Tagovi

Ustavno-izborni paket aranžman

Prije nekoliko dana jedna je izjava Nevena Mimice podigla malu buru među pregovaračima uključenim u promjene Ustava RH. U isto vrijeme, meni je ta izjava predstavljala svojevrsno zatvaranje (blogerskog) kruga. Koja je to izjava, i kakve ima veze sa mojim bloganjem? Evo izjava. Reagirajući na prijedlog da se problematika glasanja dijaspore riješi fiksiranjem broja zastupnika dijaspore na 2 do 5 predstavnika u parlamentu, Leko je izjavio:

Problem se želi reducirati kvotom, s dva ili pet zastupnika dijaspore. To možda može proći, ali što smo time postigli oko načela glasanja

Mimica se nadovezao izjavom:

Takvim rješenjima dovodimo u nesrazmjer glasanje nacionalnih manjina i dijaspore. Manjine dobijaju veću zastupljenost nego dijaspora. Trebalo bi voditi računa o ravnoteži.

Ubrzo je uslijedila i reakcija istaknutijeg zastupnika manjina u Saboru, Furia Radina, koji je izjavio slijedeće:

Znam kakve stavove o ovom pitanju ima Zoran Milanović i zato želim vjerovati da je Mimičina izjava proizvod nekog nesporazuma, zabune, jer u suprotnom bi to značilo da je SDP svoj stav izmijenio za 180 stupnjeva.
To nije radila ni HDZ-ova desnica devedesetih godina. Hrvatska dijaspora treba dobiti što veća biračka prava. Osobno kao pripadnik talijanske manjine u Hrvatskoj uvijek glasam na svim izborima za talijanski parlament i to dopisno. Ali, nacionalnim manjinama u Hrvatskoj mora se dozvoliti ono što im i sadašnji Ustav omogućava - dopunsko pravo glasa

Za razliku od kritika da na ovaj način SDP neprimjereno veže dva odvojena problema – glasanje manjina i glasanje dijaspore – sam je Radin svojom izjavom potvrdio njihovu usku vezu. Naime oba su prava zasnovana na nacionalnim, a ne na građanskim, tj. političkim temeljima. Baš kako manjine bivaju zastupljene u Saboru isključivo zbog nacionalnosti, po istom načelu mjesta u Saboru dobijaju i predstavnici dijaspore. I to me vraća na moj blogerski početak. Naime, moj prvi tekst na pollitika.com bio je „Izborni zakon u Hrvata“, u kojem sam napisao:

Isto tako, kao što se načelo protivim pravu dijaspore da bira zastupnike za hrvatski parlament, protivim se i načelu da se predstavnici manjina biraju po današnjem modelu. Ovakav izborni, zakon koji manjinama garantira mjesto u parlamentu, u svojoj srži predstavlja mentalitet "buđenja nacionalne svijesti" i 19. stoljeća. Ljudi koji u parlament ulaze isključivo po nacionalnom ključu, s podrškom od nekoliko stotina ljudi, nemaju moralno pravo sudjelovati u donošenju političkih odluka, pa onda ni biranja vlade, što je politička odluka par excellence. Po mom mišljenju, biranje nacionalnih manjina u parlament bi, baš kao i izbor predstavnika "dijaspore", trebalo ukinuti kao takvo, jer je parlament mjesto u kojem se donose političke odluke.
Umjesto tih dviju izbornih jedinica, predlažem drugo rješenje: u Hrvatski sabor bi trebalo uvesti dva saborska odbora u koje bi se predstavnike biralo, paralelno sa provodjenjem parlamentarnih izbora. Jedan odbor bi bio posvećen manjinama, drugi dijaspori, i oba bi odbora imala pravo vratiti na ponovno izglasavanje one zakone (koji bi se u ponovnom izglasavanju morali izglasati dvotrećinskom većinom) koji se tiču položaja i prava manjina, odnosno dijaspore. (uključujući i proračun – op. a.)
Na taj način bi se ukinuo ovaj neprirodni nedemokratski hibrid u kojem dvije skupine zastupnika, koje de facto nisu birane po političkim osnovama, imaju toliko presudni utjecaj na provođenje politike u Hrvatskoj.

