Tagovi

Ustavno-izborni paket aranžman

Prije nekoliko dana jedna je izjava Nevena Mimice podigla malu buru me?u pregovara?ima uklju?enim u promjene Ustava RH. U isto vrijeme, meni je ta izjava predstavljala svojevrsno zatvaranje (blogerskog) kruga. Koja je to izjava, i kakve ima veze sa mojim bloganjem? Evo izjava. Reagiraju?i na prijedlog da se problematika glasanja dijaspore riješi fiksiranjem broja zastupnika dijaspore na 2 do 5 predstavnika u parlamentu, Leko je izjavio:

Problem se želi reducirati kvotom, s dva ili pet zastupnika dijaspore. To možda može pro?i, ali što smo time postigli oko na?ela glasanja

Mimica se nadovezao izjavom:

Takvim rješenjima dovodimo u nesrazmjer glasanje nacionalnih manjina i dijaspore. Manjine dobijaju ve?u zastupljenost nego dijaspora. Trebalo bi voditi ra?una o ravnoteži.

Ubrzo je uslijedila i reakcija istaknutijeg zastupnika manjina u Saboru, Furia Radina, koji je izjavio slijede?e:

Znam kakve stavove o ovom pitanju ima Zoran Milanovi? i zato želim vjerovati da je Mimi?ina izjava proizvod nekog nesporazuma, zabune, jer u suprotnom bi to zna?ilo da je SDP svoj stav izmijenio za 180 stupnjeva.
To nije radila ni HDZ-ova desnica devedesetih godina. Hrvatska dijaspora treba dobiti što ve?a bira?ka prava. Osobno kao pripadnik talijanske manjine u Hrvatskoj uvijek glasam na svim izborima za talijanski parlament i to dopisno. Ali, nacionalnim manjinama u Hrvatskoj mora se dozvoliti ono što im i sadašnji Ustav omogu?ava - dopunsko pravo glasa

Za razliku od kritika da na ovaj na?in SDP neprimjereno veže dva odvojena problema – glasanje manjina i glasanje dijaspore – sam je Radin svojom izjavom potvrdio njihovu usku vezu. Naime oba su prava zasnovana na nacionalnim, a ne na gra?anskim, tj. politi?kim temeljima. Baš kako manjine bivaju zastupljene u Saboru isklju?ivo zbog nacionalnosti, po istom na?elu mjesta u Saboru dobijaju i predstavnici dijaspore. I to me vra?a na moj blogerski po?etak. Naime, moj prvi tekst na pollitika.com bio je „Izborni zakon u Hrvata“, u kojem sam napisao:

Isto tako, kao što se na?elo protivim pravu dijaspore da bira zastupnike za hrvatski parlament, protivim se i na?elu da se predstavnici manjina biraju po današnjem modelu. Ovakav izborni, zakon koji manjinama garantira mjesto u parlamentu, u svojoj srži predstavlja mentalitet "bu?enja nacionalne svijesti" i 19. stolje?a. Ljudi koji u parlament ulaze isklju?ivo po nacionalnom klju?u, s podrškom od nekoliko stotina ljudi, nemaju moralno pravo sudjelovati u donošenju politi?kih odluka, pa onda ni biranja vlade, što je politi?ka odluka par excellence. Po mom mišljenju, biranje nacionalnih manjina u parlament bi, baš kao i izbor predstavnika "dijaspore", trebalo ukinuti kao takvo, jer je parlament mjesto u kojem se donose politi?ke odluke.
Umjesto tih dviju izbornih jedinica, predlažem drugo rješenje: u Hrvatski sabor bi trebalo uvesti dva saborska odbora u koje bi se predstavnike biralo, paralelno sa provodjenjem parlamentarnih izbora. Jedan odbor bi bio posve?en manjinama, drugi dijaspori, i oba bi odbora imala pravo vratiti na ponovno izglasavanje one zakone (koji bi se u ponovnom izglasavanju morali izglasati dvotre?inskom ve?inom) koji se ti?u položaja i prava manjina, odnosno dijaspore. (uklju?uju?i i prora?un – op. a.)
Na taj na?in bi se ukinuo ovaj neprirodni nedemokratski hibrid u kojem dvije skupine zastupnika, koje de facto nisu birane po politi?kim osnovama, imaju toliko presudni utjecaj na provo?enje politike u Hrvatskoj.

