Tagovi

Uskrsnu?e Herceg - Bosne

Kompromisom do ustavne reforme
MZ traži dvotre?insku parlamentarnu ve?inu spremnu na promjene Ustava.
Uvjet me?unarodne zajednice za daljnje integracije u EU i NATO su reforme koje ?e jam?iti ravnopravnost sva tri naroda i svih gra?ana BiH (primjena presude Europskog suda za ljudska prava u slu?aju Sejdi-Finci).
Velika koalicija dviju najja?ih bošnja?kih (SDP i SDA), srpskih (SNSD i SDS) i hrvatskih (HDZ i HDZ 1990) stranaka trebala bi konstituirati vlast najkasnije do velja?e 2011.
SDP pokušava iz koalicije izgurati hrvatske stranke i preuzeti hrvatske pozicije u Državi i Federaciji.
Povodom 19. obljetnice Hrvatske zajednice Herceg Bosne (osnovana 18.XI.1991.) hrvatski mediji, pisani, a posebno elektronski (tv, radio, news portali) bili su sumnjivo izrazito tihi. Samo su se u rijetkim bosansko-hercegova?kim izdanjima mogli prona?i izvještaji o Josipovi?evom posjetu Mostaru (28 rije?i!) i o njegovoj potpori zahtjevima ujedinjenih hrvatskih stranaka za uspostavu entiteta sa hrvatskom ve?inom. Izgleda da je tek ta distanca Hrvatske od B-H Hrvata djelovala otrežnjuju?e i po prvi put prisilila B-H Hrvate da stvore svoj unutrašnji konsenzus utemeljen na Kreševskoj deklaraciji i zahtjevu za formiranje federalne jedinice sa hrvatskom ve?inom.
Po prvi put, pet nacionalnih stranaka (SNSD, SDA, SDS, HDZBiH i HDZ1990) spremno je na reformu Daytonskog sporazuma, u ?emu još ?ekaju najve?u bošnja?ku stranku SDP da im se pridruži i odustane od unitaristi?kog avanturizma koji Bosni prijeti raspadom državnih institucija, me?unacionalnim sukobima,a možda i novim ratom. Be-ha politi?ari bi bili mudri kad bi uzeli u obzir i ?injenicu da su zahvaljuju?i odvojenim školskim sustavima, me?unacionalna tolerancija i druženje na najnižem stupnju ikad, uklju?uju?i i razdoblje rata. Prijetnje neredima vjerskih fanatika i sportskih huligana ve? su dokazani detonator eskalacije sukoba u BiH. Danas Europska unija (ne UN, niti NATO) raspolaže sa samo 1600 vojnika u BiH, vojna skladišta su puna neuništenog oružja preostalog od rata, a pripadnici svih naroda imaju masovno osobno naoružanje. BiH više nije strateški važna velikim silama.
Koja su polazišta za kompromis o reformi Daytonskog sporazuma ? *
Država utemeljena na neravnopravnosti njenih naroda i gra?ana ne može opstati.
Republiku Srpsku nitko ne može ukinuti protiv volje srpskog naroda u BiH.
Država podjeljena na dva entiteta ne funkcionira, niti kao unitarna, ni kao federalna država.
Uz postojanje dva entiteta sa ve?inskim narodima za ravnopravnost naroda, nužan je i tre?i.
* Više o analizi samih na?ela i alternativnim rješenjima pro?itajte u “Zašto je Herceg Bosna jamac opstanka BiH ?“.
O neuspjelim pregovorima o reformi Daytonskih mirovnih sporazuma napisane su nebrojene litanije, a svima im je zajedni?ki pokušaj cjelokupnog obuhvatanja rješavanja pitanja ustavnih ovlaštenja države i entiteta, te teritorijalnog ustroja. Ono što je pogrešno, upravo je taj pristup. Ako prihvatimo na?ela mirnog rješavanja sporova kao jedini preduvjet uspješnom kompromisu, koji možemo definirati kao situaciju u kojoj su sve strane podjednako nezadovoljne, ali ipak dovoljno zadovoljne da ne riskiraju postignu?a sporazuma.
Koji su to minimalni zahtjevi predstavnika tri konstitutivna naroda BiH ?
Srbi: O?uvanje teritorijalnog integriteta i položaja Republike Srpske kao konstitutivnog/federalnog dijela BiH, sa ustavom definiranim ovlastima. Onemogu?avanje preglašavanja na državnom nivou od strane ve?inskog naroda u državi.
Hrvati: Najmanje jedna federalna jedinica/entitet sa hrvatskom ve?inom, koja obuhva?a podru?ja jugozapadne BiH, srednje Bosne i Posavine, ravnopravna jedinicama sa srpskom i bošnja?kom ve?inom, sa Mostarom kao sjedištem. Poželjno je da obuhva?a sve op?ine sa hrvatskom ve?inom u BiH. Tako?er i rješavanje pitanja op?inske i entitetske pripadnosti hrvatskih sela oko Tuzle (potencijalna op?ina Soli) i oko Broda-Dervente-Doboja (potencijalna op?ina Plehan). Onemogu?avanje preglašavanja na državnom nivou od strane ve?inskog naroda u državi.
Bošnjaci: O?uvanje državnosti i teritorijalne cjelovitosti BiH. Država preuzima ovlasti (suspenzija entitetskog veta) potrebne za usvajanje i primjenu europskog zakonodavstva (acquis communitaire) u BiH. Ustavno reguliranje pravosudnih institucija (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, pitanje osnivanja Vrhovnog suda). Zadržavanje mješovitih kantona (Srednja Bosna i Mostar) izvan dominacije Hrvata, tj. protivljenje ostanka znatnog broja Bošnjaka u sastavu entiteta sa hrvatskom ve?inom.
Prudski, travanjski i butmirski sporazum pripremili su temelje za postizanje nužnog minimuma za (re)organiziranje države BiH. Neke od klju?nih stvari dogovorene u njima su regulacija transfera ovlasti sa entiteta i države na EU, te na?ela ravnopravnosti naroda, entiteta i reforme izbornog sustava.
Dosadašnji zahtjevi bošnja?kih politi?ara išli su u smjeru zahtjeva za centralizacijom tih ovlasti državoj parlamentarnoj skupštini, uz ukidanje entitetskog veta, ka Vije?u ministara i uvo?enju Predsjednika države. Naravno, istovremeno su se protivili uspostavi ravnopravnog Doma naroda na državnoj razini, te inzistirali na gra?anskom izbornom zakonu predvi?enom za unitarne jednonacionalne države.
Iako izgleda da su strane udaljene toliko da je kompromis nemogu?, to na sre?u nije tako, što pokazuje uspjeh kompromisa kojim je uspostavljen Distrikt Br?ko.
Teritorij podjeljen izme?u dva entiteta i tri naroda na strateškom položaju pri ?emu je jedan entitet (Srpska) isklju?io mogu?nost prepuštanja teritorija drugoj strani, baš kao i nemogu?nost prihva?anja gubitka cjelovitosti spornog teritorija od strane bošnja?ke Federacije. Me?unarodni povjerenik i decentralizacija omogu?ila su da gra?ani distrikta žive zajedno, u miru i sa osobnom slobodom izbora pripadnosti pojedinom entitetu (omogu?uju?i im glasanje za razli?ite izborne jedinice). Nema ni jedan razlog da se isti princip dosljedno ne primjeni u rješavanju i preostalih sporova.
Da bi se izbjeglo tragi?no ponavljanje povijesti u prometno i ekonomski nebitnoj zabiti najizoliranijeg dijela Europe, nužno je posti?i kompromis koji ?e osigurati barem minimalnu prihvatljivost kod ve?ine gra?ana svih naroda. Takav kompromis po svojoj definiciji bi?e težak za prihvatiti kod mnogih „zapostavljenih“, ali je jedina alternativa nekontroliranom raspadu državno-ekonomsko-sigurnosnog sustava.
U izradi ovog prijedloga poštovana su na?ela Konferencije o europskoj suradnji iz Helsinkija 1975. koja je kao preduvjet za mir me?u nacijama uvela na?elo poštivanja granica, uz zaštitu manjina. Isto na?elo primjenjeno je na tri nacije konstituirane u BiH, te je izme?u istih uspostavljena ravnopravnost koja je i temelj svih me?unarodnih odnosa. Samo kompromis sa ravnopravnosti sva tri naroda je jamstvo da ne?e biti novog rata u Bosni i Hercegovini.
Zagovornike teritorijalnog jedinstva BiH trebala bi zadovoljiti ustavna odredba kojom se konstitutivnim jedinicama NE dopušta otcjepljenje, dok bi zagovornicima separacije manjinskih naroda Ustav jam?io TRAJNOST i PRAVA konstitutivnih jedinica (potreba za ratifikacijom Ustava i me?unarodnih ugovora u entitetima).
Bosna i Hercegovina može opstati jedino kao federacija u kojoj ?e sva tri naroda imati jednaka prava (uklju?uju?i i broj federalnih jedinica i zastupljenost u državnim tijelima).

