ili HNS pa preko tih stranaka ostvaruje što želi?!
objasni mi molim te, suvislo, zašto to ne bi bilo tako, što bi bilo sasvim normalno!!
hajde, objasni!!!
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaou normalnoj građanskoj
u normalnoj građanskoj državi, gdje manjine ne žele veća prava od većine,
Ajde da još jednom pokušam:
1. Ne radi se o većim pravima već o logici zastupljenosti koja u klasičnom izbornom sistemu im nije omogućena.
Pokušaj ponovo proučiti one moje matematičke modele.
2. Sve stranke koje djeluju na nacionalnom nivou ne mogu se efikasno baviti specifičnostima manjina. To bi jedino mogle nacionalne stranke a takve stranke ne želimo, jeli?
Vidi moje mišljenje u dijelu mojeg komentara ispod boldanog.
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJa samo želim da se već
Ja samo želim da se već jednom prestanemo dijeliti po nacionalnim većinama i manjinama i želim da svi građani Hrvatske budu jednostavno: građani Hrvatske. I da kao građani Hrvatske dijele i dobro i zlo. Ne želim da netko traži za sebe neka posebna prava.
A te trapule o ugroženosti manjina podsjećaju me na to kako su se srbi osjećali "ugroženima" prije rata, pa su nas temeljem te izlike ubijali u Vukovaru i Ovčari, a i na ulicama Metropole. Stoga sam unaprijed ALERGIČNA na svakog onog tko se poziva na izmišljenu ugroženost, tako i na ovu.
Kakva prava može tražiti nacionalna manjina u Hrvatskoj, a koja joj već nisu omogućena? Tko kome brani kulturnu djelatnost, kulturne susrete sa svojim zemljama porijekla? Nitko. Tko brani svoje pismo i svoj jezik u svom okruženju? Nitko. Tko kome brani okupljanja na vjerskoj razini? Nitko. Tko kome brani odlazak u bilo koja okupljališta bilo koje vrste? Nitko. Tko kome brani osnivanje stranaka? Nitko. Nitko nikom ništa ne brani. Svatko ima sva prava. Sve ostalo su najobičnije floskule i traženje većih prava nego što ih ima većinski narod. Problem nezaposlenosti treba rješavati ljudima kao građanima Hrvatske, a ne kao nacionalnim manjinama.
(btw. Isto tako me sve to skupa podsjeća na neke Istrijane, koji prosipaju floskule o tome da je Istra posebna i da ima svoje posebnosti. Kad sam jednog od tih likova upitala, a koje to posebnosti ima Istra u odnosu na npr. Slavoniju, nije znao beknuti. Samo me zbunjeno gledao. Ali neću ovaj puta otvarati tu temu. Bit će prigode.)
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoJa samo želim da se već
Ja samo želim da se već jednom prestanemo dijeliti po nacionalnim većinama i manjinama
Pod dijeljenje u onom lošem smislu se potpuno slažem s tobom, ali dijeljenje ne mora biti samo loše. Ako je netko npr. iz Slavonije a netko drugi iz Dalmacije mi ih možemo podijeliti na Salvonce i Dalmatince jer je to jednostavno tako i u tome nema ničeg lošeg. Tako imamo u Slavoniji podosta Dalmatinaca i to je nešto što je povijesna činjenica i ne vidim problem u tome.
Isto treba biti ako je netko Hrvat ili Talijan ili Mađar ili Srbin. To je jednostavno činjenica i među njima ako postoje neke razlike treba ih kao takve prihvatiti i gotovo.
Ja mislim da smo svi preopterećeni Srbima i recentnom poviješću i čim netko spomene Talijana, Slovenca ili nedajbog Srbina odmah vidimo balvane na cesti, mitinge, spaljena sela i izbjeglice. Iskustvo svih nas je nesumnjivo traumatično i logičan je strah od ponavljanja. Vjerojatno treba proći još vremena da bi one podjele s početka ovog komentara prestale biti bauk.
Tek onda ćemo moći dozvoliti da različite manjinske grupacije imaju i neka dodatna prava, bili to ljubitelji ptica pjevica, invalidi ili Mađari, jer je to dobro i za one koje ne spadaju u te grupacije.
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaobtw. kakva je to HSNZ? Kakve
btw. kakva je to HSNZ? Kakve veze ima ta stranka s TM-om? I zašto više ne postoji?
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasaoHrvatska stranka naravnog
Hrvatska stranka naravnog zakona
To je bilo zanimljivo društvance koje je svoje mitinge održavalo u sjeni krošnje stabala gdje bi svih 15 članova i simpatizera meditirali. Njihov program je (ako se dobro sjećam) bio da transcendentalnom meditacijom ostvaruju boljitak za Hrvatsku i šire.
Nestali su jer jednostavno 15 glasova je bilo premalo da bi ušli u bilo kakav parlament kao na lokalnom tako i na državnom nivou.
Najbolje kod njih je bilo da su bili posve drukčiji od ostalih i zato asocijacija na tu ekipu kad si spomenula maricu.
Kakve veze ima ta stranka s TM-om?
Ovo ne kužim pa nemrem odgovoriti.
leddevet
leddevet
- odgovori
-
- 0 votes
Tko je glasao