Utjecaj korupcije na konkurentnost gospodarstva (Internet - Turizam)

• Dnevnik Papar - Sri, 08/07/2009 - 12:35
• Glasujte
  0 Up Down
• Komentari 16 dodaj komentar

Hrvatsko gospodarstvo je nekonkurentno to znamo svi. Mi koji koristimo internet znamo koja je uloga interneta u svim segmentima poslovanja od promocije do komunikacije i financija.

Naši konkurenti na mediteranskom turističkom tržištu imaju neusporedivo razvijeniji širokopojasni pristup internetu. Čak i Turska za koju je Ivica Mudrinić neki dan rekao da ćemo tamo tražiti bolji život ima dvostruko veći postotak domaćinstava sa širokopojasnim pristupom internetu u odnosu na Hrvatsku.

Podaci o postotku domaćinstava koja imaju pristup širokopojasnom pristupu internetu analitičke kuće Strategy Analitics sa sjedištem u Bostonu za mediteranske zemlje koje su naši takmaci su; Portugal 40%, Španjolska 57%, Francuska 68%, Italija 51%, Grčka 39%, Turska 37% dok je Hrvatska 23%. Nama susjedna Slovenija ima 58%. Grafikon usporedbe je dodan dolje od Mraka jer meni kao početniku na portalu Pollitika još nije dozvoljeno da umećem slikice u tekst. Što jako volim na svom blogu papar.blog.hr

Ovakvo stanje s telekomunikacijskim uslugama u Hrvatskoj posljedica je nepoštivanja koncesijskih ugovora i odluka. Do tog nepoštivanja došlo je zbog zloupotreba i protuzakonitih pogodovanja odgovornih osoba te je Gašper Gaćina postao interesantan USKOK-u koji je formirao predmet UK-216/07.

Gašper Gaćina danas je predsjednik vijeća HAKOM-a (glavni u državi za poštanske i telekomunikacijske usluge) a od 1999. do 2002. godine bio je član uprave HT-a d.d. zadužen za razvoj Interneta, ATM-a i nabavke društva.

Prema važecem Statutu dionickog društva Hrvatske telekomunikacije (broj spisa Z-1-23360/99, od 5 listopada 1999. godine) jasno su definirane ovlasti i odgovornost clanova uprave Društva.

Prema clanku 21. Statuta, predaja, odustanak, poništenje ili prijenos bilo kojeg bitnog odobrenja, koncesije ili ovlaštenja za obavljenje bilo koje telekomunikacijeke djelatnosti Društva dozvoljeno je samo uz suglasnost najmanje sedam clanova Nadzornog odbora Društva.
Isti uvjeti prema clanku 21. Statuta vrijede i za izmjenu godišnjeg plana poslovanja.

Prema poslovnom planu HT-a za poslovnu godinu 2000. jasno su navedena sredstva cca 90.000.000 (devedesetmiliona) kuna koja je trebalo investirati u infrastrukturu sustava nacionalne širokopojasne mreže u prvom kvartalu 2000. godine.

Uskočki predmet UK-216/07 obiluje dokumentima koji dokazuju slijedeće:

1. U srpnju 1999. godine bilo je provedeno veliko međunarodno javno nadmetanje za širokopojasnu hibridnu svjetlovodno-koaksijalnu mrežu. Iz dokumenta T.4.-15422/99 je jasno da je postojao projekt izgradnje mreže i priključenja 500.000 domaćinstava na širokopojasnu mrežu.
2. Od ponuđača se tražilo da predaju GARANCIJU BANKE na ozbiljnost ponuda i da osiguraju kredit HT-u.
3. 16. rujna 1999. godine uspješno je zaključeno javno nadmetanje, prikupljeno je više ponuda između ostalih ponude na natječaj su predale dvije najače hrvatske telekomunikecijske kompanije Ericsson i Siemens, koje su ispunile uvijete natječaja, predale bankovne grancije i osigurale kredit HT-u.
4. Iz ponude tvrtke Siemens Tender No.ICN/99-050 očito je da je ponuđena najmodernija telekomunikacijska oprema koja je već u 2000. godini trebala građanima omogućiti brzine pristupa internetu od 50Mbps.

Iako su postojale sve pretpostavke i obaveza da se sustav izgradi, HT nije napravio ništa te je izgubio prava iz odluke o dojeli koncesije po kojoj je imao isključivo pravo da na nacionalnoj razini izgradi širokopojasnu hibridnu svjetlovodno - koaksijalnu mrežu.

U emisiji HTV-a „OTVORENO“ Gašper Gaćina je izjavio da je pogodovao Deutsche Telekom-u koji je obustavio izgradnju širokopijasne hibridno svjetlovodne – koaksijalne mreže.

Gašper Gaćina je rekao da se Deutsche Telekom boji da će HT morati naknadno izdvojiti taj dio sustava što je EU praksa te ga prodati na tržištu što su bili prisiljeni napraviti u Njemačkoj. Dakle da grade konkurenciju sami sebima. Ali 35% HT je tada bilo prodano uz taj uvijet. I država je bila većinski vlasnik.

Međutim nije postojala odluka Nadzornog odbora za ovakvo pogodovanje koje je priznao Gašper Gaćina. Gašper Gaćina nije izvršio poslovni plan čime je prekršio Statut, a sada se opravdava da je tako pogodovao Deutsche Telekom-u. Međutim nema odluke nadzornog odbora o promjeni poslovnog plana niti postoji odluka da smije ostati bez koncesije. On je odgovoran za nastalu štetu. A šteta nije samo u ovih 90.000.000 kuna koji su bili predviđeni poslovnim planom za investiciju u prvom kvartalu 2000. godine već je neizravna šteta puno veća.

Ako već Deutsche Telekom-u nije bilo u interesu da HT d.d. izgradi takav sustav onda su Mudrinić i Gaćina mogli odmah pristupiti izgradnji ADSL-a za što je postojala sva potrebna infrastruktura 15.000 kilometara optike i 1700 pretplatničkih stupnjeva za što je opet bio nadležan Gašper Gaćina. Međutim s uvođenjem ADSL-a se čekalo punih skoro 5 godina, a umjesto ADSL-a započela je velika akcija popularizacije Dial-up pristupa.

Kaznena prijava i moj nastup na OTV-u mogu se pogledati na papar.blog.hr

Ostali blogovi u kojima se objavljuju činjenice o povezanosti visoke politike i Balkanske Telekom Mafije:
Demonstracija moći Mudrinićeve mafije
Kaznena prijava Ivica Mudrinić – 417 milijuna kuna
Pošteno suđenje za Ivu Josipovića (drugi dio)
DORH mi želi oduzeti računalo zbog bloga o Josipoviću
Hrvatski Telekom, kaznena prijava, član uprave
Pošteno suđenje za Ivu Josipovića
Karamarko na platnom spisku Balkanske Telekom Mafije (drugi dio)
Karamarko na platnom spisku Balkanske Telekom Mafije
Balkanska Telekom Mafija pred istragom
Josipović i udar na ustavno-pravni poredak
Ivo Josipović, Mudrinić, HUP, Varšavska, spletkaroši i prevaranti
Ivo Josipović poslijednji Šuškov prijatelj
Veliki majstori prevara
Utjecaj korupcije na konkurentnost gospodarstva (Internet-turizam)

• Dnevnik Papar - Sri, 08/07/2009 - 12:35
  
• Komentari 16
• 4110 čitanja
  Pošalji poruku autoru
  dodaj komentar