Kako bi izgledao minimalni teritorijalni kompromis u BiH ?

1. O?uvanje entiteta Srpske

2. Uspostava entiteta Herceg Bosna sastavljenog od kantona FBiH sa hrvatskom ve?inom

3. Uspostava entiteta Bosna sastavljenog od kantona sa bošnja?kom ve?inom

4. O?uvanje Distrikta Br?ko

5. Formiranje Distrikta Srednje Bosne (sjedište: Travnik) i Srednje Hercegovine (sjedište: u Mostaru)

6. Osnivanje novih op?ina sa Hrvatskom ve?inom: Plehan u Srpskoj i Soli u Bosni

To?ka 6. je neophodna kako bi se ispunilo obe?anje da ?e promjene obuhvatiti teritorij cijele BiH (Plehan u Srpskoj).


Zašto uspostava Distrikta i koje su mu ovlasti ?
Teritorijalna i demografska izmješanost pripadnika oba naroda onemogu?uje njihovu podjelu. Dva kantona u kojima Hrvati u jednom ?ine tre?inu (Travnik), a Bošnjaci druge dvije tre?ine stanovnika, dok u drugom (Mostar) po polovinu stanovništva ?ine Bošnjaci i Hrvati, potrebno je osigurati ravnopravnost oba naroda.
U Distriktu Ustavom mora biti predvi?ena srazmjerna zastupljenost pripadnika oba naroda (narodi iznad 5 % st.) u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti, kao i kvalificirana ve?ina za izglasavanje (ne)povjerenja izvršne vlasti i prora?una. Distrikt preuzima ranije kantonalne i entitetske ovlasti, sa time da nije predstavljen u državnim institucijama sa pravom glasa, ve? bez njega. Distrikti (Br?ko i Mostar/Travnik) su zajedni?ki posjed i imovina države u kojima sva tri entiteta ostvaruju jednaka prava.
Bira?ka prava gra?ana Distrikta ?
Gra?ani Distrikta, uz gra?anstvo Distrikta, imaju pravo zatražiti i gra?anstvo entiteta ukoliko udovoljavaju entitetskim uvjetima gra?anstva. Kao gra?ani distrikta sudjeluju u izboru institucija Distrikta, a kao gra?ani entiteta mogu glasati za izbor entitetskih predstavnika u državnim institucijama. Da naglasimo: Nemaju pravo glasa za entitetske institucije, ve? za institucije distrikta.
Državljani BiH bez prebivališta na teritoriju BiH ?
Kao i gra?ani Distrikta i oni imaju pravo zatražiti i gra?anstvo entiteta ukoliko udovoljavaju entitetskim uvjetima gra?anstva, te se registrirati za izbore. Ukoliko nemaju entitetsko gra?anstvo zadržavaju samo pravo sudjelovanja u izborima za institucije na državnom nivou (npr. donji dom parlamenta).
Bira?ko pravo bez entitetskog gra?anstva ?
Zašto ? Zato što isto mora biti uskla?eno sa EU da je mogu?e slobodno izabrati mjesto prebivališta i glasanja za lokalne, državne i europske institucije.
Entitetsko gra?anstvo omogu?uje samo glasanje za institucije entiteta i državne institucije u kojima sjede entitetski predstavnici.
Kako bi izgledao minimalni ustavni kompromis u BiH ?
1. Održanje kolektivnog Predsjedništva (bez obzir na oblik izbora) sa predstavnicima tri entiteta sa izvršnim ovlastima prenesenim na Vije?e ministara, odluke donosi konsenzusom, godišnja rotacija predsjedavaju?eg
2. Uspostava ravnopravnosti izme?u Doma naroda (ili entiteta), distrikti imaju samo pravo sudjelovanja u radu, ali bez prava glasa
3. Parlamentarna skupština ili Dom gra?ana - pravo glasa imaju svi državljani
4. Entitetski veto se ukida, uz uvo?enje potrebne suglasnosti sva 3 entiteta za izmjenu ustava i ratifikaciju me?unarodnih sporazuma
5. Vije?e ministara – Ustavom definirana srazmjerna zastupljenost pripadnika sva tri naroda, te na?elo rotacije predsjednika VM (svake tri godine iz drugog naroda)
6. Predsjednici Doma gra?ana, Doma naroda i Vije?a ministara moraju biti iz razli?itih naroda
7. Referendum – uspjeh zahtjeva referendumsku ve?inu gra?ana u sva tri entiteta
8. Konstitutivne jedinice nemaju pravo na otcjepljenje
9. Pravo manjinskih naroda na srazmjernu zastupljenost na svim razinama vlasti gdje ih je barem 5 %
10. Pravo na minimalnu zastupljenost sva tri naroda na razini entiteta i u op?inama gdje ih je barem 5 %
11. Entiteti i distrikti imaju slobodu da sami urede svoje unutrašnje ure?enje i stupanj autonomije regiona, županija, okruga. Isti mogu ostati i jedinice entitetske i državne uprave
12. Radi ve?e efikasnosti uvodi se zajedni?ki standard od 5 000 st. za postojanje op?ine. Manje op?ine se udružuju ili pripajaju ve?ima.