I pri tom mišljenju ostajem i danas – a vidim da moj stav nije izolirana pojava. Pravo manjina da dobiju garantirano mjesto u parlamentu smatram dobrim prelaznim rješenjem, koje je, po mojem mišljenju, odradilo svoj posao. Manjine danas u Hrvatskoj više nisu ugrožene mainstream politikom – što zorno dokazuju i dva koalicijska mandata HDZa i SDSSa. No s druge strane, sustav koji manjinama garantirana mjesta u parlamentu, bez obzira na potpuni manjak legitimiteta zasnovan na izboru sa nekoliko stotina glasova, počinje pokazivati svoju negativnu stranu. Manjinski zastpnici postaju klijentelistički instrument koji za cijenu (uglavnom financijskog) interesa određene grupe građana (pripadnika određene manjine) daju legitimitet politički biranoj Vladi – legitimitet koji ni sami nemaju. Uz izuzetak SDSSa – da li ste do sada čuli ili vidjeli nekog manjinskog zastupnika kako iznosi ili brani neki politički stav? Ja ne. Što onda ti ljudi rade u političkom tijelu par excellence – Saboru?

Pitanje dijaspore je još devijantnije. Priča kako se masovnim davanjem državljanstva RH autohtonim stanovnicima BiH pokušao spasiti položaj Hrvata u Bosni jednostavno ne drži vodu. Koga je hrvatsko državljanstvo zadržalo u Bosni? No isto to državljanstvo je mnogima olakšalo odluku da – odu iz nje. Državljanstva RH su po Bosni i Hercegovini dijeljena isključivo kako bi se odradili tadašnji strateški planovi Tuđmana i HDZa, a to je pripojenje dijela Bosne i Hercegovine. Onoga trenutka kada je postalo jasno da od tog scenarija neće biti ništa, državljanstva podijeljena po Bosni iskorištena su za back-up plan – kontrolu političke situacije u Hrvatskoj, te je Hrvatski parlament preko noći dobio “dvanaest veličanstvenih”, tj “zastupnike dijaspore”.

U današnjoj situaciji, ipak, treba biti realan, te priznati da je hrvatsko državljanstvo Hrvata iz BiH u ovih dvadeset godina postalo stečeno pravo, čije bi oduzimanje – unatoč nakaradnim kriterijima po kojima je dodjeljeno – izazvalo puno štete. No to ne može biti opravdanje za ne dovođenje u red odnosa između bosanskih Hrvata i Hrvatske. Politika Hrvatske kao države mora biti jasna prema Hrvatima u Bosni.

Da, pomoći ćemo koliko god možemo, ali transparentno i po zakonima. I ne, ne možete imati više od simboličkog utjecaja na političke procese u Hrvatstkoj.

Ne samo zbog „poreza kojeg dijaspora ne plaća“ – budući plaćanje ili ne plaćanje poreza nije kriterij za pravo glasa – već prvenstveno zbog toga što Hrvati u Bosni svojim glasanjem utječu na zakone koji se u Hrvatskoj donose (ili ne donose), a da ih isti ti zakoni ne obuhvaćaju.

Što nas u konačnici dovodi do današnje situacije i procesa ustavnih promjena unutar kojeg se ovo pitanje pokušava razriješiti. Prije nego li promotrimo ponuđena rješenja, jedan komentar – i u medijima, i u javnosti (npr. GONG), i među političkim strankama (npr. HDZ, pogledati link na početku) postoji teza da rješavanje tih pitanja ne spada u domenu ustavnih promjena. Ima nekoliko razloga zbog kojih se ne slažem s tom ocjenom.