I pri tom mišljenju ostajem i danas – a vidim da moj stav nije izolirana pojava. Pravo manjina da dobiju garantirano mjesto u parlamentu smatram dobrim prelaznim rješenjem, koje je, po mojem mišljenju, odradilo svoj posao. Manjine danas u Hrvatskoj više nisu ugrožene mainstream politikom – što zorno dokazuju i dva koalicijska mandata HDZa i SDSSa. No s druge strane, sustav koji manjinama garantirana mjesta u parlamentu, bez obzira na potpuni manjak legitimiteta zasnovan na izboru sa nekoliko stotina glasova, po?inje pokazivati svoju negativnu stranu. Manjinski zastpnici postaju klijentelisti?ki instrument koji za cijenu (uglavnom financijskog) interesa odre?ene grupe gra?ana (pripadnika odre?ene manjine) daju legitimitet politi?ki biranoj Vladi – legitimitet koji ni sami nemaju. Uz izuzetak SDSSa – da li ste do sada ?uli ili vidjeli nekog manjinskog zastupnika kako iznosi ili brani neki politi?ki stav? Ja ne. Što onda ti ljudi rade u politi?kom tijelu par excellence – Saboru?

Pitanje dijaspore je još devijantnije. Pri?a kako se masovnim davanjem državljanstva RH autohtonim stanovnicima BiH pokušao spasiti položaj Hrvata u Bosni jednostavno ne drži vodu. Koga je hrvatsko državljanstvo zadržalo u Bosni? No isto to državljanstvo je mnogima olakšalo odluku da – odu iz nje. Državljanstva RH su po Bosni i Hercegovini dijeljena isklju?ivo kako bi se odradili tadašnji strateški planovi Tu?mana i HDZa, a to je pripojenje dijela Bosne i Hercegovine. Onoga trenutka kada je postalo jasno da od tog scenarija ne?e biti ništa, državljanstva podijeljena po Bosni iskorištena su za back-up plan – kontrolu politi?ke situacije u Hrvatskoj, te je Hrvatski parlament preko no?i dobio “dvanaest veli?anstvenih”, tj “zastupnike dijaspore”.

U današnjoj situaciji, ipak, treba biti realan, te priznati da je hrvatsko državljanstvo Hrvata iz BiH u ovih dvadeset godina postalo ste?eno pravo, ?ije bi oduzimanje – unato? nakaradnim kriterijima po kojima je dodjeljeno – izazvalo puno štete. No to ne može biti opravdanje za ne dovo?enje u red odnosa izme?u bosanskih Hrvata i Hrvatske. Politika Hrvatske kao države mora biti jasna prema Hrvatima u Bosni.

Da, pomo?i ?emo koliko god možemo, ali transparentno i po zakonima. I ne, ne možete imati više od simboli?kog utjecaja na politi?ke procese u Hrvatstkoj.

Ne samo zbog „poreza kojeg dijaspora ne pla?a“ – budu?i pla?anje ili ne pla?anje poreza nije kriterij za pravo glasa – ve? prvenstveno zbog toga što Hrvati u Bosni svojim glasanjem utje?u na zakone koji se u Hrvatskoj donose (ili ne donose), a da ih isti ti zakoni ne obuhva?aju.

Što nas u kona?nici dovodi do današnje situacije i procesa ustavnih promjena unutar kojeg se ovo pitanje pokušava razriješiti. Prije nego li promotrimo ponu?ena rješenja, jedan komentar – i u medijima, i u javnosti (npr. GONG), i me?u politi?kim strankama (npr. HDZ, pogledati link na po?etku) postoji teza da rješavanje tih pitanja ne spada u domenu ustavnih promjena. Ima nekoliko razloga zbog kojih se ne slažem s tom ocjenom.