Molim pogledajte kartu BiH na Otvorenom Blogu
Opis: Transformacija Federacije BiH u entitete sa bošnja?kom i hrvatskom ve?inom, a mješovitih kantona u državne distrikte.
Napomena 1: Broj entiteta sa ve?inom pripadnika pojedinog naroda mora biti jednak za sva tri naroda, dakle ili tri ili šest entiteta. Šest entiteta bi znatno lakše vodili regionalnu i me?unarodnu suradnju, jer bi mogli zajedni?ki nastupati sukladno svojim regionalnim interesima.

Entiteti: Centralna Bosna (Sarajevo), Herceg Bosna (Tomislavgrad), Isto?na Srpska (Isto?no Sarajevo), Posavina (Orašje), Zapadna Bosna (Biha?), Zapadna Srpska (Banja Luka).

Distrikti: Br?ko, Srednja Bosna (Travnik) i Srednja Hercegovina (Mostar).

Napomena 2: Mogu?e je (i poželjno) Sporazumom predvidjeti da kantoni Travnik i Mostar ostanu dva odvojena distrikta, ?ime bi ukupan broj konstitutivnih jedinica (entiteta i distrikta) bio devet. Obe?anje Hrvatskih politi?ara da ?e Mostar biti središte federalne jedinice sa hrvatskom ve?inom može se ostvariti jedino na taj na?in.
Pozicija distrikta, sa zagarantiranim u?eš?em manjinskog naroda u odlu?ivanju, uz zadržavanje bira?kog prava na izbor predstavnika svojeg entiteta u državnim tijelima, jedino je izvediva stvaranjem federalnih jedinica sa dva razli?ita statusa: entitetima sa 3/4 ve?inom pripadnika jednog naroda i distriktima u kojima živi zna?ajna manjina drugih naroda.

Pratite Vaš Otvoreni Blog i na Facebooku

Komentari

dobro je znati što je pošteno

esseker
hvala ti na puno truda, i razmišljanja
dobro je o rješenju uređenja bosne i hercegovine govoriti, pisati
raspravljati
dobro je da među sobom raspravimo
što je pošteno, što je moguće, što nije
a tek onda počinje problem rasprave sa bošnjacima i srbima

mislim da je glavni problem
što, koliko god takozvana međunarodna zajednica ponavljala
da ne želi nametati svoje rješenje problema
nego da će prihvatiti svako rješenje do kojega pregovorima dođu
bosanski i hercegovački političari
ipak će konačni oblik uređenja bosne i hercegovine
donijeti vanjska sila

predstavnici te sile, ljudi, koji nužno o bosni i hercegovini nešto znaju
ali ne previše, i ne dovoljno
ponudili su 1995. daytonski sporazum
koji je, objektivno procjenjujući,
katastrofalno lošiji od plana koji ti izlažeš
ali je po procjeni tih svjetskih političara bio realan
i evo ga tu je, i dan danas

procjenjujem da oni današnji realni plan promjena zamišljaju,
drugačije nego ti, manje idealno,
kao vrlo skroman,
bez bitnih promjena daytona
u smislu promjene koncepta, podjele na dva entiteta
ali s pokušajem postepenog uspostavljanja jasnije kompetencije
na razini države bosne i hercegovine
i onemogućavanja secesije republike srpske
promjene su zamišljene očigledno kao minimalne

politički gledano hrvati su tu nebitni, ako je hrvatska država mirna
treba zadovoljiti bošnjake, i ne proturječiti njihovom konceptu
unitarne bosne (ali tako da se ta konačna unitarnost projicira negdje u budućnost)
zadovoljiti srbe (ne suprotstavljajući se bitno njihovom konceptu o posebnom entitetu
koji će jednom kad i bosna i srbija budu u eu de facto ostati što je i sad - corpus separatum, bliži beogradu nego sarajevu)
u tom, političkom crtanju novog plana budućnosti
pomalo nedefiniranom kako bi svaka grupa mogla u tom nejasnom planu naći baš ono
što traži, nema prostora za principijelno rješavanje problema
jer su temeljni stavovi političkih predstavnika bošnjaka i srba, zapravo, realno,
nepomirljivi

razmišljanje o mogućem uređenju bosne i hercegovine
može pomoći nama hrvatima, da međusobno pojasnimo stavove
učvrstiti veze između hrvata u hrvatskoj i hrvata u bosni i hercegovini
i na dugu stazu postaviti temelj
teoretskog uređenja bosne i hercegovine kao održive države
taj teoretski temelj, neće baš puno utjecati na bošnjake, niti srbe
niti one profesionalce poluamatere koji će u ime svjetskih sila
rješavati pitanje uređenja
ipak, trud nije uzaludan
dobro je znati, što je pošteno, i za što se ima smisla zalagati i boriti
i onoliko koliko mi sami budemo znali da je rješenje dobro, pošteno
i održivo
toliko će nam vjerovati i drugi