Prvo, neka od rješenja opisanog problema zahtjevaju promjenu Ustava.
Drugo, čak i da nije tako, radi se o jednom od najvažnijih pitanja za razvoj demokratskih procesa u zemlji, pa se stoga, po mom mišljenju mora rješavati u paketu u kojemu su sve strane natjerane na kompromis. Treba iznaći dugoročno rješenje koje neće pasti sa slijedećom promjenom vlasti.
Treće, vrata ovoj priči je otvorio upravo HDZ, svojom inicijativom da se dijaspori ograniči pravo glasa na referendumu (prvi Šeksov prijedlog je bio da na referendumu dijaspora može glasati samo na teritoriju RH), pa je oporbeni zahtjev za ujednačavanjem kriterija glasovanja dijaspore na svim vrstama izbora samo logičan nastavak.
I četvrto, Ustavni sud će se prije ili kasnije morati pozabaviti prijedlogom za ocjenom ustavnosti Zakona o izboru zastupnika, koji već godinu i pol čuči u ladici. Kako taj zakon omogućava izbor većeg broja zastupnika od ustavom dopuštene veličine Sabora, dubokog sam uvjerenja da je njegov pad neminovan. Vjerujem da je svim stranama u političkoj areni u interesu zajedničko donošenje novih pravila igre, kako to važno pitanje ne bi prepustili (samo) budućoj većini u Saboru – tko god ju u trenutku pada tog zakona činio.

I na kraju – što nam se nudi kao rješenje. Od HDZa još ništa – što i ne čudi, budući su oni kreatori i najveći zloupotrebljavači današnje situacije. Dobro je da se nalazimo u situaciji koja ih je primorala na sudjelovanje u promjenama. Iz HNSa stiže prijedlog o limitiranju broja zastupnika dijaspore na jednog ili dva – što pragmatično rješava dio problema opisanih u ovom dnevniku, ali se ne bavi kršenjem načela. SDP pak zagovara princip po kojemu se glasanje na svim izborima veže uz teritorij RH (uključujući diplomatska predstavništva). I sa tim rješenjem imam problema – naime, princip koji se zagovara zatvara vrata budućem glasovanju putem pošte ili initerneta, što je razvojni smjer zemalja zapadne demokracije. Također, tim se rješenjem demokratsko izjašnjavanje dijela državljana (dijaspore) onemogućuje u praksi (samim brojem izbornih mjesta u BiH) a ne u načelu, što je po mom sudu nedemokratska tendencija. To nije politika čistih računa prema toj skupini državljana.

Osobno se nadam da će se naći dovoljno (političke) snage, te da će se sustav prekrojiti u srži. To bi konkretno značilo uvođenje instituta odlučivanja unutar Sabora za manjine i dijasporu, kakve sam opisao u citiranom dnevniku, te ustavno vezanje prava glasanja (ne i kandidiranja) uz prebivalište. Svi uključeni bi pri donošenju odluka i sklapanju kompromisa, morali biti svjesni i mišljenja građana – 50% Hrvata bi ukinulo pravo glasa dijaspori, a 80% Hrvata podržava značajnu redukciju tog prava.

Dakle, kratko i jasno – na ovaj način dalje više ne može.

Naravno, na ovom mjestu u paket ulazi i pitanje reguliranja prebivališta, te konačnog čišćenja biračkih popisa od dvostruko prijavljenih I fiktivno prijavljenih državljana. Proteklih smo tjedana svjedočili hodočašću HDZ BiH Jadranki Kosor, ali i javnom crkvenom lobiranju protiv regulacije tog problema.

Najviše me začudilo da nitko na javnoj sceni nije uočio devijantnost i nepoštenost stavova Crkve i HDZ BiH, i to ne prema Hrvatima u Hrvatskoj, već prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Naime, zalažući se za zadržavanje protuzakonito korištenih prava temeljenih na fiktivnim (i dvostrukim) prebivalištima, Crkva i HDZ BiH su se založili za prava onih Hrvata u BiH koji su odlučili prekršiti zakon kako bi konzumirali neka prava.

Što je sa svima ostalima?