Prvo, neka od rješenja opisanog problema zahtjevaju promjenu Ustava.
Drugo, ?ak i da nije tako, radi se o jednom od najvažnijih pitanja za razvoj demokratskih procesa u zemlji, pa se stoga, po mom mišljenju mora rješavati u paketu u kojemu su sve strane natjerane na kompromis. Treba izna?i dugoro?no rješenje koje ne?e pasti sa slijede?om promjenom vlasti.
Tre?e, vrata ovoj pri?i je otvorio upravo HDZ, svojom inicijativom da se dijaspori ograni?i pravo glasa na referendumu (prvi Šeksov prijedlog je bio da na referendumu dijaspora može glasati samo na teritoriju RH), pa je oporbeni zahtjev za ujedna?avanjem kriterija glasovanja dijaspore na svim vrstama izbora samo logi?an nastavak.
I ?etvrto, Ustavni sud ?e se prije ili kasnije morati pozabaviti prijedlogom za ocjenom ustavnosti Zakona o izboru zastupnika, koji ve? godinu i pol ?u?i u ladici. Kako taj zakon omogu?ava izbor ve?eg broja zastupnika od ustavom dopuštene veli?ine Sabora, dubokog sam uvjerenja da je njegov pad neminovan. Vjerujem da je svim stranama u politi?koj areni u interesu zajedni?ko donošenje novih pravila igre, kako to važno pitanje ne bi prepustili (samo) budu?oj ve?ini u Saboru – tko god ju u trenutku pada tog zakona ?inio.

I na kraju – što nam se nudi kao rješenje. Od HDZa još ništa – što i ne ?udi, budu?i su oni kreatori i najve?i zloupotrebljava?i današnje situacije. Dobro je da se nalazimo u situaciji koja ih je primorala na sudjelovanje u promjenama. Iz HNSa stiže prijedlog o limitiranju broja zastupnika dijaspore na jednog ili dva – što pragmati?no rješava dio problema opisanih u ovom dnevniku, ali se ne bavi kršenjem na?ela. SDP pak zagovara princip po kojemu se glasanje na svim izborima veže uz teritorij RH (uklju?uju?i diplomatska predstavništva). I sa tim rješenjem imam problema – naime, princip koji se zagovara zatvara vrata budu?em glasovanju putem pošte ili initerneta, što je razvojni smjer zemalja zapadne demokracije. Tako?er, tim se rješenjem demokratsko izjašnjavanje dijela državljana (dijaspore) onemogu?uje u praksi (samim brojem izbornih mjesta u BiH) a ne u na?elu, što je po mom sudu nedemokratska tendencija. To nije politika ?istih ra?una prema toj skupini državljana.

Osobno se nadam da ?e se na?i dovoljno (politi?ke) snage, te da ?e se sustav prekrojiti u srži. To bi konkretno zna?ilo uvo?enje instituta odlu?ivanja unutar Sabora za manjine i dijasporu, kakve sam opisao u citiranom dnevniku, te ustavno vezanje prava glasanja (ne i kandidiranja) uz prebivalište. Svi uklju?eni bi pri donošenju odluka i sklapanju kompromisa, morali biti svjesni i mišljenja gra?ana – 50% Hrvata bi ukinulo pravo glasa dijaspori, a 80% Hrvata podržava zna?ajnu redukciju tog prava.

Dakle, kratko i jasno – na ovaj na?in dalje više ne može.

Naravno, na ovom mjestu u paket ulazi i pitanje reguliranja prebivališta, te kona?nog ?iš?enja bira?kih popisa od dvostruko prijavljenih I fiktivno prijavljenih državljana. Proteklih smo tjedana svjedo?ili hodo?aš?u HDZ BiH Jadranki Kosor, ali i javnom crkvenom lobiranju protiv regulacije tog problema.

Najviše me za?udilo da nitko na javnoj sceni nije uo?io devijantnost i nepoštenost stavova Crkve i HDZ BiH, i to ne prema Hrvatima u Hrvatskoj, ve? prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Naime, zalažu?i se za zadržavanje protuzakonito korištenih prava temeljenih na fiktivnim (i dvostrukim) prebivalištima, Crkva i HDZ BiH su se založili za prava onih Hrvata u BiH koji su odlu?ili prekršiti zakon kako bi konzumirali neka prava.

Što je sa svima ostalima?