mislim da su nam šanse, da to rješenje uspijemo danas
približiti bošnjacima i srbima prilično male
da smo, kao hrvati, imali prije rata,
savršeno usklađene stavove
između ljevice i desnice, hrvata u hrvatskoj, hrvata u bosni i hercegovini
pitanje je bismo li ikad, uspjeli postići dogovor s bošnjacima
oko uređenja bosne i hercegovine
na principu kantona
ali vrijeme će pokazujući da ni srpska ni bošnjačka koncepcija
koje jedna drugu isključuju, ne mogu prevladati
biti na našoj strani

nije to prvi put da se hrvatska politička misao
silom prilika, povijesti, odnosa snaga,
istesana u nešto pošteno, racionalno i kvalitetno
iscrpljuje dajući rješenje problema koji sila ne prihvaća dok ne bude prekasno

uređenje austrougarske monarhije
car i kralj, koji je bio u jednoj osobi ujedinitelj de facto konfederativne zajednice naroda
(neka vrsta preteče europske unije)
zadnjih je 50 godina nametao politiku dualizma
dok je hrvatska pozicija bila više konfederalna
iz 1917. kad je već bilo prekasno
dolaze izjave i pokušaji da se autrougarska preuredi ...
de facto po hrvatskom modelu
prekasno

uređenje jugoslavije
stvaranje republika i pokrajina
de facto konfederalizacija 1972
... opet su hrvati dali okvir
jedini mogući okvir da ta država preživi
i opet su politički predstavnici najbrojnijeg naroda
bili gluhi

ovo što ti predlažeš
ima puno detalja, odlično razrađenih
glavne principe, jasno izrečene

padaju mi na pamet pitanja

1. što bi bilo s austrougarskom da je prihvaćen model konfederativnog uređenja
umjesto nasilnog uvođenja dualizma?
bi li ta država i danas postojala, bi li svi mađari živjeli u jednoj državi?

2. što bi bio s jugoslavijom da je prihvaćen model transformacije u konfederaciju?
bi li se mogli naviknuti na rješenje koje je nudilo mogućnost da svi srbi žive u jednoj državi, (i svi bošnjaci, i svi hrvati) da hrvati budu svoji na svome, da bosna i hercegovina opstane

3. ako je katalonija, zemlja katalonaca koji sa španjolcima dijele vjeru, kulturu, tisućgodišnje zajedničke uspone, ratove, stradanja od istih neprijatelja, na rubu secesije, i najviše je od secesije zadržava, amortizira konfederalna struktura europske unije, koje su realne šanse da republika srpska ostane u bosni i hercegovini, ako bosna ne uđe u europsku uniju

4. što bi stvarno bilo s bosnom i hercegovinom, da se prihvati neka varijanta prijedloga uređenja koji si iznio
bi li postala bi održiva država? bi li itko išta izgubio?

luka

Tko je glasao

Dobro je znati da ljudi

Dobro je znati da ljudi cijene trud :)
Odgovor 4. Bi li netko nešto izgubio ? Bi, rat, glad, kriminal i nezaposlenost :)
Nema sumnje da je upravo to, ignoriranje hrvatskog pitanja u BiH od strane Hrvatske, Bošnjaka i Srba najkritičnije je pitanje budućnosti Bosne.
Lako je strancima dati Bošnjacima 51 %, Srbima 49 %, a Hrvatima iseljeništvo u Hrvatsku.
Problem je što takva Bosna nije sposobna funkcionirati i sigurno znači NOVI RAT i otcjepljenje Srpske. Sigurno znači radikalizaciju Hrvatske (zamislite da HSP zamijeni HDZ) i islamizaciju Bošnjaka.

Odgovor 2. A što bi bilo sa Jugoslavijom, članicom EU i NATO-a, stalnoj članici Vijeća sigurnosti, sa kolonijalnim carstvom u zemljama nesvrstanih ? Ništa. Ali kako su rekli: Gandi je imao Engleze, a mi smo imali Srbe :)

Odgovor 3. Nikakva demokracija građanskog unitarizma nije uspjela uništiti ni Katalonce, ni Škote, ni Hrvate u Jugoslaviji, pa neće zaustaviti ni Srbe ni Hrvate u Bosni da zaštite svoje interese (bilo u BiH, bilo u de facto pripajanju maticama).

Odgovor 1. Britanija ima Commonwealth i "Posebno partnerstvo" sa USA. Francuzi imaju Zajednicu frankofonih naroda. Vrijeme je da se obnovi Zajednica Podunavskih zemalja. Samo zajedno Češka, Slovačka, Austrija, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, (možda i Rumunjska i Bugarska) mogu nešto značiti u 500 milijunskoj Europi.

Eurozona se guši u grčkim, irskim i portugalskim dugovima, u rumunjskoj i bugarskoj korupciji i imigraciji, u sustavnom britanskom onemogućavanju političke integracije koja bi osigurala kontinuitet i stabilnost ekonomske integracije (na što su stručnjaci upozoravali pri uvođenju eura). Hrvatska je POSLJEDNJA zemlja koja će biti primljena u EU, a gorespomenute zemlje su na putu izlaska. Manja, čvršća i federalna država: Europska unija rađa se pred nama.

Zapadni Balkan može biti samo njena pridružena kolonija, nikako ravnopravna.

Tko je glasao

Dobar pregled stanja, ali...

Pohvalio bih ovu analizu političkih odnosa u BiH. Samo, nema još rješenja na vidiku.

Analiza se zasniva na teorijskim postavkama, pojmovima i rješenjima koja nam ne mogu donijeti napredak. Sa tim kategorijalnim aparatom se možemo samo vrtjeti u krug.

Dakle, u BiH postoje tri strane koje se međusobno isključuju i rješenja ne može biti dok god ostajemo u toj staroj perspektivi, koja je ujedno i evropska, a to je perspektiva narodne suverenosti. To je ideja po kojoj je politička zajednica bazirana na konceptu suverenosti naroda. To je nekih 300 godina star koncept, koji je danas u teškoj krizi, dakle ideja da je nacionalna država politička zajednica par excellence i da je cijeli koncept demokracije također modeliran prema konceptu narodne suverenosti. U vremenu globalizacije, upravo ta suverenosti više ne funkcionira, i to ne samo ekonomska baza suverenosti, nego ona ne funkcionira ni na klasičnoj demokratskoj razini, jer više ne postoji klasična nacionalna javnost. Taj sistem se raspada u svim sferama.