Što je s onim Hrvatima koji ne žive blizu granice sa Hrvatskom, pa im nije tako jednostavno “skočiti prijeko” i izmisliti prebivalište? Što je s onim Hrvatima koji su svjesno odlučili to ne raditi? Da li oni ne zaslužuju pomoć Hrvatske? Zašto?

Činjenica je da se određena financijska sredstva državnog proračuna na crno kroz fiktivna prebivališta prelijevaju u BiH. No to ne predstavlja pomoć tamošnjem stanovništvu. To je pomoć samo onom dijelu stanovništva koje se odlučilo na kršenje zakona. U biti, čak ni njima to ne predstavlja pomoć, već klasnični politički reket (“glasajte za nas, pa ćemo pustiti stvari ovakvima kakve jesu”), kao i stigmu koju na taj način preuzimaju.

Ni tako dalje ne može.

Financijska sradstva koja se danas crnim kanalima prelijevaju u susjednu državu treba detektirati, te potom preusmjeriti kroz legalne kanale kao pomoć prema svim Hrvatima u BiH. Npr. Za opstanak Hrvata u BiH bi puno više značila legalna pronatalitetna politika, od ilegalnog prelijevanja sredstava baziranog na fiktivnim prebivalištima. Da ne spominjem koliko bi to bilo i poštenije.

I da ne zaboravimo – cijela ova priča o fiktivnim prebivalištima u potpunosti je primjenjiva i na Srbe koji su svojedobno izbjegli iz Hrvatske. Nitko ne može živjeti na dva mjesta – pa ni oni. Smatram da se svim Srbima izbjeglim iz RH treba pružiti insitucionalna pomoć u realizaciji povratka – ali ona se ne može provoditi kršenjem zakona o prebivalištu. Već je dosta vremena prošlo od rata, i red je da Hrvati iz Bosne, Srbi iz Hrvatske, ali i Hrvatska kao država prelomi sa naslijeđem tog perioda. Vrijeme je da se zakoni poštuju, te da svatko primi pomoć koja mu je potrebna – ali po zakonu i poštenim i jednakim kriterijima. Inače ispašta država i društvo u cjelini.

Komentari

Ne ulazeći sada u meritum

Ne ulazeći sada u meritum stvari, o varijantama rješenja se uvijek može raspravljati, ovo je po mojoj ocjeni tvoj najzreliji i najbolje napisani dnevnik.

Možda da si još poentirao zaključkom kako je zbog mogućih dalekosežnih učinaka i uopće ozbiljnosti pitanja koja si odlično elaborirao, od presudne važnosti za Hrvatsku da se ospori trenutno uzurpirani exkluzivitet političkoj eliti i o tim, ali i drugim ustavnim promjenama, pokrene najšira moguća javna rasprava.

Mene zabrinjava što nijedna politička stranka u tome ne vidi problem, odnosno, smatraju da je javna rasprava upravo ovo što oni trenutno rade.

B-52

Tko je glasao

"Pravo manjina da dobiju

"Pravo manjina da dobiju garantirano mjesto u parlamentu smatram dobrim prelaznim rješenjem, koje je, po mojem mišljenju, odradilo svoj posao."
Na žalost ne što se ja ne bih s tobom složio već niti EU. Trebati će proći još par izbornih ciklusa kako bi moglo doći do nekih promjena a da ne izazovu veće potrese u bližoj i široj okolini. Promjene bi se trebale desiti u načinu i demokratičnosti glasovanja unutar manjinskog biranja pošto su i sami predstavnici manjina dosta ozlojeđeni sa par stranaka i ljudi iz njih koji ih monopolistički zastupaju. Vjerujem kako bi rješenje bilo u direktnom glasanju za saborskoga zastupnika a ne za stranku.
Politikanstvo naše dvije najveće stranke isto tako sve više nervira i izolira dijasporu. Veliki njihov dio se ne može nikako povezati sa tim strankama i zbog toga sve više ignoriraju glasanje. I tu bi bilo riješenje direktno glasanje za osobu koja bi poznavala njihovu problematiku. Nedavno sam pisao o tome i naveo kako bi bilo dobro da recimo jedan zastupnik zastupa dijasporu iz BiH i ex yu, jedan one iz zapadne Europe, jedan one iz Amerika i Australije. Ako bi bilo 5 zastupnika podijelia bi se mjesta po brojnosti življenja i regionalnim specifičnostima.