Što je s onim Hrvatima koji ne žive blizu granice sa Hrvatskom, pa im nije tako jednostavno “sko?iti prijeko” i izmisliti prebivalište? Što je s onim Hrvatima koji su svjesno odlu?ili to ne raditi? Da li oni ne zaslužuju pomo? Hrvatske? Zašto?

?injenica je da se odre?ena financijska sredstva državnog prora?una na crno kroz fiktivna prebivališta prelijevaju u BiH. No to ne predstavlja pomo? tamošnjem stanovništvu. To je pomo? samo onom dijelu stanovništva koje se odlu?ilo na kršenje zakona. U biti, ?ak ni njima to ne predstavlja pomo?, ve? klasni?ni politi?ki reket (“glasajte za nas, pa ?emo pustiti stvari ovakvima kakve jesu”), kao i stigmu koju na taj na?in preuzimaju.

Ni tako dalje ne može.

Financijska sradstva koja se danas crnim kanalima prelijevaju u susjednu državu treba detektirati, te potom preusmjeriti kroz legalne kanale kao pomo? prema svim Hrvatima u BiH. Npr. Za opstanak Hrvata u BiH bi puno više zna?ila legalna pronatalitetna politika, od ilegalnog prelijevanja sredstava baziranog na fiktivnim prebivalištima. Da ne spominjem koliko bi to bilo i poštenije.

I da ne zaboravimo – cijela ova pri?a o fiktivnim prebivalištima u potpunosti je primjenjiva i na Srbe koji su svojedobno izbjegli iz Hrvatske. Nitko ne može živjeti na dva mjesta – pa ni oni. Smatram da se svim Srbima izbjeglim iz RH treba pružiti insitucionalna pomo? u realizaciji povratka – ali ona se ne može provoditi kršenjem zakona o prebivalištu. Ve? je dosta vremena prošlo od rata, i red je da Hrvati iz Bosne, Srbi iz Hrvatske, ali i Hrvatska kao država prelomi sa naslije?em tog perioda. Vrijeme je da se zakoni poštuju, te da svatko primi pomo? koja mu je potrebna – ali po zakonu i poštenim i jednakim kriterijima. Ina?e ispašta država i društvo u cjelini.

Komentari

Ne ulazeći sada u meritum

Ne ulazeći sada u meritum stvari, o varijantama rješenja se uvijek može raspravljati, ovo je po mojoj ocjeni tvoj najzreliji i najbolje napisani dnevnik.

Možda da si još poentirao zaključkom kako je zbog mogućih dalekosežnih učinaka i uopće ozbiljnosti pitanja koja si odlično elaborirao, od presudne važnosti za Hrvatsku da se ospori trenutno uzurpirani exkluzivitet političkoj eliti i o tim, ali i drugim ustavnim promjenama, pokrene najšira moguća javna rasprava.

Mene zabrinjava što nijedna politička stranka u tome ne vidi problem, odnosno, smatraju da je javna rasprava upravo ovo što oni trenutno rade.

B-52

Tko je glasao

"Pravo manjina da dobiju

"Pravo manjina da dobiju garantirano mjesto u parlamentu smatram dobrim prelaznim rješenjem, koje je, po mojem mišljenju, odradilo svoj posao."
Na žalost ne što se ja ne bih s tobom složio već niti EU. Trebati će proći još par izbornih ciklusa kako bi moglo doći do nekih promjena a da ne izazovu veće potrese u bližoj i široj okolini. Promjene bi se trebale desiti u načinu i demokratičnosti glasovanja unutar manjinskog biranja pošto su i sami predstavnici manjina dosta ozlojeđeni sa par stranaka i ljudi iz njih koji ih monopolistički zastupaju. Vjerujem kako bi rješenje bilo u direktnom glasanju za saborskoga zastupnika a ne za stranku.
Politikanstvo naše dvije najveće stranke isto tako sve više nervira i izolira dijasporu. Veliki njihov dio se ne može nikako povezati sa tim strankama i zbog toga sve više ignoriraju glasanje. I tu bi bilo riješenje direktno glasanje za osobu koja bi poznavala njihovu problematiku. Nedavno sam pisao o tome i naveo kako bi bilo dobro da recimo jedan zastupnik zastupa dijasporu iz BiH i ex yu, jedan one iz zapadne Europe, jedan one iz Amerika i Australije. Ako bi bilo 5 zastupnika podijelia bi se mjesta po brojnosti življenja i regionalnim specifičnostima.