A pogledajmo samo koliko je zla učinjeno u 90-ima na valu tog zastarjelog političkog koncepta. Sama ideja humanog preseljenja - odnosno rata i etničkih sukoba kao preteča izgona stanovništva iz svojih kuća, a to je bila opsesija dvojice lidera ovih događaja - svoje uporište izvlači iz ideje narodne suverenosti. Upravo inzistiranje na trećem entitetu političari dokazuju da Srbi, Hrvati i Bošnjaci nemaju ništa zajedničko. Njihovo uporno nastojanje na potpuno kontradiktornim pozicijama ima smisla samo ukoliko i dalje vjerujemo da je koncept suverenosti jedini koncept političke artikulacije.

Moja je teza da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci (Muslimani) još u prošloj državi prešle prag preko kojega koncept suverenosti (naroda) više ne vrijedi. Bila im je ponuđena klasa kao platforma integracije, a taj koncept je funkcionirao i u nacionalno složenoj YU. Kako je BiH mala YU i kako je očito (ako se izbjeglice budu vratile i ako se ponovo bude uspostavila „tigrova koža“) da niti Srbi niti Bošnjaci niti Hrvati neće moći „nametnuti“ koncept pune suverenosti na „svom“ teritoriju, onda se mora priznati da se koncept nacionalne suverenosti ne može postići, tj. mora se priznati konačno kraj koncepta suverenosti. Znači, nema više protjerivanja stanovništva, iseljavanja, rušenja tuđih bogomolja, kuća... , što je bio specijalitet naših političara fiksiranih na političkim modelima iz 19. stoljeća. Samo ako se to prevlada i prizna da se u tom starom konceptu NE MOŽE izraziti politička volja, onda moramo okrenuti novu stranicu i pronaći nekakav izlaz, platformu zajedničkog razmišljanja, političkog djelovanja, kulturne komunikacije ...

Model koji smo imali prije ovog rata nam sada iskrsava kao rješenje... Sada ispada da su projektanti onog sustava bili ispred vremena. Sa pomakom od pola stoljeća, i sa 17 godina njegove sustavne razgradnje u kaosu, svjedoci smo da su u pitanju bili retrogradni povijesni procesi (Milošević i Tuđman, zarobljenici krvi i tla), a da se suvremeni (ovaj puta svjetski a ne komunistički), procesi kreću u drugom smjeru. Globalistički pogled vidi da je taj stari svijet zasnovan na konceptu nacionalnih država i naroda, svijet šarenih političkih karti, gdje svaka državica ima svoju boju sa jasno razgraničenim granicama - da taj stari svijet nestaje pred našim očima.

Pitanje je tko će razbiti okove naših političkih i vjerskih brontosaurusa i zajednici ponuditi izlaz. Možda će to biti ekonomska situacija u BiH, prag socijalne izdržljivosti ljudi ili nešto treće što će otvoriti oči kako bi se shvatilo da 'nacionalno' ne donosi bolje sutra. Sve tri političke elite u BiH ne odustaju od te logike zato što im jedino to osigurava da budu nekakva elita. Bez toga su mrtvi, i politički i ekonomski (ne mogu krasti).

Tko je glasao

Bosna i Hercegovina je

Bosna i Hercegovina je Jugoslavija u malom ? Da. Četiri vjere, tri naroda, nešto Roma, Arapa, Albanaca i Židova.
Jugoslavija kao uspješan uzor i kao izlaz ?!? Da li si ti prespavao prošlo stoljeće ? 1914., 1929., 1941., 1971., 1991., 2002. (Alijansa za BiH oduzela Hrvatima u FBiH ravnopravnost).
Koncept narodne suverenosti "izmišljen" je kao alternativa konceptu suverena, tj. kralja. Možda želiš reći da bi ti bio "prosvjećeni" vladar ? Ima neki "tip" u Bosni koji za sebe tvrdi da je potomak posljednjeg bosanskog kralja :)
Globalizacija nije nikakva novost. Puno veću promjenu uvela je željeznica, telegraf i parni stroj nego li internet. Svijet se "smanjio" krajem XIX., a ne krajem XX. stoljeća. I to nije imalo AMA BAŠ NIKAKVE VEZE sa konceptom narodnog suvereniteta, nacionalnih/etničkih država kao alternative multietničkim carstvima.
Nitko tko poštuje ljudska prava ne može ljudima zabraniti pravo na samodefiniranje kao naroda, političke ili vjerske grupe, niti nametnuti nekakvu "nadstrukturu" u "višem interesu". Takav pristup sam sebe poražava. Ili da parafraziram Staljina - "A koliko divizija ima taj Vatikan ?" Vatikan postoji i danas, a Staljinove divizije ? Nestale na vjetrometini povijesti.
Napredak BiH i njenih stanovnika moguć je tek nakon što se uredi državno uređenje u skladu sa voljom većine pripadnika svih naroda koji u njoj žive. Španjolci nisu uspjeli asimilirati Baske, Englezi Irce, čak ni Nijemci Austrijance (iako pripadaju istom etnosu, iako ne istom nacionu), ali milijun i po Bošnjaka, sto tisuća Bosanaca i još par tisuća Muslimana misle da mogu uspostaviti "malu Tursku" u Europi sa filozofijom Silajdžića i Šaćirbegovića: "Bosna je naša, a vi selite u Hrvatsku ili Srbiju". Da nije žalosno i opasno, bilo bi smiješno.

Warning ! Danger! Danger!
Nerješavanje BH krize na zadovoljstvo SVA TRI NARODA SIGURNO će rezultirati novim ratom u bliskoj budućnosti !!!

Tko je glasao

Teme i dileme

Bosna postoji u nekom obliku političkog entiteta i u Otomanskom carstvu i u Austrougarskom carstvu i u Kraljevini SHS i u SFRJ. Sve su to nadetničke (multikulturne, multijezične i multikonfesione) političke formacije. U čemu je problem?

Koncept narodne suverenosti "izmišljen" je kao alternativa konceptu suverena, tj. kralja.

Pogrešno. Suverena „nasljeđuje“ građanin (citoyen, citizen). Odatle dolazi republika (res publica, "public issue" or "public matter"). To je bio prijelaz iz koncepta u kojem je osnovni princip privilegija u vladavinu prava građana jednakih pred zakonom. Temeljni dokument je bio „Deklaracija o pravima čovjeka i građana“, a ne Francuza.