Tko je glasao

Kolega, Neovisno o tome tko

Kolega,

Neovisno o tome tko što mislio ovo je nešto što ne važi za ADZovce:

po zakonu i poštenim i jednakim kriterijima. Inače ispašta država i društvo u cjelini.

Oni su iznad zakona jer je ovo partijski režim u RH!

Oprosti što ovako upadam ali nisam mogao šutjeti i čitati bajke o tome kako u Rh vlada sloboda ili demokracija!

Iz prve ruke sam se uvjerio kako u RH vlada partijski režim i svi koji posjeduju partijsku knjižicu su iznad zakona pa makar oni se kleli u svoju dicu ili majke da nije tako! ZNA SE o kojim partijašima pišem ovdje!

Stani na žulj partiji i nagrabao si... to je naša sirova realnost.

Ako mislite da nije tako onda živite u zabludi i to debeloj zabludi.
Samo smo zamjenili boju knjižice, centar zbivanja smo samo zamjenili iz bivšeg glavnog grada u novi itd itd

So help me God!

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

Sve si ti to dobro napisao i

Sve si ti to dobro napisao i većinom se slažem s tvojim rješenjima. Samo neke napomene:

- hrvatska državljanstva su se dijelila autohtonim Hrvatima i u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Srbiji itd... uvjeti za prijem u državljanstvo su jasno propisani pa su autohtone Hrvati i u drugim državama osim BiH dobili to pravo - razlika je samo u brojnosti... Interpretacija da je to bilo radi pripajanja dijela BiH je onako, bez veze, ako je proces bio isti za sve i u svim državama

- u praksi dvostruko prijavljena i fiktivna prebivališta BiH Hrvata su češće bila korištena kao sredstvo ostvarivanja socijalne pomoći nego kao sredstvo izbornih zloporaba (bar od strane tih građana). Na takve poteze radi dobivanja porodiljnih naknada ili socijale su se ljudi odlučivali iz potrebe, ne iz zlobne namjere crpljenja proračuna. Barem bi socijaldemokrati trebali za to imati razumijevanja. Slažem se da bi to trebalo urediti da ide legalno, ali ne treba se čuditi što je do sad išlo ovako, a za to su najmanje krivi ti ljudi.

To je čisto politička razine problema i tu je BiH najveći problem. Nemojmo se lagat, i HDZ i SDP taj problem većinom vide kroz političku prizmu - jedni jer tamo kupe glasove, drugi zato jer ih ne kupe. Kad bi se ijedna od te dvije stranke podvrgla liječenju političke kratkovidnosti onda bi imale nekakvu viziju uključivanja dijaspore (cijele) u razvojni program Hrvatske. Pustimo na trenutak BiH i pogledajmo dijasporu kao cjelinu.

Govorimo o skupini hrvatskog naroda koja po brojnosti nije zanemariva, a ni po gospodarskom potencijalu. Inozemne devizne doznake su još u vrijeme Juge bile izdašan izvor prihoda za lokalno stanovništvo jer je skoro svaka obitelj imala nekoga vani. U vrijeme rata ne treba ni napominjati koliko su novčano i na druge načine pomogli. Nakon rata, nijedna Vlada nije našla načina da uključi dijasporu kroz ljudski i novčani kapital u razvoj Hrvatske. Pričalo se o velikim investicijama i masovnom povratku obrazovanih ljudi da od toga, osim par primjera, ne bi bilo uglavnom ništa.
Osnovni razlog je da je dijaspora uvijek gledana kao politička tema. HDZ baš i nije bilo briga za išta drugo dok glasuju kako treba, a lijeve stranke su uspješno izgradile odbojan stav prema dijaspori baš zbog toga.