Tko je glasao

Kolega, Neovisno o tome tko

Kolega,

Neovisno o tome tko što mislio ovo je nešto što ne važi za ADZovce:

po zakonu i poštenim i jednakim kriterijima. Inače ispašta država i društvo u cjelini.

Oni su iznad zakona jer je ovo partijski režim u RH!

Oprosti što ovako upadam ali nisam mogao šutjeti i čitati bajke o tome kako u Rh vlada sloboda ili demokracija!

Iz prve ruke sam se uvjerio kako u RH vlada partijski režim i svi koji posjeduju partijsku knjižicu su iznad zakona pa makar oni se kleli u svoju dicu ili majke da nije tako! ZNA SE o kojim partijašima pišem ovdje!

Stani na žulj partiji i nagrabao si... to je naša sirova realnost.

Ako mislite da nije tako onda živite u zabludi i to debeloj zabludi.
Samo smo zamjenili boju knjižice, centar zbivanja smo samo zamjenili iz bivšeg glavnog grada u novi itd itd

So help me God!

Jakša
"volim svoje i poštujem tuđe"
http://www.youtube.com/watch?v=OkO8qa3V5gg

Obrisan

Tko je glasao

Sve si ti to dobro napisao i

Sve si ti to dobro napisao i većinom se slažem s tvojim rješenjima. Samo neke napomene:

- hrvatska državljanstva su se dijelila autohtonim Hrvatima i u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Srbiji itd... uvjeti za prijem u državljanstvo su jasno propisani pa su autohtone Hrvati i u drugim državama osim BiH dobili to pravo - razlika je samo u brojnosti... Interpretacija da je to bilo radi pripajanja dijela BiH je onako, bez veze, ako je proces bio isti za sve i u svim državama

- u praksi dvostruko prijavljena i fiktivna prebivališta BiH Hrvata su češće bila korištena kao sredstvo ostvarivanja socijalne pomoći nego kao sredstvo izbornih zloporaba (bar od strane tih građana). Na takve poteze radi dobivanja porodiljnih naknada ili socijale su se ljudi odlučivali iz potrebe, ne iz zlobne namjere crpljenja proračuna. Barem bi socijaldemokrati trebali za to imati razumijevanja. Slažem se da bi to trebalo urediti da ide legalno, ali ne treba se čuditi što je do sad išlo ovako, a za to su najmanje krivi ti ljudi.

To je čisto politička razine problema i tu je BiH najveći problem. Nemojmo se lagat, i HDZ i SDP taj problem većinom vide kroz političku prizmu - jedni jer tamo kupe glasove, drugi zato jer ih ne kupe. Kad bi se ijedna od te dvije stranke podvrgla liječenju političke kratkovidnosti onda bi imale nekakvu viziju uključivanja dijaspore (cijele) u razvojni program Hrvatske. Pustimo na trenutak BiH i pogledajmo dijasporu kao cjelinu.

Govorimo o skupini hrvatskog naroda koja po brojnosti nije zanemariva, a ni po gospodarskom potencijalu. Inozemne devizne doznake su još u vrijeme Juge bile izdašan izvor prihoda za lokalno stanovništvo jer je skoro svaka obitelj imala nekoga vani. U vrijeme rata ne treba ni napominjati koliko su novčano i na druge načine pomogli. Nakon rata, nijedna Vlada nije našla načina da uključi dijasporu kroz ljudski i novčani kapital u razvoj Hrvatske. Pričalo se o velikim investicijama i masovnom povratku obrazovanih ljudi da od toga, osim par primjera, ne bi bilo uglavnom ništa.
Osnovni razlog je da je dijaspora uvijek gledana kao politička tema. HDZ baš i nije bilo briga za išta drugo dok glasuju kako treba, a lijeve stranke su uspješno izgradile odbojan stav prema dijaspori baš zbog toga.

Tako da, u zaključku, cijela ova priča je samo još jedna politička igra u kojoj je na kraju i nebitno tko će pobijediti. Puno je ilustrativnije da su najveće političke stranke još jednom dokazale koliko su nesposobne vidjeti dalje od svojih uskih interesa. Uključujući navodnu alternativu sadašnjoj vlasti - SDP.