Napredak BiH i njenih stanovnika moguć je tek nakon što se uredi državno uređenje u skladu sa voljom većine pripadnika svih naroda koji u njoj žive.

Ne, nego: Napredak BiH i njenih stanovnika moguć je tek nakon što se uredi državno uređenje u skladu sa voljom većine pripadnika svih GRAĐANA koji u njoj žive.
Bosni treba građanska revolucija, a ne izmišljanje tople vode i muljanje sa tim istrošenim fenomenom. Ne možeš biti nacionalist i demokrat u isto vrijeme. (Vidi: "Nacionalizam ili demokracija" – Milana Kangrge)

Zašto građani ne smijene elite koje ih dvadeset godina vode u propadanje... i rat?

Tko je glasao

Napredak BiH i njenih

Napredak BiH i njenih stanovnika moguć je tek nakon što se uredi državno uređenje u skladu sa voljom većine pripadnika svih GRAĐANA koji u njoj žive.
Po toj logici, trebalo je i poštovati načelo jedan čovjek jedan građanin u Jugoslaviji. Milošević je tražio "samo tu sitnicu" :)
A da u EU i UN bude jedan čovjek, jedan glas ?
Kineza ima previše na premalo zemlje, da im Rusi malo ustupe "Lebensrauma" ? Moš misliti.
Postoje osobe - individue. Oni se definiraju kroz nacije (ne nužno i etnose). Osobe imaju prava, uključujući i pravo vlasništva (suverenosti) nad svojom zemljom, bez obzira kolika ih ima !

P.S. Vidim da različito shvaćamo pitanje nasljeđivanja.
Suverena - kralja nasljeđuje njegov nasljednik.
Francuska Nacionalna skupština (ne neki amorfni anacionalni podanici) skratila je kralja za glavu. Suverenitet je potpuno drugi pojam od suverena ! On uključuje postojanje NARODA. Definicija države je : vlast nad teritorijem i narodom.

--------------------------------------------
Ne možeš biti demokrat i globalist. Globalizam je samo drugo ime za imperijalizam.
Ako ne znaš tko si, ne možeš znati ni kamo ideš.

Tko je glasao

Još o koječemu...

O građanskog (buržoaskoj) državi

Da je propala Jugoslavija bila uređena kao građanska država, tj. da je imala konstituiranu građansku klasu (buržoaziju), koja uz put posluje i trguje na cijelom prostoru YU i šire, svaki pokušaj njenog razbijanja završio bi, ne ratom naroda, nego likvidacijom budala (Miloševića, Tuđmana...) koje kvare uhodani posao...
Nije bez vraga Lijanović član SDP-a, a ne HDZ-a. Pa ne može mesarski industrijalac živjeti od prodaje svojih kobasica samo u Hrcegovini, treba mu veće tržište...

O fenomenu nacije

Nacije-države nisu od vajkada, nego se radi o modernom fenomenu (17. i 18. st.), a začetak ideologije nacije (proizvodnji identiteta) nalazimo u Srednjem vijeku (Karlo Veliki,...). To nisu „prirodni“ fenomeni kako neki na ovim stranicama misle, pa čak tu konstrukciju vezuju uz biologiju, smatrajući da su nacije vezane uz određene genotipe (o tome se ovdje pisalo...).

O globalizaciji

Neki kažu da se ponovo krećemo prema dobu carstava (vidi: „Imperij“ – Hard, Negri) pa u tom svjetlu vidim integraciju Europe. Nakon žestokih srazova nacija – država u Europi kroz te velike ratove, danas se udružuju u nadnacionalne formacije poput EU predajući razne oblike suvereniteta Briselu. To je diktat globalnog kapitala koji ne trpi skučenost tih banana državica poput ovih na Balkanu, na pr.. Isti taj kapital je proizveo i naciju i domovinu i obitelj .. i sve će te „svetinje“, taj isti kapital razgraditi i baciti u prah i pepeo. Više mu to ne treba.

O Bosni

Postoji kako u Bosni, tako u Hrvatskoj jedan broj ljudi koji shvaća da tako dalje više ne ide. Taj broj ljudi je možda malen, sutra će sigurno biti veći, njihova perspektiva jest radikalna perspektiva. Bilo bi im bolje da nikada nisu vjerovali u to da moraju biti zatvoreni u nacionalni geto, što je zasnovano na klasičnoj ideji suverenosti. Možda bi za Bosance bilo zgodno da potraže po Zagorju kakvog bravara da se pozabavi problemom BiH. :):)
Tvrdnja da nacija ima bit i da postoje ljudi koji znaju što je ta bit, ta ideja je ono što tim ljudima omogućava elitnu poziciju, da im neko plaća gluposti kojima se bave. Oni u konkretnom, dakle, materijalnom smislu reproduciraju tom ideologijom, tom znanstvenom laži svoj život.

Na kraju

Dakle, naši ljudi su devedesetih vjerovali u naciju u tom klasičnom, razmaženom, socijalnom smislu - a onda ćemo ostati sami na svijetu, nitko nas neće potkradati, sve ćemo dijeliti pravično među sobom kao nacija, bit ćemo slobodni na svom teritoriju. Sve to danas ne vrijedi pišljiva boba.

Tko je glasao

zalog za iznered

Dobra analiza i složeno rješenje.
Koliko je (ne)realno? Oslanja se na mudrost :-))))
Daytonski sporazum je kreacija Zapada.
Bolje reći kreatura Zapada.
I ta kreatura ima i daleku tradiciju.
Nakon svakog dosadašnjeg rata je Zapad naizgled rješio Bosnu
i Hercegovinu. Naizgled i loše !Loše za svih.
Ali ima nešto što Zapad dobro obavi-za sebe.
Uvijek BiH ostavi takvu da, uz njihovu malu "pripomoć"
može eksplodirati u smjeru koji im treba i koji otvore.
I onda, nakon većeg ili manjeg klanja, mogu opet prekrajati Balkan.
I sisati sva tri naroda a i šire.