Tako da, u zaključku, cijela ova priča je samo još jedna politička igra u kojoj je na kraju i nebitno tko će pobijediti. Puno je ilustrativnije da su najveće političke stranke još jednom dokazale koliko su nesposobne vidjeti dalje od svojih uskih interesa. Uključujući navodnu alternativu sadašnjoj vlasti - SDP.

Tko je glasao

Dobrim dijelom se slažem,

Dobrim dijelom se slažem, međutim kada se analizira slijedeći tvoj tekst:
hrvatska državljanstva su se dijelila autohtonim Hrvatima i u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Srbiji itd... uvjeti za prijem u državljanstvo su jasno propisani pa su autohtone Hrvati i u drugim državama osim BiH dobili to pravo - razlika je samo u brojnosti... Interpretacija da je to bilo radi pripajanja dijela BiH je onako, bez veze, ako je proces bio isti za sve i u svim državama"
mogu prigovoriti tvojem navodu da .."da je razlika samo u brojnosti."Naime to nije točno.U BiH su Hrvati konstitutivan narod i kao takav navedeni u Ustavu,a u državama koje navodiš nije tako.
Moje je mišljenje da Hrvati koji imaju svoju državu na način da su u Ustavu određeni kao konstitutivan narod (a to su RH i BiH) mogu glasati samo u jednoj ,za koju se opredijele, u skladu sa zakonom.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Prastara povijest Bliskog istoka od Kvarner komentara 0
  2. Od Izraela do Judeje od Kvarner komentara 15
  3. Gaza i Izrael - budućnost od shiky komentara 29
  4. Napokon slobodan ! od Busola komentara 5
  5. Židovi grade spomenik Hitleru od aluzija komentara 16
  6. Otvoreno pismo Tami Rudan - još neke napomene od Ljubo Ruben Weiss komentara 9
  7. NAŠA, vaša i njihova MRTVA djeca (otvoreno pismo Tami Rudan) od Ljubo Ruben Weiss komentara 31
  8. Kako se gradonačelnica skoro spotaknula o zakon. od bosancero komentara 0
  9. MUP je kardinalno pogriješio glede lex Perković od sjenka komentara 35
  10. Slijedećih 50 godina - u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih od Zoran Oštrić komentara 37
  11. sistem za uništavanje Zemlje od aluzija komentara 0
  12. Raskol među "obiteljašima" zbog ekonomske filozofije? od Zoran Oštrić komentara 13
  13. VelikoSrpske laži hvataju korijen i u zraku-na letećim sjemenkama podvale i podmuklosti! od ppetra komentara 92
  14. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (2) od Ljubo Ruben Weiss komentara 33
  15. GAZA i znakovi apokalipse, REAGIRANJA (1) od Ljubo Ruben Weiss komentara 99
  16. autor izumitelj i radnik kopirant (osvježeno) od aluzija komentara 1
  17. Kad padnu maske poštenja od spvh komentara 10
  18. Tko ubija ljude u zadnjim zrakoplovnim nesrećama - slučajnost ili namjera !? od Busola komentara 46
  19. Drugi prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz " Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 51
  20. Ekskluzivno: upravo je u tijeku natječaj za najjeftiniju rukicu u gradskom vijeću grada Vukovara od StarPil komentara 8
  21. referendumska ilegala od aluzija komentara 0
  22. Prekrasni primjer velikosrpskoga podmetanja proizašao iz "Neke laži blistaju i treba ih strpljivo otklanjati" od ppetra komentara 62
  23. BRICS ruši svjetski monopol dolara? od Zoran Oštrić komentara 12
  24. Preferencijalni glas - glas razuma od StarPil komentara 22
  25. Igre bez granica - Sve je dobro kad dobro završi od walpurga komentara 7

Preporučeni dnevnici

Tko je online

  • Busola
  • grdipajek
  • hlad
  • indian
  • Skviki

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 5
  • Gostiju: 19

Novi korisnici

  • Buddha
  • norrismichal
  • general war
  • data miner
  • greg0rynash