Tko je glasao

Dobrim dijelom se slažem,

Dobrim dijelom se slažem, međutim kada se analizira slijedeći tvoj tekst:
hrvatska državljanstva su se dijelila autohtonim Hrvatima i u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Srbiji itd... uvjeti za prijem u državljanstvo su jasno propisani pa su autohtone Hrvati i u drugim državama osim BiH dobili to pravo - razlika je samo u brojnosti... Interpretacija da je to bilo radi pripajanja dijela BiH je onako, bez veze, ako je proces bio isti za sve i u svim državama"
mogu prigovoriti tvojem navodu da .."da je razlika samo u brojnosti."Naime to nije točno.U BiH su Hrvati konstitutivan narod i kao takav navedeni u Ustavu,a u državama koje navodiš nije tako.
Moje je mišljenje da Hrvati koji imaju svoju državu na način da su u Ustavu određeni kao konstitutivan narod (a to su RH i BiH) mogu glasati samo u jednoj ,za koju se opredijele, u skladu sa zakonom.

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Novi dnevnici

  1. Je li Andrej Plenković hrvatski demokrat ili briselski autokrat od vkrsnik komentara 0
  2. ŠEFovi bez ideja od aluzija komentara 2
  3. Zna Indijanac ali ne zna Plenković!!!! od otpisani komentara 57
  4. Obranimo HEP, ne dajmo naše svjetlo onima koji bi ga odnijeli drugima! od ppetra komentara 7
  5. president Trump od Zlatno doba kap... komentara 6
  6. Pernarov teror ima dalekosežne posljedice po Hrvatsku / Domovinski zakon i Domovinska sigurnost jedini jamac stabilnosti od Laganini komentara 21
  7. Human Rights Watch, slučajno ili namjerno, pridružuje se naci-četničkom hibridnom ratu Četničke Džamahirije protiv Hrvatske od Laganini komentara 7
  8. Godina boli od otpisani komentara 9
  9. Plenković nastavlja izgubljenu Arbitražu s MOL-om, da bi krivnju za 5 milijardi kuna gubitka svalio s MOST-a i B.Petrova na HDZ od ppetra komentara 49
  10. NAŠA MISIJA od petarbosni4 komentara 1
  11. ŠEFovi reformiraju Republiku Hrvatsku od aluzija komentara 2
  12. Hrvatski nacionalni interes i kako ga steći od Feniks komentara 42
  13. Vrh HDZ-a onemogućava HDZ-u preuzimanje vlasti od ppetra komentara 3
  14. Može li Trump doživjeti i preživjeti inauguraciju od sjenka komentara 17
  15. Kao i hrvatsku državu, INU je prodala detuđmanizacija od MKn komentara 15
  16. Putevi i stranputice: Dvije godine mandata Kolinde Grabar Kitarović od sm komentara 6
  17. Fašizacija hrvatskog društva nesmetano napreduje od Feniks komentara 12
  18. Svemir je integralni organizam; uključuje i Kolindu od bube komentara 6
  19. Leakovina - Autodanuncijada - Nije li ljevica preživjela dovoljan broj 'Markovina'? od doza komentara 4
  20. iskustvo proizvodi vrijednost preživljavanja od aluzija komentara 0
  21. Božo Petrov i MOST napravili su 250 puta veću štetu RH, nego Hanžeković svojim ovrhama i spinovima od ppetra komentara 22
  22. Stop formatiranju diskova od robot komentara 13
  23. čovjek (SLUGA) MORA biti pokoran i poslušan čovjeku (ŠEF) od aluzija komentara 0
  24. dama s hermelinom i još 86 000 umjetnina od indian komentara 7
  25. Šteta od preko 5 milijardi kn građanima RH, traži ostavku Bože Petrova i hitnu akciju DORH-a od ppetra komentara 14

Najkomentiraniji dnevnici

Tko je online

  • janus
  • Laganini
  • ppetra

Trenutno online

  • Registriranih korisnika: 3
  • Gostiju: 47

Novi korisnici

  • F1
  • valentino
  • justiceforall
  • sandy199
  • Puležan