Bert

Tko je glasao

Treba srbe vratit u šumadiju,

Treba srbe vratit u šumadiju, a mi ćemo se s bogumilima već nekako nagoditi. Ako ne bude išlo, onda ćemo koridor Vc proglasiti eksteritorijalnim dijelom Hrvatske i sagraditi ga sami. Ionako, ako ćemo čekati da ga izgradi BiH, to nećemo nikada dočekati. Nama, pogotovo Slavoncima s krajnjeg istoka je neophodno čim prije i najkraćim putem izbiti na Jadran kako bi napokon zaživjela i naša "Hrvatska zelena transferzala". Kad se pogleda karta BiH i etnički sastav na pravcu koridora Vc:
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/74/BosnianRoadway_A1.png jasno je da autocesta najvećim dijelom prolazi hrvatskim općinama (i nekada hrvatskim), a možda samo trećinom kroz općine s većinskim bošnjačkim življem ( srba ima praktički samo u tragovima i to na etnički očišćenim područjima).

Hrvatska politika mora napokon jasno i glasno prezentirati svoje interese i zauzeti MAXIMALISTIČKE stavove. Dosta je bilo da mi kao najmanji narod u BiH budemo na repu događaj i da se povinujemo interesima ostalih politika.
Bosna je zemljopisno kada se pogleda, u čeljustima Hrvatskog zmaja s duboko zarivenim očnjacima u bosanskoj jabuci. Bilo bi katastrofalno za Hrvatsku da se ti očnjaci izbiju i da nam jabuku pojedu oni koji na nju najmanje imaju pravo.
:)

Tko je glasao

Jamci

Hrvatska je jedna od potpisnica Day. sporazuma. Ona bi trebala biti jedan od jamaca da se sporazum provodi. Hrvatska nije u stanju ni doma srediti stvari. Najlakše bi mi bilo reči da me zaboli za Bosnu. No znamo da nije tako. Ali vratimo se sređivanju stvari kod nas doma.

Tko je glasao

Dobar pregled sadašnjeg

Dobar pregled sadašnjeg stanja u BiH. Šteta što je u samom začetku napravljena gotovo nepopravljiva greska osnivanjem Srpske na 49% teritorija. Očuvanje te tvorevine osnovane na zločinu, kao najveće političke cjeline (u slučaju formiranja tri entiteta) nikada neće predstavljati pravedno rješenje. Iako je Srpska realnost današnjeg trenutka, jako mi je teško prihvatiti ju kao dio budućeg trajnog rješenja odnosa u BiH


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

Koja država NIJE zasnovana na

Koja država NIJE zasnovana na zločinima ? Na progonu/zlostavljanju starosjedilaca ?

Današnji Bošnjaci ne bi postojali kao islamizirani turcizirani narod (evoluirali bi kao kršćani, iz sva 3 današnja naroda u BiH) da nije bilo osvajačkog zločina turskog carstva (zločin protiv mira, ratni zločini, diskriminacija, asimilacija).
Nisu li Angli i Sasi protjerali/pobili/asimilrali Britance, Franci isto Gale, Vizigoti i Arapi današnje Španjolce, Rusi i Poljaci - Pruse i Šlezijce ? Čečene ? Tamile ? Hutue ?
Po čemu genocid nad autohtonim Amerikancima, Aztecima, Zapotecima, Majama, Inkama i Patagoncima u XIX st., Palestincima do danas, ne onemogućuje legitimnost postojanja današnjih država.
Trebaju li djeca odgovarati za zločine roditelja ? Trebaju li narodi snositi kolektivnu odgovornost ?
Moje je mišljenje da su sudovi u Nurenbergu i Den Haagu, te Konferencija u Helsinkiju zaključili to poglavje.

Ili kako bi Rojs rekao: Tko je jamio, jamio je !

Tko je glasao

NE u DA?

Trebaju li djeca odgovarati za zločine roditelja ?
U pravilu, dakle u uređenim sustavima  - ne!

No, ovo pitanje ima svoju sliku u ogledalu i može lako postati “trebaju li djeca koristiti zasluge roditelja”

Na Fpzg novinarstva  je prije pet godina upisano cca 250 studenata (punoljetnih građana, dakle već tada birača , osim pokojeg vunderkinda) dao dodatna kvota na redovne upisane. Osnovni kriterij ovog upisa je da su to djeca branitelja. Svojevremeno je bila široka rasprava o pravednosti ovih upisa. Većina tih studenata je trebala upravo sada završavati bolonjskih pet godina. Nigdje nije napravljena analiza uspjeha za prve tri godine za tu povlaštenu grupu. Siguran sam da analize uspjeha nikada neće ni biti rađene

Uspjeh je za sada vidljiv tek kao namjera da stranka na vlasti, nudeći im povlastice po zaslugama roditelja, na ovaj način regrutira svoje buduće glasače.

U uređenoj demokratskoj državi, smatram, da - vlast ne predlaže a sabor ne prihvata deskriminatorne zakone
U uređenoj demokratskoj državi s prevagom politički i demokratski svjesnih građana - ovi roditelji i studenti kandidati su morali odbiti sudjelovanje u diskriminaciji i urušavanju pravila normalog i jednakopravvnog natjecanja.

Tko je glasao

Trebaju li djeca odgovarati

Trebaju li djeca odgovarati za zločine roditelja ? Trebaju li narodi snositi kolektivnu odgovornost ?

odgovor je "ne" u oba slucaja.

ali

primjere koje navodis su se odigrali najkasnije u srednjem vijeku.
danas smo ipak u 21. stoljecu i medjunarodna zajednica ipak ima kakvu takvu odgovornost. civilizacijski doseg bi morao biti na razini da se vise ne priznaju promjene granica nasiljem. utoliko, RS nikada ne smije dobiti konstitutivnost do razine odcjepljenja. to je civilizacijski minimum ispod kojeg se mi kao ljudski rod ne smijemo spustati.


Preselio sam blog. Od travnja nove dnevnike možete naći na:
aleksandar-hatzivelkos.from.hr
[new time, new place]

Tko je glasao

primjere koje navodis su se

primjere koje navodis su se odigrali najkasnije u srednjem vijeku.
1. Američki indijanci su pobijeni u 19 st. Danas !!! Danas im je Kongres SAD pristao isplatiti odštetu za zloupotrebu njihovih sredstava. Čečeni ? Tamili ? (2009. pobijeno 100 000 u logorima na Šri Lanci) ? A politika protjerivanja/istrebljivanja rubnih naroda (Shan idr.) od strane burmanske vojske ? Hutui ? Protjerivanje Nijemaca iz Koenigsberga, Prusija (danas Kaliningrad u Rusiji) ? Tibetanci ? Sudetski Nijemci - 3 milijuna ? A optanti - Talijani iz Istre i Dalmacije ? Hrvati iz Srpske i iz Bosne ? Da li su to dovoljno svježi primjeri ? Da li je i jedna država izgubila legitimnost zbog zločina na kojima je stvorena ? Get over it ! We lost the fuckin war !!! In Bosnia, that is. We won in Croatia.
2. Ne omalovažavaj prošlost: U srednjem vijeku NIJE bilo genocida, konc logora i gulaga. Bilo je puno nazadnih stvari, ali ne zaboravi: sve što zoveš civilizacija potječe iz Petog stoljeća prije Krista, tzv. Zlatnog vijeka: Atenska demokracija (Solonove reforme), Koncept međunarodnog prava iz Rima (ius gens - zakon koji vrijedi za SVE), Budizam i pacifizam, Konfucije i koncept odgovornosti državnih upravitelja za dobrobit stanovnika itd.

Koji je doprinos XX. st. ? Fašizam ? Komunizam ? Konzumerizam ? Naftna ekonomija i globalno zatopljenje ?
Iako smo bogatiji, nismo pametniji od svojih prethodnika. Samo živimo od plodova njihova rada. Bilo bi lijepo kad bi političari to zapamtili.

Tko je glasao

Možda bi vaš model i mogao

Možda bi vaš model i mogao funkcionirati, ali zar nije razvidno da bi se Muslimani i Srbi trebali odreći dijela svojeg entiteta na račun Hrvata za što ne postoji niti deklarativna potpora. To još pokazuje kratkovidnost naših političara koji su to dogovarali na mirovnoj konferenciji (stara hrvatska boljka koja se i danas očituje). Hrvatska niti onda , a niti sada ne vodi koezistentnu politiku prema Bosni što kod druga dva entiteta nije slučaj. Republika Srpska nastala je kao rezultat etničkog čišćenja i kao takva ne bi trebala postojati, Da su naši pregovarači insistirali na podjeli na entitete po popisu iz '91 ne bi bilo niti RS, a niti problema sa hrvatskim entitetima ili distrihtom, a ovako imamo realnost koje će mo se riješiti možda novim ratom, ali nikako dogovorima, jer za dogovor trebaju dvojica, a ovdje imamo trojicu, kojem dvojica jačih trebaju dati na račun sebe nešto slabijem. Nisam siguran da to može funkcionirati bez jakog zalaganja RH-a, a vidimo kakva je politika prema BIH - nikakva.

Tko je glasao

Postojeće se granice ne

Postojeće se granice ne diraju !
Upravo u tome i je "Solomonsko rješenje" BiH.
Srpska ostaje u svojim granicama, samo se osniva općina sa hrvatskom većinom u Posavini.
Mješoviti kantoni se NE DIJELE, već Hrvati i Bošnjaci upravljaju zajedno, kao i u Brčkom.
Hrvati dobijaju ravnopravnost u statusu entiteta na državnoj razini samo od nespornih teritorija - tri kantona sa hrvatskom većinom.
To nije savršeno rješenje. To je najbolje rješenje do kojeg se može doći bez novog rata i etničkog čišćenja.
Jasno je da bi najslabiji u novom ratu (čak i niskog intenziteta, poput sjevernoirskog i baskijskog sukoba) završili. Preseljeni u Hrvatsku !
!!! Napomena: U zadnjih 10 godina iz BiH se u RH preselilo oko 50 000 Hrvata !!!
Za 10 godina Hrvati u Bosni (i Srednjoj Bosni) će biti tek uspomena.

Tko je glasao

Pregovori

Upravo tako. Zašto bi neko pregovarao s Hrvatima oko nečega što već ionako ima. To rade jedino Hrvati s Savudrijom i Sv Gerom, ostali u slučaju spora na granice šalju vojsku.
Lijep pozdrav, Pointer

->Pointer

Tko je glasao

Nemaju oni ništa ! Bošnjaci

Nemaju oni ništa !
Bošnjaci nemaju državu koja bi politički i ekonomski funkcionirala (nema ni vladu, ni vrhovni sud, ni novce za plaće i mirovine).
Srbi nemaju priznanje trajnosti i konstitutivnosti Srpske. Nemaju zajamčena mjesta u Vijeću ministara (bošnjaci čine apsolutnu većinu u današnjem Zastupničkom domu Skupštine BiH). Mogli bi formirati vladu bez i jednog Hrvata i Srbina !!!
Jedino ih ometaju srpski entitetski veto i blokada kluba hrvatskih zastupnika u Domu naroda Federacije !
U Federaciji BiH Srbi čine 1 % stanovnika, a imaju pravo na 3 od 16 ministara !?! WTF !?!
Hrvati sa 25 % imaju pravo na 5 ministara. Ali njih žele imenovati iz bošnjačkih stranaka.

Daytonski sporazum je međunarodni sporazum i kao takav je na snazi dok ga podržavaju (i sprovode) međunarodni garanti: USA i EU. Povlače se iz Iraka, Afganistana, Kosova, zašto bi se vraćali u Bosnu odakle su već otišli ?

Tko je glasao

Riješenje..

Iznimno kvalitetna analiz iz koje se ima što i naučiti, svaka čast! Dosta se tim bavim u zadnje vrijeme i ova pozicija je blizu idealne. Naravno, dodao bih tu još
ipak obveze većinskih naroda po entitetima podsjećanjem na strukturu stanovništva iz '91.
Hrvatska politika je strašno griješila prema Hrvatima u BiH zadnjih 10 godina i vrlo sam zadovoljan aktiviranjem Ive Josipovića.
U stvari je nevjerojatno da su nam Hrvati iz Bosne bili odlični kad je trebalo ginuti za slobodu a sad nam idu na živce i ovo bi trebao biti samo njihov problem! Kakova katastrofalna kratkovidnost!
Ovo bi mogli biti zadnji trenutci da spasimo stvar!

Tko je glasao

Postavke za pregledavanje komentara

Od 25. listopada 2017. godine na pollitika.com više nije moguće dodavati novi sadržaj (postove, komentare), niti je moguće kreirati nove ili se ulogirati na stare korisničke račune.
Odaberite svoje postavke za pregledavanje komentata i kliknite na "Snimi postavke" da aktivirate promjene.

Najkomentiraniji članci

Najčitaniji članci